VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Iz OHR-a se oglasili o obilježavanju Dana Republike

    Iz OHR-a se oglasili o obilježavanju Dana Republike

    Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini upozorila je u četvrtak da obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske predstavlja nepoštivanje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, naglašavajući da takvo postupanje može imati i krivičnopravne posljedice.

    Uobjavi na društvenoj mreži X, sa sjedištem u SAD-u, OHR je podsjetio na stav Ustavnog suda BiH da utvrđivanje 9. januara kao Dana Republike Srpske ne simboliše kolektivno i zajedničko sjećanje u multietničkom društvu, te da je takva praksa diskriminatorna.

    Iz OHR-a su naveli da obilježavanje ovog datuma predstavlja jasno neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH, ističući da nepoštivanje tih odluka može predstavljati krivično djelo u skladu s odredbama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

    – Poduzimanje zakonom propisanih mjera spada u nadležnost organa za provođenje zakona, posebno kada se radi o nosiocima javnih funkcija – navodi se u objavi OHR-a.

    Kristijan Šmit je takođe, naglasio da su poštivanje vladavine prava, dijalog, razgovor i kompromis od ključne važnosti kako bi bilo koji oblik obilježavanja Dana Republike Srpske mogao biti inkluzivan i prihvaćen od svih građana BiH.

    Prema njegovim riječima, takav pristup mogao bi doprinijeti jačanju društvene kohezije, umjesto produbljivanju postojećih podjela u društvu.

  • Spor u Fiskalnom savetu: Krišto upozorava na izbore i plate, Nikšić odbacuje optužbe

    Spor u Fiskalnom savetu: Krišto upozorava na izbore i plate, Nikšić odbacuje optužbe

    Predsedavajuća Saveta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto ocenila je da je funkcionisanje državnih institucija, kao i održavanje Opštih izbora, dovedeno u pitanje nakon što je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić odbio da glasa za finansijske dokumente koji prethode usvajanju budžeta.

    Kako je navela, na telefonskoj sednici Fiskalnog saveta BiH Nikšić nije podržao Globalni fiskalni okvir za period 2026–2028. godine, što, prema njenim rečima, direktno ugrožava ključne obaveze institucija BiH. Među njima su planirano povećanje osnovice za obračun plata zaposlenih u institucijama BiH, kao i obezbeđivanje sredstava neophodnih za sprovođenje Opštih izbora.

    Iz Saveta ministara BiH podsećaju da entiteti, uprkos neusvajanju globalnog fiskalnog okvira na državnom nivou, već godinama usvajaju sopstvene budžete, kao i da su pristupali raspodeli prihoda sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje. Ovakva praksa, kako se navodi, ukazuje na selektivno poštovanje zakonskih procedura i narušavanje fiskalne discipline i institucionalnog poretka u BiH.

    Na navode Borjane Krišto reagovao je premijer FBiH Nermin Nikšić, odbacivši tvrdnje da svojim postupcima ugrožava održavanje Opštih izbora i donošenje fiskalnih odluka. Istakao je da je dužan da javnosti ponudi jasna i proverljiva pojašnjenja.

    Nikšić je naveo da je od Ustavnog suda BiH zatraženo izjašnjenje o legalnosti trenutnog saziva Vlade Republike Srpske, te da na to pitanje ukazuje duže vreme. Kako je rekao, do donošenja odluke Ustavnog suda BiH o tom pitanju neće učestvovati u radu Fiskalnog saveta BiH.

    Istovremeno je demantovao, kako je naveo, netačne i nedobronamerne tvrdnje o opstrukciji fiskalnih procesa, naglašavajući da su predstavnici Federacije BiH na svakoj sednici Fiskalnog saveta insistirali na većim izdvajanjima sa Jedinstvenog računa i na većem okviru rashoda za institucije BiH. Prema njegovim rečima, ove činjenice su proverljive u zvaničnim zapisnicima sa sednica.

