Kategorija: Politika

Povjerenje građana u izborni proces u Bosni i Hercegovini godinama je na iskušenju zbog brojnih optužbi za izborne nepravilnosti, manipulacije i zloupotrebe. Upravo zbog toga velika očekivanja prate uvođenje novih tehnologija koje će biti korištene na Opštim izborima 2026. godine.

Na biračkim mjestima prvi put će se koristiti uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i optički skeneri glasačkih listića, a cilj je povećanje transparentnosti i zaštita izborne volje građana. Mnogi smatraju da bi ove novine mogle predstavljati važan korak ka vraćanju povjerenja u izborni sistem.

Predsjednik Strateškog odbora koalicije „Pod lupom“ i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić ocjenjuje da će primjena novih tehnologija značajno smanjiti mogućnost manipulacija na sam dan izbora.

Kako objašnjava, biometrijska identifikacija onemogućiće višestruko glasanje korištenjem različitih identifikacionih dokumenata. U slučaju pokušaja zloupotrebe, sistem će automatski upozoriti članove biračkog odbora, koji će moći odmah reagovati.

Posebnu važnost, prema njegovim riječima, imaju i skeneri glasačkih listića. Oni bi trebalo da spriječe praksu koja je ranije bilježena na pojedinim biračkim mjestima, kada su neiskorišteni listići naknadno popunjavani i pripisivani određenim političkim subjektima. Uz to, biće onemogućene i druge manipulacije povezane sa biračkim spiskovima i brojanjem glasova.

Šehić ističe da do potrebe za uvođenjem ovakvih sistema vjerovatno ne bi ni došlo da su svi učesnici izbornog procesa odgovorno obavljali svoj posao. Međutim, kako navodi, dosadašnja iskustva pokazala su da su pojedine političke strukture koristile članove biračkih odbora za različite vrste izbornih zloupotreba.

– Građani bi na dan izbora trebalo da dobiju rezultate koji zaista odražavaju njihovu volju, a ne rezultate nastale manipulacijama pojedinaca koji su koristili svoje pozicije za uticaj na izborni proces – smatra Šehić.

Ipak, upozorava da tehnologija sama po sebi ne može riješiti sve probleme. Podsjeća da brojna kršenja Izbornog zakona počinju mnogo prije otvaranja biračkih mjesta kroz različite oblike pritisaka na birače, kupovinu glasova i političke ucjene.

– To su izazovi koji zahtijevaju drugačije mehanizme i ozbiljniji društveni odgovor. Tehnologija može zaštititi izborni proces na sam dan glasanja, ali ne može eliminisati sve oblike političkog uticaja koji se dešavaju tokom kampanje – kaže on.

Prema njegovim riječima, upravo zbog toga što nove tehnologije ograničavaju mogućnost izbornih manipulacija, godinama je postojalo odugovlačenje sa izmjenama Izbornog zakona i obezbjeđivanjem sredstava za njihovu primjenu.

Šehić naglašava da su biometrijski uređaji i skeneri prije svega uvedeni radi zaštite birača i njihovog prava da njihov glas bude pravilno evidentiran.

Podsjeća i na pilot-projekte sprovedene tokom prethodnih lokalnih izbora na više od 400 biračkih mjesta, gdje su testirani pojedini elementi novog sistema.

– Rezultati su pokazali da je tehnologija u gotovo svim slučajevima funkcionisala bez problema, što daje dodatno povjerenje u njenu primjenu na narednim izborima – istakao je Šehić.

Kada je riječ o samom procesu glasanja, on smatra da građani neće imati značajnijih poteškoća u prilagođavanju novom sistemu.

Procedura će, kako navodi, ostati gotovo identična dosadašnjoj. Nakon identifikacije birača, glasački listić će se popunjavati na isti način kao i ranije, a jedina razlika biće to što će se nakon glasanja listić ubacivati u skener koji će automatski evidentirati izbor birača prije nego što listić završi u glasačkoj kutiji.

