VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Vulić: Odluka CIK-a je gruba politička manipulacija izvan pravnog okvira

    Vulić: Odluka CIK-a je gruba politička manipulacija izvan pravnog okvira

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da je odluka Centralne izborne komisije BiH da poništi izbore na 136 biračkih mjesta i naloži njihovo ponavljanje u 17 opština i gradova – gruba politička manipulacija izvan svakog pravnog okvira.

    Vulićeva je izjavila Srni da ovakva odluka nema nikakve veze sa pravom, demokratijom, ni zakonskim ovlaštenjima.

    – Mržnja je bolest. Član CIK-a Vanja Bjelica Prutina otvoreno mrzi SNSD, a lične frustracije pretvorila je u političku patologiju. Njena agenda je jasna – rad na realizaciji Islamske deklaracije, što manje Republike Srpske, što više BiH – navela je Vulićeva.

    Ona je poručila da taj projekat neće proći i da se pobjeda ponavlja.

    – Snajka SDA je možda poželjna snajka, ali srpski narod zna šta je svetinja, a to je Republika Srpska – zaključila je Vulićeva.

  • Stanivuković: Vjerujem da će ovo biti opomena svima

    Stanivuković: Vjerujem da će ovo biti opomena svima

    Mi, kao Pokret Sigurna Srpska od samog početka nismo priznavali rezultate vanrednih izbora, jer smo čekali da nadležne institucije, odnosno CIK saopšti stanje i zvanično potvrdi rezultate, i u tom pravcu, pozdravljam ovu odluku i vjerujem da će ovo biti opomena svima koji godinama kradu volju naroda i budućnost Republike Srpske.

    Poručio je to Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” nakon što je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku da se ponove izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta, u 17 lokalnih zajednica.

    “Kao gradonačelnik i neko ko je bio iskrena i snažna podrška kandidatu opozicije, smatram da je od ključne važnosti da se utvrdi stvarno činjenično stanje, jer znam da smo radili pošteno i posvećeno”, naveo je on.

    On je dodao da svako ko je radio časno i pošteno, nema ništa protiv da se utvrdi stvarna volja naroda.

    “Naprotiv, upravo je to temelj demokratskog procesa i povjerenja u institucije. Svaka korupcija i negativne pojave u Republici Srpskoj, počinju upravo na temeljima izborne korupcije i zato moramo osigurati uslove da se poštuje stvarna volja naroda, jer tek tada, više nećemo dolaziti u ovakve situacije”, istakao je Stanivuković.

  • Blanuša: Nadam se da će konačni rezultat biti puno bliži onome što su građani Srpske rekli 23. novembra

    Blanuša: Nadam se da će konačni rezultat biti puno bliži onome što su građani Srpske rekli 23. novembra

    Kandidat SDS za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša rekao je da od momenta kandidature od svih učesnika u izbornom procesu očekuje da svoj posao rade u skladu sa zakonima, te da je osnovni cilj da predsjednik bude kandidat za kojeg su se opredijelili građani.

    Branko Blanuša kaže da je s današnjom odlukom o ponavljanju izbora CIK BiH puno ozbiljnije pristupio ovom poslu.

    – Mislim da je obim uočenih nezakonitih radnji na biračkim mjestima bio toliki da Centralna izborna komisija nije ni mogla da odluči drugačije, nego ovako kako je odlučila. Mislim da je to ispravno i ono što bi zaista bilo poželjno, a ne mislim samo na CIK, nego i na druge državne institucije, je da rade u skladu sa zakonskom regulativom, jer je to u interesu svih građana BiH – rekao je Blanuša za Avaz.

    Prema odluci CIK BiH, prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske biće ponovljeni na 136 biračkih mjesta. Blanuša ukazuje da se radi upravo o biračkim mjestima u lokalnim zajednicama u kojima su se desile najznačajnije izborne nepravilnosti – Laktaši, Doboj, Zvornik i Bratunac. Ko god je slušao pres konferenciju CIK BiH mogao je da čuje i od samih članova CIK koji je obim izbornih malverzacija bio i šta se sve radilo na tim izbornim mjestima. Činjenica je da u ovom prijedlogu za ponavljanje izbora nisu obuhvaćena mnoga biračka mjesta na kojima su utvrđene izborne malverzacije i na kojima je rađen izborni inžinjering. Evo, imamo još neko vrijeme za žalbe, pa donošenje konačne odluke. Očekujem ponavljanje izbora, a mi s naše strane moramo učiniti sve da ovaj put bolje zaštitimo ta izborna mjesta, da ne bi opet bilo nekih manipulacija. Poslije svega, nadam se da će konačni rezultat biti puno bliži onome što su građani rekli 23. novembra. I naravno, postoji mogućnost da dođe do promjene u odnosu na preliminarne rezultate izbora koje imamo sada – kaže Blanuša.