    Nikšić je poručio da će, odmah nakon odluke Ustavnog suda BiH o legalnosti Vlade RS, bez odlaganja nastaviti aktivno učešće u radu Fiskalnog saveta. Takođe je podsetio da je Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika za period 2025–2027. godine usvojen mesecima pre donošenja Budžeta institucija BiH za 2025. godinu.

  • Cvijanović: Јoš jedan pozitivan antiglobalistički potez Trampa i njegove administracije

    Cvijanović: Јoš jedan pozitivan antiglobalistički potez Trampa i njegove administracije

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je odluka američkog predsjednika Donalda Trampa da se Sjedinjene Američke Države povuku iz 66 međunarodnih organizacija još jedan pozitivan antiglobalistički potez Trampa i njegove administracije.

    Cvijanović je navela da je ovaj potez sasvim suprotan besmislenim najavama pojedinih političkih predstavnika i “eksperata” koji su horski ponavljali kako se Trampovim povratkom neće ništa promijeniti.

    – Praksa ih je najbolje demantovala, a pozitivne promjene su i te kako vidljive – istakla je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Iks.

    Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je memorandum kojim se nalaže povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz 66 međunarodnih organizacija koje više ne služe američkim interesima.

  • Dodik: Nastavićemo da obilježavamo 9. januar; Tramp odbacio zabrane i politike brisanja istorije

    Dodik: Nastavićemo da obilježavamo 9. januar; Tramp odbacio zabrane i politike brisanja istorije

    Lider SNSD-a Milorad Dodik istakao je da će srpski narod nastaviti da obilježava 9. januar – mirno, ponosno i odgovorno, u znak poštovanja demokratskog izbora, istorijskog pamćenja i prava naroda da čuva ono što jeste.

    – Ove godine ćemo, kao i uvijek, dostojanstveno obilježiti 9. januar – Dan Republike Srpske. Pokušaji da se taj dan zabrani ili delegitimiše nemaju veze s pravom ili suživotom, već s nastojanjima da se izbrišu srpska istorija, identitet i demokratska volja naroda – objavio je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je ukazao da je, u suprotnosti sa slobodom izražavanja, pokušano da se zabrani obilježavanje.

    – U suprotnosti s osnovama demokratije, poništavani su glasovi naroda koji se jasno izjasnio u korist 9. januara. To nije pluralizam, niti demokratska praksa – naglasio je Dodik.

    On je istakao da su primijećene i promjene u svijetu, posebno u SAD, gdje je administracija predsjednika Donalda Trampa jasno odbacila politike koje su pokušavale da brišu istoriju, zabrane obilježavanja i ponište nacionalni i regionalni identitet u ime lažne političke korektnosti.

    – Dijeleći te ideje, nastavićemo da obilježavamo 9. januar – poručio je Dodik.

  • Stevandić poručio onima koji pozivaju na ukidanje Republike Srpske da dobro razmisle; Sve što su pokušali da nam zabrane dobili su duplo

    Stevandić poručio onima koji pozivaju na ukidanje Republike Srpske da dobro razmisle; Sve što su pokušali da nam zabrane dobili su duplo

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da pokušaji zabrana i ukidanja simbola i datuma koje Srbi smatraju dijelom svog identiteta, prema njegovim riječima, redovno proizvode suprotan efekat.

    „Najbolje bi bilo da Srbima ništa ne pokušavate da oduzmete, da ukinete ili da zabranite. Kad god to pokušate – mi od jednog pravimo dvoje“, naveo je Stevandić u video-objavi na društvenoj mreži X.

    Govoreći o simbolima, Stevandić je podsjetio na pokušaje ukidanja tradicionalne srpske zastave, za koju tvrdi da je starija od svih naroda i država na Balkanu. Naveo je da ti pokušaji, prema njegovim riječima, nisu dali rezultat.

    „Mi zastavu sa grbom Nemanjića koristimo u svim svojim kućama, kancelarijama, istorijskim i drugim datumima. Ali pored nje sada koristimo i tradicionalnu srpsku zastavu trobojku“, rekao je Stevandić.