Za označavanje izborne opcije koristiće se poseban crni marker kako bi skener mogao precizno očitati glas. Iako sistem prepoznaje različite oznake, preporuka je da birači u potpunosti popune predviđeni kvadrat ili krug.

Šehić zaključuje da će Centralna izborna komisija kroz informativne kampanje dodatno upoznati građane sa novim načinom glasanja, ali da ne očekuje veće poteškoće jer birači u BiH već imaju dugogodišnje iskustvo u učešću na izborima.

Odziv državljana Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu za registraciju za učešće na Opštim izborima 2026. godine trenutno je ispod očekivanja, upozorio je član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović, pozivajući građane da prijavu za glasanje obave najkasnije do 21. jula.

Prema podacima CIK-a, od početka registracionog procesa 8. maja elektronskoj platformi e-Izbori pristupilo je 11.379 osoba koje su otvorile nalog i podnijele zahtjev za glasanje izvan BiH.

Do sada je odobreno 7.779 prijava, dok je više od hiljadu zahtjeva još u fazi provjere. Istovremeno, isti broj prijava nije zadovoljio propisane kriterijume za registraciju, što predstavlja nešto više od devet odsto ukupnog broja podnesenih zahtjeva.

Najviše prijavljenih birača dolazi iz Njemačke, gdje je evidentovano oko 2.300 registracija. Slijede Hrvatska sa 2.212, Austrija sa 1.223 i Srbija sa 557 prijavljenih birača.

Govoreći o organizaciji izbornog procesa u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, Arnautović je naveo da je planirano otvaranje biračkih mjesta u 43 ambasade, generalna i počasna konzulata raspoređena u 29 država. Među njima su i predstavništva u Amanu, Moskvi i Kuvajtu, kao i generalni konzulati u Rijeci i Novom Pazaru.

Ipak, konačna odluka o otvaranju biračkih mjesta zavisiće od interesovanja birača. Prema pravilima CIK-a, za organizovanje glasanja u diplomatsko-konzularnom predstavništvu potrebno je najmanje 50 prijavljenih birača, osim u slučajevima kada Komisija procijeni da postoje posebni razlozi za drugačiju odluku.

Najčešći propusti zbog kojih prijave ne budu prihvaćene odnose se na nevažeće ili nedostavljene identifikacione dokumente, nepotpunu dokumentaciju, nedostatak dokaza o adresi boravka u inostranstvu, kao i obrasce koji nisu pravilno potpisani.

Arnautović smatra da odgovornost za mali broj registrovanih birača ne snose samo građani, već i nadležne institucije i politički akteri. Istakao je da CIK sprovodi i organizuje izborni proces, dok Ministarstvo inostranih poslova i diplomatsko-konzularna mreža imaju značajnu ulogu u informisanju državljana BiH koji žive van zemlje.

Posebno je ukazao na, kako je rekao, nedovoljnu angažovanost političkih stranaka u procesu motivisanja dijaspore da se registruje i učestvuje na izborima.

– CIK građanima objašnjava proceduru glasanja, dok političke stranke treba da predstave razloge zbog kojih bi birači trebalo da izađu na izbore. Zbog toga njihova uloga u aktiviranju dijaspore ne bi smjela izostati – poručio je Arnautović.

Na kraju je još jednom pozvao državljane BiH u inostranstvu da iskoriste svoje biračko pravo i registraciju završe prije isteka roka.

– Učešće na izborima predstavlja ne samo pravo, već i građansku odgovornost. Pozivam sve naše građane u dijaspori da se registruju do 21. jula, a potom u oktobru izađu na izbore i glasaju u skladu sa vlastitim uvjerenjima – naglasio je Arnautović.

