– Izborom nove vlade pokazujemo odlučnost da sami odlučujemo o sebi i veliku sposobnost da ozbiljne društvene procese sprovedemo u najkraćem roku – naveo je Dodik na društvenoj mreži Iks.
Dodik je dodao da je protekle sedmice razgovarao sa mandatarom za novi sastav Vlade Savom Minićem, koji će nastaviti sve započete aktivnosti i projekte.
Kolumnu prenosimo u cijelosti:
To je proaktivan politički potez, a ne reakcija na razne odluke i – oprostite na izrazu – podmukle poteze iz FBiH i dijelova Ustavnog suda, dijelova Kvinte i drugih raznih dijelova, uključujući parapolitičko i obavještajno podzemlje u BiH.
Naročito to nije reakcija na ono što se kuva u krnjem Ustavnom sudu BiH kome mjesecima traže petog člana da bi Vladu Republike Srpske proglasili neustavnom. Uzalud vam trud, svirači.
Opozicija opet tercira reakcijama iz Šmitovog legla i partijama iz FBiH, bilo “trojci” ili SDA. Nevjerovatno je da SDS nasjeda na političke finte koje mu dodjeljuju titulu spasioca BiH jer, za razliku od drugih opozicionih partija, ima i prošlost i iskustvo.
Žalim što su dozvolili da ih ucjenjuju Viber grupe ispod cenzusa koje se inače predstavljaju parlamentarnim partijama. Stanivukovićev Pokret, doduše, ima strukturu i organe, ali se još profiliše i ne iznosi model nacionalne politike bez koje nema podrške naroda i građana Srpske.
Uglavnom, stvari su jednostavne. Institucije Republike Srpske rade 24 časa na dan, a opozicija odapinje strijele kada se probudi (rijetko prije 10) i vidi koje su mete obilježili politički faktori iz FBiH, ustavni sudovi, Šmitovi, ohaerovi i dugi erovi…
Propali su planovi sa rušenjem ustavnog poretka Republike Srpske vještom zamjenom teza rušenja ustavnog poretka BiH, zbog čega su na potjernici završili predsjednik Republike, Narodne skupštine i Vlade, uz velike snove administratora Viber grupa da postanu ministri.
SDS i PDP će mnogo kasnije shvatiti kakvu su šansu tada propustili, jer bi koncentraciona Vlada bila politička Vojska Republike Srpske i bila bi toliko superiorna da bi Srpska za vijek vjekova obezbjedila svoj status i opstanak.
Ipak, bilo je lakše ne rizikovati i podilaziti “strancima i federalcima” i čekati da oni “obore Dodika”, a njima vlast padne u ruke k'o zrela kruška. Pokazalo se da je nezrela, i kruška i opozicija!
I da zaključim: Gotovo da nema sličnog primjera u istoriji koliko se pakosti potrošilo, i još troši, protiv Republike Srpske zbog njene suverenističke politike i nepokorenog naroda. Sada ta propala pakost počinje da generiše mržnju u najtežem vremenu kada se cijeli svijet ljulja na ivici ratnih žileta i pokliča.
Oborili su nam mnoge predsjednike i tribune, od Radovana, Ratka, Momčila, Biljane, Nikole… Moglo bi ih se još dosta nabrojati. Dodik je nekim čudom (zajedno sa preostalim nadležnosti koje čuva Narodna skupština) ostao nepokoren i u sedlu, iako su mu oteli državni pečat. Ali, državništvo se ne potvrđuje imanjem ili nemanjem pečata koji se udara na papir, nego imanjem onog pečata koji se udara na istoriju.
Znam da u vlasti u Republici Srpskoj ne stanuju anđeli i da ima mnogo toga što nije u redu, što treba bolje i poštenije, ali da bismo došli do tog istorijskog pečata među nama danas ne smije biti popuštanja i odustajanja, jer bi nam onda Vladu birali drugi. Naš potez je prvi, ali i posljednji.
– Već 8. februara obilježavanje je planirano u Štutgartu, 27. februara u Beogradu, početkom marta u Beču. To su datumi koji potvrđuju da Dan Republike živi daleko van njenih granica, u srcima našeg naroda, gdje god on bio – rekao je Klokić .
On je ocijenio da je obilježavanje Dana Republike svugdje gdje ima Srba način da se sačuvaju identitet, jezik, kultura i veza sa maticom.
