Kategorija: Politika

Spremala se potpuna eliminacija Republike Srpske, njeno gašenje i jedan vrlo ružan scenario i za građane, ali smo uspjeli izaći iz svega jači i oduprli smo se tim napadima, izjavila je v.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić i emisiji “Telering”.

– Јa sam se potpuno neočekivano našla na ovom mjestu, u posebno teškom trenutku za Republiku Srpsku. Prihvatila sam to zbog velike lojalnosti i brige za Republiku Srpsku, jer sam znala sve što se dešava, bila sam uključena u sve i znala sam šta nam se sprema – poručila je Trišić Babić.

Na pitanje šta se sve spremalo Republici Srpskoj, ističe da se spremala eliminacija.

– Spremala se potpuna eliminacija Republike Srpske, njeno gašenje i jedan vrlo ružan scenario i za građane, ali smo uspjeli izaći iz svega jači i oduprli smo se tim napadima i sa zadovoljstvom mogu reći da smo uspjeli, jer smo zaista bili napadnuti. Mi smo bili napadnuti jednom sofisticiranom metodom. Lično je bio targetiran Milorad Dodik, kao neko ko se odupro svim pokušajima, ne samo Sarajeva nego i većeg dijela međunarodne zajednice. Pokušali su ostvariti svoje planove od prije 30 godina. Željeli su da potpuno razvale sistem i da ovo bude disfunkcionalan prostor, što je i bio slučaj posljednjih godinu dana – rekla je Trišić Babićeva.

Play Video

Za sebe ističe da nije radikalna osoba, ali da su njeni stavovi sada jasniji, te podsjetila da je ona u politici od 1995. godine.

– U Sarajevu je sve funkcionisalo do 2008. godine. Međutim, nakon odbijanja Aprilskog paketa, sve je manje bilo funkcionalnosti i nismo mogli predstaviti neke naše zajedničke ciljeve. Godine 2008. krenulo se nizbrdo nakon neusvajanja Aprilskog paketa, za koji SNSD nije bio kriv jer je glasao za njega. BiH je do tada funkcionisala dobro. Dejtonski mirovni sporazum je jedan od najboljih mirovnih sporazuma u posljednjih 100 godina – zaustavio je grozan rat i stabilizovao region, sve do priznavanja Kosova i njegovog oduzimanja Srbiji – podsjetila je Trišić Babićeva.

Podsjetila je i na prve godine po završetku rata te da je bilo normalno raditi i sarađivati.

– Tada je BiH prva pristupila Savjetu Evrope i imali smo mnogo uspješnih projekata do 2008. godine, kada smo zajedno učestvovali i napredovali u mnogim međunarodnim projektima. Srbija i Crna Gora su dolazile kod nas po savjete o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Od tog trenutka međunarodna zajednica – i nadam se da ću jednog dana saznati zašto – isključila je BiH iz tih procesa i počela da nas marginalizuje i dovede u ovu situaciju – istakla je Trišić Babićeva.

Podsjetila je i na to da kada je Švarc Šiling bio visoki predstavnik, uveliko se pričalo o zatvaranju kancelarije OHR-a, a onda se odjednom sve aktiviralo i došli smo do ovoga gdje smo danas.

– Srpska je morala ići putem zadržavanja svojih nadležnosti. EU je tada bila kohezivna, ali je Srpska više puta prevarena, kao i BiH. EU je izigrala i nas i BiH. Srpska je bila prisiljena na takvu politiku jer je bila napadnuta – htjeli su da nam oduzmu sve nadležnosti. Vrhunac je bio kada je počela priča o oduzimanju imovine. Tada je predsjednik Srpske podvukao crvenu liniju i rekao: dosta. Ništa više ne može dok se ne raščisti situacija i dok Sarajevo ne prihvati Republiku Srpsku – naglasila je Trišić Babićeva.

Podsjetila je i na dolazak “Trojke” na vlast ispred bošnjačkih stranaka, te ukazala na to da su u početku dogovori bili lako ostvarivi.

– Međutim, svaki put kada bi se vratili u Sarajevo i bili pozvani u američku ambasadu, dogovor bi bio izigran. SDA je takođe bila težak pregovarač, ali kada bi se dogovor postigao, bio bi ispoštovan. Trojka je međusobno bila disfunkcionalna. Željeli su da promijene neke stvari, imali su dogovor sa Čovićem i Hrvatima u BiH da će riješiti izborni zakon, ali ni to nisu ispoštovali. Nemaju politički kapacitet, ni snagu ni znanje da se unutar BiH stvari ispoštuju i da se poštuje ustavna struktura – rekla je Trišić Babićeva.