Željko Raljić podnio je neopozivu ostavku na funkciju predsjednika Gradskog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) Banjaluka, a u međuvremenu, nekoliko novih imena, koja trenutno nisu u članstvu ove stranke, pominju se kao potencijalni kandidati SDS-a na predstojećim izborima.

Kako sada stvari stoje, najizvjesnije je da će profesor ustavnog prava Milan Blagojević biti nosilac liste SDS-a za Izbornu jedinicu jedan za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Pritom, postoje tvrdnje i da će Milan Minja Savanović, doskorašnji poslanik Liste “Za pravdu i red” Nebojše Vukanovića, biti kandidat za poslanika na listi SDS-a u Izbornoj jedinici tri, a kao jedan od kandidata spominje se i nekadašnji banjalučki odbornik Saša Lazić Medo.

“Ne postoji dogovor”

Savanović je, komentarišući spekulacije da će biti kandidat za poslanika na listi SDS-a u Izbornoj jedinici tri, naveo da ne postoji takav dogovor.

“Ako se za nešto odlučim, ja ću o tome obavijestiti javnost”, rekao je Savanović za “Nezavisne novine”.

Lider SDS-a Branko Blanuša nam se na pozive nije javljao, tako da nismo uspjeli provjeriti da li će SDS-ov dres obući Savanović, ali i Lazić. Lazić je u izjavi za “Nezavisne novine” rekao da su dogovori o političkom angažmanu u toku, ali više detalja za sada ne otkriva.

“Moguće je da se vratim u politiku. Još sam u fazi dogovora, razmišljanja. Možda će se više znati sutra ili prekosutra”, rekao je u ponedjeljak Lazić za “Nezavisne novine”.

Dakle, već narednih dana bi sve moglo biti jasnije, a do tada, jasno je jedno – SDS je ostao bez lidera u Banjaluci, ali ne i bez svog člana.

Ostaje vjeran SDS-u

Raljić je, naime, nakon što je podnio neopozivu ostavku na funkciju predsjednika Gradskog odbora SDS-a, rekao da ostaje u toj stranci do kraja života.

“Ostajem u SDS-u. To je partija u koju sam ušao i u kojoj ću ostati do kraja života. Nema potrebe da je napuštam”, rekao je Raljić za “Nezavisne novine”.

On je prethodno saopštio da je u nedjelju naveče na održanoj sjednici Koordinacionog odbora Izborne jedinice tri donesena odluka da nosilac liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske bude Biljana Lukić.

“Koristim ovu priliku da joj iskreno čestitam na izboru i poželim mnogo uspjeha u predstojećoj izbornoj kampanji. Rezultat glasanja delegata iz Banjaluke doživljavam kao jasnu poruku da za moj dosadašnji rad i političko djelovanje više ne postoji dovoljno povjerenja”, naveo je Raljić.

Poruka koju prihvata

Kako je dodao, takvu poruku prihvata bez zadrške i smatra da je njegova politička i moralna obaveza da preuzme odgovornost.

“Zbog toga ne podnosim ostavku samo na funkciju predsjednika Gradskog odbora, već i na sve ostale funkcije koje obavljam unutar Srpske demokratske stranke. Smatram da je to jedini ispravan i odgovoran potez kojim pokazujem dosljednost i poštovanje prema volji stranačkih organa i članstva”, naglasio je Raljić.

Tokom mandata, dodao je, nastojao je da Gradski odbor vodi časno, odgovorno i u najboljem interesu Srpske demokratske stranke.

“Zahvaljujem svim članovima, funkcionerima i aktivistima koji su mi pružali podršku i sa kojima sam imao čast da sarađujem. Srpskoj demokratskoj stranci želim uspjeh na predstojećim izborima i ostajem zahvalan svima koji su vjerovali u moj rad”, naglasio je Raljić.

Velika obaveza

U međuvremenu, došlo je i do rotacije na čelu SDS-a u Prnjavoru. Milan Aleksić, odbornik u Skupštini grada Prnjavora, novi je predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) u ovom gradu, a na to mjesto dolazi umjesto dosadašnjeg lidera prnjavorskog SDS-a Milana Petrovića.