– Gdje god da odem ističem da je naša dijaspora snažan oslonac Republici Srpskoj. To su ljudi koji, iako žive daleko, nikada nisu zaboravili ko su i odakle dolaze – naveo je Klokić.
On je dodao da se kroz takva okupljanja jača jedinstvo i šalje poruka da su Srbi jedan narod, bez obzira na granice.
– Dan Republike nije samo datum, već simbol naše slobode, istrajnosti i prava da čuvamo ono što smo stvarali. Raduje me što će se ova poruka čuti i daleko od matice – sa istim žarom i ljubavlju kao što se slavilo u Banjaluci i svim gradovima Srpske – zaključio je Klokić.
Deveti januar se slavi kao Dan Republike Srpske, koja je tog datuma 1992. godine nastala pod prvobitnim nazivom Republika srpskog naroda u BiH.
Naziv Republika srpskog naroda u BiH bio je u upotrebi do 28. februara 1992. godine i proglašenja prvog Ustava, kada je zamijenjen sa Srpska Republika BiH koji je korišten do 12. avgusta 1992. godine, kada je uveden Srpska Republika. Taj naziv septembra 1992. godine zamijenjen je sadašnjim – Republika Srpska.
“Živjeće ognjište” slogan je pod kojim se ove godine obilježava Dan Republike, 9. januar.
– Oni bi da biraju predsjednika Republike Srpske, da paralizuju Vladu i da zagospodare Srpskom – naveo je Košarac na društvenim mrežama.
Prema njegovim riječima, opozicija i Šmit su isto.
– No, mi imamo odgovor. Opoziciji je propao plan. Ne bi me iznenadilo da danas napuste sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske – dodao je on.
U Banjaluci će danas biti održana posebna sjednica Narodne skupštine o usvajanju ostavke predsjednika Vlade Save Minića.
Šef Delegacije EU u BiH, Luiđi Soreka, objavio je kolumnu o evropskom putu BiH koju prenosimo u cjelosti.
Koncem prošle godine, na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, prišao mi je jedan građanin i rekao: „Ambasadore Soreka, molim vas nemojte odustati, nastavite se zalagati za evropsku budućnost Bosne i Hercegovine“!
Ponekad proces pristupanja Evropskoj uniji može djelovati tehnokratski ili apstraktno, ali u svojoj suštini evropski put je uvijek i prije svega za ljude – usmjeren na unapređenje njihovih života kroz konkretne promjene koje će donijeti veći prosperitet i stabilnost.
Naredna važna faza na evropskom putu BiH jeste formalno otvaranje pristupnih pregovora. Da bi se do nje došlo, ključni koraci su usvajanje Zakona o VSTS i Zakona o sudovima, te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. S obzirom da su nacrti ova dva zakona iz oblasti pravosuđa trenutno u zakonodavnoj proceduri, ohrabrujem nadležne institucije da usaglase stavove, osiguraju usklađenost zakona s evropskim standardima i usvoje ih što prije.
Zakon o VSTS i Zakon o sudovima zadiru u samu srž pitanja može li Bosna i Hercegovina funkcionisati kao država utemeljena na vladavini prava, te da li je spremna odlučno napredovati na svom evropskom putu. U svojoj suštini, ovi zakoni se tiču povjerenja: povjerenja građana u pravosuđe, povjerenja poslovne zajednice u pravnu sigurnost, te povjerenja Evropske unije u sposobnost Bosne i Hercegovine da poštuje zajedničke vrijednosti.
Ravnoteža između evropskih načela i domaćih rješenja
Evropski standardi definišu šta, a ne kako. Bosna i Hercegovina zadržava slobodu da odluči kako će na najbolji način organizovati svoj pravosudni sistem, pod uslovom da konačno rješenje bude u skladu sa tim standardima.
Uzmimo za primjer pitanje apelacione nadležnosti. Venecijanska komisija je jasno navela da nije protivno međunarodnim standardima da po žalbama postupa zasebni odjel istog suda, pod uslovom da taj odjel ima sva obilježja istinski nezavisnog apelacionog tijela. Postoje nacrti Zakona o sudovima koji predviđaju osnivanje posebnog apelacionog suda. Druge inicijative predlažu funkcionalno nezavisan apelacioni odjel. Za Evropsku uniju, ključno je pitanje da li su nezavisnost, nepristrasnost i povjerenje javnosti osigurani u dovoljnoj mjeri.