Ističe da je BiH danas u fazi da niko ni sa kim ne razgovara.

– Ti sastanci su bili odlični i postigli smo razumijevanje o većini tema – projekata, ekonomije, svega što treba da se otkoči. Međutim, politički kapacitet među njima nije bio dovoljan. Da li je to bio njihov međusobni dogovor, nećemo ulaziti u to, ali na svim sastancima smo imali dogovor. Svjedok sam da smo nakon svakog dogovora znali koja je ambasada u pitanju i ko je koga pozvao da se ti dogovori miniraju – govori Trišić Babićeva.

Na pitanje o posjeti Izraelu, a nakon toga i Mađarskoj, Srbiji i Vašingtonu, ističe da Repbulika Srpska ima veoma dobre odnose sa Izraelom, te da se ti odnosi grade godinama.

– U Izraelu smo bili u martu, na istoj konferenciji kao i u januaru. Posjeta je bila pažljivo planirana – uspostavili smo kontakte sa privrednicima i znali smo da će biti dobra, ali je bila neočekivano uspješna. Izraelu nismo platili apsolutno ništa. To je bila klasična bilateralna posjeta. Sa Mađarskom i Orbanom imamo tradicionalno dobre odnose, takođe ništa nismo platili. Što se tiče SAD-a, oni funkcionišu na principu lobiranja, što je dozvoljeno i zakonski uređeno. Ko zaključi ugovor o lobiranju, sve je apsolutno transparentno. Imali smo pravo da odemo u SAD – jasna je Trišić Babićeva.

Naglašava da Republika Srpska, iako ne može zaključivati bilateralne sporazume niti ima zvanično mjesto u UN-u, za ovih 30 godina postala je priznat međunarodni faktor.

– Kada je BiH zaživjela poslije Dejtonskog sporazuma, nijedno pismo ili poziv iz Srpske nije se mogao realizovati bez Ministarstva vanjskih poslova. Od Svena Alkalaja počele su prve svađe i zaustavljanja prepiske iz Srpske – ministarstvo je to skrivalo i blokiralo. Posljednjih pet godina postalo je jasno da je Srpska organizovana i da ima pravila ponašanja. Ministarstvo vanjskih poslova BiH je potpuno urušeno i zanemaruje politiku Srba. Vanjska politika počela je da se urušava dolaskom Bisere Turković. Dodik je tada bio srpski član Predsjedništva i već tada su počela zaobilaženja i blokade – podsjetila je Trišić Babićeva.

Dodaje da je rukovodstvo Republike Srpske istrajno, te da zna koji su jasni ciljevi.

– Borimo se za Republiku Srpsku, za njene građane i bolji život. Republika Srpska će zvanično dobiti predsjednika. Narodna skupština je podnijela ogroman teret i funkcioniše, Vlada funkcioniše i spremamo se za izbore u oktobru – naglasila je Trišić Babićeva.

Kada su u pitanju izbori u oktobru, ističe da je Republika Srpska sačuvana, te da je iz svega izašla još jača.

– Republika Srpska je ostala netaknuta, institucije se vraćaju u normalno funkcionisanje i svi se pripremaju za izbore u oktobru. Izbori su ključni za svaku stranku u BiH. Bojim se da će ovo biti jedna od najprljavijih kampanja, osim ako se ne desi nešto neočekivano i ako se ne postave jasna pravila. U Federaciji je mnogima Republika Srpska glavna tema. Priča da se bore za državu BiH često se svodi na borbu protiv Republike Srpske – naglasila je Trišić Babićeva.

Poručuje da su takve odluke i potezi svima naštetili, ali da je Republika Srpska izdržala i da građani nisu toliko osjetili taj teret.

– Mi smo 24 sata dnevno radili i objašnjavali da će ova vremena proći i da zaista dolaze bolja vremena. Moglo je biti mnogo gore. Stvari se brzo dešavaju i zaboravljaju, ali prošle godine u martu ovdje je moglo doći do sukoba. Mnogi iz Sarajeva željeli su da uhapse predsjednika, predsjednika Skupštine i premijera. Ovdje je život potpuno normalno funkcionisao i to se nije toliko primijetilo, ali situacija nije bila prijatna – podsjetila je Trišić Babićeva.

Naglašva da od zvaničnika Srpske u Vašingtonu ništa nije traženo, ali i da nisu ništa obećavali.

