Kategorija: Politika

Ustavnopravna komisija Prestavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH danas je raspravljala o zahtjevu Ustavnog suda BiH da mu se dostavi izjašnjenje Predstavničkog doma o pokrenutoj apelaciji koja se odnosi na ocjenu ustavnosti člana 203. a) Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, a po kome se neizvršavanje njegovih odluka smatra krivičnim djelom.

Ovu apelaciju su pred Ustavnim sudom BiH pokrenulio poslanici SNSD u Narodnoj skupštini Republik Srpske.

Na današnjoj sjednici Ustavnopravne komisije, prvi zamjenik predsjedavajućeg Milan Petković iz Ujedinjene Srpske je predložio zaključak u kome ova komisija obavještava Ustavni sud BiH da visoki predstavnik u BiH nema pravo, po Ustavu, da donosi, tj. nameće zakone, te da su upravo zbog toga izmjene Krivičnog zakona BiH neustavne.

Ovaj zaključak je usvojen za četiri glasa za i tri porotiv i to je prvi put da je PS BiH zvanično zauzela stav u kome se kaže da visoki predstavnik nema pravo da nameće zakone. Samim tim, današnji stav Ustavnopravne komisije može se smatrati istorijskim.

Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH, rekao je da nema namjeru odustati od kandidature za člana Predsjedništva BiH, i da je to preozbiljno pitanje, a to u praksi znači da će se za poziciju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, barem zasad, boriti najmanje tri kandidata.

Najmanje tri kandidata u utrci

Dakle, u trku za glasove za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH osim Efendića ići će i Denis Bećirović (SDP), aktuelni član Predsjedništva BiH, i kandidat kojeg će predložiti SDA kao najveća bošnjačka stranka.

“Dobro je da ima više kandidata, to je taj politički pluralizam i to je nešto čemu težimo. U konkretnom pitanju izbora bošnjačkog člana Predsjedništva svaki od kandidata ide iz svojih pojedinačnih razloga”, rekao je Damir Sakić, pravnik i politički analitičar.

Analiza: Efendić želi jačanje pozicije Stranke za BiH

On kaže da Efendić kandidaturom želi da napravi iskorak i da ne želi da radi za SDA te da mu je cilj da vrati Stranku za BiH na nivo da bude druga stranka u bošnjačkom korpusu.

“On u tom smislu ne može nazad, tu kandidaturu ne može povući i za njega će sve ispod 50.000 ili 60.000 glasova biti neuspjeh”, istakao je Sakić, dodajući da tom kandidaturom želi podići kompletnu stranku.

Ipak, Efendićevu stranku u utorak su napustili brojni zvaničnici iz Tuzlanskog kantona, a on je to prokomentarisao na način da “tek sad postoje uslovi za ozbiljan napredak i rad”.

Uticaj na hrvatskog člana Predsjedništva

Sakić kaže da je teško prognozirati ko će pobijediti u trci za Predsjedništvo BiH, ali da će Efendićeva kandidatura najviše uticati na rezultat Slavena Kovačevića, kandidata DF-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“DF je računao na tih 30.000 ili 40.000 glasova koje bi Efendić mogao donijeti”, rekao je Sakić.

Kandidaturi Efendića u ovom trenutku možda se i najviše raduju u HDZ-u, kojem je praktično otvoren put za pobjedu. Ipak, to ne mora da znači jer i Hrvati nisu jedinstveni, i osim Kovačevića u trku za hrvatskog člana Predsjedništva BiH će i kandidat HDZ-a, ali kandidat “opozicione petorke” u hrvatskom korpusu.

Sam Efendić govoreći o potencijalnim rivalima na predstojećim izborima rekao je da će najveća borba biti sa Bećirovićem, ali da misli da ga može pobijediti, i njega i Bakira Izetbegovića, ako se bude kandidovao.

SDA još bez konačne odluke o kandidatu

Ono što je sigurno jeste da će SDA imati svog kandidata, ali je pitanje da li će to biti Izetbegović ili neko drugi iz te stranke. Nezvanične informacije govore da o tome još nije odlučeno i da sam Izetbegović smatra da on ne bi trebalo da ide u trku jer je već jednom izgubio.

Reakcije političkih aktera i mogući efekti na izbore

Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a, nedavno je odgovarajući na pitanje hoće li Bakir Izetbegović biti kandidat rekao da “Izetbegović hoće, ali Bakir neće”.

“Mislim da bi ta kandidatkinja trebalo da bude Sebija i postoje najave ovih svih iz SDA po naredbi, po nalogu, da govore o ženi -kandidatkinji. Hoće li to moći suprug provući kroz organe, pratićemo. Vidjećemo, ali zaista je to nevažno”.