  • CIK poništio izbore za predsjednika Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta

    CIK poništio izbore za predsjednika Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je prijvremene izbore za predsjednika Republike Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.

    Kako je navedeno odluka je donesena po osnovu prigovora i utvrđenih nepravilnosti. Navedeno je i da su utvrđene manipulacije i nepravilnosti, između ostalog, oduzimanje i dodavanje glasova kandidatima.

    “Na ovim prijevremenim izborima registrovane su brojne nepravilnosti. Da bi se zaštito integritet izbornog procesa potrebno je poništiti izbore”, rekli su u CIK-u.

    Izbori su poništeni u izbornim jedinicama u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima. Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu. Najviše izbora poništeno je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.

    Odluka o raspisivanju novih izbora donijeće se po pravosnažnosti ove odluke od poništavanju izbora.

    Inače, CIK je ranije utvrdio rezultate izbora prema kojima je Siniša Karan, kandidat SNSD-a pobijedio Branka Blanušu, kandidata SDS-a sa 9.577 glasova razlike. Navodno na 136 biračkih mjesta na kojima su izbori poništeni razlika je bila u 15.822 glasova.

    Irena Hadžiabdić, član CIK-a rekla je da ne može podržati ovakav prijedlog ali da se slaže da treba poništiti izbore tamo gdje su dokazane nepravilnosti. Rekla je da je grafolog otkrivo veliki broj krivotvorenih brojeva te da je i ponovno brojanje utvrdilo da je bilo oduzimanja i dodavanja glasova kao i brojanja nevažećih listića.

    “Utvrdili smo činjenično stanje na osnovu dokaza o nepravilnosti i po meni to se odnosi na osam izbornih jedinica i 108 biračkih mjesta. Mi smo sada obuhvatili i određenih izbornih jedinica zbog nevažećih dokumenata i to je povreda ali nismo rasčistili tu nepravilnost. Moguće je da je ljudima omogućeno da glasaju sa nevažećim dokumentima i to je propust biračkih odbora”, rekla je Hadžiabdićeva dodajući da je poništavanje izbora predloženo selektivno.

    Željko Bakalar, član CIK-a rekao je da na 119 od 136 biračkih mjesta preko 900 ljudi glasalo bez validnog dokumenta.

    Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a rekla je da odluka o poništenju izbora nije pravosnažna te da svi subjekti mogu uložiti žalbu.

    Ona je navela da je odluka CIK-a zasnovana na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju dodajući da se izbori poništavaju zbog krivotvorenja potpisa birača i glasanja krivotvorenim dokumentima.

    Navela je i da je preko dve hiljade lica glasalo sa nevažećim identifikacionim dokumentom.

    “Ovom odlukom obuhvaćeno je samo 908 lica i mišljenja sam da je ijedna osoba da to treba poništiti”, rekla je Bjelica – Prutina dodajući da je u Glavnom centru za brojanje utvrđeno da je preko 400 glasova dodano jednom kandidatu a više od 200 oduzeto drugome.

  • Cvijanović: Ukloniti štetne posljedice intervencionizma

    Cvijanović: Ukloniti štetne posljedice intervencionizma

    Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović naglasila je da, kao suverenista, smatra da je krajnje vrijeme da se BiH vrati svojim narodima i institucijama, a da se odbaci strani intervencionizam i uklone njegove štetne posljedice.

    – Takav pristup je definitivno prevaziđen i vjerujem da je u svijetu sve više onih koji razumiju da je neophodno da pospremimo nered koji se u BiH nataložio posljednjih 30 godina – napisala je Cvijanovićeva na Instagramu nakon razgovora sa ministrom odbrane Italije Gvidom Krosetom.