Upravo je ta ravnoteža između evropskih načela i domaćih rješenja suština usklađivanja.
Rezultati i kredibilitet
Ponovljeni zahtjevi za dobijanje mišljenja Venecijanske komisije, više verzija nacrta zakona i dugotrajna kašnjenja u zakonodavnom postupku ukazuju na dublji izazov: potrebu za koherentnim donošenjem odluka, institucionalnom koordinacijom i preuzimanjem odgovornosti. Zemlja koja teži članstvu u Evropskoj uniji mora biti sposobna ne samo da napiše zakone, već i da se o njima usaglasi, da ih transparentno usvoji i dosljedno provede.
Upravo je jedan od razloga zašto naglašavamo važnost što skorijeg otvaranja pristupnih pregovora s EU to što će oni pružiti sveobuhvatan okvir za rješavanje dugogodišnjih institucionalnih slabosti.
Podrška provedbi
Nakon usvajanja ovih zakona, Evropska unija je spremna pružiti podršku u njihovoj provedbi – tehničku, finansijsku i političku. Nakon odobrenja Reformske agende iz okvira Plana rasta za Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina je stekla pravo na značajna ulaganja za svaku dogovorenu i provedenu reformu.
Iznos od 7,26 miliona evra će biti dostupan kada se uspostavi funkcionalno apelaciono pravosudno tijelo na državnom nivou, nakon usvajanja i provedbe novog Zakona o sudovima. Iznos od 14,52 miliona evra će biti dostupan kada se usvoji i primijeni sveobuhvatni Zakon o VSTS, koji će, između ostalog, osigurati nezavisan disciplinski sistem u pravosuđu, sistem ocjenjivanja rada zasnovan na kvalitativnim kriterijima, te imenovanja zasnovana na stručnosti.
Pored podrške kroz Plan rasta, pomoć za provedbu ovih zakona, kao i inače za jačanje vladavine prava, i dalje će biti dostupna kroz inicijative kao što su EU4Justice i druge programe koji se finansiraju iz IPA fondova.
Izbor koji će odrediti budućnost
Na kraju, usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o VSTS će odrediti kakva država Bosna i Hercegovina želi biti: država u kojoj je pravda nezavisna i predvidljiva, a institucije rade u interesu građana. Pristupni pregovori se mogu otvoriti tek kada zakoni budu u potpunosti usklađeni s evropskim standardima.
Standardi su jasni. Koristi su neupitne. Nastavićemo se zalagati za Bosnu i Hercegovinu i njenu budućnost u Evropskoj uniji. Odgovornost za to, ali i prilika za napredak su u rukama Bosne i Hercegovine. Ta prilika neće biti na raspolaganju zauvijek. Naredne sedmice će biti odlučujuće za evropski put Bosne i Hercegovine.
Zašto su ovi zakoni važni
Koristi od usvajanja ovih zakona su konkretne i dalekosežne. Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine ojačao bi pravnu sigurnost i unaprijedio borbu protiv teškog i organizovanog kriminala. Takođe bi osnažio nezavisnost pravosuđa kroz propisivanje da odluke Suda Bosne i Hercegovine preispituje nezavisno apelaciono tijelo, u skladu s evropskim standardima pravičnog suđenja.
Zakon o VSTS, s druge strane, od suštinskog je značaja za zaštitu integriteta samog pravosuđa. Trebao bi unaprijediti način imenovanja, ocjenjivanja i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca, ojačati pravila o sukobu interesa, te omogućiti učinkovit sistem izvještavanja o imovini i interesima. Ovo nisu kozmetičke izmjene. To su mehanizmi koji štite pravosuđe od neprimjerenog uticaja i osiguravaju odgovornost prema javnosti.
Zajedno, ta dva zakona čine okosnicu kredibilnog, nezavisnog i profesionalnog pravosudnog sistema.
Usklađivanje s evropskim standardima
Usklađivanje s evropskim standardima ponekad se pogrešno shvata kao puko preuzimanje stranih modela u cijelosti. To nije tako. Usklađivanje znači osigurati da zakoni i institucije poštuju temeljna evropska načela: nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, pravnu sigurnost, transparentnost, odgovornost i djelotvorne pravne lijekove.
U praktičnom smislu, to znači zakoni koji su u potpunosti usklađeni sa preporukama Venecijanske komisije, nalazima Priebeovog izvještaja, stručnih procjena (peer reviews) i godišnjih izvještaja Evropske komisije o Bosni i Hercegovini.
