Kategorija: Politika

Rijetko viđen prizor – vlast i opozicija u Republici Srpskoj za istim stolom – ponovo je otvorio pitanje da li je političko jedinstvo moguće ili je riječ o još jednoj epizodi u dugogodišnjem nadmudrivanju bez stvarne namjere da se postigne dogovor.

Na relaciji između dva bloka već godinama lete optužbe o izdaji, dodvoravanju strancima i prodaji interesa Republike Srpske. Retorika je oštra, a nepovjerenje duboko. U takvom ambijentu svaki poziv na dijalog zvuči više kao taktički potez nego kao iskrena namjera da se pronađe zajednički imenitelj.

Nakon ponovljenih izbora za predsjednika Republike Srpske, iz vladajuće strukture stigla je poruka da pobjeda Siniše Karana predstavlja „konačni poraz Kristijana Šmita i Sarajeva“, ali i poraz opozicije koja je, kako je rečeno, bila spremna da pomogne onima koji žele slabljenje Srpske. U istom dahu, međutim, naglašeno je da nije važno ko je vlast, a ko opozicija, već da je najvažnija Republika Srpska i povratak na izvorni Dejton.

Upravo tu počinje suštinsko razilaženje. Opozicija postavlja pitanje kako je moguće nekoga istovremeno proglašavati izdajnikom i pozivati ga na jedinstvo. Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, ukazuje da ozbiljan politički dogovor podrazumijeva korektne odnose, a ne javne diskvalifikacije. On podsjeća da se nadležnosti prenesene na nivo BiH mogu vratiti samo konsenzusom sa Hrvatima i Bošnjacima, kroz parlamentarnu proceduru, te upozorava da „raspakivanje Dejtona“ ne bi išlo u korist srpskog naroda.

S druge strane, pravnik Milko Grmuša smatra da prvi put nakon opštih izbora 2022. godine postoji politički konsenzus oko činjenice da je Siniša Karan predsjednik Republike Srpske, te da taj momenat treba iskoristiti za dijalog. Po njegovom mišljenju, radikalno svrstavanje „za ili protiv“ dugoročno šteti i opoziciji i Republici Srpskoj. Grmuša zagovara kraj međunarodnog intervencionizma, gašenje OHR-a, povratak na dejtonski ustavni okvir, ali i novi sporazum sa Bošnjacima i Hrvatima.

Novinar Goran Dakić, međutim, zauzima suprotan stav. On ocjenjuje da vlast i opozicija „niti mogu, niti trebaju za isti sto“, jer je njihova politička uloga po definiciji suprotstavljena. Prema njegovim riječima, ako je Republika Srpska ugrožena, onda je to prije svega iznutra, a pitanje o kojem bi se zaista moglo razgovarati jeste – gdje su pare.

Između optužbi za izdaju, poziva na izvorni Dejton, rasprava o nadležnostima institucija BiH i procjena bezbjednosnih i međunarodnih odnosa, jasno je da se politički jaz ne svodi na jednu temu. Riječ je o dubokom neslaganju oko pravca kojim Republika Srpska treba da ide.

Da li će rijedak prizor zajedničkog stola prerasti u stvarni dijalog ili će ostati samo kratkotrajna politička scena, zavisi od spremnosti aktera da smanje retoriku i preuzmu odgovornost. U suprotnom, jedinstvo će i dalje ostati parola, a ne politička praksa.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je govor američkog državnog sekretara Marka Rubija na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji bio „inspirativan i otrežnjujući“, ističući da su poruke nove administracije SAD jasne i snažne. Ona je navela da svako ko želi da čuje može da razumije poruke koje su upućene saveznicima i partnerima.

„Naravno, SAD ne zatvara vrata saradnji sa Evropom, ali vrlo jasno pozicionira ono što su politike nove administracije SAD i šta su to očekivanja svih onih koji pretenduju da se zovu partnerima u realizaciji tih ciljeva“, rekla je Cvijanović. Dodala je da je Rubio svjestan da je riječ o „nekom novom svijetu“ koji više ne liči na prethodno stanje.

Prema njenim riječima, za novo stanje moraju se tražiti nova rješenja. „Ukazao je na čitav niz pogrešnih odluka koje su donesene svjesno u prošlosti, ne izuzimajući ni svoju državu iz tih odluka, ali da je došlo vrijeme da se stvari mijenjaju i da se vraćamo onome što se zove identitet i ekonomska snaga, ono što se zove zajednička odbrambena snaga“, istakla je Cvijanović, dodajući da se sa tim porukama može identifikovati.

