VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Begić i Jukić u trci za hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske

    Begić i Jukić u trci za hrvatskog potpredsjednika Republike Srpske

    Bez obzira na ishod predstojećih opštih izbora u Republici Srpskoj, izvjesno je da će funkciju potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda obavljati novo lice.

    Hrvatska demokratska zajednica BiH odlučila je da za tu poziciju kandiduje Franju Jukića, uz podršku više političkih stranaka s hrvatskim predznakom.

    Iz Panevropske unije BiH saopšteno je da su uz kandidaturu Jukića stali HSP BiH, HKDU BiH, HSP AS, HDU BiH, HSP Herceg Bosne i HRAST, čime je potvrđena zajednička podrška ovih političkih subjekata.

    Kako navode, odluka da upravo Jukić bude kandidat zasnovana je na njegovom dugogodišnjem radu i poznavanju prilika u kojima žive Hrvati u Republici Srpskoj.

    U njegovoj biografiji ističe se da već deset godina živi u Banjaluci, gdje je kroz profesionalni i društveni angažman bio u neposrednom kontaktu sa hrvatskim povratnicima, porodicama, privrednicima, predstavnicima Katoličke crkve, udruženjima i lokalnim zajednicama. Takođe, član je Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske kao predstavnik Hrvata iz BiH.

    Jukić je prethodno dobio podršku regionalnih odbora HDZ BiH za Posavinu i Sjeverozapadnu Bosnu, kao i 11 gradskih i opštinskih organizacija te stranke. Ipak, odluka HDZ-a iznenadila je dio javnosti, budući da se mjesecima spekulisalo kako će aktuelni potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davor Pranjić dobiti priliku da se ponovo kandiduje.

    Pored kandidata HDZ-a, u izbornoj trci biće i Ivan Begić, kojeg je za istu funkciju predložio SDP BiH. Njegova kandidatura zvanično je prijavljena sredinom juna.

    Begić se nakon opštih izbora 2022. godine povukao iz aktivnog političkog života. Tada je kao nezavisni kandidat za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda izgubio od Davora Pranjića za nešto više od stotinu glasova, iako je ranije bio jedan od najbližih saradnika gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

    Politička analitičarka Ivana Marić smatra da je u ovom trenutku nezahvalno prognozirati ko je bliži pobjedi.

    – HDZ BiH često pravi kadrovske promjene, a Pranjić se nije posebno istakao svojim angažmanom, zbog čega odluka da ga zamijene nije veliko iznenađenje – ocijenila je Marićeva.

    Govoreći o kandidaturi Ivana Begića, ona navodi da ostaje nejasno na koje biračko tijelo SDP računa.

    – Moguće je da bi dio srpskih birača mogao podržati Begića, po modelu izbora Željka Komšića u Federaciji BiH. Međutim, takav scenario bi ponovo otvorio brojna politička pitanja. Smatram da je riječ o potezu koji nije opravdan, jer predstavlja novo poigravanje sa izbornim zakonom i duhom Dejtonskog sporazuma. Nažalost, političke provokacije i dalje imaju više prostora od tema koje su zaista važne građanima – zaključila je Marićeva.

  • Cvijanović: Srpska dobija ponude za saradnju sa velikih adresa

    Cvijanović: Srpska dobija ponude za saradnju sa velikih adresa

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da Republika Srpska dobija ponude za saradnju sa velikih adresa, kakva je Amerika, što su za Srpsku giga projekti.

    “Ovom saradnjom Republika Srpska nije zatvorila vrata za saradnju sa drugima sa kojima je tradicionalno vezana”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da je Srpska ohrabrena činjenicom da nova američka administracija neće da gradi tuđe države, što joj je, kako je navela, rečeno na svakom nivou u Americi.

    “Rečeno je `mi nećemo da vama kreiramo rješenja, hoćemo da vi to radite, mislimo da je ovdje bilo svega, mi smo drugačija vlast i administracija i treba da se rehabilituju neke stvari koje su očito gurnute u ćošak u ovih 30 godina silom`”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da se prema svim izjavama predstavnika američke administracije ponovo rehabilituje priča o konstitutivnim narodima u BiH.

    “Ušli smo u fazu da se pokušava naći neka nova formula kako izaći iz stanja gdje je bilo svega i svačega i treba da se dođe u jedno stanje normalnosti”, rekla je Cvijanovićeva na tribini “Geostrateški pravac Srpske” koja je večeras emitovana na RTRS-u.

    Ona je ukazala da se o svemu ovome možda ne bi ni pričalo da srpski narod osjeća sigurnost u BiH i da mu niko nitša neće oduzeti.