    Osvrćući se na grb Nemanjića, Stevandić je rekao da su postojali pokušaji njegove zabrane, koje je ocijenio kao udar na identitet i istoriju srpskog naroda. Istakao je da, prema njegovim riječima, ti pokušaji takođe nisu uspjeli.

    „Grb Nemanjića je dio naše duše. On se nalazi u svakoj srpskoj kući i svako srpsko dijete zna šta je to grb Nemanjića“, naveo je Stevandić.

    Kao odgovor na te, kako je naveo, pritiske, Stevandić je podsjetio na uspostavljanje Amblema Republike Srpske, za koji tvrdi da sadrži osnovna obilježja državnosti. Prema njegovim riječima, time je dodat još jedan simbol.

    „Napravili smo Amblem Republike Srpske, kao još jedan grb koji ima našu krunu i zastavu. Umjesto jednog, opet su dobili dva“, rekao je Stevandić.

    Posebno je govorio o 9. januaru, koji se obilježava kao Dan Republike Srpske, navodeći da su, prema njegovim riječima, postojali višegodišnji pokušaji da se ospori značaj tog datuma.

    „Pokušavali su toliko godina da nas ubijede da se nismo rodili tog dana i nisu uspjeli. On se slavi u svakoj kući, kite se zastavama“, naveo je Stevandić.

    Dodao je da se, pored 9. januara, obilježava i Sretenje, 15. februar, koje je označio kao datum srpske državnosti. Istakao je da su ti datumi, prema njegovim riječima, dio istorijskih činjenica i snažnih emocija.

    „Srpska državnost je i Sretenje i Sveti Stefan. To su istorijske činjenice i stvar pozitivnih, rodoljubivih emocija“, rekao je Stevandić.

    U zaključku, Stevandić je poručio onima koji, kako je naveo, pozivaju na ukidanje Republike Srpske da razmisle o posljedicama takvih inicijativa.

    „Ako pokušate da ukinete Republiku Srpsku, možda umjesto jedne dobijete, znate i sami“, poručio je Stevandić.

  • Vulin: Republika Srpska dočekuje svoj dan bez predsjednika i s poljuljanim institucijama

    Vulin: Republika Srpska dočekuje svoj dan bez predsjednika i s poljuljanim institucijama

    Senator Republike Srpske Aleksandar Vulin ocijenio je da Republika Srpska nema predsjednika uoči Dana Republike, te da entitet svoj najvažniji praznik dočekuje s duboko poljuljanim povjerenjem u institucije i nesigurnošću u budućnost.

    „Republika Srpska nema predsjednika. Dočekala je svoj dan sa poljuljanim povjerenjem u institucije. Dočekuje svoj dan nesigurna u sebe, ne znajući šta nosi sutra“, poručio je Vulin u ekskluzivnom intervjuu za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, izbori za predsjednika Republike Srpske, koji po njegovom mišljenju uopšte nisu ni trebali biti raspisani, namjerno nisu završeni kako bi Srpska na svoj dan ostala bez „domaćina“.

    „Nisu završeni baš zato da Republika Srpska nema svog predsjednika, da nema svog domaćina na svoj dan. To izaziva brojne pitanja, sumnje i dileme. Veoma mi je neprijatno da gledam da se 9. januar, dan od velike važnosti, odigrava u takvim okolnostima“, istakao je Vulin.

    On je upozorio da je povlačenje važnih odluka Narodne skupštine Republike Srpske pod pritiskom otvorilo opasan presedan za dalje osporavanje institucija.

    „Šta je sa autoritetom Narodne skupštine ako ona povlači sopstvene, veoma važne odluke? Ako je jedina cijena personalne sankcije – to je ništa. Mi političari nemamo pravo da se izjednačavamo sa entitetom“, naglasio je Vulin, podsjećajući da je i sam pod američkim sankcijama, zbog čega je napustio funkciju šefa BIA, ali da institucija nije stradala.