Ona se osvrnula i na sastanak članova Predsjedništva BiH sa zamjenikom generalnog sekretara NATO-a Radmilom Šekerinskom, navodeći da je, izuzev korektnog i profesionalnog pristupa predstavnika NATO-a, ostatak sastanka pokazao zašto BiH, kako je navela, „ne može da udahne dovoljno potrebnog kiseonika“.

„Svako ko bilo šta zna o fazama koje vode do članstva, razumio bi da je u pitanju najobičnija prodaja magle radi junačenja pred sopstvenom javnošću“, napisala je Cvijanović na Iksu, komentarišući poruke u vezi sa evroatlantskim integracijama.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da Zapadnom Balkanu nisu potrebni novi vojni savezi, već stabilnost, razvoj i otvorene granice za robu i ljude. U objavi na društvenoj mreži Iks ocijenio je da savez Hrvatske, Albanije i tzv. Kosova unosi dodatne podjele i može ugroziti stabilnost regiona.

„Postavlja se jednostavno pitanje: Koja je svrha tog saveza, koji je njegov stvarni cilj i od koga treba da štiti? Ili je možda namijenjen da ugrozi Srbe i pošalje nam političku poruku? Regionu su potrebni mostovi, a ne blokovi“, naveo je Dodik. Dodao je da takve inicijative vraćaju region u vrijeme neprijateljstava i dodatno komplikuju odnose na Balkanu.

Istakao je da Republika Srpska ostaje posvećena stabilnosti i saradnji, ali da neće ignorisati poteze koji, kako je naveo, mogu narušiti krhku ravnotežu u regionu. „Za BiH takav savez je posebno opasan, jer vodi dodatnoj destabilizaciji i podjelama, budući da će se svaki narod opredjeljivati“, poručio je Dodik.

U odvojenoj objavi na Instagramu osvrnuo se na politička dešavanja u Republici Srpskoj, navodeći da je pobjeda Siniše Karana potvrda podrške politici SNSD-a. „Pobjedom Siniše Karana narod u Srpskoj je još jednom jasno pokazao da vjeruje u politiku koju vodi SNSD“, istakao je Dodik.

On je naveo i da je tokom sedmice prisustvovao otvaranju novog objekta onkologije i hematologije sa palijativnom njegom na UKC-u u Banjaluci, ocijenivši taj projekat kao još jednu pobjedu Republike Srpske. Dodik je zaključio da se Republika Srpska brani radom, odgovornošću i poštovanjem svog naroda.

Na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji pokazalo se da su zemlje koje su ojačale vojsku i politički suverenizam više uvažene, naveo je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić u objavi na društvenoj mreži X.

On je istakao da je predsjednik Srbije, kako je naveo, „što javno, što ispod radara digao vojsku Srbije“, te ocijenio da je zbog toga „velika meta srbomrzaca koji sklapaju vojne saveze iz zavisti i pakosti“.

Stevandić je poručio da jačanje vojske i političkog suvereniteta utiče na međunarodno uvažavanje država, naglašavajući da takva politika izaziva reakcije i protivljenje.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić komentarisao je posjetu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći da je Komšić „sam sebi zalupio vrata u SAD“, dok su mu ih, kako tvrdi, „Hrvati zalupili u BiH“.

Stevandić je u objavi na društvenoj mreži X iznio niz kritika na račun Komšića, optužujući ga za, kako je naveo, neprimjereno ponašanje u diplomatskim kontaktima.

„Kasaba iz njega govori i laže. Kasaba ne zna da ne trača, prepričava i da se ne prenosi stav diplomata sa kojima pričaš. Diplomate to rade sami ukoliko hoće i žele“, naveo je Stevandić.

On je poručio i da, kako je istakao, „kasaba ne zna šta je diplomatija“, ponavljajući stav da je Komšićevo djelovanje tokom posjete SAD-u bilo neodgovorno.

Podsjećamo, Komšić se u Vašingtonu sastao sa zamjenikom američkog državnog sekretara Kristoferom Landauom a zvanična saopštenja dvije strane ukazuju na razlike u naglascima i interpretaciji sadržaja razgovora.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila je zaključak da visoki predstavnik nema ustavno ovlaštenje da nameće zakone, ocijenivši da su izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit neustavne. Poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu Milan Petković izjavio je za Radio-televizija Republike Srpske da je riječ o jednoj od najznačajnijih odluka donesenih u Parlamentu BiH.