“Sinoć mi je ukazana velika čast i povjerenje da budem izabran za predsjednika Gradske organizacije SDS-a Prnjavor. Zahvaljujem svim delegatima koji su mi dali podršku, kao i svim članovima i aktivistima koji svojim radom, energijom i odanošću svakodnevno jačaju našu organizaciju. Ovo povjerenje doživljavam prije svega kao veliku obavezu i odgovornost”, naveo je Aleksić u ponedjeljak.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je nakon višednevne posjete Izraelu da ta zemlja pokazuje veliko razumijevanje za poziciju Republike Srpske, njene ustavne nadležnosti i napore da sačuva svoj identitet, te poručila da postoji značajan prostor za dalje jačanje političke, institucionalne i ekonomske saradnje.

Tokom boravka u Izraelu, Cvijanović se sastala sa premijerom Benjaminom Netanijahuom, predsjednikom Isakom Hercogom, predsjednikom Kneseta Amirom Ohanom i ministrom spoljnih poslova Gideonom Sarom. U fokusu razgovora bili su bilateralni odnosi, regionalna pitanja, bezbjednosni izazovi, kao i odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskom unijom.

Cvijanović je ocijenila da je sastanak sa izraelskim premijerom predstavljao krunu posjete, ističući da je razgovarano o mogućnostima unapređenja saradnje između ministarstava Republike Srpske i Izraela, kao i o nastavku redovnih političkih konsultacija.

– Zahvalna sam premijeru Države Izrael na dugogodišnjoj dobroj saradnji i razumijevanju koje pokazuje prema Republici Srpskoj i našim stavovima. Razmotrili smo mogućnosti za unapređenje ekonomskih veza kroz snažnije povezivanje resornih ministarstava u vladama Izraela i Republike Srpske. Uvjerena sam da će dobri politički i institucionalni odnosi biti odlična osnova za jačanje saradnje u svim oblastima od zajedničkog interesa – navela je Cvijanović.

Ona je istakla da Izrael pokazuje izuzetno razumijevanje za nastojanja Republike Srpske da očuva svoj identitet i ustavne nadležnosti, te da između dvije strane postoji visok nivo političkog razumijevanja.

Govoreći o razgovorima sa drugim izraelskim zvaničnicima, Cvijanović je rekla da je bilo riječi i o izazovima sa kojima se Republika Srpska suočava unutar BiH, naglasivši da izraelski sagovornici razumiju stavove i interese Srpske.

– Ono što posebno raduje jeste činjenica da je Izrael spreman da razumije i brani interese Republike Srpske, svjestan da ono što radimo nije na štetu drugih, već da želimo da stvari budu uređene i zasnovane na punoj jednakosti svih konstitutivnih naroda – rekla je Cvijanović.

Komentarišući kritike koje su iz političkog Sarajeva upućene povodom njene posjete Izraelu, Cvijanović je poručila da kao legitimno izabrani predstavnik Republike Srpske ima obavezu da zastupa i štiti interese građana koji su joj ukazali povjerenje.

– U ime Republike Srpske izabrana sam u Predsjedništvo BiH i sasvim legitimno govorim o interesima Republike Srpske. Na svakom mjestu se zna kakve su pozicije Sarajeva, a kakve Banjaluke, i to nije potrebno posebno objašnjavati – istakla je Cvijanović.

Tokom posjete Izraelu, Cvijanović se obratila i na Međunarodnom samitu politika JNS, gdje je govorila o značaju slobode, suvereniteta, očuvanja identiteta i pravu naroda da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti. Ona je naglasila da srpski i jevrejski narod povezuju istorijska iskustva stradanja i borbe za opstanak, te poručila da Republika Srpska ostaje posvećena očuvanju svog identiteta, ustavnog položaja i demokratskog legitimiteta.