    Vulin izražava bojazan da bi sljedeća meta mogla biti Vlada Republike Srpske.

    „Plašim se da će se, nakon sage o izborima za predsjednika, krenuti na Vladu. Opet će nekakav sud u Sarajevu donijeti odluku da Vlada nije legitimna, pa neće imati ko da potpiše plate, penzije, budžet“, upozorio je on.

    Kao jedini izlaz iz duboke političke krize Vulin vidi raspisivanje referenduma, ističući da potvrđeni rezultati dosadašnjih izbora pokazuju veliku polarizaciju biračkog tijela.

    Senator se osvrnuo i na nedavni posjet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Banjaluci, gdje su ga srdačno dočekali predstavnici i vlasti i opozicije.

    „Ne mogu reći da sam bio pretjerano ponosan i obradovan kad sam vidio da je Plenković primljen bolje nego premijer Srbije. Još mi zvoni fraza ‘mi smo tu za vas, za sve što treba’. Šta treba Hrvatskoj? Niste li mogli da tražite uklanjanje deponije nuklearnog otpada ili ukidanje zakona kojim se zabranjuje ćirilica na srpskim grobovima? To su naši grobovi“, kritikovao je Vulin.

  • Trišić Babić: Srbima niko ne može da zabrani da obilježavaju 9. januar

    Trišić Babić: Srbima niko ne može da zabrani da obilježavaju 9. januar

    U intervjuu za „Glas Srpske“ vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Željka Trišić Babić poručila je da se istorijske činjenice i identitetski datumi ne mogu ukinuti administrativnim odlukama, naglašavajući da 9. januar ima duboko ukorijenjeno značenje za srpski narod u BiH.

    „Ne možete se odreći nečega što se dogodilo i što je istorijska činjenica. Pokušaji zabrane i brisanja sjećanja, ta vrsta kolektivne lobotomije, nisu uspjeli ni u mnogo represivnijim i monstruoznijim sistemima, pa neće ni danas“, rekla je Trišić Babić, dodajući da takvi pokušaji nemaju veze sa političkom voljom, već sa ljudskom prirodom.

    Ona je istakla da obilježavanje 9. januara za Srbe prevazilazi savremeni politički kontekst Republike Srpske i da je riječ o datumu koji ima i snažnu vjersku i istorijsku dimenziju.

    „Kao što ni geta i koncentracioni logori nisu mogli zabraniti Jevrejima da slave Pashu ili Hanuku, tako ni danas niko ne može Srbima zabraniti da obilježavaju 9. januar“, navela je Trišić Babić, podsjećajući da je taj dan i praznik Svetog Stefana, krsne slave Nemanjića i Tvrtka Kotromanića.

    Govoreći o preuzimanju funkcije vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, Trišić Babić je naglasila da to nije doživjela kao ličnu ambiciju, već kao dio kontinuiteta politike i odgovornosti unutar tima koji godinama vodi Srpsku.

    „Moje imenovanje nije bilo lična želja. Narod je demokratski izabrao Milorada Dodika i to duboko poštujem, ali kao dio njegovog tima bila sam spremna da preuzmem odgovornost u trenutku kada je pritisak na njega došao u samom finišu višegodišnje diplomatske aktivnosti Srpske“, istakla je ona.

    Osvrnula se i na odluku Centralne izborne komisije BiH o poništenju dijela izbora, ocjenjujući da se ne radi o izolovanom slučaju, već o dijelu šireg političkog obrasca usmjerenog protiv Republike Srpske.

    „To je isti politički tok – želja Sarajeva da poništi Srpsku i demokratski sistem koji joj garantuje autonomiju, uz pomoć malog broja Srba koji u tome vide prečicu ka vlasti“, rekla je Trišić Babić, dodajući da je cilj takvih poteza izazivanje političke krize.

    Govoreći o međunarodnoj poziciji Republike Srpske, navela je da se Srpska u složenim globalnim okolnostima opredijelila za, kako je rekla, politiku zdravog razuma i dosljednosti.