    “Nama se samo oduzimalo u proteklih 30 godina. Ovdje su primjenjivane neviđene stvari”, napomenula je Cvijanovićeva i podsjetila da se pitanje ratnih zločina tretira putem dva krivična zakona.

  • Stanivuković odustao od kandidature

    Stanivuković odustao od kandidature

    Draško Stanivuković, lider Pokreta Sigurna Srpska (PSS), saopštio je večeras, 5. jula, da je odustao od kandidature za predsjednika Republike Srpske.

    On je u obraćanju javnosti rekao da ovaj pokret odustaje i od kandidata za Predsjedništvo BiH na Opštim izborima koji se održavaju 4. oktobra.

    Uoči sjednice Glavnog odbora Pokreta u Banjaluci Stanivuković je rekao da će podržati kandidate SDS-a za predsjednika Republike Srpske i Predsjedništvo BiH i pozvao druge da to isto učine.

    Stanivuković je rekao da je to konačna odluka i da je donesena zbog jedinstva i da teži višem cilju, a to su promjene u Republici Srpskoj. Dodao je da PSS ne traži nikakvu funkciju nakon izbora.

    “Želimo sa SDS-om da gradimo najbolje odnose”, kazao je Stanivuković, ističući kako staje iza dva kandidata te stranke.

    Još je rekao da on uživa najveći podršku građana Republike Srpske u pojedinačnim kandidaturama, ali da se Pokret odlučio za ovaj korak radi jedinstva opozicije.

    Podsjetimo, Branko Blanuša kandidat je SDS-a za predsjednika Republike Srpske, a Marinko Božović za srpskog člana Predsjedništva BiH. To je odlučeno na sjednici Glavnog odbora SDS-a održanoj u Bijeljini 1. jula.

    Prehodno je i SNSD predstavio svoje kandidate za dvije inokosne funkcije.

    Savo Minić, aktuelni premijer Republike Srpske, će se boriti za mjesto predsjednika Republike Srpske, dok će Željka Cvijanović, aktuelni član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, ponovo u trku za tu funkciju.

  • Minić: Pred nama je otvaranje prema svijetu, i Rusiji i Americi

    Minić: Pred nama je otvaranje prema svijetu, i Rusiji i Americi

    Duboko sam uvjeren da je jedno izuzetno normalno i perspektivno vrijeme pred nama, otvaranja prema svijetu, i Ruskoj federaciji i Sjedinjenim Američkim Državama, naglasio je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

    – Odnos SAD, ali i drugih zemalja se mijenja i to se ne može promijeniti u jednom danu. Imamo da su u jednom danu ukinu sankcije za preko trideset i nešto predstavnika Republike Srpske za projekte koje pripremamo za neke stvari koje još uvijek nisu ni izašle na vidjelo, i neka priča koja generalno Republiku Srpsku diže na pijedestal na kojem ona i treba da bude – poručio je Minić.

    On je podvukao da u tom slučaju BiH ne smije da bude smetnja, već servis, gdje zajedničke institucije mogu da ostvaruju važne projekte.

    – Onog momenta, a već su vidjeli da je nivo BiH naša smetnja, i to je još jedan način da pokažemo istinu da je Republika Srpska zdrava, da gradimo njene institucije, da ne ugrožavamo nikoga, da jednostavno po prvi put smo neko ko je predmet nekakve opservacije i ličnog kontakta, a ne da imamo etiketirano doslovno da smo loši momci. Velike su ovo stvari – istakao je Minić.

    Minić je napomenuo da je važno što je savjetnih američkog predjednika prisustvovao pomenu srpskim žrtvama u Bratuncu, ocijenivši da to pravi neku vrstu jednakosti među žrtvama.

    – Obradovalo me što su predstavnici Ruske Federacije i Sjedinjenih Država juče u Bratuncu prisustvovali pomenu za 3.267 ubijenih Srba iz srednjeg Podrinja i Birča. To pravi nekakvu jednakost među žrtvama – rekao je Minić.

    On je istakao da se može razgovari o tome da li je jedan narod bolji od drugog u nečemu, ali da se ne može praviti razlika među žrtvama na način da na pomen za jedne žrtve dođu ambasadori iz svih zemalja svijeta, a da se niko ne pojavi na pomenu srpskim žrtvama.

    – Prisustvo predstavnika SAD juče u Bratuncu je pokazatelj promjene politike i doprinijeće da na pomene srpskim žrtvama počnu dolaziti predstavnici drugih zemalja i da se čuje da je naša žrtva jednaka svakoj drugoj. Mi samo želimo istinu i ne tražimo ništa drugo osim istine – istakao je Minić.