“Potpuno jasna slika. Denis Bećirović će ove godine imati više podrške nego što je imao na prethodnim izborima. Već je 12 stranaka i biće ih još nekoliko sigurno”, rekao je Konaković.

On kaže da SDA ostaje kao predvodnik satelitskih stranaka, a koje vidi kao političke saveznike, koji pred izbore nastoje nastupiti samostalno kako bi se distancirali od SDA, ali se nakon izbora ponovo politički približavaju toj stranci.

“Kandidature Kovačevića i Efendića direktno ciljaju biračko tijelo SDA, i mogli bi preuzeti manji dio glasova Bećirovića, ali smatram da će to imati znatno veći negativan efekat po SDA nego po ostale aktere”, rekao je nedavno Konaković.

Opozicija u Republici Srpskoj ponovo stoji pred istim ogledalom. Još jedni izbori su prošli, još jedan poraz je upisan, a objašnjenja zvuče gotovo identično kao i prethodnih deset godina. Nedostatak jedinstva, mlaka podrška, lične sujete i kalkulacije ko će profitirati u sljedećem ciklusu.

Izjava kandidata Branko Blanuša da „nije razočaran, ali da je upitno koliko je bila iskrena podrška dijela opozicionara“ zapravo je preciznija dijagnoza stanja nego bilo koja analiza. To je rečenica koja otkriva nepovjerenje unutar sopstvenog tabora. A bez povjerenja nema ni kampanje, ni energije, ni pobjede.

Opozicija formalno stoji iza kandidata, ali suštinski ne ulaže ni organizaciju ni teren. To se, kako upozorava novinar Dragan Maksimović, pretvara u model „nećemo minirati“, umjesto „vučemo zajedno“. U politici ta razlika odlučuje izbore. Prva varijanta je pasivna neutralnost, druga je borba.

Rezultat takvog pristupa je rasipanje glasova i motivacije. Kandidat ostaje partijski, a ne zajednički. Birači to prepoznaju i kažnjavaju. Nejasni dogovori i polovična podrška djeluju kao trgovina, a ne kao alternativa vlasti.

Drugi problem je strukturalan. Vladimir Kovačević podsjeća da je teško pobijediti vlast koja kontroliše resurse, medije i institucije. Kada sistem nije ravnopravan, opozicija mora biti dvostruko organizovanija. U Republici Srpskoj dešava se suprotno – vlast je kompaktna, opozicija fragmentisana.

Treća dimenzija je najneugodnija. Kome u opoziciji zaista odgovara pobjeda zajedničkog kandidata? Ako bi nečija pobjeda zatvorila prostor drugima za kandidature u oktobru, onda logika lične koristi počinje da potkopava kolektivni cilj. Tu prestaje politika promjene, a počinje interna matematika.

Najplastičniju sliku dao je Faruk Kajtaz, koji opoziciju opisuje kao „čudnu biljku“ – sa nekoliko zdravih izdanaka i mnogo korova. Dok Milorad Dodik i Savez nezavisnih socijaldemokrata održavaju privid jedinstva i disciplinu stranačke mašinerije, protivnici često ostaju zarobljeni u istim temama i istim međusobnim sukobima. Rezultat je apatija birača, a apatija je najveći saveznik vlasti.

U teoriji, rješenje je jednostavno. U praksi je najteže. Igor Crnadak traži dogovor o dva zajednička kandidata. Jelena Trivić govori o zajedničkoj platformi i jasnim politikama. Nebojša Vukanović otvoreno predlaže tandem sa Blanušom. Svako nudi formulu, ali svaka formula polazi od pretpostavke da će se drugi povući korak unazad.

A to je suština problema. Opozicija traži jedinstvo, ali rijetko ko želi da plati cijenu tog jedinstva.

Iskustvo pokazuje jednostavnu zakonitost. Izbore ne dobija onaj ko ima najviše izjava o saradnji. Dobija ih onaj ko ima jednu komandu, jednu poruku i jednu listu prioriteta. Sve ostalo je buka.

Ako opozicija u Republici Srpskoj do maja ne postane politički blok, ostaće skup partija. A skup partija ne pobjeđuje organizovanu vlast. On samo učestvuje na izborima.

