VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Republika Srpska stabilna uprkos pritiscima, slijedi intenzivna međunarodna agenda

    Dodik: Republika Srpska stabilna uprkos pritiscima, slijedi intenzivna međunarodna agenda

    Republika Srpska ima sve više političkih saveznika u svijetu koji razumiju principe slobode, identiteta i prava naroda na samostalno odlučivanje, poručio je lider SNSD-a Milorad Dodik, sumirajući aktivnosti tokom protekle sedmice.

    Govoreći o učešću na Konferenciji konzervativne političke akcije u Budimpešti, Dodik je naveo da su teme bile globalne promjene i pitanje suvereniteta naroda. Istakao je da pojedini evropski lideri dijele slične stavove, posebno kada je riječ o očuvanju nacionalnog identiteta i političke autonomije.

    U osvrtu na Evropsku uniju, Dodik je ocijenio da ona više ne počiva na vrijednostima na kojima je nastala. Kritikujući politiku Brisela, naveo je da se Unija, prema njegovim riječima, bavi cenzurom i obračunom sa neistomišljenicima, čime narušava sopstveni autoritet i političku stabilnost.

    Govoreći o migrantskoj politici i bezbjednosti, Dodik je ukazao na, kako tvrdi, nedosljednosti EU, posebno u odnosu prema zemljama koje su ranije kritikovane zbog zaštite granica. Kao primjer naveo je Mađarsku, ističući da se kroz njen pristup vidi, kako kaže, racionalna politika koju Brisel osporava.

    Dodik je naglasio da EU prema zemljama regiona ima odnos koji ih svrstava u neravnopravan položaj, te da se od njih očekuje prihvatanje odluka bez stvarnog učešća u njihovom donošenju. Takav pristup, smatra, dodatno destabilizuje političke odnose i povjerenje.

    Komentarišući unutrašnje odnose u BiH, Dodik je iznio oštre kritike na račun ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića, navodeći da njegovi stavovi i potezi doprinose produbljivanju političkih podjela. Istakao je da su odnosi u BiH na najnižem nivou do sada i ocijenio da se situacija kreće ka mirnom razlazu.

    Osvrćući se na pitanje NATO integracija, Dodik je ponovio da Republika Srpska nije za članstvo, naglašavajući da za takvu odluku ne postoji saglasnost. Dodao je da postojeći dokumenti ne prejudiciraju članstvo, već ostavljaju prostor za dogovor unutar zemlje.

    Dodik je poručio da je njegov politički fokus isključivo Republika Srpska, za koju tvrdi da, uprkos izazovima, pokazuje ekonomsku stabilnost i kontinuitet rasta. Naveo je podatke o rastu BDP-a, zaposlenosti i budžetskim izdvajanjima, ističući da Srpska funkcioniše i u složenim okolnostima.

    Govoreći o budućim aktivnostima, najavio je niz međunarodnih putovanja, uključujući odlazak u Sjedinjene Američke Države, Rusiju, te evropske i bliskoistočne zemlje, što je opisao kao dio intenzivne političke agende u narednom periodu.

    Zaključno, Dodik je ponovio stav da je neophodno jačanje srpskog političkog jedinstva i redefinisanje odnosa unutar BiH, uz ocjenu da će dalji razvoj situacije zavisiti od spremnosti svih aktera na dogovor o unutrašnjem uređenju.

  • Sarajevska deklaracija kao predizborni performans

    Sarajevska deklaracija kao predizborni performans

    Skup u Sarajevu, na kojem je potpisana deklaracija o tzv. lažnim narativima i islamofobiji, sve više dobija obrise političkog performansa nego ozbiljne društvene inicijative. Umjesto da bude inkluzivan i argumentovan forum, događaj je, prema ocjenama i iz samog Sarajeva i iz Republike Srpske, ličio na pažljivo režiran predizborni skup.

