VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Između Sarajeva i Republike Srpske, Srbi će uvijek izabrati Srpsku

    Dodik: Između Sarajeva i Republike Srpske, Srbi će uvijek izabrati Srpsku

    Ako je neko očekivao da ćemo nijemo i skrštenih ruku posmatrati nastojanje Sarajeva da zagospodari Republikom Srpskom, grdno se prevario. Pokušaj Sarajeva da, mimo volje srpskog naroda, nametne predsjednika Republike Srpske, samo je jedan u nizu i propašće, kao što su propali i svi raniji, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    Naveo je da su nasilno oduzeli četvrtog delegata SNSD-u, ali im to nasilje ništa nije donijelo.

    – Nismo dozvolili onoj dvojici iz PDP-a i SDS-a da urade nešto na štetu Srpske. Želja Sarajeva da ukine Srpsku pravoslavnu crkvu, da nam oduzmu vjeru i identitet, ostaće samo pusta, nikada ostvarena želja. Željki ne dozvoljavaju da institucije, koje su ionako nikakve, zove “zajedničkim” – rekao je Dodik.

    Naveo je da see plan da u Sarajevu imaju pet podobnih Srba i jednog Blanušu u Banjaluci kako bi vladali Republikom Srpskom, neće ostvariti.

    – Između Sarajeva i Republike Srpske, Srbi će uvijek izabrati Srpsku, bez obzira na naše razlike – zaključio je Dodik na Iksu.

  • Cvijanović: Podrška Savi Miniću da kroz rekonstrukciju Vlade dođe do pune realizacije započetih aktivnosti

    Cvijanović: Podrška Savi Miniću da kroz rekonstrukciju Vlade dođe do pune realizacije započetih aktivnosti

    Dajem punu podršku premijeru Savi Miniću da kroz rekonstrukciju Vlade dođe do pune realizacije započetih aktivnosti na poboljšanju uslova za život svih kategorija stanovništva i infrastrukturnih projekata koji će omogućiti dalji razvoj svih naših lokalnih zajednica, kaže srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović na Iksu.

    – Bitno je da Republika Srpska uvijek ima spreman i efikasan institucionalni odgovor na sve izazove, jer to naš narod očekuje od svojih institucija. Kao i uvijek, ponosna sam na Republiku Srpsku, ali i na jedinstvo i kolegijalnost vladajuće strukture koja se uporno bori za ustavni status Republije Srpske i njen ekonomski i socijalni razvoj – ističe Cvijanovićeva.

  • Trišić Babić: Da bi onemogućili stvaranje vještačke krize, Minić će vratiti i odmah preuzeti mandat

    Trišić Babić: Da bi onemogućili stvaranje vještačke krize, Minić će vratiti i odmah preuzeti mandat

    Republika Srpska okrenuta je budućnosti, posvećena je razvoju i nije protiv bilo koga, za raliku od političkog Sarajeva koje je zarobljeno u prošlosti i posvećeno zagorčavanju života Republici Srpskoj, izjavila je vršilac dužnosti predsjednika Srpske Ana Trišić Babić.

    Podsjetivši da je političko Sarajevo protiv postojanja Republike Srpske, Trišić Babić je konstatovala da je strana uprava njihovo najjače oružje u pokušaju urušavanja Srpske.

    – Međutim, koliko god oni žele nestabilnost, mi smo odlučni da sačuvamo stabilnost i obezbijedimo izvjesnost. Da bi onemogućili stvaranje još jedne vještačke krize u režiji strane uprave, zato smo dogovorili da premijer Savo Minić vrati, a potom odmah preuzme mandat predsjednika Vlade Srpske – istakla je Trišić Babić.

    Ona je pojasnila da ova odluka ima za cilj da o procesima u Republici Srpskoj odlučuje Republika Srpska i njene institucije, a ne niko izvan nje.

