VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Vukanović kritikuje Stanivukovića zbog formiranja odbora „Sigurna Srpska“

    Draško Stanivuković pokrenuo je formiranje Opštinskog odbora svog Pokreta za vlast „Sigurna Srpska“ u Ugljeviku, iako partija još uvijek nije registrovana u Sudu. Prema objavi lidera Liste za pravdu i red, Nebojše Vukanovića, u odbor su uključena dva odbornika SDS i jedan bivši odbornik DEMOS-a, Nikola Dakić, radnik RiTE Ugljevik, koji je imenovan za predsjednika lokalnog odbora.

    Vukanović ističe da je „čudno da na čelo svog Pokreta za vlast Stanivuković nije postavio Rada Spasojevića ili Jova Filipovića“, oba odbornika SDS koje je, kako navodi, preusmjerio u svoj Pokret. Prema njegovim riječima, ovim potezom Stanivuković nastavlja praksu preuzimanja kadrova iz opozicionih stranaka, što je, kako tvrdi, ranije činio u Prijedoru, Šipovu, Modriči i drugim opštinama.

    – „Umjesto da Stanivukoviću uzvrate udarac i kazne njegovo neprijateljsko i nekorektno ponašanje, u SDS se povlače, prave ustupke, prećutno ili nažalost otvoreno podržavaju, poput Rada Savića, a posljedice su katastrofalne“, navodi Vukanović. Posebno ga je, dodaje, iznenadilo što se Rado Savić nedugo prije toga grlio i pozdravljao sa Stanivukovićem na promociji Pokreta u Loparama, iako je svjestan da lider „Sigurne Srpske“ nastavlja preuzimanje odbornika SDS širom Republike Srpske.

    – „Ne mogu da shvatim i razumijem ponašanje Rada Savića i funkcionera SDS, koji prećutno ili javno podržavaju Stanivukovića i njegov neprijateljski odnos prema SDS, glasno ćute ili čak javno, uz osmjeh i rukovanje, podržavaju otimačinu, korupciju i uništavanje najveće opozicione stranke koja je napadnuta sa svih strana!?“ – ističe Vukanović. On naglašava da Lista za pravdu i red, za razliku od Stanivukovića, nije pokušavala „prevući“ članove SDS u svoje redove, već štiti interese stranke i kritikuje svaku otimačinu.

    Vukanović dalje tvrdi da Stanivuković indirektno pomaže režimu Milorada Dodika. – „On odrađuje veliki posao za Dodika, uništava SDS i izaziva turbulencije u opoziciji, umjesto da se bori za izborna prava i pobjedu Branka Blanuše. Zanimljivo je da od dana izbora glasno ćuti na izborne krađe jer mu odgovara da Blanuša ne bude predsjednik, dok istovremeno marginalizuje PDP i njegove istaknute članove, okružuje se ljudima iz SNSD, DEMOS i DNS, koji garantuju da se režim neće suočiti sa ozbiljnim izazovima.“

    Vukanović zaključuje da nije lako biti sam protiv svih i da je pozicija Liste za pravdu i red često bila usamljena jer nisu spremni na „trgovinu, trule nagodbe i kompromise oko suštine“. – „Mnogi su zbunjeni i ne vide cijeli mozaik, skrivene igre i uloge pojedinaca, ali vrijeme će pokazati da smo govorili istinu i bili na strani naroda, pravde i istine“, zaključuje lider Liste za pravdu i red.

  • Dakić: NATO integracije izgledaju benigno u odnosu na EU

    Dakić: NATO integracije izgledaju benigno u odnosu na EU

    Dejtonski mirovni sporazum jedini je temelj koji garantuje opstanak Bosne i Hercegovine i do danas nije ponuđena nijedna ozbiljna alternativa koja bi uspješnije riješila bilo koje pitanje u BiH, ocijenio je profesor međunarodnog prava Dragan Dakić. Kako je rekao, Dejtonska konstrukcija pokazala se sposobnom da pomiri suštinske protivrječnosti između unitarizma i zahtjeva za samostalnošću.