Na primjer, usklađivanje zahtijeva da izvještaji o imovini i interesima budu sveobuhvatni da bi imali stvarni značaj, te uključe i bliske srodnike; da postoje djelotvorni pravni lijekovi protiv konačnih odluka VSTS; te da se etnička pripadnost postepeno ukida kao faktor prilikom imenovanja sudija i izbora članova VSTS, kako to Venecijanska komisija kontinuirano preporučuje.
Budući mandatar Savo Minić saopštio je na konferenciji za novinare novi sastav Vlade Republike Srpske.
Predloženi novi ministri su:
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske – Radan Ostojić, predsjednik BORS-a, umjesto Danijela Egića.
Ministar za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske – Draga Mastilović, umjesto Siniše Karana.
Ministar privrede i preduzetništva Republike Srpskoj – Radenko Bubić, privrednik iz Kotor Varoša, umjesto Vojina Mitrovića.
Ministar trgovine i turizma Republike Srpske – Ned Puhovac, umjesto Denisa Šulića.
Ministar za porodicu, omladinu i sport Republike Srpske – Irena Ignjatović, kadar SP, umjesto Selme Čabrić.
U Vladi Srpske ostaju:
Ministar finansija Republike Srpske – Zora Vidović.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske – Željko Budimir.
Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske – Zoran Stevanović.
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske – Petar Đokić.
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske – Alen Šeranić.
Ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske – Zlatan Klokić.
Ministar prosvete i kulture Republike Srpske – Borivoje Golubović.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske – Bojan Vipotnik.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske – Anđelka Kuzmić.
Ministar pravde Republike Srpskoj – Goran Selak.
Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpskoj – Senka Јujić.
Premijer Minić je 15. januara vratio mandat, a vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić ga je obavijestila da će ponovo biti predložen za mandatara.
Trišić Babić je istakla ranije da ova odluka ima za cilj da se onemogući stvaranje još jedne vještačke krize u režiji strane uprave, kao i da o procesima u Srpskoj odlučuje Republika Srpska i njene institucije, a ne niko izvan nje.
U Banjaluci će sutra biti održana posebna sjednica Narodne skupštine o usvajanju ostavke predsjednika Vlade Save Minića.
Po okončanju ove posebne sjednice, zasjedaće Kolegijum Narodne skupštine o održavanju nove sjednice o izboru nove vlade.
Riječ je o 19. sazivu Vlade Republike Srpske.
– Ekspoze sam prilagodio do izbora. Dogovarali smo i započinjali projekte i sve ćemo nastaviti i dodatno razraditi. To ću predstaviti sutra na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske kada ću i predstaviti plan i program rada – rekao je Minić na konferenciji za novinare u sjedištu Vlade Republike Srpske.
On je istakao da je riječ o kontinuitetu Vlade i mandatu koji je ova politička struktura dobila na izborima 2022. godine.
– Imali smo rekonstrukciju Vlade, a predloženo je pet novih imena. Mijenja se skoro pola Vlade. Svakako bi došli u situaciju da moramo birati novu Vladu. Ovim pokazujemo političku snagu i moć da u kratkom vremenkom periodu rekonstruišemo Vladu. Ne postoji bilo kakav zastoj u radu i obavezama Vlade – poručio je Minić.
On je istakao da se ne kažnjava niko, već se unosi nova energija i pojačavaju aktivnosti za 2026. godinu.
– Iza nas su godine pune izazova, od napada na institucije Republike Srpske, međunarodnog pritiska i unutrašnjih problema u BiH. Ovo je dobar i na vrijeme planiran proces – poručio je Minić.
Premijer Minić je 15. januara vratio mandat, a vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić ga je obavijestila da će ponovo biti predložen za mandatara.
Trišić Babić je istakla ranije da ova odluka ima za cilj da se onemogući stvaranje još jedne vještačke krize u režiji strane uprave, kao i da o procesima u Srpskoj odlučuje Republika Srpska i njene institucije, a ne niko izvan nje.
U Banjaluci će sutra biti održana posebna sjednica Narodne skupštine o usvajanju ostavke predsjednika Vlade Save Minića.
Po okončanju ove posebne sjednice, zasjedaće Kolegijum Narodne skupštine o održavanju nove sjednice o izboru nove vlade.