    „Dok su mnogi prihvatali politike koje su djelovale moćno, ali nisu bile racionalne, Srpska je ostala dosljedna svojim principima. Danas se ta dosljednost pokazuje kao kapital“, poručila je Trišić Babić.

    Komentarišući česte dileme o tome da li je Srpska bliža Rusiji ili Sjedinjenim Američkim Državama, naglasila je da takva podjela pojednostavljuje stvarnost i ne odražava stvarnu politiku.

    „Za Srpsku je racionalno i prirodno da ima najbolje moguće odnose i sa SAD i sa Ruskom Federacijom, vodeći se isključivo sopstvenim interesima, a to je očuvanje dejtonskih prava“, rekla je ona.

    O ulozi OHR-a i Kristijana Šmita Trišić Babić je rekla da taj institucijski okvir više ometa nego što pomaže unutrašnje dogovore u BiH.

    „BiH može funkcionisati samo na osnovu konsenzusa demokratski izabranih predstavnika tri konstitutivna naroda. Postojanje OHR-a često daje alibi da se dogovori izbjegavaju“, istakla je.

    Prema njenim riječima, Dejtonski mirovni sporazum u izvornom obliku i dalje predstavlja dovoljan i stabilan okvir za funkcionisanje BiH.

    „Dejton je svima dao jednako pravo na BiH, ali i jednako pravo na sebe, kroz jasno definisane mehanizme zaštite vitalnih nacionalnih interesa“, navela je Trišić Babić.

    Na kraju intervjua uputila je poruku građanima povodom praznika, ističući značaj mira i zajedništva.

    „Želim građanima Republike Srpske da novogodišnje i božićne praznike provedu u miru, zdravlju i porodičnoj toplini, uz međusobno poštovanje i solidarnost“, poručila je Trišić Babić.

  • Stevandić poručio opoziciji: Izbori se ne dobijaju unaprijed lansiranim optužbama

    Stevandić poručio opoziciji: Izbori se ne dobijaju unaprijed lansiranim optužbama

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić prokomentarisao je izjave pojedinih opozicionih političara u Republici Srpskoj koji tvrde da će ponovljeni izbori za predsjednika Republike Srpske biti pokradeni.
    Stevandić je naveo da u Republici Srpskoj postoji, kako je rekao, veliki broj naivnih ljudi, znatno manje onih koji su politički nedorasli, te mali broj podmuklih pojedinaca koji vjeruju da se izbori mogu dobiti unaprijed lansiranim optužbama.
    Prema njegovim riječima, riječ je o pokušajima da se izborni proces delegitimiše optužbama za krađu, kao i da se izazovu sukobi unutar vladajućeg političkog bloka.

    „Postoji u Srpskoj mnogo naivnih, mnogo manje nedoraslih i nekolicina podmuklih ljudi koji misle da se izbori koje je namjestio Šmit mogu dobiti lansiranim optužbi za krađu i zavađanjem u vladajućem bloku“, poručio je Stevandić na društvenoj mreži X.
    On je time odbacio tvrdnje opozicionih političara o navodnoj krađi izbora, ističući da se politička borba ne vodi unaprijed iznesenim optužbama, već političkom snagom i podrškom građana.

  • Ko je favorit Beograda u Republici Srpskoj

    Ko je favorit Beograda u Republici Srpskoj

    Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, uprkos očekivanjima dijela javnosti, očigledno nisu tema koja pretjerano zaokuplja zvanični Beograd. Razlog je jednostavan – riječ je o funkciji s ograničenim mandatom i bez stvarne političke težine u kontekstu dugoročnih interesa Srbije u Bosni i Hercegovini. Prava politička bitka, bar iz perspektive vlasti u Srbiji, tek slijedi na jesen, kada su planirani opšti izbori u Republici Srpskoj i BiH.