    Kritike nisu došle samo iz jednog političkog tabora. I pojedini intelektualci iz Sarajeva otvoreno ukazuju da je struktura učesnika bila neadekvatna i politički obojena. Posebno se problematizuje činjenica da su dominantnu ulogu imali političari, dok je prisustvo poglavara Islamske zajednice dodatno naglasilo dojam da je riječ o političko-vjerskom, a ne akademskom ili stručnom okupljanju.

    Takav pristup, kako se ističe, urušava kredibilitet same inicijative. Kada vjerski autoriteti zauzimaju centralno mjesto u političkoj deklaraciji, briše se granica između duhovnog i političkog djelovanja, što otvara prostor za manipulacije i zloupotrebe. Kritičari tvrde da takav model ne doprinosi rješenjima, već produbljuje podjele.

    Iz Banjaluke stiže ocjena da se radi o klasičnoj političkoj instrumentalizaciji osjetljivih tema. Poruka je jasna: umjesto istinske zabrinutosti, inicijativa je iskoristila politički trenutak kako bi mobilisala biračko tijelo. Podsjeća se i na prethodne izborne cikluse, u kojima su, kako se tvrdi, slični narativi služili za homogenizaciju birača i skretanje pažnje na teme koje podižu tenzije.

    Dodatnu oštrinu daje stav da se potpisnici deklaracije pozivaju na zaštitu od fenomena koje, kako tvrde kritičari, sami često generišu kroz političku retoriku i djelovanje. Takav paradoks se opisuje kao pokušaj preokretanja stvarnosti – stvaranje slike o ugroženosti u trenutku kada, prema drugoj interpretaciji, takva ugroženost ne postoji.

    Jedan od najoštrijih tonova dolazi iz istoriografskog i analitičkog ugla, gdje se tvrdi da koncept islamofobije u ovom kontekstu predstavlja političku konstrukciju. Prema tom viđenju, ona služi kao sredstvo za homogenizaciju političkog bloka i njegovo predstavljanje kao jedinstvenog zaštitnika određenih interesa, dok se istovremeno osporava legitimnost drugih političkih pozicija u zemlji.

    U tom narativu, situacija se dodatno radikalizuje tvrdnjama da se radi o namjernom preuveličavanju ili čak izmišljanju problema, s ciljem političkog pozicioniranja. Kritičari idu i korak dalje, tvrdeći da se kroz ovakve inicijative pokušava uspostaviti dominacija jedne političke i nacionalne vizije nad drugima.

    Neizbježan je i širi kontekst. Promijenjeni geopolitički odnosi i smanjen uticaj međunarodnih aktera ostavljaju prostor domaćim političkim strukturama da redefinišu svoje strategije. U tom vakuumu, identitetske i bezbjednosne teme ponovo dolaze u prvi plan kao najefikasniji alat za političku mobilizaciju.

    Na kraju, ono što ostaje kao utisak jeste da se deklaracija o „lažnim narativima“ sve više sama uklapa u taj narativ – ne kao rješenje, već kao dio političke igre. Umjesto smirivanja tenzija, ona dodatno produbljuje podjele i potvrđuje da su u savremenoj političkoj areni BiH ovakvi skupovi često samo uvod u izbornu kampanju, a ne iskren pokušaj dijaloga.

  • Kovačević: Dodik zaslužio Orbanove riječi odvažnom i nepokolebljivom borbom za slobodu, Srbe i Srpsku

    Kovačević: Dodik zaslužio Orbanove riječi odvažnom i nepokolebljivom borbom za slobodu, Srbe i Srpsku

    Samo veliki lideri poput premijera Mađarske Viktora Orbana, koji je sigurno jedan od najprepoznatljivijih državnika u cijelom svijetu, mogu u jednoj rečenici i na ovako jednostavan način opisati istinu, istakao je srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

    – Milorad Dodik je ovo zaslužio svojom hrabrom, nepokolebljivom i odvažnom borbom za srpski narod i Srpsku, kao i za vrijednosti slobode, pravde i suverenosti naroda – naveo je Kovačević na Iksu reagujući na izjavu Orbana koji je na otvaranju “CPAC” u Budimpešti rekao da “predsjednik Republike Srpske Dodik zaslužuje posebnu titulu zbog političkih pritisaka kojima je izložen” i najvećeg politički preživjelog – američkih sankcija, njemačkog iznuđivanja i bošnjačkog maltretiranja.