    „Problem Dejtona nisu ni slovo niti njegov duh, već njegovo nesprovođenje i protivpravno mijenjanje“, naveo je Dakić u intervjuu za „Glas“. Prema njegovim riječima, proglašavanje Dejtona mrtvim ili nepoželjnim znači prihvatanje i ozakonjenje pravnog nasilja koje je nad njim vršeno.

    On je upozorio da bi odustajanje od Dejtona značilo i odustajanje od ugovorene, pravne BiH. „Ako se odustane od Dejtona, odustaje se i od pravne BiH, a faktičko stanje ostaje jedina osnova njenog unutrašnjeg uređenja“, rekao je Dakić.

    Profesor međunarodnog prava početkom mjeseca učestvovao je kao panelista na okruglom stolu „30 godina nakon Dejtona: Mir, izazovi i perspektive“, održanom u Parizu u organizaciji Predstavništva Republike Srpske u Francuskoj. Kako je naveo, skupu je prisustvovalo oko 200 učesnika iz diplomatskih, naučnih, političkih i društvenih krugova.

    „Pokazano je koliko je kontinuitet važan“, rekao je Dakić, ističući ulogu diplomatskog djelovanja Republike Srpske u Francuskoj. Dodao je da je upravo kontinuitet ključan i za razumijevanje procesa izmjena Dejtonskog sporazuma tokom njegove implementacije.

    Govoreći o prvoj deceniji nakon Dejtona, Dakić je naveo da su je obilježile modifikacije zasnovane na sili. „Radilo se o kombinaciji fizičko-vojne sile međunarodnih snaga i najgrubljeg intervencionizma visokog predstavnika“, rekao je on.

    Prema njegovim riječima, u drugoj deceniji primijenjeni su sofisticiraniji, ali i dalje nedopušteni oblici prinude, posebno kroz proces evropskih integracija. Kao prelomni trenutak naveo je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine.

    „Kulminacija je Briselski sporazum za BiH iz 2022. godine, kojim su se članovi Predsjedništva BiH i lideri parlamentarnih stranaka obavezali na sprovođenje 14 prioriteta EU, čime se suštinski mijenja Dejton“, rekao je Dakić.

    On je ukazao i na aktivizam Ustavnog suda BiH u pravcu revizije Dejtona. „Treća decenija implementacije završena je kvalitativno novim oblikom prinudne izmjene sporazuma, a to je putem krivičnog sudstva“, naveo je Dakić.

    Posebno je izdvojio odluku Ustavnog suda BiH iz 2023. godine, kojom su Kristijanu Šmitu dodijeljena zakonodavna ovlašćenja. „Time je izmijenjena ugovorena podjela vlasti i uvedena nova zakonodavna instanca na nivou BiH, iako Šmit nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN“, rekao je on.

    Prema njegovim riječima, Ustav Republike Srpske je time de fakto sveden na nivo podzakonskog akta. „Danas se krivično odgovara zbog vršenja Ustava RS ako se ocijeni da to nije u skladu sa zakonom BiH“, istakao je Dakić.

    Na pitanje o najvećoj prijetnji Dejtonskom sporazumu, Dakić je rekao da su to evropske integracije. „Spisak od 14 prioriteta Evropske komisije sadržinski je nespojiv sa Dejtonom“, rekao je on, dodajući da Briselski sporazum predstavlja efikasan instrument rekonfiguracije dejtonske BiH.

    U tom kontekstu, kako je naveo, NATO integracije djeluju benignije. „Danas je drastično narušen princip podjele vlasti u BiH, što podsjeća na stanje iz 1991. godine“, rekao je Dakić.

    Govoreći o različitim tumačenjima Dejtonskog sporazuma, Dakić je naveo da ona proizlaze iz trajnog sudara istorijskih divergentnosti. „Težište pitanja nije u tome šta piše, već kako se čita“, rekao je on.

    Komentarišući ulogu visokog predstavnika, Dakić je rekao da Republika Srpska pravi grešku izjednačavajući ranije visoke predstavnike sa Kristijanom Šmitom. „Time se zanemaruje pitanje koje jeste rješivo u korist pitanja koje nije“, naveo je Dakić.

