Kategorija: Politika

Potpredsjednik SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da je najnovija sjednica Predsjedništva te političke partije pokazala da je SNSD svakim danom jači, organizovaniji i spremniji, što je rezultat politike i odlučnosti predsjednika Milorada Dodika.

Vulićeva je napomenula da je Dodik godinama gradio organizaciju oslonjenu na narod i povjerenje koje se stiče isključivo radom.

– Podmlađivanje lista, nova energija i ljudi koji preuzimaju odgovornost najbolji su dokaz da naša organizacija ima snagu da traje, raste i pobjeđuje – istakla je Vulićeva.

Ona je navela da je zadatak funkcionera SNSD-a da rade, budu među ljudima, slušaju potrebe i opravdaju povjerenje.

– Upravo tome nas je učio Milorad Dodik, da je čovjek naša najveća snaga i da je posvećenost ljudima jedina istinska politika koja donosi rezultate – naglasila je Vulićeva.

Vulićeva je rekla da je ponosna što je dio snažne, organizovane i odgovorne političke porodice.

– Vjerujem da samo radom, jedinstvom i odgovornošću možemo nastaviti da opravdavamo povjerenje našeg naroda i da zajedno gradimo još snažniju Republiku Srpsku – istakla je Vulićeva.

Na jučerašnjoj sjednici Predsjedništva SNSD-a potvrđeno je da su Savo Minić i Željka Cvijanović zvanično kandidati SNSD-a za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, te određeni nosioci lista za Narodnu skupštinu i Parlamentarnu skupštinu BiH.

Američki diplomata Luis Krišok zvanično je preuzeo dužnost vršioca dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon odlaska Kristijana Šmita.

Njegovo imenovanje uslijedilo je nakon odluke Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIK), koji je Krišoku povjerio obavljanje funkcije do izbora novog visokog predstavnika u punom mandatu.

U prvom obraćanju javnosti Krišok je poručio da će djelovati u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma i ovlašćenja koja pripadaju visokom predstavniku, naglašavajući da OHR ostaje posvećen očuvanju mira, stabilnosti i podršci institucijama BiH.

– Naš prioritet ostaje očuvanje mira i stabilnosti, pružanje podrške institucijama Bosne i Hercegovine, kao i dosljedna primjena Dejtonskog sporazuma i ustavnog poretka – istakao je Krišok.

Promjena na čelu OHR-a izazvala je različite reakcije u Republici Srpskoj. Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da nema potrebe za imenovanjem novog visokog predstavnika, navodeći da je sasvim dovoljno da u BiH ostane zamjenik visokog predstavnika.

– Bonska ovlašćenja su za Republiku Srpsku neprihvatljiva. Dok god postoji takav nedemokratski mehanizam, BiH nema perspektivu – poručila je Cvijanovićeva.

Sličan stav iznio je i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, koji smatra da odlazak Kristijana Šmita predstavlja politički poraz koncepta međunarodnog nametanja odluka.

Prema njegovim riječima, naredni korak trebalo bi da bude poništavanje svih odluka koje je Šmit donio tokom svog mandata.

– Dobro je što odlazi, ali posljedice njegovog djelovanja ostaju. Nijedna odluka niti zakon koji je samovoljno nametnuo ne bi trebalo da ostanu dio pravnog sistema BiH – rekao je Košarac, ponovivši stav da Šmit nikada nije imao legitimitet za obavljanje funkcije.

Koliko je realno da institucije Republike Srpske ili BiH preispitaju ili stave van snage odluke bivšeg visokog predstavnika, te da li bi aktuelni vršilac dužnosti dozvolio takav razvoj događaja, komentarisao je bivši ambasador BiH u Briselu Draško Aćimović.

On smatra da određene Šmitove odluke mogu biti predmet preispitivanja, ali ne očekuje da će Luis Krišok tokom privremenog mandata donositi poteze koji bi dodatno opteretili političke prilike u BiH.

– Vjerujem da neće ulaziti u ozbiljnije političke procese dok se ne izabere novi visoki predstavnik. Očekujem da će se njegov rad uglavnom svesti na administrativne i tekuće poslove, bez donošenja odluka koje bi imale dalekosežne političke posljedice – ocijenio je Aćimović.