  • Minić: Da li BHRT ispunjava svoju zakonsku ulogu ili odražava stavove samo jednog dijela društva?

    Minić: Da li BHRT ispunjava svoju zakonsku ulogu ili odražava stavove samo jednog dijela društva?

    Premijer Republike Savo Minić upitao je da li BHRT kao javni servis zaista ispunjava svoju ulogu ili se više pretvara u medij koji odražava stavove i osjećanja samo jednog dijela društva.

    – BHRT, koji bi trebalo da bude javni servis svih građana BiH, nema pravo čak ni da uspori muzički program na Dan žalosti posvećen srpskim žrtvama – naveo je Minić.

    On je dodao da je zahtjev za suspenziju urednika muzičkog programa BHRT-a Vedrana Prodića otvorio mnogo šire pitanje.

    – Ako javni servis ne smije ni simbolično da prilagodi program na Dan žalosti, da li zaista ispunjava svoju zakonsku i društvenu ulogu javnog servisa svih naroda i građana BiH, ili se sve više pretvara u medij koji odražava stavove i osjećanja samo jednog dijela društva – naveo je Minić na društvenoj mreži Iks.

    U Republiici Srpskoj juče je bio Dan žalosti povodom obilježavanja više od tri decenije od stradanja 3.267 Srba u srednjem Podrinju i Birču, koje su pobile muslimanske jedinice.

    Zbog potrebe prilagođavanja programa javnog servisa obilježavanju Dana žalosti u Srpskoj, Koordinacioni odbor boračkih organizacija Kantona Sarajevo zatražio je suspenziju muzičkog urednika BH radija jedan Vedrana Prodića.

  • Tajni sastanak SDS-a i PSS-a u Bijeljini: Stanivuković spreman da odustane od predsjedničke kandidature?

    Tajni sastanak SDS-a i PSS-a u Bijeljini: Stanivuković spreman da odustane od predsjedničke kandidature?

    Kasno sinoć u Bijeljini održan je sastanak delegacija SDS-a i Pokreta Sigurna Srpska (PSS), na kojem se razgovaralo o mogućem dogovoru o zajedničkom kandidatu opozicije za predsjednika Republike Srpske na predstojećim izborima, prenose mediji iz Republike Srpske.

    Delegacije su predvodili lideri stranaka Branko Blanuša i Draško Stanivuković, a glavna tema razgovora bio je pokušaj postizanja dogovora o jedinstvenom nastupu opozicije.

    Prema navodima medija, jedna od najozbiljnijih opcija jeste da Stanivuković odustane od kandidature za predsjednika Republike Srpske i umjesto toga bude nosilac liste PSS-a za Narodnu skupštinu Republike Srpske u Izbornoj jedinici 3.

    Zauzvrat, Stanivuković traži politički dogovor da, u slučaju izborne pobjede opozicije, dobije mandat za sastavljanje nove Vlade Republike Srpske. Upravo na toj ideji Pokret Sigurna Srpska planirao bi da zasnuje predizbornu kampanju.

    Da li će takav dogovor biti postignut moglo bi da bude poznato već danas, kada je za 19.45 časova u Banjoj Luci zakazana sjednica Glavnog odbora PSS-a.

    Stanivuković i Blanuša već sedmicama vode pregovore o tome ko bi trebalo da bude zajednički kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske. Početkom sedmice Stanivuković je poručio da je PSS uputio posljednju ponudu SDS-u i da će, ukoliko ne bude prihvaćena, u nedjelju potvrditi svoju kandidaturu za predsjednika Republike Srpske. Ostaje da se vidi da li je sinoćnji sastanak u Bijeljini promijenio tok pregovora.

  • Partije izašle sa imenima, borba za glasove u punom jeku

    Partije izašle sa imenima, borba za glasove u punom jeku

    Rok za predaju kandidatskih lista ističe u ponedjeljak u 16 časova i manje-više poznato je ko će se u oktobru boriti za glasove birača u Republici Srpskoj, kako za pojedinačne funkcije, tako i za mandate u Narodnoj skupštini Republike Srpske i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Poznata imena kandidata za predsjednika Republike Srpske

    Kada je riječ o najvećoj stranci u Republici Srpskoj, SNSD-u, njihovi kandidati za pojedinačne funkcije biće Savo Minić, aktuelni premijer Republike Srpske, koji će se boriti za mjesto predsjednika Republike Srpske, dok će Željka Cvijanović, aktuelni član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, ponovo u trku za tu funkciju.