Riječ je o 19. sazivu Vlade Republike Srpske.
– “Vidoviti” Crnadak ponovo zamajava narod. Gospodin Blanuša niti je pobijedio, niti će pobijediti, makar njegovi kompanjoni u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), zajedno sa cijelom koalicijom koju predvodi Kristijan Šmit, svaki dan držali digitron u ruci i gledali kako to da izvedu – napisala je Cvijanović, reagujući na izjavu šefa Kluba PDP-a u Narodnoj skupšti Srpske, Igora Crnatka, koji je rekao da SNSD “zna da Blanuša pobjeđuje” i da je “jedino rješenje krize da “novi predsjednik Republike Srpske odredi mandatara za sastav nove vlade”.
Petković, koji je i predsjedavajući Srpskog kluba poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kaže da postaje degutantno komentarisati odluke tog suda jer su one najčešće unaprijed poznate.
– Toliko je kontroverzi vezano za taj sud, od toga da od nije popunjen svim sudijama, preko toga da u njemu sjede stranci, penzioneri, pa sve do toga da ne postoji zakon o tom sudu i da sude po svojim pravilima – dodao je Petković za Srnu.
Na sjednici Ustavnog suda BiH, koja je najavljena za 22. januar, nalazi se zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke o izboru Vlade Republike Srpske, koju predvodi Savo Minić.
Minić je podnio ostavku o kojoj će Narodna skupština Srpske raspravljati sutra. On je obaviješten od vršioca dužnosti predsjednika Srpske Ane Trišić Babić da će ponovo biti predložen za premijera.
Trišić Babić je istakla ranije da ova odluka ima za cilj da se onemogući stvaranje još jedne vještačke krize u režiji strane uprave, kao i da o procesima u Srpskoj odlučuje Republika Srpska i njene institucije, a ne niko izvan nje.
Dok god BiH počiva na ravnoteži straha, a Sarajevo uspjehom za BiH smatra podrivanje Republike Srpske, građani Srpske će još snažnije na izborima podržavati SNSD i predsjednika Milorada Dodika, izjavio je u zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić.
On je istakao da su od postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas bili rijetki trenuci u kojim su se gradili partnerski odnosi i politički dogovor, te podsjetio da su neke pobjede osvajane na nesporazumima i na međusobnim političkim sukobima.
– Bilo bi dobro da, 30 godina poslije Dejtona, pitamo sve političke faktore da li imamo isto viđenje BiH. Kada bismo to uradili, onda bismo shvatili i ne vidimo isto budućnost BiH, a ne možemo ni vidjeti kad ne razgovaramo o budućnosti ove zemlje, ni o unutrašnjim odnosima – ukazao je Špirić.
SVE DOK POSTOЈI NEGACIЈA SARAЈEVA PREMA REPUBLICI SRPSKOЈ NISMO NA DOBROM PUTU
On je rekao da je političko Sarajevo ušlo u fazu političkog autizma, da misli da se politika može voditi bez dijaloga, očekujući da će ključeve za evropski put BiH baciti neko spolja.
– Ne, to je politika guranja koja je i ocijenjena kao politika nedovoljnog napretka za jači iskorak ka EU – naveo je Špirić.
On je ocijenio da bi bilo dobro da dođe do promjene tog narativa, da se razgovara o svim otvorenim pitanjima, pa i o svim strahovima.
– Ljudi imaju pravo da imaju strah. Nisu ovdje u godinama rata jedni drugima dijelili čokoladu, to je bio krvavi rat. Ali se 30 godina nije radilo dovoljno na izgradnje politike povjerenja unutar BiH – smatra Špirić.
On je istakao da se bez politike povjerenja, partnerstva, dijaloga koja za bazu ima Dejtonski mirovni sporazum, teško može govoriti o uspjehu.
Špirić kaže da bi odnosi na globalnoj političkoj sceni, pa i kriza u regionu, trebali da otrijezne jednu malu zemlju punu nesporazuma kao što je BiH i da se ljudi posvete unutrašnjim problemima.
– Sve dok postoji negacija Sarajeva prema Republici Srpskoj, pa i obrnuto ponekad, mislim da nismo na dobrom putu – rekao je Špirić u intervjuu za Srnu.