I zato pitanje više nije da li mogu zajedno. Pitanje je da li im je pobjeda zaista važnija od ličnih pozicija. Jer dok god to nije jasno, svaki naredni izborni ciklus ličiće na prethodni – mnogo priče o jedinstvu i isti rezultat na kraju.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić reagovao je na odluku Centralne izborne komisije BiH, ocijenivši da sankcionisanje javnih istupa koji se ne odnose direktno na izborni proces predstavlja ograničavanje slobode govora.
Stevandić je naveo da je CIK, kako tvrdi, sebi dao prevelika ovlašćenja i da kažnjavanje pojedinaca zbog izgovorenih riječi nema uporište u pravilima koja regulišu glasanje i izborni postupak.

„Ovo je strašno. CIK se proglasio za ‘svetu kravu’, uvodeći kažnjavanje za one koji o njima lično nešto kažu iako to nema veze sa izbornim procesom, glasanjem ili kršenjem izbornih pravila“, napisao je Stevandić na društvenoj mreži Iks.
On smatra da se na taj način uvodi, kako je naveo, „verbalni delikt“, te dodao da je takva praksa neprihvatljiva. „Dakle verbalni delikt po CIK-u = zakon po Šmitu“, poručio je Stevandić.

Iako je istakao da politički nije blizak pojedinim akterima koji su pogođeni odlukama CIK-a, naglasio je da principijelno smatra da su takve mjere pogrešne. „Nisam fan N. Vukanovića i A. Pandurević, ali ovo je suludo“, naveo je Stevandić.

Prema njegovim riječima, sankcionisanje javno izrečenih stavova koji nisu povezani sa izbornim pravilima predstavlja presedan i otvara pitanje granica djelovanja izborne administracije.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da Centralna izborna komisija BiH djeluje politički motivisano i da svojim odlukama pokušava da delegitimiše institucije Republike Srpske, ocijenivši da su sankcije i kazne koje izriče usmjerene protiv izabranih predstavnika Srpske.

„Vidim da su osjetljivi na svaki prigovor. Danas je CIK ponovo našao za shodno da kažnjava za svaku vrstu prigovora. Ako iko pravi malverzacije, onda to prave članovi CIK-a“, rekao je Dodik za RTRS, dodajući da ta institucija „nije legitimna ni legalna, niti je izabrana u skladu sa zakonom, već po volji nekih“.

Govoreći o izbornom procesu, naveo je da je, kako tvrdi, došlo do spoljnog miješanja i pokušaja političkog obračuna sa rukovodstvom Republike Srpske. „Јedan stranac je tražio da bude poštovan, a nije imao legitimitet. Muslimani su to prihvatili kao način obračuna sa predsjednikom Srpske. Pokušali su destabilizaciju institucija, od predsjednika do Vlade i Narodne skupštine“, istakao je Dodik.

On je dodao da su u te procese, prema njegovim riječima, uključeni CIK, Sud i Tužilaštvo BiH, te ocijenio da dodatna biračka mjesta ne mogu promijeniti izbornu volju građana. „Ne mogu da vjerujem da su mislili da će novih 136 biračkih mjesta nešto promijeniti. Tamo gdje dobijemo manje glasova, optuže nas za krađu, a kada dobijemo više, onda ćute“, naveo je Dodik.

Predsjednik SNSD-a osvrnuo se i na diplomatske aktivnosti Republike Srpske, ističući da one imaju konkretne rezultate i kontakte sa međunarodnim zvaničnicima. „Da vidimo da li se možete uslikati sa predsjednikom Predstavničkog doma Kongresa SAD ili ući u Bijelu kuću. Sjedite vi sa Viktorom Orbanom“, rekao je Dodik, dodajući da uskoro slijedi novi krug posjeta inostranstvu.

Prema njegovim riječima, tokom razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom dobio je uvjeravanja da će izraelski zvaničnici upoznati američki državni vrh sa pitanjima važnim za Republiku Srpsku. Dodik je ocijenio da su odnosi sa Izraelom značajni i odbacio kritike domaćih političara zbog tih kontakata.

Komentarišući izjave predsjednice Naše stranke Sabine Ćudić, naveo je da ona, kako tvrdi, „stalno napada Izrael“, te poručio da Republika Srpska nema razloga da se stidi svojih međunarodnih partnerstava.

Dodik je govorio i o pitanju imovine, ističući da je taj problem za Republiku Srpsku završen. Kao primjer je naveo navode o prodaji zemljišta u Sarajevu Islamskoj Republici Iran, ocjenjujući da je neprihvatljivo da drugi subjekti mogu raspolagati imovinom u BiH, dok se to osporava Republici Srpskoj. „Imovina je riješena stvar. Nećete dobiti ni jedan centimetar Republike Srpske“, poručio je Dodik.

Na kraju je ponovio da će institucije Srpske nastaviti političku i diplomatsku borbu za, kako je naveo, očuvanje ustavnih nadležnosti i pozicije Republike Srpske.