Podsjećamo, Upravni odbor PIK-a najavio je da bi izbor novog visokog predstavnika trebalo da bude okončan što je prije moguće, a kao krajnji rok za postizanje dogovora pominje se 14. jul.

Nakon gotovo pet godina Kristijan Šmit odlazi sa funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Odlazi bez velikih uspjeha kojima bi mogao da se pohvali, ali sa političkim i institucionalnim nasljeđem koje će zemlja osjećati još dugo. Malo koji visoki predstavnik je u tako kratkom periodu toliko duboko intervenisao u politički sistem BiH, a još manje njih ostavilo je iza sebe toliko podjela i otvorenih pitanja.

Od trenutka kada je 1. avgusta 2021. godine preuzeo funkciju od Valentina Incka bilo je jasno da će njegov mandat biti drugačiji. Međutim, malo ko je mogao pretpostaviti da će gotovo svaki ozbiljniji politički spor u zemlji na kraju biti riješen njegovim dekretom, a ne dogovorom domaćih političkih aktera. Upravo zbog toga, umjesto približavanja stavova, BiH je dobila još dublje nepovjerenje među narodima i institucijama.

Paradoks njegovog mandata ogleda se u činjenici da je gotovo svaku političku blokadu rješavao nametanjem odluka. Time su možda privremeno otklanjani pojedini problemi, ali je istovremeno stvaran presedan da se politički procesi više ne završavaju kompromisom, već intervencijom međunarodnog predstavnika. Demokratija je tako postajala sve više formalna, a politička odgovornost domaćih institucija sve manja.

Šmit je intervenisao u gotovo svim ključnim oblastima – od državne imovine, Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH, preko finansiranja izbora i rada Centralne izborne komisije, pa do krivičnog zakonodavstva, finansiranja političkih stranaka i institucija na nivou BiH. Nijedan visoki predstavnik u posljednjih nekoliko godina nije toliko često posezao za bonskim ovlašćenjima.

Posebno će ostati upamćene njegove izmjene Krivičnog zakona BiH iz 2023. godine kojima je nepoštovanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo. Upravo ta odluka izazvala je jednu od najvećih političkih i institucionalnih kriza od završetka rata. Sudski postupci koji su uslijedili otvorili su brojna pitanja o pravnoj sigurnosti, legitimitetu odluka i funkcionisanju pravosudnog sistema BiH.

Ni njegove intervencije u Federaciji BiH nisu prošle bez kontroverzi. Mijenjanje Izbornog zakona i Ustava Federacije, suspendovanje pojedinih ustavnih odredbi radi formiranja vlasti, kao i brojne izmjene izbornih pravila ostavile su utisak da se pravila mogu mijenjati i tokom same političke utakmice, što je dodatno narušilo povjerenje u izborni proces.

Posebnu dimenziju cijelom mandatu dala je činjenica da njegovo imenovanje nikada nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Zbog toga ga Republika Srpska od početka nije priznavala za visokog predstavnika, što je dodatno produbilo političku krizu i otvorilo pitanje legitimiteta svake njegove odluke.

Ako se podvuče crta, teško je pronaći oblast političkog života u BiH u koju Kristijan Šmit nije intervenisao. Još teže je pronaći primjer u kojem su njegove odluke dovele do trajnog političkog dogovora domaćih aktera. Naprotiv, iza sebe ostavlja zemlju u kojoj su institucije slabije, političke podjele dublje, a međusobno povjerenje gotovo potpuno urušeno.

Možda će upravo to biti najvažnije nasljeđe njegovog mandata. Ne broj odluka koje je donio, već činjenica da je Bosna i Hercegovina danas vjerovatno dalje od unutrašnjeg političkog dogovora nego što je bila kada je preuzeo funkciju. A posljedice takvog načina upravljanja neće nestati njegovim odlaskom – tek će se u godinama koje dolaze vidjeti koliko su duboke.

Predsjedništvo SNSD-a danas je na sjednici zvanično utvrdilo kandidate za predstojeće opšte izbore. Za predsjednika Republike Srpske kandidovan je Savo Minić, dok će kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH biti Željka Cvijanović.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je nakon sjednice da je podrška ovim kandidatima ranije dogovorena sa koalicionim partnerima.

“Cijenili smo da su to naši najbolji izbori, držali smo se dobre prakse i uvažavali mišljenje naših ljudi sa terena”, rekao je Dodik.