Poruka „Jedan kandidat – sigurna pobjeda“ često se može čuti iz redova opozicije u Republici Srpskoj, ali realni politički potezi za sada ne prate tu tvrdnju. Naprotiv, i dalje nema jasnog dogovora ko bi mogao biti zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok se o kandidatu za srpskog člana Predsjedništva BiH gotovo i ne vodi ozbiljna politička rasprava.

Za sada je poznato da je Branko Blanuša kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, iako se ranije sticao utisak da tu funkciju nije želio. Paralelno s tim, predsjednik PSS Draško Stanivuković pokazuje ambiciju da uđe u istu izbornu trku, uprkos tome što dio političke javnosti dovodi u pitanje realnost tih planova.

Kada je riječ o poziciji srpskog člana Predsjedništva BiH, situacija je još neizvjesnija. Kao potencijalni kandidat pominje se Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red, koji više puta ističe da ne namjerava odustati od te ideje, ali mu podrška unutar opozicionog bloka nije jedinstvena niti izvjesna.

Predsjednik PDP-a RS Igor Crnadak pokušava da objedini razjedinjene opozicione partije, ali bez konkretnog uspjeha. On je ranije predlagao sporazum kojim bi se opozicija dogovorila oko zajedničkih kandidata i kasnije raspodjele odgovornosti, u zavisnosti od izbornog rezultata. U tom prijedlogu, Blanuša bi bio kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok bi Vukanović bio zajednički kandidat za Predsjedništvo BiH. Međutim, taj koncept još nije dobio širu podršku, jer političke stranke i dalje imaju različite interese i kalkulacije. Rok za predaju kandidatskih lista ističe 6. jula, što dodatno pojačava pritisak da se postigne eventualni dogovor.

Sociolog i politički analitičar Drago Vuković ocjenjuje da su šanse za jedinstven nastup opozicije male, jer, kako smatra, ne postoji iskrena i dosljedna volja da se taj cilj postigne.

„Curi vrijeme, podgrijavaju se raskoli: Stanivuković govori o sigurnoj pobjedi ako je on kandidat, Blanuša ističe da nema odustajanja, ostali pokušavaju napraviti distancu. Ja mislim da je bježanje od jedinstvenog nastupa posljedica nerazumijevanja realnog stanja u opoziciji. Ta kriva i lažna slika o snazi ove političke grupacije, posebno PSS, a i nadmenost Stanivukovića, sprečava toliko neophodno jedinstvo“, naveo je Vuković.

On dodaje da je teorijski moguće da se u završnici ipak dogode određeni politički preokreti i dogovori, uključujući podršku Blanuši i zajednički nastup oko kandidata za Predsjedništvo BiH, ali ocjenjuje da su takvi scenariji malo vjerovatni.

Vuković takođe upozorava da bi u slučaju izostanka dogovora SDS mogao istaknuti i vlastitog kandidata za Predsjedništvo BiH, što bi dodatno fragmentisalo opozicioni blok. U tom slučaju, smatra on, opozicija bi imala minimalne šanse za ozbiljniji izborni rezultat.

Na kraju, Vuković ocjenjuje da trenutni rasplet može odgovarati i samoj opoziciji koja, kako sugeriše, možda više preferira ostanak u opozicionom statusu nego preuzimanje vlasti sa svim političkim rizicima i odgovornostima.

Željko Raljić podnio je neopozivu ostavku na funkciju predsjednika Gradskog odbora Srpske demokratske stranke Banjaluka.

Kako je navedeno u saopštenju koje potpisuje Raljić, izbor Biljane Lukić za nosioca liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske za Izbornu jedinicu 3, njemu je, kako ističe, poruka da za njegov dosadašnji rad i političko djelovanje ne postoji dovoljno povjerenje.