    Govoreći o međunarodnom pravu, Dakić je rekao da ono normira samoodrživu realnost. „Republika Srpska je 1995. bila potvrđena kao takva realnost i kao takva je normirana Dejtonskim sporazumom“, rekao je on.

    Osvrćući se na geopolitičke promjene, Dakić je naveo da je multilateralizam suspendovan, a unilateralizam u usponu. „Srpska se ne treba orijentisati prema globalnim, već prema regionalnim kretanjima“, rekao je on.

    Dakić je potvrdio da je pravni posao na izradi novog Ustava Republike Srpske završen. „Dalje je sve stvar političke odluke“, rekao je on.

    Govoreći o inicijativama za formiranje trećeg entiteta, Dakić je rekao da se zahtjevi hrvatske strane moraju uzeti u obzir. „Ako bi to poboljšalo standard građana i kapacitete u BiH, nema razloga za negativan stav“, rekao je Dakić, uz upozorenje da bi svođenje Republike Srpske na status federalne jedinice dugoročno značilo odustajanje od autonomije.

  • Neotvoren granični prelaz i sporni izbori potvrđuju disfunkcionalnost BiH, kaže Višković

    Neotvoren granični prelaz i sporni izbori potvrđuju disfunkcionalnost BiH, kaže Višković

    Otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci odgođeno je zbog odluke jednog čovjeka, a posljedice takve odluke trpi cijela Bosna i Hercegovina, izjavio je u Јutarnjem programu RTRS-a v.d. direktora „Autoputeva Republike Srpske“ Radovan Višković. On je ocijenio da je riječ o potezu koji je, kako je rekao, ljudskom razumu teško shvatljiv.

    Višković je naveo da ga ne iznenađuje sama odluka, već pažnja i podrška koju je ona, prema njegovim riječima, dobila u Federaciji BiH, iako štetu ne snosi samo Republika Srpska. Kako je istakao, negativne posljedice osjećaju privreda, prevoznici i građani u cijeloj zemlji.

    Prema njegovim riječima, „Autoputevi Srpske“ imaju i direktnu finansijsku štetu, s obzirom na to da bi novi granični prelaz bio najfrekventniji prema Hrvatskoj i donio značajno povećanje prihoda od putarina. Dodao je da niko nije vodio računa ni o građanima Gradiške, koji se, kako je rekao, suočavaju sa stalnim gužvama jer se postojeći granični prelaz faktički nalazi u centru grada.

    Višković je naglasio da su svi argumenti na strani što hitnijeg otvaranja novog graničnog prelaza, podsjećajući da je Republika Srpska, uz pomoć Evropske unije, uložila značajna sredstva u izgradnju. Ocijenio je da objekat danas stoji neiskorišten kao, kako je naveo, „spomenik glupostima u BiH“, te dodao da iz Federacije BiH nije bilo reakcije na, prema njegovim riječima, neistine koje se plasiraju u javnosti.

    On je podsjetio i na odluku visokog predstavnika Kristijana Šmita, koju je ocijenio nelegalnom, a kojom je „Autoputevima Srpske“ uskraćeno više od 70 miliona KM radi isplate potraživanja u predmetu „Vijadukt“. Višković je naveo da će pravni timovi pokrenuti tužbe za nadoknadu sredstava protiv Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, Savjeta ministara i Ministarstva finansija BiH.

    Uprkos navedenim problemima, Višković je istakao da Republika Srpska nastavlja sa izgradnjom autoputeva. Naveo je da obilazi sva gradilišta, te ukazao na probleme na obilaznici „Putnikovo brdo“, gdje dio tunela prolazi kroz teritoriju drugog entiteta, zbog čega još nije dobijena građevinska dozvola. Zbog toga su, kako je rekao, rokovi izgradnje produženi za dvije godine.

    Dodao je da su na tunelu „Putnikovo brdo 1“ evidentirani i geološki problemi koji dodatno utiču na dinamiku radova. Istakao je da je ključno da se riješi pitanje projekta „Putnikovo brdo 2“, kako bi se izbjegle ozbiljne saobraćajne posljedice, posebno za Doboj.