– Mi smo po prvi put saslušani i rekli smo šta se tačno dešava. Borili smo se za Dejton onakav kakav je napisan i zbog toga smo kažnjeni. Mi smo non-stop pozivali na dijalog, ali je Sarajevo prestalo da razgovara s nama. U početku su imali neke izgovore, a onda su potpuno prestali da komuniciraju. Mi smo i dalje nudili dogovor i svi iz SNSD-a govorili smo da se stvari mogu riješiti samo dijalogom. Moramo sjesti ovdje u BiH i razgovarati, ali oni nisu htjeli da sjednu s nama. Podnosili su apelacije Ustavnom sudu. Svjedoci smo da je očigledno jedna strana imala plan i, kada je Karan pobijedio 23. novembra, nastavili su sa svojim planovima – kaže Trišić Babićeva.

Ističe da je nakon ukidanja sankcija zvaničnicima Republike Srpske u Sarajevu nastupio šok.

– Najveći šok u Sarajevu nastupio je kada su ukinute sankcije i kada su nam se ponovo otvorili kanali komunikacije. Ko god je mislio da će destabilizovati Srpsku, destabilizovao je BiH. Nakon presuda, odstupanja predsjednika i prijevremenih izbora u godini kada treba da budu redovni izbori, vidjeli smo da je plan da nas potpuno eliminišu. Karan je pobijedio, pa su prebrojavali glasove, nosili i vozali vreće, ponavljali izbore na nekim mjestima, pa ni to nisu mogli da organizuju, nego su se 8. februara sjetili da ponove izbore. Vjerujem da su naši uspješni sastanci i posjete, gdje je sada više nego jasno da je Srpska vidljiva – rekla je Trišić Babićeva.

Podsjeća da je za mnoge u Federaciji Republika Srpska glavna tema.

 

– U Federaciji je za mnoge Republika Srpska glavna tema. Kada kažu da se bore za državu BiH, u suštini se bore protiv Republike Srpske. I svi koji su se nadali da će nešto ići drugačije – jednostavno, ne ide. U ovih 30 godina pokazalo se da Bošnjaci imaju svoje stavove, kao i Srbi svoje, i do oktobra se ništa značajno neće promijeniti, jer ni Trojka ni SDA ne žele da sjednu s nama. Za nas je Sarajevo postalo inostranstvo – toliko je postalo daleko. Sve manje čitam šta oni govore i šta mediji pišu, jer to nije relevantno za Republiku Srpsku. To što pišu portali u Federaciji nije dobro za državu. Sve što su radili protiv Republike Srpske, na kraju im se vratilo – naglasila je Trišić Babićeva.

Ističe da političkom Sarajevu Republika Srpska smeta jer ima svoje čvrste stavove.

– Smetamo političkom Sarajevu zato što imamo svoje čvrste stavove. Oni kažu da ne smiju odgovoriti američkom ambasadoru kao što mi odgovaramo. Postoji i doza ljubomore jer smo mi u Srpskoj odlučni, a odlučni smo jer imamo Milorada Dodika, koji je ponio taj teret na svojim leđima. Zaista imamo lidera. Milorad Dodik je uvijek s nama i do oktobra imamo dovoljno vremena. On nigdje neće otići – jasna je Trišić Babićeva.

Govoreći o opoziciji i optužbama opozicije, podsjetila je da je izlaznost na ponovljenim izborima bila i veća nego 23. novembra.

– Naši sastanci, posjete i podrška koju je dobila Republika Srpska, kao i naša vanjskopolitička aktivnost u punom kapacitetu, dali su narodu motivaciju da glasa. Već radimo na novim sastancima i imamo evropske saveznike. Ne mogu nas više blokirati – to više nije moguće. Komunikacija je direktno uspostavljena i to smo pokazali – rekla je Trišić Babićeva.

Podsjeća da su se stvari na globalnom nivou promijenile dolaskom adnimnistracije Donalda Trampa.

– Možda iz Sarajeva ni ne traže sastanke, možda čekaju da neko dođe kod njih, ali stvari danas više nisu iste. Kao da ne shvataju da niko više neće dolaziti. Bono Voks više neće doći u Sarajevo da održi koncert. Da će se svijet početi mijenjati, to se moglo naslutiti još prvim dolaskom Trampa na vlast. Nisam ni ja mislila da će se svijet ovako brzo mijenjati. Danas svako traži saveznike i nema više vremena – mora se donositi odluka i preuzeti teret odgovornosti – zaključila je Trišić Babićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je cilj nedavne diplomatske aktivnosti delegacije Republike Srpske razbijanje stereotipa i, kako je navela, „saopštavanje istine“ o položaju Srpske na međunarodnoj sceni.