     

    Iako je Dodiku uvijek bilo stalo isključivo do toga šta o njemu misli naš narod, koji ga je kroz decenije uvijek birao ispred svih drugih, kaže Kovačević, lijepo je, kao i danas, vidjeti da je njegova politička borba primijećena i prepoznata širom svijeta.

  • Ostojić: Zakonom prepoznati veličanje ustaštva kao krivično djelo

    Ostojić: Zakonom prepoznati veličanje ustaštva kao krivično djelo

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić očekuje da će nakon usvajanja u Narodnoj skupštini Rezolucije kojom se osuđuje revitalizacija ideologije NDH i negiranje genocida nad Srbima, zakonom kao krivično djelo biti prepoznati simboli i veličanje ustaštva.

    – Ustaštvo, fašizam i svo to zlo nije samo zlo prema srpskom narodu, nego zlo prema demokratskom svijetu i čitavoj Evropi – rekao je Ostojić novinarima u Bijeljini.

    Prema njegovim riječima, Rezolucija je usvojena jednoglasno i kao politički akt daje određene zadatke svim političkim partijama da u narednik 60 dana rade na izradi zakona o spomenicima, spomen-obilježima i grobljima, gdje će biti definisano koji su simboli koji vrijeđaju nacionalna osjećanja i interese srpskog naroda i koji vrijeđaju žrtve.

    Ostojić je izrazio uvjerenje da će biti propisano da takva obilježja i takvi spomenici moraju biti uklonjeni.

    – Nadam se da ćemo na osnovu Rezolucije na demokratski, civilizovan i prije svega formalno-pravni i zakonski način urediti tu problematiku – zaključio je Ostojić.

    Narodna skupština Republike Srpske jednoglasno je usvojila Rezoluciju skupštinske većine kojom se osuđuju i ocjenjuju kao nedopustive ideološke relativizacije i revitalizacije ideologije Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, te negiranje i umanjivanje genocida nad Srbima.

  • Cvijanović: Mnogo lakše boriti se za slobodu i demokratiju, kada uz sebe imate iskrenog prijatelja kakav je Orban

    Cvijanović: Mnogo lakše boriti se za slobodu i demokratiju, kada uz sebe imate iskrenog prijatelja kakav je Orban

    Mnogo je lakše boriti se za slobodu i demokratiju, kada uz sebe imate iskrenog i dokazanog prijatelja kakav je Viktor Orban, istakla je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović.

    Cvijanovićeva je na Instagramu podijelila video u kojem je Orban na Konferenciji konzervativne političke akcije u Budimpešti pohvalio predsjednik SNSD-a Milorada Dodika.

          View this post on InstagramA post shared by Željka Cvijanović (@zeljka.cvijanovic)

  • Dodik: Orban veliki lider koji je primjetio naše napore

    Dodik: Orban veliki lider koji je primjetio naše napore

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da se osjeća kao ponosni srpski patriota, nakon što ga je na Konferenciji konzervativne političke akcije u Budimpešti pohvalio predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban.

    – Јa nemam riječi koliko sam zahvalan. I prije ovoga, za samog Orbana, i ono što sam mogao da od njega čujem, da naučim, prepoznam. Јedan veliki lider, lider jednog naroda, velikog naroda, mađarskog naroda, izašao je i primjetio to sve i na taj način.  Rekao je još, da su mnogi ovdje doživjeli moju sudbinu da bi davno kolabrirali, odnosno da bi teško izdržali – rekao je Dodik.

    Naveo je da ne zna da li se to nekome desilo u prošlosti iz našeg region da je tako pohvaljen.

    –  To je nešto što zaista plijeni, ali nije moje da o tome pričame, već da li će to drugi primjeti i vidjeti na neki način. To meni znači. Zahvaljujem i svim mojim saradnicima. To je pohvala svim mojim ljudima, saradnicima, svim ljudima koji su vjerovali u onu politiku koja mi radimo – naveo je Dodik.