    Cvijanovićeva je ukazala da je bezbjednosna situacija u BiH stabilna, a da su svi izazovi isključivo političke prirode i mogu se prevazići samo putem političkog dijaloga.

    Ona je dodala da je imala otvoren i konstruktivan razgovor sa Krosetom u Predsjedništvu BiH.

    – Italija je jedan od najvećih i najvažnijih spoljotrgovinskih partnera Republike Srpske i Federacije BiH. Imamo zajednički interes, a to je očuvanje mira i stabilnosti u BiH i cijelom regionu – poručila je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da je tokom sastanka razgovarano i o evropskom putu BiH.

    – Od naredne godine, Italija će biti na čelu misije `Altea` i uvjerena sam da će dobra saradnja biti nastavljena i u tom domenu – istakla je Cvijanovićeva.

  • Stanivuković: Pobjeda je da se priča o problemima kockanja

    Stanivuković: Pobjeda je da se priča o problemima kockanja

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, rekao je u završnoj riječi povodom Nacrta zakona o dopuni Zakona o igrama na sreću, kojim se predviđa da kladionice moraju biti udaljene najmanje 500 metara od ulaza u osnovne i srednje škole u Republici Srpskoj, da je danas velika pobjeda da se o ovoj temi priča.

    “Čim se govori pravi se pomak. Uz ovaj pomak koji smo napravili bilo bi loše da bude poraz da ne može NS RS da kaže hajde da usvojimo nacrt. I sve što smo mi predložili može da bude katastrofalno loše, ali hajde da usvojimo bilo šta što ste vi rekli, hajde da kažemo da se bar kockarnice ne mogu reklamirati na bilbordima, televiziji”, rekao je Stanivuković u obraćanju poslanicima i dodao:

    “Hajde da kažemo da jedan čovjek može da potroši najviše 10-15 odsto od svoje plate, a ne da ga taj porok toliko uhvati da sve prokocka. Hajde da napravimo bilo koji pomak. SNSD kaže pa ne može ni nacrt, a nacrt je samo put do prijedloga. Hajde da diskutujemo do prijedloga.

    Pozvao je da se napravi radna grupa, da iz ovog zakona dođu neki dobri prijedlozi.

  • Republika Srpska plaća najveće kamate pri zaduživanju

    Republika Srpska plaća najveće kamate pri zaduživanju

    Republika Srpska pri zaduživanju plaća veće kamate nego Federacija Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Crna Gora i mnoge druge zemlje.

    Ako ste prezaduženi, a Republika Srpska je prezadužena imate ozbiljan rizik da se taj novac ne vrati i zbog toga su kamate 5-6 odsto i ne mogu biti smanjene iako su prosječne kamate širom Evrope ozbiljno oborene u toku ove godine, na oko 2 odsto, rekao je ekonomista Milenko Stanić.

    U regionu najniže kamate pri zaduženju plaća Hrvatska, oko 3%, dok Srbija i Crna Gora plaćaju od 4 do 5%, iz čega proizilazi da ministri zemalja u regionu mnogo bolje upravljaju finansijama.

    Ekonomista Igor Gavran, komentarišući zaduživanje Srpske u odnosu na region kaže da je jedino u čemu je Vlada u pravu, jeste da samo zaduživanje ne mora značiti generalno ništa loše, jer „tačno je, i drugi se zadužuju“.

    – Međutim, zaduživanje nije loše jedino onda kada su uslovi povoljni. To važi i za građanina kad kupuje bilo šta na kredit, važi i za vladu. Kada kamata i ostali uslovi otplate omogućavaju da vi to izmirite bez većih negativnih efekata na vaš ukupni budžet – rekao je Gavran.

    Naglasio je da je najvažnije da se taj novac upotrebi za nešto što stvara novu vrijednost, mogućnost povrata tog novca.

    – Dakle, ako ste građanin, uzmete kredit da biste kupili stan pa ne plaćate više stanarinu. Poslije toga možda vam u sumi to na kraju bude pozitivno. Ili ako ste privrednik kupite mašinu pa povećate proizvodnju pa od te nove zarade vratite dug. Ili ako ste vlada napravite autoput ili nešto drugo.

    Ali, ako ste vlada pa uzmete kredit i te pare praktično samo nestanu u budžetskim rashodima i morate vraćati iz novog kredita ili tako što ćete više oporezovati građane i privredu onda je zaduživanje katastrofa – kaže Gavran.