    Njihovi najozbiljniji protivkandidati biće Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, koji je kandidat za predsjednika Republike Srpske, ali, vrlo vjerovatno, i Draško Stanivuković lider Pokreta Sigurna Srpska (PSS), koji takođe ima ambicije za tu poziciju. Cvijanovićevoj protivkandidat će biti Marinko Božović iz SDS-a, aktuelni načelnik opštine Istočna Ilidža, ali i Nebojša Vukanović, predsjednik Liste Za pravdu i red, koji je još ranije istakao kandidaturu za ovu poziciju.

    Dakle, za obje ove funkcije moguće je da opozicija izađe sa dva kandidata, a vlast sa jednim, što sigurno ide u korist vlasti.

    Kandidati za Narodnu skupštinu Republike Srpske

    Kada je riječ o izboru za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, i tu su, kada je riječ o Republici Srpskoj, stvari manje-više jasne.

    Najveća borba vodiće se za 12 mandata iz Izborne jedinice 3, koja obuhvata Banjaluku, Čelinac, Istočni Drvar, Jezero, Kneževo, Kotor Varoš, Kupres, Mrkonjić Grad, Petrovac-Drinić, Ribnik i Šipovo. Na listama političkih partija za ovu izbornu jedinicu može se naći najviše 17 kandidata. Ujedno, ovo je i najbrojnija izborna jedinica i po broju birača.

    Na prošlim opštim izborima 2022. godine od ukupno oko 650.000 važećih glasova, čak 150.000 ih je došlo iz ove izborne jedinice.

    Listu za Narodnu skupštinu Republike Srpske iz ove izborne jedinice ispred SNSD-a nosiće Igor Dodik, organizacioni sekretar ove stranke, a glavni konkurent ove partije u ovoj izbornoj jedinici biće PSS. Listu PSS-a u slučaju da Stanivuković bude kandidat za predsjednika nosiće Mirna Savić Banjac, aktuelna poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske, dok će nosilac liste SDS-a biti Biljana Lukić, predsjednica Aktiva žena.

    Igor Crnadak, predsjednik PDP Republike Srpske, predvodiće Listu Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, dok će listu Socijalističke partije voditi Davor Strika, aktuelni direktor Muzeja Republike Srpske.

    Goran Selak, predsjednik SPS-a i aktuelni ministar pravde, biće nosilac liste ove stranke u Izbornoj jedinici 3, dok će Nenad Stevandić, predsjednik US-a i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, predvoditi listu ove partije. Nosilac liste Narodnog fronta za Narodnu skupštinu Republike Srpske ispred Izborne jedinice 3 nosiće Jelena Trivić, predsjednica ove stranke.

    Poznati kandidati i za Predstavnički dom

    Kada je riječ o Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, tu postoje tri izborne jedinice iz kojih se bira direktnih devet mandata. Iz svake izborne jedinice po tri, međutim ostalih pet mandata koji pripadaju Republici Srpskoj dobije se iz kompenzacija.

    I ovdje najveća izborna jedinica je ona koja se sastoji od Banjaluke, Prijedora, Krupe na Uni, Novog Grada, Kozarske Dubice, Gradiške, Laktaša, Srpca, Prnjavora, Petrovca-Drinića, Oštre Luke, Čelinca, Istočnog Drvara, Ribnika, Mrkonjić Grada, Jezera, Kneževa, Kotor Varoši, Šipova, Kupresa i Kostajnice.

    Na ovim listama može biti maksimalno osam kandidata. Nosilac liste SNSD-a za ovu izbornu jedinicu biće Srđan Amidžić, aktuelni ministar finansija i trezora, dok će listu PSS-a predvoditi Branislav Borenović, aktuelni poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a SDS-ovu listu predvodiće Milan Blagojević, bivši sudija.

    Milan Petković, aktuelni poslanik u Predstavničkom domu, predvodiće listu Ujedinjene Srpske.

    Za ovaj nivo vlasti, u principu, mnogo je važnije ko se nalazi na kompenzacijskim listama s obzirom na to da direktan mandat osvajaju tek dvije ili tri najveće stranke.

  • Stevandić: Ustavni Sud BiH ponizio parlamentarnu skupštinu

    Stevandić: Ustavni Sud BiH ponizio parlamentarnu skupštinu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je Ustavni sud BiH današnjom odlukom ponizio Parlamentarnu skupštinu BiH i ukinuo zakonodavnu funkciju, te “imenovao Kristijana Šmita za zakonodavca”.

    – Ovo je prvi put u istoriji bilo koje zemlje da njen Ustavni sud prihvata stranca za zakonodavca, a derogira vlastiti parlament – istakao je Stevandić za Srnu.