Istakla je da je delegacija tokom posjeta inostranstvu radila na otklanjanju, kako je rekla, nepravdi sa kojima je Republika Srpska bila suočena. „Mi smo u misiji saopštavanja istine ili otklanjanja nekih nepravdi s kojima smo bili suočeni. Mislim da nam taj posao ide dobro i ići će još bolje“, rekla je Cvijanovićeva.

Navela je da je zadovoljna nivoom razumijevanja i prijateljstva koje su, prema njenim riječima, dobili u državama koje su posjetili, među kojima su Mađarska, Izrael i Sjedinjene Američke Države. Za novu američku administraciju ocijenila je da je otvorena za dijalog i da ne robuje, kako je rekla, nametnutim stereotipima.

„Dijelimo vrijednosti, imamo političke vrijednosti koje se poklapaju sa ljudima sa kojima razgovaramo, suverenistički i tradicionalan pristup“, istakla je Cvijanovićeva, dodajući da su u SAD razgovarali o ekonomskoj saradnji i mogućnostima za ulaganja, ali i o stavovima Republike Srpske u vezi sa situacijom u BiH.

Ona je ocijenila da BiH nema kompaktan sistem spoljne politike i da su, kako tvrdi, bošnjački političari ranije narušili taj okvir. „Ako imate urušenu spoljnu politiku, cijeli jedan sistem odlučivanja i nepoštovanje Ustava i ustavnih nadležnosti onda je najnormalnije da se sami morate da se potrudite i iskomunicirate“, rekla je Cvijanovićeva za portal „Provjereno“.

Dodala je da Republika Srpska, kako je navela, ima pravo da štiti svoje nadležnosti i interese, te da je tokom posjeta dobila priliku da te stavove predstavi međunarodnim sagovornicima.

Govoreći o američkoj administraciji, navela je da ona ima racionalniji pristup regionu i podsjetila na izjave predsjednika SAD Donalda Trampa da u njihovoj spoljnoj politici više nema pristupa izgradnje tuđih država i nacija. U tom kontekstu kritikovala je ulogu, kako je rekla, „neizabranog stranca“ koji se postavlja iznad domaćih institucija.

„Mislim da smo ušli u zadnju fazu u okviru koje se treba obračunati sa tim globalističkim instrumentima, ali ostaje da se vidi koliko će trajati ta faza“, rekla je Cvijanovićeva, ističući da je optimista kada je riječ o daljem razvoju situacije.

Naglasila je da BiH može opstati samo na dijalogu i dogovoru u skladu sa Dejtonskim sporazumom. „Za nas je Republika Srpska najvažniji politički cilj, a u okviru toga da je stabilna, mirna i da se razvija“, poručila je.

Osvrnula se i na kritike opozicije i ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića, ocijenivši da su njegove izjave politički motivisane. Povezivanje Programa reformi za NATO sa posjetom delegacije Srpske SAD nazvala je, kako je rekla, „potpunom besmislicom“ i „izmišljenom, fabrikovanom pričom“.

Cvijanovićeva je navela da je i ranije imala sastanke u sjedištu NATO-a u Briselu kako bi predstavila stavove Republike Srpske, te dodala da je, prema njenim riječima, važno graditi odnose i direktno iznositi pozicije Srpske u međunarodnim institucijama.

Predsjedik Narodne skupštine Nenad Stevandić istakao je u razgovoru sa šefom političkog odjeljenja Ambasade Velike Britanije u BiH Edom Majlsom da je prioritet Republike Srpske očuvanje mira i stabilnosti, ali i zaštita njenih ustavnih i dejtonskih prava.

Stevandić je današnji razgovor u Banjaluci vodio na usaglašenoj platformi rukovodstva Republike Srpske – da sa Srpskom treba razgovarati, a ne o njoj razgovarati, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

On je izrazio zadovoljstvo što je u međunarodnim diplomatskim krugovima Republika Srpska sve više predstavljena, ne kao krivac za bilo kakvu krizu, već kao strana koja na demokratskim principima afirmiše svoja prava iz Dejtonskog sporazuma, kao i pravo na odbranu institucija, imovine i odlučivanja.

Stevandić je istakao da Republika Srpska prihvata različita mišljenja i interese, ali da ne odustaje od svog prava da bude ravnopravan subjekt u odlučivanju, rezolutno odbacujući mogućnost da bude objekt o kome drugi donose odluke.