    – Vlada na čijem čelu Savo Minić započela je realizaciju strateških projekata usmjerenih na poboljšanje života svih građana, program za poboljšanje života boračke populacije, a naročito mlađe populacije i povećanje privredne aktivnosti. Logično je da ta vlada nastavi sa ispunjavanjem definisanih ciljeva – poručila je vršilac dužnosti predsjednika Republike Ana Trišić Babić za Srnu.

  • Minić: Vratio sam mandat, ali biću ponovo predložen

    Minić: Vratio sam mandat, ali biću ponovo predložen

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je vratio mandat, ali da je obavješten od vršioca dužnosti predsjednika Srpske Ane Trišić Babić da će ponovo biti predložen za premijera.

    – Napravićemo određene rekonstrukcije u Vladi Srpske – najavio je Minić na konferenciji za novinare.

    Naglasio je da neće dozvoliti da Republika Srpska bude u pravnom vakuumu.

    – Ovo je dio političkih procesa koji je dogovoren sa svim nosiocima vlasti. Јa sada već znam da ću biti predložen za mandatara. Dajemo institucionalni odgovor onima koji mrače i prave krizu i prave neizvjesnost. Mi ćemo ovo završiti u rekordnom roku i pokazati političku odgovornost koju niko u regionu ne može da iznese – naveo je Minić.

     

    Istakao je da u okruženju vlada nestabilnost vlada dražava i svako ko nije spreman na institucionalni odgovor na ta dešavanja neće dobro proći politički.

    – Vidjeli smo smo da su izbori koji su bili udar na predsjednika Srpske završeni. Ovo ponavljanje izbora je apsurd. Prave nas do te mjere “glupim” da će se formirati drugi birački odbori tamo gdje su izbori sprovedeni, sve se pravi zarad političke krize – rekao je Minić.

    Istakao je da sve odluke koje Vlada Srpske usvojila od septembra ostaji na snazi.

    – To ne može promijeniti ni jedna odluka Ustavnog suda BiH – naveo je Minić.

    Podsjetio da Ustavni sud BiH sada radi bez srpskih sudija.

    – Sve do sad što su radili bilo je na štetu Srpske. Kakava će biti odluka, ne interesuje nas – jasan je Minić.

    Rekao je Vlada Srpske radi sve u interesu građana.

    – Mi hoćemo da stabilno funkcionišemo. Kada će to rješavati Ustavni sud BiH, ne znam – rekao je Minić.

    Naveo je da u ovoj godini Vlada Srpske planira veliki investicijski ciklus.

    – Vlada će raditi. Ovo do sada što smo radili je bilo čisto zagrijavanje. Onaj ko je ministar mora da radi svoj posao.
    Novi model će vam biti jasan kada napravim retorspektivu – rekao je Minić.

    Poručio je da građani nemaju razloga za brigu.

    – Ne postoji ni jedan razlog za zabrinutost kada je u pitanju rad Vlade, za sve obaveze i davanja. Ništa neće doći u pitanje. Nema razloga za brigu, ovo je jedan politički proces koji je zrelo planiran. Ovo je moja odluka da na jedan način napravimo određene promjene u Vladi – pojasnio je Minić.

  • Savo Minić vraća mandat?

    Savo Minić vraća mandat?

    Premijer Republike Srpske Savo Minić će vratiti mandat zbog rekonstrukcije Vlade Republike Srpske, nezvanično saznaje RTRS.

    Ovaj potez je, kako nezvanično saznaje RTRS odgovor na “sve političke procese, koji se vode protiv Republike Srpske iz političkog Sarajeva”.

    “Nezavisne” su pokušale dobiti komentar Save Minića ali u tome nismo uspjeli.

  • Pregovarač pada u drugi plan

    Pregovarač pada u drugi plan

    Imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU zakočeno je u institucijama vlasti u Sarajevu.