    Govoreći o novim projektima, Višković je rekao da su u toku pripremni radovi na dionici autoputa Vukosavlje – Brčko, te da je tokom nedavne posjete Kini dogovoreno finansiranje ovog projekta. Izrazio je očekivanje da će ugovori biti potpisani u narednih 15 dana, kako bi radovi počeli već u narednoj građevinskoj sezoni, uz angažman renomiranih kineskih kompanija.

    Komentarišući neobjavljivanje konačnih rezultata prijevremenih izbora u Republici Srpskoj, Višković je ocijenio da to pokazuje izostanak odgovornosti u institucijama BiH. Istakao je da se postavlja pitanje svrhe izbora, troškova i opterećivanja građana, dodajući da izbori, prema njegovim riječima, nisu donijeli očekivane rezultate.

    On je doveo u pitanje sastav Centralne izborne komisije, navodeći da u toj instituciji sjede, kako je rekao, članovi političkih stranaka, te izrazio sumnju da će rezultati uopšte biti objavljeni. Dodao je da se CIK, kao i Ustavni sud BiH, ponaša tako da interna pravila stavlja iznad Ustava i zakona.

    Prema Viškovićevim riječima, svakodnevno se potvrđuje da Bosna i Hercegovina teško funkcioniše kao zajednica i da se pojedine institucije ponašaju samostalno, čime se dovodi u pitanje rad legalnih organa vlasti u zemlji.

  • Blanuša favorit SDS-a, Stanivuković gradi pokret, Vukanović najavljuje borbu

    Blanuša favorit SDS-a, Stanivuković gradi pokret, Vukanović najavljuje borbu

    Ni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske još nisu zvanično završeni, jer rezultati nisu potvrđeni od strane Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine, a među opozicionarima su se već počele dijeliti kandidature za dvije inokosne funkcije na opštim izborima koji bi trebalo da budu održani u jesen 2026. godine.

    Tako u SDS-u, pored stava da je Branko Blanuša pobjednik izbora za predsjednika Republike Srpske i da to nakon ponovljenog brojanja ne desetinama biračkih mjesta treba da potvrdi i CIK, očekuju da Blanušina kandidatura bude nesporna i na izborima 2026.

    Time su, htjeli to ili ne, najavili da će imati kandidata za predsjednika Republike Srpske i iduće godine.

    Ali, toj poziciji, odnosno kandidaturi, iako to javno nikada nije priznao, sigurno se nada i Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, koji u ovom trenutku sebe više ističe kao predsjednika Pokreta “Sigurna Srpska” (PSS), najavljujući da će Pokret nastupiti sa jedinstvenom listom u čitavoj Republici Srpskoj 2026. godine.

    Na pitanje “Nezavisnih novina” da li jedinstvena lista Pokreta “Sigurna Sprska” znači da će se na njoj naredne godine naći i imena istaknutih članova PDP-a koji dosad nisu bili oduševljeni formiranjem PSS, poput Igora Crnatka, jer smatraju da se PDP gura u zapećak, Stanivuković je poručio da je Crnadak dio PDP-a i da poštuje njegovo mišljenje o PSS.

    “To razumijemo i ne insistiramo ni na čemu. Šta će biti do izbora 2026, na čijoj će biti listi i kako, to je možda više pitanje za njega (Crnatka) i za razgovore koje ćemo možda imati. Smatram da on pokazuje svoj opozicioni rad i to je dobro, pokazuje jasan stav prema vlasti. Dobro je što se sa njegove strane ili strane drugih sve manje komentariše bilo ko među nama, drago mi je to. Mi smo uvijek izbjegavali da komentarišemo druge u opoziciji jer će to samo poslužiti za priču medijima, pogotovo SNSD-u”, kazao je Stanivuković.

    Komentarišući i nedavne izjave Milorada Dodika, lidera SNSD-a, da im je na prijevremenim izborima nedostajalo 150.000 sigurnih glasova jer ljudi nisu izašli na izbore, te da li PSS, ali i opozicija imaju mogućnost da nadoknade tu brojku, Stanivuković je istakao da je uvjeren da se to može nadomjestiti na bazi sloge koju opozicija, kako je naveo, mora postići.