Ponovio je stav o neophodnosti zatvaranja OHR-a i prestanka intervencionizma i zauzimanja strana unutar BiH, koje dodatno produbljuje krizu i podjele.

Sastanku, na kojem je bilo riječi o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, prisustvovao je šef deska za BiH pri Odjeljenju za zapadni Balkan u Ministarstvu spoljnih poslova Velike Britanije Metu Džefris.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, reagovao je na društvenim mrežama nakon izjave federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka o slabom plasmanu Federalne uprave policije (FUP) na međunarodnom takmičenju specijalnih jedinica “UAE SWAT Challenge” u Dubaiju.

Морам да замолим предсједника Милорада да идући пут кад се специјалци ФУП буду негдје такмичили да оде негдје на годишњи,или поново у САД да Рамо пошаље бољу екипу да се не брукају,мада нико од нас није имао план ни да пролази, ни жардињеру да сруши у Сарајеву а камоли шта друго. pic.twitter.com/9HXI9pYTIx

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) February 11, 2026

U svojoj objavi na mreži X, Stevandić je napisao:
„Moram da zamolim predsjednika Milorada da idući put kad se specijalci FUP budu negdje takmičili da ode negdje na godišnji, ili ponovo u SAD da Ramo pošalje bolju ekipu da se ne brukaju, mada niko od nas nije imao plan ni da prolazi, ni žardinjeru da sruši u Sarajevu a kamoli šta drugo.“

Njegova poruka direktno se odnosi na izjave  Isaka, koji je ranije objasnio da u Dubai nije otišla elitna postava FUP-a, već tim sastavljen „u zadnji čas“ iz sigurnosnih razloga.

Centralna izborna komisija BiH u prva 24 sata od utvrđivanja rezultata ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske nije zaprimila nijednu žalbu, i moguće je da već u četvrtak poslije podne ili petak ujutro donese odluku o potvrđivanju izbora.

“Mislim da neće ići žalba CIK-u na utvrđivanje rezultata izbora”, rekao nam je kratko Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, koji je bio i kandidat ove stranke na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

U samom CIK-u kažu da im nije stigla nijedna žalba.

“Odluka o utvrđivanju donesena je u ponedjeljak i moramo čekati 72 sata da prođe da bismo donijeli bilo koju odluku”, rekao je “Nezavisnim” izvor iz Centralne izborne komisije BiH.

Isti izvor navodi da to ne znači da eventualnih žalbi neće biti, ali sudeći po stavu SDS-a, teško je očekivati da će iko podnijeti žalbu na odluku o utvrđivanju izbora.

Podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH u ponedjeljak, odmah nakon završetka izbora, utvrdila je i objavila rezultate ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Prema tim podacima, Siniša Karan, kandidat SNSD-a, osvojio je 224.384 glasa, a njegov protivkandidat Blanuša 213.513 glasova.

Na odluku CIK-a postoji mogućnost žalbe, i to tri dana za žalbe koje se odnose na zahtjeve za ponovno brojanje glasova i dva dana za žalbu Apelacionom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine.

Žalba Sudu BiH takođe ide preko CIK-a, a procedura je takva da neka stranka žalbu dostavi CIK-u, CIK napiše izjašnjenje na tu žalbu i sve zajedno dostavlja Sudu Bosne i Hercegovine.

Ponovljeni izbori za predsjednika Republike Srpske održani su na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica. Odluku o ponavljanju izbora CIK je donio krajem prošle godine, i to nakon što su, kako su rekli, “utvrdili” brojne malverzacije na izborima koji su održani 23. novembra 2025. godine.

Izbori su ponovljeni na biračkim mjestima u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći, Milićima i Brčko distriktu.

Zanimljivo, iako su izbori poništeni zbog malverzacija prvenstveno onih koje se odnose da su ljudi glasali bez validnih ličnih dokumenata, na ponovljenim izborima izlaznost je bila veća nego 23. novembra 2025. godine, a i Karan, koji je bio kandidat SNSD-a, dobio je veći broj glasova nego ranije.

Ponovljeni izbori održani su nakon što je CIK oduzeo mandat Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, koji je u februaru 2025. godine osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije.

Posljedica te presude bila je oduzimanje mandata predsjednika.

Prema nezvaničnim informacijama, CIK bi najdalje u petak mogao potvrditi rezultate prijevremenih izbora, a odmah nakon Karanu bi trebalo da bude uručen i sertifikat o dodjeli mandata, a nakon toga i zvanično bi trebalo da preuzme funkciju predsjednika Republike Srpske.