    Glavni pregovarač je, naime, osoba koja treba da predvodi čitav tim ljudi i obično se, što se može vidjeti iz primjera u regionu, osniva unutar vlada, a odluka o tome ko treba da bude imenovan na tu poziciju i predvodi proces pristupnih pregovora sa EU, preko noći je preraslo u politički problem.

     

    SNSD i HDZ su stava da to treba da uradi Savjet ministara, ali nakon što to nije prošlo u nekoliko navrata, u priču se uključio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u kojem je 30. oktobra, glasovima poslanika stranaka sa sjedištem u FBiH i opozicionim blokom iz Srpske u kojem su SDS, PDP i Lista za pravdu i red, usvojena Odluka o formiranju kancelarije glavnog pregovarača, u kojoj su uz glavnog pregovarača i dva zamjenika.

    Prema dogovoru bošnjačke “trojke” sa opozicijom iz Srpske kandidata je trebalo da predloži opozicija iz Srpske do 10. novembra, ali to nije. Nakon spekulacija da je sve to poremetilo njihove odnose, Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Srpske uputio je lani u novembru Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu usklađenosti odluke o formiranju kancelarije i proceduri imenovanja glavnog pregovarača BiH sa EU sa Ustavom BiH.

    Šef poslaničkog Kluba SDS-PDP-Lista za pravdu i red Mira Pekić za “Glas” je potvrdila da te tri stranke još nisu utvrdile ime kandidata.

    – Čeka se odluka Ustavnog suda BiH. Vidimo i da Savjet ministara na dnevni red ne stavlja ni evropske zakone, niti pregovarača. Ovo je pat-pozicija u kojoj se čeka da neko otkoči cijeli ovaj proces. Uglavnom, ne zna se koja će strana dobiti mogućnost da imenuje pregovarača kojem će, u svakom slučaju, biti teško raditi, posebno ako ne bude imao podršku – rekla je Pekićeva.

    BiH je zemlja kandidat za članstvo u EU od decembra 2022, a Evropsko vijeće je 2024. u martu donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora, ali još nije utvrđen datum jer se čeka da domaće vlasti, prethodno, usvoje zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i Sudu BiH. Prijedlozi tih zakona već su u proceduri, a javna rasprava o onom o VSTS-u je zakazana za 21. januar.

     

  • Uljepšavanje po hitnom postupku

    Uljepšavanje po hitnom postupku

    Dok se građani suočavaju s rastom cijena i sve težim životnim standardom, Ministarstvo inostranih poslova BiH, na čijem je čelu Elmedin Konaković, odlučilo je da kraj 2025. godine obilježi temeljnim uljepšavanjem vlastitih prostorija.

    Posljednjeg dana decembra 2025. godine, bukvalno u finišu budžetske godine, Konakovićevo ministarstvo potpisalo je niz ugovora sa privatnim firmama, čime su ozvaničeni tenderi vrijedni stotine hiljada maraka javnog novca.

    Spisak poslova ukazuje da se ne radi o hitnim intervencijama, već o sveobuhvatnoj obnovi – od klima uređaja i lifta, preko molerskih radova i novih tepiha, do kancelarijske opreme i materijala.

    Kada se svi ovi ugovori saberu, dolazi se do iznosa od najmanje 366.334 KM bez PDV.

    I to u resoru koji bi, prema zvaničnim nadležnostima, trebalo prvenstveno da jača diplomatsku mrežu, međunarodni položaj BiH i zaštitu interesa građana u inostranstvu.

    Prema dostupnim podacima, samo za radove i opremu koji se odnose na klimatizaciju sklopljena su dva ugovora sa firmom „VD-Mašinske instalacije“ iz Sarajeva.

    Prvi se odnosi na popravku sistema klimatizacije, a njegova vrijednost iznosi 32.800 KM bez PDV, dok je drugi ugovor, zaključen istog dana, 31. decembra 2025. godine, za nabavku, isporuku i ugradnju klima uređaja, vrijedan 41.000 KM bez PDV.