    Komentarišući visinu kamata po kojoj se zadužuje Srpska Gavran je objasnio da kamata dobro pokazuje koliko vam vjeruju oni koji vam daju novac.

    – Kamata nije viša Republici Srpskoj zato što neko ne voli Republiku Srpsku nego zbog toga što je stanje već loše, zaduženost je takva, upravljanje ekonomijom je takvo da je jednostavno povjerenje onih koji posuđuju novac jako nisko. Zbog toga što vam ne vjeruju da ćete novac uredno vratiti, sebe štite višom kamatom – rekao je on.

    On je podsjetio na slučajeve u vrijeme prethodnih vlada na primjer Vlada Federacije BiH emitovala vrijednosne papire na tržištu bukvalno bez kamate ili sa kamatom značajno manjom od 1%, dok je Republika Srpska plaćala nekoliko procenata.

    Istakao je da sada nije baš tolika razlika, zavisno od emisije Republika Srpska plaća 5 do 6%, a Federacija 2 ili 3%.

    – Ono što je poseban problem kod Republike Srpske i što mi nije poznato bilo gdje drugo u regiji, jeste da se dešavaju situacije da se pojavi „neki novac“ i da se iz Vlade, sjećam se takvih izjava prethodnog predsjednika Vlade, javno govori „dobili smo određen iznos novca od naših prijatelja, ali nećemo da kažemo od koga, niti pod kojim uslovima“ i onda se sad čovjek pita.

    Znamo za određene razlike u stopama, kod ovih transparentnih zaduživanja, ali ako se pojavljuje neki novac od nekoga ko ga nije poklonio, nego je sigurno takođe zaračunao neku kamatu, onda više ni ne znamo kako se Republika Srpska zadužuje, odnosno koje su sve kamate – kaže Gavran.

    Na pitanje koliko to sve govori o načinu rada ministara finansija u regionu odgovorio je da bi se sa jedne strane svakako moglo reći da ne govori dobro.

    – Ne bih želio ni da izdvajam ministra finansija jer mi znamo da je generalno jedna stvar koja ista i u Republici Srpskoj i u Federaciji i u regionu i u Srbiji i u Hrvatskoj i svugdje, nažalost, ministri u svojim resorima se ne pitaju mnogo – rekao je on.

    Dodao je da uvijek postoji jedan politički lider određene vladajuće stranke koji odlučuje o svemu.

    – Tako da i kada bi Republika Srpska imala najboljeg ministra finansija na svijetu, nažalost apsolutno ne vjerujem da bi on imao autonomiju da donosi odluke koje mu prethodno ne naredi politički lider. Mislim da se u tome Republika Srpska ni najmanje ne razlikuje od regije – rekao je on.

  • Otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci na dugom štapu

    Otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci na dugom štapu

    Za sada nema nikakavih naznaka da će do kraja ove godine biti održana sjednica Upravnog odbora (UO) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na kojoj bi bile usvojene izmjene i dopune Pravilnika neophodne za otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci, a još manje su šanse, čak i ako bude održana, da će ova, mnogima bitna tačka, biti izglasana.

    Potvrdili su to izvori “Nezavisnih novina”, koji ističu da su na čekanju i brojne druge tačke o kojim treba da odlučuje UO UIO BiH.

    “Zijad Krnjić, ekspert ispred Vlade FBiH u UO UIO BiH, koji je već nekoliko puta oborio pravilnik neophodan za otvaranje novog graničnog prelaza Gradiška, ne odustaje od svog stava. Poznato je već da on traži da se usvoje i poravnjanja koja se odnose na raspodjelu PDV-a. Sada sve stoji, čekaju i brojne druge tačke, a nema naznaka da će u skorije vrijeme biti održana sjednica UO UIO”, kaže sagovrnik “Nezavisnih novina”.

    Otkud im pravo?

    Dragoslav Mihajlović, sekretar Udruženje saobraćaja i veza pri Privrednoj komori Republike Srpske, kaže da ne zna ko ima pravo, moralno i bilo koje drugo, da zaustavi postupak otvaranja novog graničnog prelaza.