“Takvu poruku prihvatam bez zadrške i smatram da je moja politička i moralna obaveza da preuzmem odgovornost. Zbog toga ne podnosim ostavku samo na funkciju predsjednika Gradskog odbora, već i na sve ostale funkcije koje obavljam unutar Srpske demokratske stranke. Smatram da je to jedini ispravan i odgovoran potez kojim pokazujem dosljednost i poštovanje prema volji stranačkih organa i članstva”, napisao je on.

On je dodao da je nastojao voditi časno, odgovorno i u najboljem interesu SDS.

“Srpskoj demokratskoj stranci želim uspjeh na predstojećim izborima i ostajem zahvalan svima koji su vjerovali u moj rad”, naveo je on.

Foto: SDS Banjaluka / Facebook

Iako se ovih dana mnogo u javnosti govori o potrebnim koracima koje BiH treba da ispuni za formalni početak pregovora o članstvu u EU, malo je podataka o konkretnim koracima koje treba ispuniti na jednom mjestu, pa smo kontaktirali Delegaciju EU za listu uslova.

Otvaranje pregovora uz uslov

U Delegaciji nam objašnjavaju da je Evropski savjet u martu 2024. upravo i odlučio da otvori pregovore, ali pod uslovom da do prve međuvladine konferencije BiH ispuni nekoliko konkretnih koraka.

Ti koraci su usvajanje izmjena o integritetu u postojeći Zakon o VSTS-u, što je i provedeno, usvajanje novog zakona o VSTS-u i Sudu BiH, što je ostalo neriješeno, kao i usvajanje zakona o sukobu interesa, što je takođe u većoj mjeri provedeno.

Osim toga, u Delegaciji EU nam ističu da je važno preduzeti značajne korake u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Osim toga, kao dio novih okolnosti koje se odnose na migrantsku krizu i prebacivanje naglaska zemalja članica EU na borbu protiv ilegalnih migracija, od BiH se očekuje efikasniji menadžment granice, migracija i sistema za azil.

Takođe, traži se uspostavljanje mehanizma za prevenciju torture, kao i jačanje mjera za zaštitu slobode medija.

EU traži i razvijanje i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU, kao i dokaz da mehanizam koordinacije, koji je uspostavljen za sprovođenje reformi, funkcioniše u praksi. Takođe, traži se i donošenje odluke o glavnom pregovaraču s EU.

“Napredak u ispunjavanju svih ovih koraka, kao i ukupna usklađenost sa zakonodavstvom i standardima EU, ocjenjuje se svake godine u izvještaju Evropske komisije o BiH”, naglasili su oni, uz napomenu da zakoni o VSTS-u i Sudu moraju biti usklađeni s evropskim standardima.

Reformska agenda

Međutim, ovo je samo dio priče o evropskim integracijama BiH, s obzirom na to da je, odvojeno od direktnih uslova za početak pregovora, važno i pitanje Plana za rast zapadnog Balkana i Reformske agende. Naime, ovaj paket usvojen je upravo na traženje zemalja regiona i zagovornika proširenja unutar EU, koji su ranije smatrali da nije u redu da se od zemalja traži da ispune teške reforme, a da pritom nemaju dovoljno sredstava da se proces završi. Evropska komisija je zbog toga izdvojila šest milijardi evra za region, dijelom grantova a dijelom povoljnih kredita s minimalnim kamatnim stopama, ali je uslov, za razliku od ranije, da se sve reforme moraju sprovesti temeljno uz jasno obrazložene korake.

Upravo je tu problem kada je riječ o BiH, jer se političke strukture nisu ni potrudile da sastave listu reformi koje misle sprovesti, a kamoli da se posvete njihovom sprovođenju.