    Ni tehnološko „osvježavanje“ nije izostalo. Firma Godimerc iz Sarajeva dobila je ugovor za nabavku desktop i prenosnih računara vrijedan 34.848 KM bez PDV, kao i dodatnih 4.737 KM bez PDV za nabavku skenera.

    Iako su IT ulaganja u javnim institucijama često opravdavana potrebom modernizacije, ostaje nejasno koliko je postojeća oprema bila dotrajala i da li je zamjena bila nužna upravo u ovom trenutku.

    Jedan od najskupljih pojedinačnih poslova je zamjena lifta u zgradi Ministarstva, za šta je angažovana firma Liftmont iz Sarajeva, a ugovor je težak 71.500 KM bez PDV.

    Paralelno s tim, Ministarstvo je izdvojilo 79.659 KM bez PDV za molersko-farbarske radove, koje će izvoditi firma Neimar iz Sarajeva, dok je za zamjenu tekstilnih podnih obloga – tepiha i etisona potpisan ugovor vrijedan 75.000 KM bez PDV sa firmom Maccao iz Mostara.

    Na kraju, za nabavku kancelarijskog materijala potpisan je ugovor sa firmom Crobox iz Sarajeva, vrijedan 26.675 KM bez PDV.

    Da li je zaista bilo neophodno da se gotovo kompletno uređenje zgrade Ministarstva realizuje baš sada, odnosno da li su prioritet bile nove podne obloge i svježe ofarbani zidovi, ili efikasnija diplomatska služba?

    Ta pitanja, za sada, ostaju bez odgovora, dok Konakovićevo ministarstvo u 2026. godinu ulazi u novom, znatno skupljem ruhu.

     

  • Vukanović žestoko udario po CIK

    Vukanović žestoko udario po CIK

    Nakon što su članovi Centralne izborne komisije BiH donijeli sramnu odluku da ne dozvole upotrebu skenera na ponovljenim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj, nova nevjerovatna i šokantna odluka.

    Ovo je na svom blogu objavio lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, komentarišući informaciju da je CIK odbacio zahtjev SDS o akreditaciji novih posmatrača na biračkim mjestima na kojima će 8. februara biti ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Srpske.

    – CIK BiH je donio nevjerovatnu odluku da zabrani akreditaciju novih posmatrača, a sve kako bi SNSD i Siniši Karanu omogućili da ponovo pokradu izbore i preprave izbornu volju građana, kao što se dogodilo na glasanju 23. novembra 2025. godine zbog čega su poništeni izbori – naveo je Vukanović.

    Članovi Centralne izborne komisije BiH, dodao je on, i ovom odlukom “pokazuju svoje pravo lice, da rade u interesu moćnika na vlasti, korumpiranih političara i stranaka, a ne u interesu naroda”.

    – Da im nije za cilj da se utvrdi i odbrani stvarna volja naroda i građana na izborima već da se omogući krađa i davanje lažnog pečata legitimiteta izbornim manipulacijama. Protiv članova Centralne izborne komisije BiH treba podnijeti krivične prijave zbog nesavjesnog rada i zloupotrebe položaja, jer je njihova drskost, oholost, neodgovornost i bezobrazluk prešao sve granice – zaključio je Vukanović.

  • Istekao rok, CIK nije dobio novac za ponovljene izbore

    Istekao rok, CIK nije dobio novac za ponovljene izbore

    Istekao je rok u kojem je Ministarstvo finansija i trezora BiH trebalo obezbijediti 600.000 KM za održavanje ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.

    S obzirom na nametnute odluke od strane visokog predstavnika, koje podrazumijevaju da odluku o isplati novca može potpisati i zamjenik ministra finansija i trezora u slučaju da to ne uradi ministar, može se očekivati da već danas Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora, potpiše takvu odluku.

    Inače, Hasanović je, a nakon što Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, po ranijem zahtjevu CIK-a nije obezbijedio novac za održavanje prijevremenih izbora, takođe potpisao takvu odluku.