    “Ogromne su štete, zastoji, čekanja. Novi prelaz nudi više mogućnosti, više traka za ulazak i izlazak. Očekujemo da on bude u punoj funkciji i kapacitetu što prije i apelujem na sve nadležne institucije da do njegovog otvaranja dođe što prije”, kaže Mihajlović za “Nezavisne novine”.

    Momčilo Sladoje, predsjednik skupštine Udruženja autoprevoznika Republike Srpske, kaže da je otvaranje novog graničnog prelaza bitan za sve.

    “Prvo, bitan je sa aspekta popunjavanja auto-puta. Drugo, važan je i za putnički i za teretni saobraćaj sa stanovišta vremena čekanja. Treće, bitan je za smanjenje zadržavanja robe u prometu. Dakle, značajan je neprocjenjivo, po svim pitanjima – za opstanak privrede, komfor stanovništva, ekonomske pokazatelje”, naglasio je Sladoje.

    Misle samo o svom novčaniku

    To što novoizgrađeni granični prelaz još nije otvoren, on smatra pokazateljem da političare privreda ne interesuje.

    “Ne interesuje ih ni društveni život ni privreda, samo ih njihovi novčanici interesuju. To je strašno šta rade. Svaki privrednik po deset stresova dobije dnevno zbog nerada, bezobrazluka i oholosti ovih koji čine privredni ambijent”, rekao je Sladoje u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, privrednici već duže vrijeme ukazuju da zbog neotvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci privreda trpi ogromne gubitke, a dodatni problemi tek dolaze, jer slijede novogodišnji praznici, kada se, kao i svake godine, očekuje kolaps na starom graničnom prelazu.

    BiH je pretrpjela i veliku međunarodnu blamažu jer zbog internih svađa u BiH i međusobnih blokada 11. decembra nije održana ceremonija otvaranja brze ceste od Gradiške do Okučana, koja se nastavlja na trasu auto-puta Banjaluka – Gradiška.

    Naime, nakon više godina kašnjenja i određenog kolebanja Hrvatske da se cesta izgradi, hrvatske vlasti su našle novac i finansirale kompletnu izgradnju iz svog budžeta, iako će najveće benefite u njenom korištenju imati građani BiH, koji će dobiti brži pristup EU.

    Protiv usvajanja

    “Hrvatske ceste” kao investitor su, zajedno s “Integralom”, preduzećem koje je izgradilo cestu, planirale da uz koordinaciju s hrvatskim i bh. vlastima organizuju ceremoniju kojom bi ova cesta, zajedno s mostom na Savi kod Gradiške i dva nova savremena granična prelaza, trebalo da bude puštena na korištenje.

    Ali, zato što je Krnjić, čiji komentar juče nismo uspjeli dobiti, glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO nije bilo moguće otvoriti carinsku ispostavu na bh. strani graničnog prelaza, što praktično znači da ni cesta, iako je 11. decembra formalno otvorena, ne može biti puštena u saobraćaj.

  • Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Brisel opet upozorava BiH da mora uvesti vize

    Tri najvažnije institucije Evrpske unije upozorile su u najnovijem izvještaju na niz negativnih trendova u viznoj politici Bosne I Hercegovine u odnosu na EU. Objava izvještaja koincidira s odlukom da se Gruziji počne ukidati bezvizni status s EU.

    “U 2025. godini Bosna i Hercegovina je napravila korak unazad u odnosu na raniji napredak u ovoj oblasti. Bosna i Hercegovina je zadržala broj stalnih bezviznih sporazuma na 72, ali je povećala broj sezonskih bezviznih izuzeća sa 1 na 3. Kao rezultat toga, broj neusklađenosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Evropske unije povećan je sa 8 u 2024. godini na 10, koliko ih trenutno ima”, stoji u finalnoj verziji Izvještaja Evropske komisije o usklađenosti viznog režima država zapadnog Balkana i Evropske unije.

    I ovaj, osmi po redu, izvještaj zajedničko je djelo Evropske komisije, Evropskog parlamenta i Savjeta Evropske unije, javlja Politički.ba.

    BiH je jedina koja je u posmatranom periodu zabilježila značajniji negativan trend.

    Srbija, Albanija, samoproglašeno Kosovo, a posebno Crna Gora, pooštrile su svoj vizni režim, mada za Brisel prvi rezultati nisu previše ohrabrujući.