Sam Karan je zahvalio Sergeju Lavrovu, ministru spoljnih poslova Ruske Federacije, na čestitkama povodom izborne pobjede i na snažnoj podršci politikama Republike Srpske koje za cilj imaju zaštitu ustavnih prava i nadležnosti Srpske.

U javnosti se sve češće spekuliše da bi za glavnog pregovarača BiH za članstvo u EU mogla biti imenovana Ana Trišić Babić, vršiteljica dužnosti predsjednice Republike Srpske i bliska saradnica Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.

Juče smo se obratili visokom zvaničniku EU, koji se direktno bavi pitanjima proširenja, i od njega smo nezvanično dobili informaciju da ove tvrdnje nisu tačne, ali da je bitno razjasniti kontekst.

Imenovanje pregovarača nije posao EU

Naime, kako nam je rekao naš sagovornik, EU nema pravo ni nadležnost da određuje ko će biti glavni pregovarač s EU, ali, kako nam je pojasnio, EU smatra da je važno da svojim partnerima u BiH sugeriše kakve karakteristike osoba koja bude imenovana na tu funkciju treba da ima. U EU smatraju da osoba mora prvo imati politički legitimitet, odnosno da se s njenim izborom slažu sve strane, ali da je takođe važno da osoba ima autoritet i mogućnost da aktivno vodi koordinaciju između različitih nivoa vlasti, kao i da posjeduje dovoljno znanja i kontakata u Briselu kako bi se pregovori lakše odvijali.

EU traži kompetentnost i autoritet

Rečeno nam je, na primjer, da bi EU snažno sugerisala da se imenuje osoba koja će biti zadužena za pregovore makar tokom jednog cijelog mandata, a da bi u najidealnijem slučaju bilo poželjno da ta osoba vodi pregovore od početka do kraja. Međutim, rečeno nam je da su neki bh. partneri tražili da se uvede princip rotacije između trojice pregovarača, ali da je u Briselu sugerisano da se to ne radi, već da, ako se baš ne želi imenovati jednu osoba za kompletan proces pregovora, da se imenuje jedna osoba tokom trajanja jednog mandata Savjeta ministara BiH.

Takođe, kako nam je objašnjeno, ako se prihvati princip da će svaki novi saziv Savjeta ministara BiH imenovati novog pregovarača, onda nije ključno ko će biti osoba koja će ovaj resor voditi do narednih opštih izbora, ali da je važno da se ta osoba imenuje što prije.

Pogodan moment za početak pregovora

Naš izvor nam je pojasnio da sada postoji pogodan momenat da Evropski savjet i BiH organizuju prvu međuvladinu konferenciju, što bi bio formalni početak pregovora.

“To je ključno, jer se stvara dobra atmosfera oko proširenja EU, koja neće trajati, a BiH je mora iskoristiti, inače gubi istorijski momenat”, rekao nam je visoki evropski zvaničnik u Briselu.

Kako nam je rečeno, BiH treba da na to pitanje gleda na praktičan način: osoba koja će biti imenovana kao glavni pregovarač praktično će imati samo jednu dužnost – da otvori prvu konferenciju, nakon čega počinje tehnička priprema za početak pregovora, u kojoj je najvažnija stvar obaviti skrining.

Suštinski, pregovori bi onda počeli tokom narednog mandata, a tada može biti imenovana sljedeća osoba. Sa druge strane, ako BiH ne imenuje sada osobu koja će otvoriti proces, sve se odgađa do unedogled.

Trišić Babićeva uvodi BiH na evropski put?

Naš sagovornik nam je rekao da su vođeni razgovori s političarima iz cijele BiH, uključujući i one iz Federacije, te tvrdi da su svi razumjeli o čemu se radi i da nije u redu da se EU optužuje da ona određuje ko će biti glavni pregovarač.

“Mislim da se pogrešno interpretiralo ono što smo dogovorili svi zajedno. EU će podržati rješenje koje će dogovoriti lokalni partneri. Ali mi ćemo pomoći, da struktura i kompetencije glavnog pregovarača funkcionišu u skladu s Pravnom stečevinom EU”, objasnio nam je naš sagovornik.

Ako bismo mogli interpretirati ono što nam je rečeno, Trišić Babićeva bi, ako bi dobila podršku svih u BiH, praktično uvela BiH na evropski put, a naredni mandat, odnosno osoba koja bude imenovana tada, bi taj proces vodila i, ako bude bilo efikasno, dovela do kraja. Ako pak ne bude dogovora, BiH će izgubiti tu šansu, te je vrlo moguće da se okolnosti promijene i ne bude bilo više mogućnosti da se proces započne.