“U slučaju BiH, Reformska agenda podijeljena je na 25 reformi, razrađenih kroz 113 pojedinačnih koraka, od kojih svaki donosi konkretne koristi za zemlju. Reforme uključuju korake za uvođenje širokopojasne 5G mreže, unapređenje digitalizacije javnih usluga, povećanje broja mjesta u vrtićima, ubrzanje prelaska na ekonomiju sa niskim emisijama ugljenika, podršku zajednicama zavisnim od proizvodnje uglja u procesu tranzicije, kao i jačanje vladavine prava i pravosudnog sistema”, pojašnjavaju u Delegaciji.

Rokovi se primiču

Naglašeno je da finansiranje u okviru Instrumenta za reforme i rast ističe završetkom trenutnog višegodišnjeg finansijskog okvira EU, odnosno krajem 2027. godine.

“Riječ je o zakonskom roku koji se ne može mijenjati. Indikativna alokacija BiH u okviru Instrumenta za reforme i rast već je u julu 2025. godine smanjena za 108 miliona evra. Ukoliko vlasti BiH brzo ne potpišu sporazume o zajmu i Instrumentu i ne počnu sprovođenje reformi, postoji sve veći rizik da BiH izgubi dodatnih 373 miliona evra od ukupno predviđenih sredstava”, naglašavaju oni.

Ističu da je u okviru Reformske agende, 50 od ukupno 113 koraka trebalo da bude završeno do kraja 2025. godine.

“Za te korake sada važi grejs period od jedne godine, što znači da moraju biti ispunjeni do kraja 2026. godine. BiH treba bez daljeg odgađanja da počne sprovođenje ovih reformi”, naglasili su.

Uprkos brojnim pritiscima, Republika Srpska i dalje stoji kao postojan i stabilan partner države Izrael, i sa velikim poštovanjem pratimo vašu borbu za opstanak i suverenitet, vidjevši u tome i odraz sopstvene odlučnosti da sačuvamo svoj položaj, svoje nadležnosti i autonomiju, kao i ustavni status i, najviše od svega, naš identitet, istakla je u kolumni za jedan od najtiražnijih i najuticajnijih dnevnih listova u Izraelu “Izrael Hajom”, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Kolumnu Cvijanovićeve za Izrael Hajom prenosimo u cijelosti:

Postoji stara izreka da oni “koji ne pamte istoriju, osuđeni su da je iznova preživljavaju”, i u tome stoji čvrsta veza između srpskog i jevrejskog naroda. Tokom najmračnijih trenutaka ljudske istorije u HH vijeku i Srbima i Јevrejima je bila namijenjena ista uloga. Međutim, odbili smo da budemo izbrisani sa lica zemlje. U svijetu hladnokrvnih kalkulacija u međunarodnim odnosima, naše savezništvo ostaje čisto i neraskidivo upravo zbog zajedničkog opstanka u skoro pa nemogućim uslovima.

Bježeći od inkvizicije sa Pirinejskog poluostrva, krajem XV vijeka, na Balkan su počeli da pristižu Sefardi. Za vrijeme Otomanske imperije su oplemenili društvo svojim trgovačkim umijećem i vezama, i obogatili kulturu mediteranskim običajima i navikama. Međutim, nakon što je Srbija dobila svoju državu, Sefardi su se potpuno integrisali u borbu mlade države za samostalnost – učestvovali u Balkanskim ratovima, pomagali razvoj nauke i kulture i slično.

Čuveni pisac Oskar Davičo, slikar Leon Koen, čuveni novelista David Albahari i brojni drugi su postali sastavni dio srpske kulture i istorije. Želim da napomenem da je i Teodor Hercl, koji je jedan od začetnika ideje cionizma, porijeklom iz beogradske opštine Zemun, gdje dobio i ulicu. Sa druge strane, zbog herojstva tokom II svjetskog rata i skrivanja Јevreja od Nacista, Јad Vašem je uvrstio preko 130 Srba među “pravednike među narodima”. Dakle naša solidarnost i pomoć su obostrani i iskreni, kao i naše stradanje. Ustaški logor Јasenovac je najveće srpsko stratište u II svjetskom ratu, i jedno od najvećih jevrejskih stratišta u istom periodu.