DOBRO BI BILO DA POLITIČKO SARAЈEVO RAZBIЈE SVOЈE OGLEDALO U KOЈEM VIDI SAMO SEBE
Špirić je napomenuo da u BiH svi spavaju otvorenih očiju, ali da Republika Srpska mora ostati budna, budući da protiv sebe ima i političko Sarajevo i opoziciju iz Srpske.
– Dobro bi bilo da 2026. godina bude godina triježnjenja, ali ja nisam siguran – rekao je on.
Govoreći o ubrzanju evropskog puta i optužbe da ga SNSD navodno koči, Špirić je naveo da zapravo nije sreo politički subjekt iz Sarajeva koji raspravlja o evropskom putu i hoće to ubrzanje.
– Oni, dakle, imaju samo politički konsenzus u obračunu sa Banjalukom i sa Republikom Srpskom. A sve dotle dok taj politički narativ živi ovdje, nema ubrzanja tog puta – ocijenio je on.
Špirić je upitao o kakvom se napretku, a pogotovo ubrzanju evropskog puta BiH može pričati ako parlamentarna većina, koja se raspala nakon godinu i po, od međunarodnih adresa zahtijeva da se njihovi partneri u vlasti sankcionišu?
Špirić je ukazao da je vrijeme da se govori o tim zabludama i o izazovima.
– Oni su pokušali da prodaju tu priču kako je kočničar evropskog puta SNSD i Dodik. Oni će pokušati taj narativ zadrže do izbora 2026. godine. Ali, to nas ne smije obeshrabiti – poručio je Špirić.
U očuvanju interesa Republike Srpske na bazi Dejtonskog sporazuma, kaže Špirić, niko nema pravo da popusti u bilo kojem elementu.
– U godinama koje dolaze dobro bi bilo da političko Sarajevo razbije svoje ogledalo jer je u njemu sve vrijeme gledalo samo sebe, ne videći ni Srbe, ni Hrvate, ni njihove zahtjeve – naglasio je Špirić.
On je ukazao da se u BiH mora shvatiti da su svi jedni drugima potrebni kako bi bili postignuti uspjesi i na unutrašnjem planu, kao i na evropskom putu.
– Sve dok taj narativ ne bude promijenjen, nažalost, biće politika gordog posrtanja koja nije u interesu bilo koga i građana BiH – ocijenio je Špirić.
SDA ЈE PRAVILA BLOKADE I NIЈE DOZVOLILA “TROЈKI” DA SE HVALI UBRZANIM EVROPSKIM PUTEM
Komentarišući rad Parlamentarne skupštine, odnosno Predstavničkog doma i Doma naroda u prethodnom periodu, Špirić je rekao da je to vrlo teško posmatrati izolovano od opšte situacije i unutrašnjih odnosa u BiH.
– Svjedoci smo da je u ove posljednje četiri godine svijet, u političkom smislu, podivljao. Imamo regionalnu krizu, unutrašnju nestabilnost, političku nestabilnost koja se ogleda u tome da se u BiH još vode bitke unutrašnjih pobjeda i poraza – naveo je on.
Špirić kaže da je zbog toga i ocjena Brisela i Evropske komisije da BiH bilježi nedovoljan napredak na evropskom putu, zbog čega nije dobila datum otpočinjanja pregovora za članstvo.
– Dakle, 30 godina poslije Dejtona ova zemlja počiva na međusobnom strahu od jednih, drugih i trećih, a ne na povjerenju, uzajamnom poštovanju i dijalogu – ukazao je on.
Prema njegovim riječima, prva godina u kojoj je formirana parlamentarna većina postigla je određene rezultate, sve dotle dok je bila jasna.
On je pojasnio da ta većina, iako Dom naroda u ovim izborima nikad nije imao nacionalnu većinu, nije postojala u Klubu Bošnjaka jer je većinu i dalje kontrolisala SDA, koja je u ovom mandatu opozicija.
– Dakle, mi smo činili sve da ono što je dio političkog konsenzusa koji se postigao u okviru Savjeta ministara i postojeće većine bude podržano od SNSD-a unutar Doma naroda i postigli smo neke, doduše, nedovoljne rezultate, ali smo gurali naprijed sve dok političko Sarajevo, odnosno `trojka` iz Sarajeva nije vidjela da SDA neće dozvoliti da se ona hvali ubrzanim evropskim putem – rekao je Špirić.