    Istakao je da treba očekivati uspjeh i u budućnosti.

    – Mora naša javnost da zna da je ovo skup koji se organizuje se u okviru američkih i mađarskih napora da profilišu zajedničke vrednosti. I ovo je mađarska podružnica tog Trampovog, odnosno republikanskog napora – rekao je Dodik.

  • Kojić: Izjava bošnjačkih predstavnika satkana od mržnje prema Srbima

    Kojić: Izjava bošnjačkih predstavnika satkana od mržnje prema Srbima

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je da bošnjački predstavnici izjavom o navodnoj islamofobiji pokušavaju da pravdaju srbofobiju i odnos koji u FBiH imaju prema srpskom narodu.

    – Јa sam dobio poziv od gospođe iz Sarajeva koja kaže da oni njoj nasilno otimaju stan. Ona živi u federalnom dijelu Sarajeva i dolaze joj ljudi. Nismo u devedesetim godinama /prošlog vijeka/, ali koriste te metode kada su protjerivali Srbe u ratnim uslovima – rekao je Kojić.

    On kaže da upravo izjava, koju su potpisali vjerski i politički predstavnici bošnjačkog naroda, pokazuje da su u strahu od preslagivanja odnosa u svijetu i pokušavaju igrati na kartu žrtve.

    – I ta izjava je sama po sebi satkana od mržnje prema Srbima. Ima za cilj da objedini bošnjačko političko tijelo i da kroz to nastave sa procesom stvaranja unitarne BiH i traže neke nove partnere u tom preslagivanju – smatra Kojić.

    On navodi da diplomatska ofanziva Republike Srpske stvara paniku kod bošnjačkih predstavnika, istakavši da to pokazuje da je Srpska napravila značajan iskorak.

    – Bošnjaci govore kako su Srbi koljači, a u izjavi navode da je izvršena agresija na BiH. Ko je agresor? Moj otac da je izvršio agresiju na moju kuću? Mi ovdje živimo. Moji preci su živjeli ovdje i branili smo svoju kuću – poručio je Kojić.

    On ističe da je narativ Bošnjaka izblijedio, ali da drugih argumenata nemaju.

    – Pokušavaju da igraju na kartu žrtve i ta slika se mijenja. Bilo je važno što smo radili na prezentaciji onoga što se desilo devedesetih godina /prošlog vijeka/. Uradili smo dosta dokumentarnih filmova i izdali knjiga. Ne možete pričati samo nekome, morate sve argumentovati – naveo je Kojić.

    On kaže da je trajna želja Bošnjaka unitarna BiH i da je Dejtonski sporazum za njih samo prolazno rješenje.

    – Rat je počeo na težnji Bošnjaka da razbijaju Јugoslaviju i prave unitarnu BiH. Sjetite se samo popisa stanovništva gdje ste imali prijavljeno po 100 ljudi na jednoj adresi. Njihova stalna intencija je da kažu da su oni većinsko stanovništvo, da ih je više od 50 odsto i da smo mi manjina – rekao je Kojić.

  • Golićeva demantuje navode iz medija: Nova Vlada Republike Srpske izabrana po Ustavu

    Golićeva demantuje navode iz medija: Nova Vlada Republike Srpske izabrana po Ustavu

    Nova Vlada Republike Srpske, koju predvodi premijer Savo Minić je legalna i izabrana u skladu sa svim ustavnim procedurama, rekla je Srni predsjedavajuća Vijeća naroda Republike Srpske Srebrenka Golić.

    Golićeva tvrdi da su netačne, paušalne i zlonamjerne informacije koje su se pojavile u pojedinim medijima o navodnoj nelegalnosti nove Vlade Srpske.

    “Posebno sam šokirana izjavom profesora koji se predstavlja kao ekspert za ustavno pravo. Ukoliko je imao sumnje da nešto nije prošlo ustavom propisanu proceduru, mi smo otvoreni za sve medije i mogao je izvršiti uvid u kompletnu dokumentaciju i utvrditi da ništa od onog što je izjavio nije tačno”, istakla je Golićeva.