Predsjedništvo SNSD-a utvrdilo je i nosioce lista za Narodnu skupštinu Republike Srpske po izbornim jedinicama:

Izborna jedinica 1 – Slobodan Javor, gradonačelnik Prijedora;

Izborna jedinica 2 – Miroslav Bojić, gradonačelnik Laktaša;

Izborna jedinica 3 – Igor Dodik, organizacioni sekretar SNSD-a;

Izborna jedinica 4 – Petar Jelić iz Modriče;

Izborna jedinica 5 – Danijel Jošić, narodni poslanik iz Doboja;

Izborna jedinica 6 – Mikajlo Lazić; Bijeljina

Izborna jedinica 7 – Zoran Stevanović, dosadašnji ministar saobraćaja i veza Republike Srpske;

Izborna jedinica 8 – nosilac liste biće naknadno utvrđen između Ace Stanišića, narodnog poslanika, i Jovana Katića, načelnika opštine Istočno Novo Sarajevo;

Izborna jedinica 9 – Luka Petrović,

Utvrđeni su i nosioci lista za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH:

Kandidati SNSD-a za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH po izbornim jedinicama

Izborna jedinica 1 – Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH;

Izborna jedinica 2 – Obren Petrović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH;

Izborna jedinica 3 – Radovan Višković, direktor preduzeća “Autoputevi Republike Srpske”.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je danas da su kandidat ove stranke za predsjednika Republike Srpske Savo Minić i kandidat za člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović dobili jednoglasnu podršku Predsjedništva stranke i koalicionih partnera.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je danas da su kandidat ove stranke za predsjednika Republike Srpske Savo Minić i kandidat za člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović dobili jednoglasnu podršku Predsjedništva stranke i koalicionih partnera.

Komentarišući veto koji je Cvijanovićeva uložila na odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Dodik je istakao da je Predsjendištvo SNSD-a zatražilo od Kluba SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske da podrže veto.

– Predsjedništvo stranke traži od našeg poslaničkog kluba u Narodnoj skupštini da podrže veto koji je uložila Cvijanovićeva – rekao je Dodik.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković objavio je da se pokretu pridružio poslanik u NSRS Milan Savanović.

– Drago mi je što se našem timu pridružuje i poslanik u NSRS Milan Minja Savanović – naveo je Stanivuković.

Podsjeća, Savanović je ranije napustio Nebojšu Vukanovića, predsjednika Liste “Za pravdu i red”.

Foto: RTRS/Ustupljena fotografija

Nakon burne sjednice Glavnog odbora Srpske demokratske stranke donesena je odluka da će kandidat za predsjednika Republike Srpske biti Branko Blanuša, a da je prijedlog za srpskog člana Predsjedništva BiH Marinko Božović.

Blanuša je potvrdio svoju kandidaturu, dok za srpskog člana Predsjedništva još uvijek u opticaju ostaju pregovori sa predsjednikom PSS-a Draškom Stanivukovićem.

Takođe, SDS je usvojio i liste kandidata za poslanike u NSRS i PD PS BiH.

Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao je da ukoliko SDS ne prihvati njihove prijedloge o zajedničkom djelovanju na predstojećim izborima da će on 99 odsto biti kandidat za predsjednika Republike Srpske od nedjelje u 19 časova, kada se održava sjednica najviših organa Pokreta.

– Pokrećemo novi proces i moram reći da ćemo u narednih par dana krenuti sa novim prijedlogom i to će biti naš posljednji pokušaj za konsenzus. To treba da bude stvar koja je tema za javnost, a drugo su bilateralni odnosi. Mi smo spremni da napravimo uz pet koraka nazad da bi došli do toga. Ako se ni to ne shvati ozbiljno, 99 odsto ja sam u nedjelju u 19 časova kandidat za predsjednika Republike Srpske. To je maksimalan napor koji ja smijem da učinim da bih zadržao poštovanja saradnika koje uvažavam – rekao je Stanivuković.

Stanivuković kaže da poruke koje dolaze od strane SDS-a nisu korektne i da u svemu vidi nedostatak poštovanja.

– U opticaju su bile tri opcije, a naknadno je dodata opcija četiri, koju nisu usaglasili pregovarački timovi SDS-a i PSS-a – navodi Stanivuković.