    Godinama unazad podrška Beograda aktuelnoj vlasti u Srpskoj, prije svega Miloradu Dodiku i SNSD-u, bila je više nego vidljiva. Ta veza nije bila samo politička, već i simbolička – zasnovana na zajedničkom narativu, interesima i međusobnoj koristi. Međutim, posljednjih mjeseci svjedočimo očiglednom zahlađenju odnosa, koje je uslijedilo nakon Dodikovog dogovora s Amerikancima i skidanja sankcija njemu i njegovom najbližem krugu.

    Problem za Beograd nije samo u samom dogovoru, već u činjenici da o njegovom sadržaju ništa nije poznato. Još važnije – nema naznaka da je zvanični Beograd bio unaprijed obaviješten o tome šta je Dodik obećao „zauzvrat“. U političkom smislu, to je ozbiljan signal nepovjerenja i narušavanja dosadašnjeg obrasca koordinacije.

    Ipak, politika nije prostor trajnih sukoba, već privremenih zahlađenja. Aleksandar Vučić je i ranije pokazivao sklonost da paralelno održava veze sa više aktera u Republici Srpskoj – i vlastima i dijelovima opozicije. Takva strategija mu omogućava da, bez obzira na ishod izbora, zadrži uticaj nad ključnim političkim procesima, navodi Srpska info

    U tom kontekstu, i pored javnih trzavica i međusobnih uvreda, nije nemoguće da se odnosi Vučića i Dodika ponovo „normalizuju“. Pragmatizam i politički interes često su jači od povrijeđenog ega. Tome u prilog ide i činjenica da Dodik posljednjih dana demonstrativno hvali svaki Vučićev potez, pokušavajući da obnovi narušenu komunikaciju.

    Istovremeno, na političkoj sceni Republike Srpske pojavljuju se i „rezervne opcije“ – pojedini opozicioni lideri koji nastoje da se predstave kao prihvatljiviji sagovornici Beograda. Međutim, zasad djeluje da oni ostaju u ulozi političke rezerve, korisne za pritisak, ali ne i za stvarnu promjenu favorita.

    Sagledano iz Beograda, Milorad Dodik i dalje ostaje najjači politički akter u Republici Srpskoj. Iako odnosi s Vučićem nisu bez problema, teško je zamisliti da će Srbija uoči opštih izbora potpuno odustati od podrške onome ko i dalje ima najveću kontrolu nad političkom scenom. Javne poruke o „saradnji sa svima“ zvuče diplomatski korektno, ali praksa pokazuje da Beograd uvijek ima svoje favorite – i da se oni biraju prema stepenu kontrole, a ne političkoj dosljednosti.

    Jesenski izbori će, stoga, biti pravi test odnosa Beograda i Banjaluke. Do tada, prijevremeni predsjednički izbori ostaju tek politička epizoda – važna za unutrašnju dinamiku Srpske, ali bez presudnog značaja za strateške interese Srbije.

  • Pobjeda za inokosne funkcije opoziciji ne znači ništa bez većine u Narodnoj skupštini RS

    Pobjeda za inokosne funkcije opoziciji ne znači ništa bez većine u Narodnoj skupštini RS

    Osvojiti vlast na opštim izborima 2026. ključni je cilj za opoziciju u Republici Srpskoj, ali ukoliko do tog cilja budu išli na način kao do sada, a to su međusobne optužbe i trka ko će predložiti kandidata za dvije inokosne funkcije, neće im biti od koristi ne samo na putu do Palate Republike i Predsjedništva BiH, već i onom mnogo važnijem, a to je sticanje većine u Narodnoj skupštini RS, bez koje, zapravo, nemaju ništa.

    Imati većinu u parlamentu Srpske znači praktično imati sve u svojim rukama – od budžeta, zakona, imenovanja, izglasavanja podršci Vladi RS, odbrambenih institucionalnih mehanizama, a to je višestruko u odnosu na ono što nudi fotelja predsjednika Republike Srpske ili srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Niko ovdje ne spori važnost dvije pomenute funkcije jer su one reprezent institucija Republike Srpske, ali je zakonodavna vlast ta koja bi trebalo da bude sve i svja.