Međutim, zajednička prošlost jeste dobar, ali ne i jedini razlog za dobre odnose u međunarodnoj politici. Zbog toga je prijateljstvo između srpskog i jevrejskog naroda posebno značajno, budući da se suočavamo sa sličnim problemima kada je u pitanju licemjeran odnos međunarodne zajednice prema našim državama. Ljudi koji iz udobnih fotelja i sa sigurne udaljenosti žele da dijele moralne lekcije i razvodnjavaju suverenitet drugih nacija neće snositi nikakve posljedice za svoje akcije. Zbog toga nemamo pravo da se povijamo pred njihovim pritiscima, nego da radimo u najboljem interesu naših građana, i da cijenimo žrtvu naših predaka.

Mi razumijemo šta znači živjeti i opstajati u složenom, često neprijateljskom okruženju. Zbog toga imamo razumijevanje za položaj Izraela danas. Pojava i rast antisemitizma u bošnjačko-muslimanskim sredinama u BiH koju vidimo danas nije samo još jedan trend – to je podsjednik na ono što je bilo, i što može ponovo da nam se desi. Zbog toga se protiv toga u kontinuitetu borimo, i koristimo sve naše raspoložive političke i diplomatske resurse da ukažemo na oblak antisemitizma i antisrbizma koji se nadvija nad našom državom.

Upravo zato, moram istaći da se u Sarajevu od početka sukoba u Gazi organizuju skupovi podrške Palestini i Iranu, uz ratne zastave i ekstremističke simbole, dok se komemoracije izraelskim žrtvama zabranjuju. Zbog bezbjednosnih rizika, godišnjica Hamasovog napada premještena je u Istočno Sarajevo, Republika Srpska. Uzimajući u obzir sve navedeno, moramo da istaknemo naš istorijski stav u SB UN 2011. godine kada je zahvaljujući predstavnicima Republike Srpske izostala podrška Bosne i Hercegovine Palestini da postane članica UN.

Tokom 2025. godine uslijedili su novi incidenti. Nakon institucionalnog pritiska bošnjačkih političara, koji su Izrael nazvali “genocidnom tvorevinom”, otkazano je održavanje Evropske konferencija rabina koje je trebalo biti organizovano u Sarajevu, što je izazvalo oštre međunarodne osude. Zemaljski muzej BiH je novac od ulaznica za Sarajevsku hagadu donirao Palestini, što je izraelska ambasadorka ocijenila kao zloupotrebu jevrejskog nasljeđa.

Seriju incidenata zaokružio je događaj u sarajevskom hotelu, gdje je osoblje bacilo pasoše izraelskih turista u smeće. Za razliku od toga, u Republici Srpskoj nije zabilježen nijedan antisemitski incident. Rukovodstvo i predstavnici Republike Srpske su povodom 7. oktobra izrazili svoje najdublje saučešće i palata Predsjednika Republike je te večeri osvijetljena u bojama zastave države Izrael, kao što uvijek činimo i povodom izraelskog Dana državnosti.

Naša zajednička prošlost naučila nas je fundamentalnoj istini: pravo na samoopredjeljenje i očuvanje istorijske istine su imperativ. Mi nikada nećemo dozvoliti da mučenici Јasenovca ili žrtve Holokausta budu zaboravljeni, niti ćemo ikada dopustiti da se takvo nešto ponovo desi. Uprkos brojnim pritiscima, Republika Srpska i dalje stoji kao postojan i stabilan partner države Izrael, i sa velikim poštovanjem pratimo vašu borbu za opstanak i suverenitet, vidjevši u tome i odraz sopstvene odlučnosti da sačuvamo svoj položaj, svoje nadležnosti i autonomiju, kao i ustavni status i, najviše od svega, naš identitet.