    On je naveo da to govori u kakav pakao i haos je strano upravljanje dovelo BiH.

    – Na kraju, ona i nema perspektivu isključivo radi stranog upravljanja i eksperimenata nad njenim narodom i institucijama – poručio je Stevandić.

    Ustavni sud BiH tvrdi da su intervencije Kristijana Šmita u Krivičnom zakonu BiH “u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”.

  • Dodik: Branio sam imovinu i platio cijenu, ali ne žalim

    Dodik: Branio sam imovinu i platio cijenu, ali ne žalim

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je, kako je naveo, „branio imovinu” i da je za to „platio cijenu, ali da mu nije žao”, ističući da je odluka da se uđe u politički i pravni sukob sa Kristijanom Šmitom bila svjesna i namjerna. Dodik je ocijenio da bi, u suprotnom, kako tvrdi, bio omogućen prenos nadležnosti kroz nametnute odluke.

    Govoreći o političkoj situaciji u BiH, Dodik je naveo da je postojao izbor između pasivnog prihvatanja i aktivnog otpora, te da je SNSD odlučio da se „bori”. Prema njegovim riječima, prihvatanje Šmitove uloge bi značilo i prihvatanje nametanja zakona o imovini, što je, kako tvrdi, želio da spriječi kroz političko i pravno djelovanje.

    Posebno oštro je kritikovao Ustavni sud BiH, nazivajući ga „politički montiranom inkvizicijom” i tvrdeći da njegove odluke u posljednje dvije do tri godine smatra ništavnim. Dodik je naveo i da Sud nije u punom sastavu te da, prema njegovom mišljenju, ne funkcioniše kao nezavisna pravna institucija, već kao politički instrument.

    Istakao je i da očekuje da Sud potvrdi odluke koje smatra spornim, ali da od današnje odluke nema nikakva očekivanja. Dodik je dodao da zakone u BiH, kako je naveo, može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH, a ne visoki predstavnici, te da je, prema njegovom stavu, riječ o pravnom i političkom nasilju.

    Dodik je posebno naglasio da je zahvalan poslanicima SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji su ranije pokrenuli inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbi Krivičnog zakona BiH, iako, kako je rekao, u tom procesu nije bio konsultovan. Ocijenio je da je riječ o „impulsivnoj, ali logičnoj reakciji”.

    Govoreći o izbornom procesu, Dodik je rekao da SNSD ulazi u predstojeće izbore u neravnopravnim okolnostima, ali da će, kako tvrdi, ostvariti pobjedu uprkos pritiscima međunarodne zajednice. Upozorio je na, kako je naveo, moguće „izborne inženjeringe” i manipulacije kroz elektronske sisteme glasanja.

    Dodao je da se kroz takve izmjene, prema njegovom mišljenju, pokušava stvoriti politička rascjepkanost i oslabiti političke strukture u Republici Srpskoj. Kritikujući elektronsko glasanje, naveo je da ono nema dovoljnu transparentnost i da izaziva nepovjerenje u izborne procese.

    Na kraju, Dodik je poručio da Republika Srpska ima institucionalnu snagu da odoli pritiscima, te da će to biti potvrđeno i na predstojećim političkim odlukama u Narodnoj skupštini, uključujući i rasprave o vetu srpskog člana Predsjedništva BiH. Istakao je da Republika Srpska, kako je rekao, funkcioniše kao snažan politički i institucionalni subjekt.

  • Stevandić razgovarao s Holcaplom – institucije Srpske posvećene zaštiti Dejtona

    Stevandić razgovarao s Holcaplom – institucije Srpske posvećene zaštiti Dejtona

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić sastao se danas u Banjaluci sa šefom Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju u BiH ambasadorom Rikom Holcaplom sa kojim je razgovarao o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH.

    Stevandić upoznao je ambasadora Holchapla sa stavovima institucija Republike Srpske, ističući da su bezbjednost i mir očuvani, te da su institucije Republike Srpske posvećene zaštiti Dejtonskog mirovnog sporazuma i svojih ustavnih nadležnosti u okviru tog sporazuma.

    Naglasio je i da je saradnja institucija Republike Srpske i Misije OEBS-a po tim pitanjima stabilna i konstruktivna.

    Govoreći o izbornom procesu, Stevandić ukazao je da Misija OEBS-a nije komentarisala odluku Kristijana Šmita kojom se narušavaju principi ravnopravnog finansiranja političkih partija i izborne jednakosti, ocijenivši da takav izostanak reakcije nije u skladu sa mandatom, demokratskim principima i vrijednostima koje OEBS zastupa.