    Odlično to zna aktuelna skupštinska većina predvođena SNSD-om, koja kada svi dođu u salu parlamenta broji više od 50 narodnih poslanika, što je više nego dovoljno da se u djelo sprovedu sve želje, bilo da se radi o izgradnji auto-puta pa do asfaltiranja onog seoskog.

    Odlično sve ovo zna i opozicija, kao i to da se sa 26 poslanika, koliko trenutno broje zahvaljujući SDS-u, PDP-u, Listi Za pravdu i red i Narodnom frontu, ne pitaju ni toliko da im se prihvati bilo kakav amandman jer im za većinu treba 42 od 83 poslanika.

    Upravo zato, ocjenjuju analitičari, fokus rada i djelovanja u narednim mjesecima mora da bude i izbor najboljih kadrova koji će pokušati da osvoje većinu u Narodnoj skupštini RS, a ta većina bi im automatski, naravno uz solidan broj osvojenih mandata za parlament BiH, dala mogućnost da i tamo legitimno uđu u priču o formiranju vladajuće većine.

    Kako dalje navode, gledajući način na koji opozicija, bar zasad, pristupa narednim izborima i koliko daju važnosti dvjema pozicijama, “ne mogu se oteti utisku da samo nastavljaju mantru koja godinama vlada u Srpskoj, a to je da se sve pita jedan čovjek”, pa se nadaju da će se i njima pružiti ista šansa, što je, dodaju, potpuno pogrešan pristup.

    “U normalnim društvima i uređenjima, parlamentarnim demokratijama, logično je da su parlamenti najbitnija vlast i da se tu donose zakoni. Naše iskustvo, skoro dvodecenijsko, govori nam da je o donošenju zakona i načinu djelovanja Narodne skupštine RS odlučivao jedan čovjek. Možda je to uticalo na poimanje i percepciju važnosti da se pojedinci domognu inokosnih funkcija, što bi predstavljalo izvor dalje političke moći”, kaže Tanja Topić, politički analitičar.

    S tim u vezi, naglašava ona, političke partije ovdje prave veliku grešku.

    “Najbitnije je da postoji skupštinska većina sastavljena od stranaka iz koje je i nosilac inokosne funkcije. To je slagalica koja je većini političkih aktera nebitna u predizbornoj kampanji”, navodi Topićeva za “Nezavisne novine”.

    I novinar Dragan Maksimović zastupa stav da je fokus opozicije u Republici Srpskoj vidljivo deformisan u korist inokosnih funkcija i da time objektivno zanemaruju ključnu tačku moći, a to je, kako smo i rekli, stabilna i većinska kontrola u Narodnoj skupštini RS kao nosiocu zakonodavne vlasti.

    “Pobjeda na jednoj ili čak dvije funkcije, koje lijepo izgledaju samo na bilbordu, ne znači vlast, već samo dobru naslovnu stranu ako iza toga ne stoji većina koja donosi zakone, budžet i kadrovske odluke. Opozicija bježi u inokosne trke jer su politički atraktivne. Lakše se personalizuje kampanja, fokus prebaci na ličnost, emociju i ‘duel’ sa liderom vlasti, što je medijski isplativije od mukotrpnog objašnjavanja liste i programa za stvarni život građana”, pojašnjava Maksimović za “Nezavisne novine”.

    U ambijentu dugotrajne dominacije jedne partije, kao što je to slučaj u Republici Srpskoj, Maksimović kaže da opozicija često psihički traži “skraćeni put”.

    “Odnosno, traži pobjedu nad liderom, a kao zamjenu za strateški rad na mreži aktivista, kadrova i kontrole biračkih odbora, što je nužan uslov za rast broja poslaničkih mandata. Individualne sujete i unutaropoziciona takmičenja za kandidature na inokosnim funkcijama guraju u drugi plan racionalno pitanje – ko i kako će braniti eventualno osvojenu funkciju kroz parlamentarnu većinu?”, zaključuje Maksimović.