Milorad Dodik najavio je da će Narodnoj skupštini Republike Srpske predložiti vraćanje nadležnosti koje su, prema njegovim riječima, Srpskoj pripale Dejtonskim sporazumom, uključujući vojsku, graničnu policiju, obavještajnu službu i fiskalni sistem. Poručio je da je „vjerovao da će doći do tog trenutka“, predstavljajući potez kao politički povratak na izvorne ustavne pozicije Republike Srpske.

Ovakve najave dolaze godinu dana nakon potpuno drugačijih odluka parlamenta. Poslije presude Suda BiH kojom je osuđen na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS, Skupština je tada izglasala zabranu djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, VSTS i SIPA na teritoriji Srpske.

Te mjere su, međutim, osam mjeseci kasnije povučene. Parlament je poništio ranije zaključke, a potom su ukinute američke sankcije Dodiku, članovima njegove porodice i saradnicima, kao i pojedinim povezanim firmama.

Nakon njegovog nedavnog boravka u Vašingtonu i prisustva Molitvenom doručku, dio javnosti spekulisao je da su poruke iz SAD ublažene. Ipak, Stejt department je saopštio da ostaje pri stavu i upozorio na posljedice za sve „koji se ponovo uključe u destabilizujuće ili antidejtonske aktivnosti“, uz poruku da SAD „zadržavaju puna ovlaštenja da angažuju niz diplomatskih i drugih alata“.

Zbog čestih promjena kursa, od zabrana institucijama BiH, preko njihovog poništavanja, pa do nove priče o vraćanju nadležnosti, opozicija i analitičari sumnjaju u ozbiljnost najava. Smatraju da se radi o već viđenom političkom obrascu koji se ponavlja pred izbore.

Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Igor Crnadak tvrdi da iza najava nema konkretnih poteza. „Već smo čuli šta o tome misli Stejt department, što jasno potvrđuje da će Dodik samo nastaviti da priča. Narodna skupština je još prije više od četiri godine usvojila odluke o tome da se vraćaju i Vojska Republike Srpske, da se formira VSTS RS, da se formira Agencija za lijekove i niz drugih stvari. Ako je Dodik ozbiljan, a uvjeren sam da nije i da to neće uraditi, neka sve pošalju u Narodnu skupštinu. Neka vlada usvoji te zakone i urade ono za šta je Skupština već donijela odluke“, kaže Crnadak.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić podsjeća da slični zaključci postoje još od 2021. godine i da ih opozicija tada nije podržala. „Opozicija nije glasala za te zaključke. Bila sam u tom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske, a nismo glasali jer smo znali da je to neprovodivo“, ističe Trivićeva.

Ona dodaje da su upravo vlasti predvođene SNSD-om ranije prenosile nadležnosti na nivo BiH. „Vraćanje nadležnosti moguće je samo u dogovoru strana koje su se dogovorile da prenesu nadležnosti, a to su oba entiteta. Znamo da dogovora po tom pitanju s drugim entitetom nema. Dodik treba da odgovori na pitanje zašto je prenosio nadležnosti, da bi mogao uopšte da priča o njihovom vraćanju“, objašnjava Trivićeva.

Prema njenim riječima, riječ je o predizbornoj retorici koja skreće pažnju sa svakodnevnih problema građana. „Oni bi trebalo da narodu daju odgovore na konkretna životna pitanja, poskupljenja, lošu ekonomsku situaciju, a ne da narod sluđuju temama za koje su sami svjesni da se neprovodive. Najgore od svega je to što Dodik priča o raspakivanju Dejtona, što bi bilo pogubno za Republiku Srpsku i srpski narod u cjelini“, poručuje ona.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je retorika lidera SNSD po povratku iz SAD dodatno zaoštrena. „Iako je u ovom trenutku samo stranački šef, osokoljen stranačkim jastrebovima i “bliskošću” sa Trampovim vrijednosnim okvirom, Dodik nastavlja gdje je stao prije dogovora s Amerikancima. Istina, njegova secesionistička priča dobila je novi okvir. Vraćanje nadležnosti, samostalnost i nezavisnost RS više ne znače u njegovoj interpretaciji otcjepljenje. Republika Srpska ostaje država u državi i ostajanje u okvirima Dejtona nije protivno poziciji SAD. Mislim da je to pravac daljeg suptilnog lobističkog angažmana“, ocjenjuje Topićeva.