    Naime, CIK je odluku o raspisivanju ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske donio zadnji dan stare godine. Po Izbornom zakonu BiH, Ministarstvo finansija i trezora ima rok od 15 dana da obezbijedi taj novac, a taj rok ističe danas.

    Podsjećanja radi, nakon što je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Republike Srpske, osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, Centralna izborna komisija BiH oduzela mu je mandat predsjednika.

    Nakon toga CIK je donio odluku o održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i zakazao ih za 23. novembar. Na tim izborima najozbiljniji kandidati su bili Siniša Karan (SNSD) i Branko Blanuša (SDS), a CIK je mjesec dana nakon izbora utvrdio da je sa oko 9.500 glasova razlike pobijedio Karan. Da bi ta odluka CIK-a bila konačna, neophodno je da se ti rezultati i potvrde, međutim CIK je nakon utvrđivanja rezultata i nakon žalbi političkih subjekata odlučio da ponovi izbore na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica.

    Na ponovljenim izborima pravo glasa imaće oko 85.000 građana.

    Najviše nepravilnosti utvrđeno je u Zvorniku, gdje će izbori biti ponovljeni na čak 53 biračka mjesta, a pravo glasa će imati 35.533 birača. Izbori su poništeni i na brojnim biračkim mjestima u Doboju, tačnije na njih 31, a pravo glasa tu ima 17.764 građana.

    U Laktašima izbori su poništeni na 24 biračka mjesta, a u toj lokalnoj zajednici pravo glasa moći će iskoristiti više od 17.000 birača.

    Najveći broj nepravilnosti odnosi se na glasanje birača bez važećih ličnih dokumenata, a sve te nepravilnosti biće proslijeđene Tužilaštvu Bosne i Hercegovine na postupanje.

    Glasa se na istim lokacijama kao i na prošlim izborima

    Izbori će biti ponovljeni 8. februara u vremenu od sedam do 19 časova na osnovu istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni na poništenim izborima i istih kandidatskih lista za prijevremene izbore za predsjednika Republike.

    Biračka mjesta će se nalaziti na istim lokacijama na kojima su sprovedeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike 23. novembra 2025, s tim da je moguće, uz saglasnost CIK-a, najkasnije do sedam dana prije održavanja ponovnih izbora promijeniti lokaciju određenog biračkog mjesta ukoliko se korišćena lokacija iz objektivnih razloga više ne može koristiti.

  • BiH 30 godina nakon rata nije razgraničila sa komšijama

    BiH 30 godina nakon rata nije razgraničila sa komšijama

    Ni 30 godina nakon rata Bosna i Hercegovina nije uspjela da razgraniči svoju teritoriju sa državama u okruženju.

    Istina, posao sa Crnom Gorom je uglavnom završen sporazumom koji je potpisan u Beču 2015. godine, dok se za ovo pitanje sa Srbijom i Hrvatskom ne nazire rješenje.

    U Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar – juni 2025. godine, a koja je zadužena za identifikaciju granice sa susjednim državama, može se zaključiti da nema pomaka na ovom poslu.

    Dvije sjednice: Komisija je, naime, u spomenutom periodu održala dvije sjednice na kojima su razmatrane i analizirane aktivnosti i prijedlozi rješavanja određenih pitanja iz nadležnosti njihovog rada.

    Komisija je, naglašeno je u spomenutom izvještaju, odgovarala na upite ministarstava, institucija i drugih subjekata, koji se tiču pitanja razgraničenja BiH sa susjednim državama.

    “Tako su ‘Ceste Federacije BiH’ uputile zahtjev, a tiče se granične linije između BiH i Hrvatske, na području graničnog prelaza Maljevac. Ministarstvo bezbjednosti BiH zatražilo je informaciju u pogledu protezanja granične linije, na području opštine Velika  Kladuša”, naveli su iz komisije i dodali da su na oba upita odgovorili.