    “Ako postoje neke razlike među nama koji mislimo da treba drugačije da izgleda stanje u Republici Srpskoj, to treba da se stiša, sve treba biti podređeno pobjedi i promjenama i alternativi koju moramo pokazati građanima. Onda sam siguran da nam SNSD ne može ništa”, rekao je, između ostalog, Stanivuković.

    Dakle, on i dalje ne želi da potencira svoje ime kao eventualnog kandidata za jednu od dvije inokosne funkcije, ali je više puta poručio da će od 2026. Pokret “Sigurna Srpska” biti najjača opoziciona snaga, te da će ubrzo prestići i SNSD.

    Ali, u priču se ovih dana aktivno uključio i Nebojša Vukanović, predsjednik Liste Za pravdu i red.

    Za njega, Branko Blanuša je predsjednik Republike Srpske, te je poručio da će se, između ostalih, u opoziciji voditi borba za člana Predsjedništva BiH.

    “Koncept i strategija su jasni, SDS će izvjesno imati predsjednika Republike Srpske, jer CIK BiH mora ponoviti izbore u tri sporne opštine, a svima je jasno da je Branko Blanuša novi predsjednik Srpske, a između nas će se voditi politička borba ko će biti kandidat za člana Predsjedništva BiH”, napisao je Vukanović putem svog bloga.

    On ostaje pri kritičkom stavu prema Stanivukoviću, tvrdeći da su osnivanjem PSS sklonjeni u stranu ključni funkcioneri PDP-a Mladen Ivanić, Igor Crnadak i Nenad Vuković. Smatra da je problem i što se u PSS dovode ljudi bliski SNSD-u.

    “Ponovo se javlja stari problem u opoziciji – sujeta, borba za ‘prvog među jednakima’, lične ambicije”, kaže za “Nezavisne novine” Mladen Bubonjić, komunikolog.

    Kada je u pitanju PDP, Bubonjić smatra da je ovo posebno rizičan trenutak, dok po pitanju opozicije u cjelini, ističe da je potreban jasan zajednički dogovor oko Branka Blanuše.

    “Stanivuković gradi lični pokret s ciljem osvajanja vlasti, dovodi ljude koji su do juče bili bliski režimu, a matična stranka kao da polako pada u drugi plan. To može kratkoročno koristiti njemu lično, ali dugoročno slabi stranačku infrastrukturu bez koje se ne dobija nijedna ozbiljna politička bitka. Vukanović i SDS, bar dio, u Blanuši vide najbolji simbol otpora Dodikovom režimu. Međutim, ako se oko njega ne izgradi jasan, zajednički opozicioni dogovor, sve će se svesti na još jedno međusobno potkopavanje. U ovom trenutku ne nazire se da bi lične ambicije i sujete mogle biti prevaziđene”, dodaje Bubonjić.

    Situaciju u opozicionim redovima novinar Goran Dakić opisuje riječima da bi “svi da budu predsjednici, a niko ne umije da dobije izbore”.

    “Nema nikakve sumnje da je Stanivuković istakao kandidaturu za jednu od dvije funkcije, kao što nema nikakve sumnje da je on jedini kadar da tu bitku i dobije. Ipak, Republika Srpska nije Banjaluka i opšti izbori nisu lokalni izbori, što će reći da će njemu trebati široka podrška i veliko je pitanje može li je obezbijediti. Vukanović računa na kandidaturu, baš kao i SDS, koji se neće odreći ‘prava prvenstva’ i svima je jasno da tu neko mora biti višak. Ko god da bude višak, taj će da radi protiv druge dvojice kandidata, pa taman ne radio ništa”, naveo je Dakić za “Nezavisne novine”.

  • Dodik poručio da je postojanje CIK-a izgubilo smisao

    Dodik poručio da je postojanje CIK-a izgubilo smisao

    Centralna izborna komisija je sebe definitivno delegitimisala kao organ koji može učestvovati u izbornom procesu, njeno postojanje izgubilo je smisao – naveo je predsjednik SNSD Milorad Dodik.

    On je naglasio da svi znaju da je postojeći sastav CIK-a izabran po partijskoj liniji, suprotno zakonu.