    Golićeva je podsjetila da je nakon usvajanja ostavke premijera Save Minića u Narodnoj skupštini Republike Srpske ista proslijeđena Vijeću naroda Republike Srpske, koje je u Ustavom propisanom roku utvrdilo da ne postoji vitalni nacionalni interes kada je riječ o ostavci premijera.

    “Dan nakon toga je Narodna skupština Republike Srpske raspravljala i izjašnjavala se o novoj vladi premijera Save Minića. Nakon završene rasprave materijali su u večernjim časovima dostavljeni Vijeću naroda Republike Srpske”, istakla je Golićeva.

    Prema njenim riječima, naredni dan su ovi materijali proslijeđeni svim klubovima delegata u Vijeću naroda koji su se izjasnili da ne postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa kod izbora nove Vlade Republike Srpske.

     

    “Nakon završetka glasanja po klubovima u pisanoj formi Seretarijat Vijeća naroda Republike Srpske obavijestio je Narodnu skupštinu da nije pokrenut mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa bilo kog konstitutivnog naroda u Vijeću naroda. Nakon toga je Narodna skupština dostavila tu odluku `Službenom glasniku Republike Srpske` na objavljivanje”, pojasnila je Golićeva.

    Golićeva je naglasila da netačne tvrdnje bez provjera ne priliče nekome ko se predstavlja kao ekspert za ustavno pravo.

    “Vlada Save Minića pokazala je da je u skladu sa Ustavom Republike Srpske, a u njoj je zastupljeno pet ministara bošnjačke nacionalnosti, osam ministara srpske nacionalnosti i tri ministra hrvatske nacionalnosti”, istakla je Golićeva.

    Golićeva je zaključila da je kompletna ustavna procedura izbora nove Vlade Republike Srpske provedena u skladu sa odredbama Ustava Republike Srpske i Poslovnikom o radu Vijeća naroda Republike Srpske.

     

     

    Narodna skupština Republike Srpske izglasala je 17. marta novu Vladu Republike Srpske premijera Save Minića, koja je istog sastava kao i prethodna.

  • Soreka: Ima li političke volje za EU?

    Soreka: Ima li političke volje za EU?

    Prije dvije godine, dana 21. marta 2024. godine, Evropsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. U danu ispunjenom optimizmom, znamenitosti širom zemlje bile su osvijetljene bojama zastave Evropske unije, uz nadu o novom početku.

    Pristupni pregovori, kao strukturisani proces između Bosne i Hercegovine i EU, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja izazova koji već dugi niz godina koče Bosnu i Hercegovinu. Pregovori su najefikasniji način za jačanje funkcionisanja demokratskih institucija države, osiguravanje vladavine prava i radikalno unapređenje životnog standarda, kao što je to bio slučaj u svakoj drugoj zemlji na putu ka članstvu.

    Dvije godine kasnije, umjesto novog početka koji bi pomogao da se ubrza iskorištavanje značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se da je na pomolu još jedna propuštena prilika.

    Stav Evropske unije je jasan – želimo Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Međutim, ne možemo željeti članstvo ove zemlju više nego što to žele domaće vlasti. Isto tako, moramo jasno naglasiti da propuštene prilike imaju svoju cijenu.

    Rizici nečinjenja za Bosnu i Hercegovinu više nisu apstraktni: sporije evropske integracije, propuštene reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak te zaostajanje za susjedima. I dalje se propuštaju rokovi povezani s Reformskom agendom Plana rasta. Sada postoji vrlo realan rizik da ćemo, nažalost, svjedočiti umanjenju sredstava izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 miliona eura prijeko potrebnih investicija u okviru Plana rasta. Taj novac bi mogao napraviti ogromnu razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno.