    Sjeverna Makedonija je jedina koja je “ostvarila skoro u cjelosti usklađenost s listom Evropske unije zemalja za koje je potrebna viza, uz samo jednu preostalu razliku u odnosu na listu EU država čijim državljanima je potrebna viza”.

    Objava Izvještaja koincidira s odlukom Brisela da se nosiocima diplomatskih i servis pasoša Gruzije uvede vizni režim EU.

    “Susjedni partneri EU koji uživaju bezvizni režim hitno moraju ostvariti značajan napredak u usklađivanju svojih lista država čijim državljanima nije potrebna viza s listama Evropske unije, kao i u usklađivanju svojih viznih procedura sa šengenskim standardima. To uključuje uvođenje sistematskog prikupljanja biometrijskih podataka, poput digitalne fotografije i otisaka prstiju, kao dijela procesa podnošenja zahtjeva za vizu. Prakse koje nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, kao što su sezonska ukidanja viznog režima i omogućavanje bezviznog ulaska na osnovu vize ili boravišne dozvole treće zemlje, moraju biti ukinute.

    Do potpunog usklađivanja, potrebno je uvesti strožije provjere bezviznih dolazaka državljana trećih zemalja, posebno onih iz država koje predstavljaju bezbjednosni rizik ili rizik od nezakonitih migracija”, ističe se u izvještaju.

    Posebno se, nadalje, upozorava da je tokom prošle i ove godine, duga i porozna granica između BiH i Hrvatske postala “glavni ulaz za neregularne migrante koji preko zapadnog Balkana putuju prema EU”.

    U cijelom Izvještaju, BiH se ističe kao problematična, navodi ovaj portal.

    Iako ima napretka, pa se u tom kontekstu ističe konačno otpočinjanje angažmana Frontexa, BiH i tu pravi nepotrebne i do sada nezabilježene probleme.

    Tako se, na primjer, navodi da u readmisiji nema značajnijih zastoja, osim u slučaju BiH.

    Tu su se pojavila “nepotrebna odlaganja procedura”. Doduše, sličan problem uočen je i na KiM.

    Zanimljivo je da je Srbija, pak, istaknuta kao problematična država u kojoj su bande koje krijumčare migrante ‘preuzele opasne i ozbiljne forme’. One su se, naravno, povezale sa sličnim kriminalnim grupama u BiH.

    “U Bosni i Hercegovini i u Srbiji zabilježeno je da su organizovane kriminalne grupe uključene u proizvodnju i distribuciju falsifikovanih identifikacionih dokumenata, uključujući pasoše i vozačke dozvole različitih država članica Evropske unije. U Srbiji je posebno zabrinjavajući obim i nivo sofisticiranosti ovih falsifikata, s obzirom na to da su neki visokokvalitetni falsifikovani elektronski pasoši u stanju zaobići savremene sisteme za provjeru dokumenata”, stoji dalje u ovom dokumentu.

    Ukrajina i samoproglašeno Kosovo pojavljuju se u Izvještaju kao zemlje u kojima je došlo do značajnog porasta priliva migranata.

    No, to ‘nije ništa’ u odnosu na alarmantnu situaciju u Gruziji. Tu se stvorila masa od 160.000 Rusa koji tvrde da su pobjegli iz svoje domovine da ne bi išli u rat s Ukrajinom i traže azilantski status u EU. Brisel u takve tvrdnje uopšte ne vjeruje, posebno obzirom na sve zategnutije odnose s Tbilisijem, podsjeća portal.

    Na kraju dokumenta objavljene su i preporuke i zahtjevi prema BiH:

    “Bosna i Hercegovina je preduzela određene korake kako bi odgovorila na ranije preporuke Evropske komisije. Međutim, potrebni su dodatni napori u sljedećim prioritetnim oblastima:

    a) Usklađivanje vizne politike: Bosna i Hercegovina mora hitno dodatno uskladiti svoju viznu politiku s listom Evropske unije trećih zemalja čijim državljanima je potrebna viza, s posebnim fokusom na države čiji državljani predstavljaju rizik od nezakonitih migracija i/ili bezbjednosni rizik za EU.