    – Svi znaju da nisu nezavisni, ali sada su postali navijačka grupa SDS-a, koja je sem pristrasnosti pokazala i krajnju nesposobnost. Ta sprega CIK-a i SDS-a, PDP-a i Bošnjaka postaje degutantna i ovaj organ pretvara u fontanu za ispunjavanje želja vječitih gubitnika. Farsu koju su napravili zajedno sa Šmitom čine još većom, postupajući po zahtjevima koje im svakodnevno isporučuju SDS-ovi kadrovi – ukazao je Dodik.

    Umjesto izborima, kaže, bave se liječenjem frustracija.

    – Tako da više ne možemo govoriti o Centralnoj izbornoj komisiji, već o Centru za izlječenje kompleksa – CIK ili Centru istinske korupcije – CIK – zaključio je Dodik.

  • Reakcije na Plenkovićev dolazak u Banjaluku

    Reakcije na Plenkovićev dolazak u Banjaluku

    Poruka „Tu smo za vas“, koju je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uputio tokom nedavne posjete hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, izazvala je različite reakcije u javnosti, budući da se, prema ocjenama dijela građana i političkih aktera, nije odnosila na lokalne probleme i potrebe Banjalučana.

    Tokom Plenkovićeve posjete, ponašanje gradonačelnika privuklo je pažnju javnosti, a pojedini su ga ocijenili kao neprimjereno ulozi koju obavlja. Kritike su se pojavile i na društvenim mrežama, gdje su građani izražavali nezadovoljstvo načinom na koji su gradski i republički zvaničnici dočekali gosta.

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović naveo je da je Stanivuković pokazao pretjeranu revnost prilikom susreta s Plenkovićem, ističući da se, prema njegovom mišljenju, nije poštovao diplomatski protokol. Vukanović smatra da je gradonačelnik, u toj situaciji, nastojao da se predstavi u širem političkom kapacitetu od onog koji mu formalno pripada.

    Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da ponašanje zvaničnika Republike Srpske tokom ove posjete odražava obrasce karakteristične za autoritarne političke kulture. Prema njenim riječima, u takvim sistemima često se pokazuje naglašena popustljivost prema politički snažnijima, dok se interesi građana stavljaju u drugi plan.

    Topićeva dodaje da su se tokom posjete pojedini funkcioneri pozicionirali na mjestima i u ulogama koje nisu u skladu s njihovim zvaničnim nadležnostima. Kako navodi, to je bilo vidljivo i kroz simboličke gestove i javne nastupe, koji su odstupali od uobičajenih diplomatskih standarda.

    Istovremeno, Topić ukazuje i na postupke hrvatskog premijera, navodeći da su prelazak preko zatvorenog graničnog prelaza, kao i izjave u vezi s pitanjem radioaktivnog otpada, otvorile prostor za sumnju u dosljednost politike dobrosusjedskih odnosa. Ona smatra da takvi potezi zahtijevaju dodatna pojašnjenja, posebno u kontekstu osjetljivih regionalnih tema.

    – Ako se ima u vidu retorika domaćih političara, često ispunjena naglašenim nacionalnim porukama, postavlja se pitanje kako objasniti ovakav vid popustljivosti i kakvu poruku ona šalje javnosti – navela je Topić.

    U međuvremenu, Banjaluka se suočava s dugotrajnim problemima zagađenja vazduha i komunalne infrastrukture. Gradonačelnik je ponovo najavio mjere poput ugradnje filtera na dimnjacima i nabavke električnih autobusa za javni prevoz, s ciljem unapređenja kvaliteta vazduha.

    Građani, međutim, na te najave reaguju s dozom skepticizma, podsjećajući da su slična obećanja iznošena i ranije. U komentarima na portalima i društvenim mrežama postavljaju pitanja o rokovima i načinu realizacije, kao i o tome da li će u budućim projektima ponovo biti angažovane velike regionalne kompanije, poput one koja je ranije dobila posao modernizacije javne rasvjete vrijedan 35 miliona konvertibilnih maraka.