Petković je pojasnio da je Ustavnopravna komisija „najznačajnija komisija u svakom parlamentu“, jer odlučuje o ustavnosti i zakonitosti akata koji dolaze u proceduru. „Mi u Ustavnopravnoj komisiji odlučujemo da li postoji ustavni osnov za donošenje nekog akta i da li su ispunjeni ustavni principi toga zakona“, rekao je Petković.

On je naveo da komisija može osporiti materijal i skinuti ga sa dnevnog reda ukoliko utvrdi da nije u skladu sa Ustavom ili zakonima. „Ona utvrđuje da li su zakoni ili drugi akti u skladu sa Ustavom ili sa drugim zakonom“, istakao je Petković.

Govoreći o konkretnoj odluci, Petković je podsjetio da su poslanici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnijeli apelaciju Ustavni sud Bosne i Hercegovine radi ocjene ustavnosti izmjena Krivičnog zakona. Riječ je o članu 203a kojim je uvedeno krivično djelo nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

„Ustavnopravna komisija obavještava Ustavni sud da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nema ustavno ovlaštenje da donosi, to jest nameće zakone, te radi toga Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona koji je on nametnuo neustavan“, citirao je Petković tekst usvojenog izjašnjenja.

On je naveo da je zaključak usvojen sa četiri glasa za i tri protiv. „Četiri glasa za: Ujedinjena Srpska, SDS i dva poslanika HDZ-a, dok su bošnjački poslanici bili protiv“, rekao je Petković, dodajući da je nakon ponovljenog glasanja potvrđen isti rezultat.

Petković je ocijenio da je neprihvatljivo da Parlament potvrdi kao ustavno zakon koji je nametnuo visoki predstavnik. „Kako možemo reći da je ustavno i da je dozvoljeno da bilo ko nametne zakon u jednoj suverenoj zemlji kakva bi Bosna i Hercegovina trebala biti“, naveo je on.

Govoreći o značaju odluke, Petković je rekao da bi Ustavni sud Bosne i Hercegovine trebalo da uzme u obzir mišljenje Predstavničkog doma kao strane u postupku. „Da kažu da je ovaj zakon neustavan, poništava se taj zakon, odnosno zakon se oglašava neustavnim i sve posljedice koje su iz njega proizašle moraju biti poništene“, istakao je.

On je dodao da nije optimista kada je riječ o praksi Ustavnog suda, podsjećajući da je sud ranije zauzimao stav da visoki predstavnik ima nadležnost da donosi zakone. Ipak, naveo je da bi eventualno preispitivanje moglo uslijediti u budućnosti ili pred međunarodnim sudovima.

Petković je podsjetio i na izmjene Krivičnog zakona koje je ranije nametnuo Valentin Incko, a koje se odnose na raspirivanje mržnje i veličanje ratnih zločinaca. „Izmjene Valentina Incka su nametnute i postale dio krivičnog zakonodavstva, a nikada nisu prošle kroz parlament“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi se utvrdilo da je neki zakon neustavan, sve odluke proistekle iz njega morale bi biti poništene. „Ako je zakon neustavan, sve odluke koje su proistekle iz takvog zakona moraju biti nezakonite i neustavne i moraju biti poništene“, naveo je Petković.

On je zaključio da je odluka komisije važna bez obzira na ishod pred Ustavnim sudom. „Ovakvim malim odlukama mi rušimo ove velike odluke“, poručio je Petković.

Zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković nada se da će Ustavni sud BiH uvažiti činjenicu da je najviše zakonodavno tijelo u BiH zauzelo zvaničan stav da niko drugi, osim Parlamentarne skupštine BiH, ne može da donosi zakone bez obzira na funkciju.

Petković je podsjetio da je prvi put ova komisija zauzela stav da visoki predstavnik nema pravo da donosi, odnosno nameće zakona i o tome je zvanično obavijestila Ustavni sud BiH.

On je naveo da je danas raspravljano o zahtjevu Ustavnog suda BiH da se ova komisija izjasni o ustavnosti Krivičnog zakona BiH, odnosno o apelaciji koju su uputili poslanici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

“Apelacijom se traži da Ustavni sud BiH proglasi neustavnim nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH, konkretno član 203a, koje je nametnuo Šmit, a postale su sastavni dio zakonodavstva BiH. Ustavnopravna komisija je usvojila zaključak koji sam predložio kao njen član”, rekao je Petković novinarima.

On je pojasnio da je ovim zaključkom Ustavni sud BiH obaviješten da visoki predstavnik u BiH nema pravo da donosi niti da nameće zakone, jer to nije u skladu sa Ustavom BiH.

„Zaključak je usvojen sa četiri glasa za i tri glasa protiv“, dodao je Petković.