Napomenuo je da je SDA iz opozicije činila sve da “trojku” u političkom smislu čini neuspješnom, čekajući izbore 2026. godine i to je bila zapravo najveća blokada.
– Kada nisu smjeli da ulaze u obračune sa SDA, oni su se okrenuli Republici Srpskoj, pokušavajući da od opozicije iz Srpske stvore alternativu ne politici nego Republici Srpskoj, zaboravljajući zapravo da se – ko će biti dio većine u ime Republike Srpske, pitaju birači na izborima – rekao je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda.
On je ocijenio da je to bila čista zloupotreba opozicije iz Republike Srpske, samo zarad interesa učešća u vlasti.
– S obzirom na takvu atmosferu, urađeno je dosta dobrih stvari, sem što se nije mogla stvoriti vještačka većina unutar bošnjačkog kluba – rekao je Špirić.
Umjesto da pokušaju da prave prolazno vrijeme za ono što je politički konsenzus, pojasnio je on, okrenuli su se da stvaraju destrukciju unutar Kluba Srba.
– I jednostavno, mi smo koristili ustavni mehanizam da to ne dozvolimo. I tu je bilo uspona i padova, ali i rezultata koliko je to bilo moguće – naveo je Špirić.
Ukazao je da je opozicija iz Republike Srpske učinila sve da zloupotrebom pravosudnih institucija BiH uz pomoć “trojke” i političkog Sarajeva, zlopotrebom pravosuđa, Centralne izborne komisije i OHR-a, uđe, ne bitno svjesno ili nesvjesno, u obračune sa institucijama Republike Srpske i pojedinicama iz Srpske.
Opozicija je, podsjetio je, promijenila većinu unutar Predstavničkog doma, uz pomoć SDA.
– SDA je vrlo uspješno sve činila da ne uspije ni jedan ni drugi dom. Tu sliku pokušali su da prenesu u Dom naroda, gdje su naišli na poslovničke i ustavne prepreke i mi to nismo dozvolili – naveo je Špirić.
To je, ocijenio je on, zloupotreba opozicije iz Republike Srpske.
OVO BI MOGLA BITI GODINA SRPSKE SABORNOSTI AKO SE OPOZICIЈA IZVUČE IZ ZAGRLjAЈA POLITIČKOG SARAЈEVA
On je izrazio nadu da će 2026. biti godina triježnjenja opozicije u Republici Srpskoj.
– Uvijek sam pozivao na sabornost, na jedinstvo među srpskim i delegatima i poslanicima. Vjerujem da su prepoznali zabludu u koju su ih uvukli političko Sarajevo i “trojka” iako oni i sada ne pružaju otpor takvoj poziciji – ukazao je Špirić.
On je napomenuo da je “trojka” tri godine pokušavala da posredstvom međunarodnih adresa stvori narativ da postoji politička alternativa SNSD-u iz Republike Srpske.
– Oni taj narativ pokušavaju da održe do izbora 2026. godine, pa smo svjedoci da opozicija iz Republike Srpske, prije svega SDS i PDP, predlažu zakon o Sudu i VSTS-u, gdje će im izaći u susret kroz male amandmane, kako bi Briselu poslali poruku i rekli – `vidite, ta alternativa iz Republike Srpske nas razumije i oni su poželjni partneri na izborima 2026. godine`, ne shvatajući da jedini koji te partnere definišu jesu birači, građani Republike Srpske – istakao je Špirić.
On je rekao da nema ništa protiv da građani, u trenutku kada ocijene, kreiraju političke promjene.
– Ali, dok god BiH počiva na ravnoteži straha, dok Sarajevo uspjehom za BiH smatra podrivanje Republike Srpske, njenih institucija i najistaknutijih pojedinaca, zloupotrebljavajući sve što može, siguran sam da će građani iz Republike Srpske dodatnu snagu na izborima davati SNSD-u i predsjedniku Dodiku – poručio je Špirić.
Špirić je konstatovao da je to zamka u koju je opozicija svjesno ili nesvjesno upala.
– Ne znam hoće li imati snage da naprave korak nazad, pa da se pravi neki srpski narativ u budućnosti Republike Srpske i BiH. Јa bih volio da ta politika pobijedi, ali vidjećemo. Do njih je – istakao je Špirić.
On je ocijenio da bi, ukoliko se opozicija iz Republike Srpske uspije izvući iz tog zagrljaja, 2026, a pogotovo 2027, mogla biti godina srpske sabornosti.