    Kada je u pitanju razgraničenje, kako ističu iz Komisije, sa predstavnicima Crne Gore nastavljeni su razgovori u vezi sa obilježavanjem granične crte između dviju država. “Osnova za vođenje ovih razgovora je Ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore potpisan u Beču 28. avgusta 2015. godine, a Predsjedništvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji 18. januara 2016. godine”, ističu iz Komisije.

    Na zajedničkom sastanku, kako dodaju, izraženo je zadovoljstvo dosadašnjim aktivnostima i iskazana spremnost nastavka saradnje i daljih aktivnosti. Međutim…

    Dogovor na čekanju: “Razgovori su zastali, a temeljna prepreka nastavku ovih važnih aktivnosti je davanje saglasnosti Savjeta ministara BiH na imenovanje stručne grupe za učestvovanje u radu zajedničkih radnih tijela za identifikaciju i obilježavanje državne granice sa susjednim zemljama”, navedeno je u Izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za period januar – juni 2025.

    Na nivou komisija BiH i Crne Gore usvojeni su i potpisani Uputstvo za izradu dokumentacije o državnoj granici, te Uputstvo za obilježavanje državne granice. Pripremljen je i Projektni zadatak “Obilježavanje državne granice između Bosne i Hercegovine i Crne Gore – sektor B”.

    “Jedan od prioriteta je i određivanje tromeđne tačke između BiH, Crne Gore i Hrvatske. Stavovi triju strana su usaglašeni po ovom pitanju, kako u pogledu tehničke dokumentacije, tako i u pogledu predloženog teksta Protokola o određivanju tromeđne tačke između BiH, Crne Gore i Hrvatske”, naglašeno je u izvještaju.

    Komisija iz BiH pritom konstatuje da nije bilo aktivnosti po pitanju rješavanja graničnih pitanja sa Hrvatskom i Srbijom.

    “Napominjemo da je Komisija prema predstavnicima Hrvatske i prema predstavnicima Srbije uputilo pisma namjere o spremnosti nastavka razgovora o granici, ali na adresu Komisije još nisu stigli odgovori”, naveli su iz Državne komisije za granicu BiH.

    Trčanje pred rudu: Niz puta se ovom problematikom bavio novinar Uroš Vukić, koji kaže da ni ostale zemlje u regionu nisu razgraničile sa svojim komšijama.

    “BiH je razgraničila samo sa Crnom Gorom, i tu je istrčala pred rudu. Brojne sporne tačke sa Srbijom i Hrvatskom kada je granica u pitanju ne daju prostora za optimizam i to nije neobično. U Evropi postoje desetine graničnih sporova koji traju decenijama unazad i nema naznaka da će biti riješeni. Primjer je najveći evropski vrh Monblan, koji se nalazi na granici Francuske i Italije, i još se ne zna kojoj zemlji pripada”, ističe Vukić.

    Granica BiH je najduža s Hrvatskom te iznosi 1.001 kilometar, zatim sa Srbijom 302 km i sa Crnom Gorom 225 kilometara.

    Sa Srbijom je, kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, problem u četiri tačke, i to hidroelektrane Zvornik i Bajina Bašta, a sporno je i 10 kilometara pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH i opštine Priboj i Rudo.

    Prije nekoliko godina, podsjetimo, članovi Državne komisije za granicu BiH posvađali su se s obzirom na to da je ispred bh. komisije prema Srbiji otišao Protokol o okvirnim kriterijumima za granicu između BiH i Srbije, koji nije bio usaglašen, već su ga članovi Komisije iz FBiH uputili samoinicijativno, bez saglasnosti Komisije.

    Što se tiče granice s Hrvatskom, tu je situacija daleko komplikovanija i od ukupno 1.001 kilometra granice sporne su dvije tačke: granica na moru kod Neuma i na dijelu od Novog Grada do Kozarske Dubice, gdje državna granica više od 15 puta prelazi s jedne na drugu obalu rijeke Une.