    b) Kontrola izdavanja viza: Nadležne vlasti moraju unaprijediti provjere zahtjeva za vize koje podnose državljani trećih zemalja iz visokorizičnih država te pooštriti uslove pod kojima se vize izdaju državljanima tih zemalja.

    c) Upravljanje granicama 1: Bosna i Hercegovina mora intenzivirati napore na unapređenju upravljanja granicama, pri čemu je posebnu hitnost potrebno dati povećanju kapaciteta granične policije, rješavanju problema nezakonitih prelazaka granice te unapređenju implementacije Statusnog sporazuma s Frontexom kroz pokretanje većeg broja zajedničkih operacija na visokorizičnim dionicama kopnene granice.

    d) Upravljanje granicama 2: Do potpunog usklađivanja vizne politike, neophodno je nastaviti i dodatno ojačati provjere na granicama prilikom ulaska državljana trećih zemalja koji imaju bezvizni režim. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti provjeri autentičnosti pasoša. Nadležne vlasti se snažno ohrabruju da proaktivno sarađuju po ovom pitanju s trećim zemljama, kao i s aviokompanijama, te da ostvare napredak u uspostavljanju sistema razmjene podataka o putnicima (API/PNR)”.

    Brisel ne navodi eksplicitno prema kojim državama BiH mora pojačati ili uvesti vizni režim.

    No, od ranije se već zna da Evropska unija od vlasti BiH traže uvođenje viza Kini, Rusiji, Turskoj, Azerbejdžanu, Kataru, Kuvajtu, kao i poništavanje odluke da se odobri sezonski – ljeti – bezvizni režim sa Saudijskom Arabijom.Zvanično Sarajevo već je ukinulo bezvizne aranžmane sa Bahreinom i Omanom u skladu s EU zahtjevima

    No, Briselu to nije dovoljno i ostalih 6+1 bezbizni aranžman smatraju “neusklađenim s politikom EU”.

  • Stevandić: Bez ozbiljne analize nema efikasne borbe protiv kockanja među mladima

    Stevandić: Bez ozbiljne analize nema efikasne borbe protiv kockanja među mladima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je u raspravi o Nacrtu zakona o dopuni Zakona o igrama na sreću potrebno prvo uraditi detaljnu analizu stvarnih uzroka kockanja, posebno kada je riječ o djeci i mladima, umjesto donošenja parcijalnih rješenja.

    Stevandić je naveo da, prema dostupnim analizama, oko 80 odsto kockanja danas otpada na online platforme, što, kako je ocijenio, predstavlja suštinski problem koji nije moguće riješiti isključivo ograničavanjem rada kladionica u blizini škola.

    „Rezolucija je visok pravno-politički akt i treba da bude samostalan dokument, a ne dio zakonskih rješenja“, rekao je Stevandić, dodajući da se dobra namjera predlagača ne dovodi u pitanje, ali da se zakon i rezolucija ne bi smjeli miješati.

    On je istakao da bi pravilno sprovedena rezolucija mogla imati veći efekat od samog zakona, jer bi se fokusirala na online kockanje, koje je trenutno najzastupljenije među mladima.

    Stevandić je ukazao da su, prema iskustvima iz Srbije, ključni problem indirektne reklame putem influensera, poznatih ličnosti i javnih osoba, koje kockanje promovišu kroz društvene mreže i medije.

    Govoreći o mehanizmima zaštite djece, naveo je da značajan dio online kockanja otpada na kupovinu tzv. X-bonova, koji su lako dostupni na kioscima, benzinskim pumpama i u prodavnicama.

    „Ako zatvorimo sve kladionice, a dijete i dalje može kupiti bon i kockati se putem telefona, problem neće biti riješen“, rekao je Stevandić, ističući da se bonovi najčešće prodaju socijalno ugroženim građanima i djeci.

    On je naglasio da je potrebno djelovati tamo gdje je problem najveći, te da bi zabrana ili stroža kontrola prodaje bonova mogla imati veći efekat od simboličnih mjera.

    Stevandić je predložio formiranje radne grupe, uz učešće nadležnih institucija, kako bi se na osnovu preciznih analiza prihoda i strukture kockanja izradilo sveobuhvatno zakonsko rješenje.

    Na kraju je poručio da pitanje kockanja ne bi smjelo biti predmet političkih podjela, te da je zajednički cilj svih političkih aktera zaštita djece i mladih.