    U trenutnom, izrazito nestabilnom i neizvjesnom geopolitičkom okruženju, postoji snažan zamah ka proširenoj Evropi u kojoj cvjetaju mir, stabilnost i prosperitet. Neke zemlje kandidati, u regionu i šire, iskoristile su ovaj novi geopolitički kontekst za značajne iskorake na svom evropskom putu, dok druge, poput Islanda, ozbiljno razmatraju ponovno pokretanje pristupnih pregovora. Nažalost, isti nivo političke volje i ambicije izostaje u Bosni i Hercegovini.

    Koristi napretka na evropskom putu su opipljive i značajne. Zemlje članice ili one koje su trenutno predvodnice na putu ka članstvu nisu posmatrale izgradnju funkcionalnih institucija, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije kao „zahtjeve iz Brisela“, već kao temelje države koja funkcioniše u interesu vlastitih građana. Bez toga, ekonomski rast ostaje nedovoljan, povjerenje javnosti slabi, a mladi ljudi nastavljaju odlaziti. Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je ključni dio Reformska agenda, predstavlja značajnu priliku za produbljivanje ekonomske integracije s Evropskom unijom, na primjer kroz pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime bi se drastično smanjili troškovi prekograničnih transfera. Sveobuhvatne reforme unaprijedit će poslovno okruženje i privući investicije. Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i prilike kao građani širom Evropske unije.

    Smatramo da je sada pravo vrijeme za političku volju i djelovanje vlasti. Izborna godina ne bi smjela biti izgovor za nedjelovanje. Istinska posvećenost osiguravanju koristi članstva u EU za građane zahtijeva da reforme povezane s EU budu visoko među političkim prioritetima.

    U protekle dvije godine jeste ostvaren određeni napredak. Nakon značajnog kašnjenja, Reformska agenda je konačno usvojena. Međutim, usvajanje na papiru ne znači i provedbu u praksi. Ključni koraci i dalje nisu završeni, uključujući ratifikaciju Sporazuma o Instrumentu i Sporazuma o zajmu, koji, iz imenovanje koordinatora za Reformsku agendu, čine pravni osnov za bilo kakve isplate. Upravo iz tog razloga, čak ni predfinansiranje u okviru Plana rasta u iznosu od 68 miliona eura, na koje Bosna i Hercegovina ostvaruje pravo, još uvijek nije dostupno.

    EU ističe svoju punu podršku i pomoć na evropskom putu Bosne i Hercegovine, ali ne može biti zamjena za domaće liderstvo. Politički akteri u zemlji su to i ranije pokazali, uključujući period uoči odluke Evropskog vijeća prije dvije godine, da kada postoji politička volja, mogu postići konsenzus i iznaći rješenja u korist svih. Vrijeme je da se ta politička volja ponovo pronađe.

  • Stevandić reagovao na tekst Blagojevića: Optužbe o neustavnosti zasnovane na pogrešnim pretpostavkama

    Stevandić reagovao na tekst Blagojevića: Optužbe o neustavnosti zasnovane na pogrešnim pretpostavkama

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, reagovao je na tekst Milana Blagojevića u kojem se navodi da je treća vlada Save Minića neustavna.

    Stevandić je na društvenoj mreži X naveo da „ugledni profesor“ iznosi neistine, ne zbog pravničkog znanja, već zbog, kako tvrdi, nepoznavanja činjenica. Dodao je da je prije objave u Službenom glasniku već postojala odluka Vijeća naroda da se ne pokreće pitanje vitalnog nacionalnog interesa, te da je profesorova reakcija, prema njegovim riječima, zasnovana na pogrešnim pretpostavkama.

    On je takođe poručio da su, kako tvrdi, i profesor i pojedini mediji koji prenose takve informacije dužni provjeriti činjenice prije objavljivanja, naglašavajući da se radi o širenju „spina ili laži“.

    Podsjećamo, Blagojević je u svom tekstu naveo da je izbor vlade Save Minića neustavan jer, prema njegovom tumačenju, odluka o izboru Vlade predstavlja propis koji se tiče vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda, te da je za njeno stupanje na snagu bilo neophodno da bude usvojena i u Vijeću naroda Republike Srpske. Prema njegovim navodima, upravo izostanak takve procedure čini, kako tvrdi, spornim ustavni osnov za izbor ove vlade.