Analitičar Velizar Antić tvrdi da postoji nesklad između riječi i poteza vlasti. „Dok idu ovakve izjave o vraćanju nadležnosti, njegovi poslanici usvajaju dokumente koji se šalju u NATO kao potvrda da nastavljamo saradnju s tom organizacijom“, kaže Antić.

On smatra da se radi o političkoj taktici usmjerenoj ka biračkom tijelu. „I to upravo one nadležnosti koje je sam Dodik prenio sa Republike Srpske na centralni nivo vlasti. Ali, pod uticajem medija i žestoke propagande postoji veliki broj ljudi koji zaboravlja da je upravo Dodik prenosio te nadležnosti i da već desetak godina vrti istu priču o vraćanju prenijetih nadležnosti i nikako da to i sprovede u djelo, iako u potpunosti ima vlast u svojim rukama. Dakle, radi se o manipulaciji i jakoj propagandi koja održava biračko tijelo Milorada Dodika u uvjerenju da se upravo on bori za interese Republike Srpske, dok se u praksi održavaju dobri odnosi s NATO i svake godine im se šalju izvještaji o napretku zemlje“, zaključuje Antić.

Na taj način, najnovije inicijative o vraćanju nadležnosti ostaju u sferi političkih poruka, dok konkretni potezi i dosadašnje odluke ukazuju na ponavljanje istog obrasca bez vidljivih promjena.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da od nove američke administracije ima visoka očekivanja i da ga ohrabruje politika predsjednika SAD Donalda Trampa, za koju smatra da predstavlja raskid sa dosadašnjim intervencionizmom, te poručio da Republika Srpska traži podršku za definisanje svog statusa.

U intervjuu za „Fajnenšel tajms“ Dodik je naveo da Trampov slogan „Amerika na prvom mjestu“ vidi kao podsticaj za sličan pristup u Srpskoj. „Kada on kaže ‘Amerika na prvom mjestu’, to nas ohrabruje da kažemo ‘Republika Srpska na prvom mjestu’. Došli smo da tražimo podršku da definišemo naš status“, izjavio je Dodik.

Govoreći o političkim okolnostima, istakao je da on i Tramp imaju „problem sa istim ljudima – globalističkom liberalnom elitom koja razara Evropu“. Dejtonski sporazum ocijenio je kao neodrživ, a visokog predstavnika Kristijana Šmita kritikovao je uz tvrdnju da nema legitimitet u BiH, navodi britanski list.

„Fajnenšel tajms“ podsjeća da je Dodik prije šest mjeseci bio pod američkim sankcijama, dok je danas, kako navode, situacija drugačija, jer je prošle sedmice boravio u Vašingtonu i sastao se sa Trampovom portparolkom Karolajn Levit i drugim američkim zvaničnicima.

Lider SNSD-a se u Banjaluci sastao i sa Paolom Zampolijem, bliskim saradnikom predsjednika SAD i specijalnim predstavnikom za globalnu saradnju. „Ovaj susret dolazi u kontinuitetu veoma uspješne posjete Vašingtonu, koja je potvrdila da naš glas i stav imaju svoje mjesto u dijalogu sa ključnim svjetskim centrima moći“, napisao je Dodik na društvenoj mreži „X“.

Dodao je da otvoren, pragmatičan i partnerski pristup ostaje put kojim Republika Srpska gradi svoju budućnost uz, kako je naveo, razumijevanje i podršku onih koji poštuju princip suvereniteta i stabilnosti.

Zampoli je tokom boravka u Banjaluci razgovarao i sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem, od kojeg je preuzeo dokument sa projektima namijenjenim američkoj administraciji. „Obećavam da ću dokument uručiti u različite agencije i sektore u okviru administracije SAD, gdje će biti prezentovan“, rekao je Zampoli, prenosi Srna.

On je naveo da se u regionu nalazi u okviru misije sportske diplomatije i saradnje. Zampoli je italijanski biznismen i diplomata, a u javnosti je poznat po dugogodišnjem prijateljstvu sa Donaldom Trampom i ranijim angažmanima u modnoj industriji, kao i po funkcijama predstavnika Dominike u SAD i ambasadora pri UN-u.

Sastanci i poruke iz Vašingtona i Banjaluke, kako ističu sagovornici, predstavljaju nastavak Dodikovih nastojanja da kroz kontakte sa američkom administracijom obezbijedi političku i razvojnu podršku za Republiku Srpsku.