  • Košarac: Manje tumarajte sarajevskim ulicama otiđite u Banjaluku i dogovarajte

    Košarac: Manje tumarajte sarajevskim ulicama otiđite u Banjaluku i dogovarajte

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da sarajevske “mudre” političke glave odu u Banjaluku i da se dogovaraju umjesto što tumaraju sarajevskim ulicama i po svijetu.

    – Sarajevske “mudre” političke glave neka manje lutaju i tumaraju po sarajevskim ulicama, haustorima i svijetu. Otiđite u Banjaluku i dogovarajte – napisao je Košarac na Instagramu.

  • Dodik: Prijevremeni predsjednički izbori u Srpskoj za SNSD završeni

    Dodik: Prijevremeni predsjednički izbori u Srpskoj za SNSD završeni

    Prijevremeni predsjednički izbori u Republici Srpskoj za SNSD su završeni, poručio je lider stranke Milorad Dodik.

    “Sada idemo u susret novim opštim izborima, koji će biti održani sljedeće godine. Imamo dovoljno vremena da stranku pripremimo za izbore i potpuno sam uvjeren u veliku pobjedu SNSD-a”, istakao je Dodik.

    U osvrtu na proteklu sedmicu Dodika je na Iksu naveo da je rukovodstvo stranke razgovaralo u Prijedoru i Prnjavoru sa stranačkim aktivistima i da su saslušali šta oni smatraju da treba da se uradi u narednom periodu, prenosi Srna.

  • Cilj BiH – ostanak na evropskom putu

    Cilj BiH – ostanak na evropskom putu

    Cilj BiH 30 godina poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma treba da bude ostanak na putu ka članstvu u EU, saopšteno je iz Delegacije EU.Kako je naglašeno, 30 godina nakon Dejtona BiH mora iskoristiti priliku da oblikuje svoju evropsku budućnost.

    Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas i komesar za proširenje Marta Kos istakle su da je BiH očuvala svoju otportnost, uprkos političkim preprekama tokom godine, te da je EU spremna obezbijediti mir i stabilnost u zemlji.

    Ocijenile su i da politički lideri u BiH treba da se fokusiraju na reforme potrebne za napredak.

    Dejtonski mirovni sporazum potpisan je na današnji dan 1995. godine u Parizu i tim dokumentom je formulisano da je BiH sastavljena od dva konstitutivna entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH i tri naroda Srba, Bošnjaka i Hrvata.

    Sporazum je prethodno 21. novembra iste godine parafiran u vojnoj bazi “Rajt-Peterson” u Dejtonu, a njime je okončan troipogodišnji rat u BiH započet aprila 1992. godine.

  • Dodik: Problem su oni koji misle da su iznad sporazuma

    Dodik: Problem su oni koji misle da su iznad sporazuma

    Dejton nije samo sporazum koji je donio mir, on je donio i ustavni pravni poredak, složenu unutrašnju organizaciju koja je omogućila BiH da tri decenije ostane mirna, uprkos izazovima koje nije stvorila Republika Srpska već međunarodni faktori, rekao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    Dodik je u autorskom tekstu za “Politiku” naveo da se mir u BiH ne čuva rezolucijama i pritiscima, nego poštovanjem slova Ustava BiH, koji je uspostavio ustavni poredak da bi se rat zaustavio.

    Prema njegovim riječima, svako insistiranje na unitarnim modelima u zemlji sastavljenoj od tri naroda i dva entiteta osuđeno je na neuspjeh, jer ignoriše samu suštinu njenog postojanja.

    Autorski tekst Milorada Dodika Srna prenosi u cijelosti:

    Tri decenije kasnije, jasno je da BiH funkcioniše samo kada se poštuje izvorni Dejton. Kada se institucije grade na sporazumu, a ne na nametnutim rješenjima. Kada se uvažavaju entiteti, a ne pokušavaju zaobići. Kada se odluke donose konsenzusom, a ne preglasavanjem. BiH nije zemlja koja pada zato što je složena, nego zato što neki uporno pokušavaju da je naprave nemogućom.

    Trajnu stabilnost može donijeti samo povratak načelima i odredbama izvornog Dejtonskog sporazuma: ravnopravnosti, saglasnosti i jasnog poštovanja ustavnih nadležnosti. To podrazumijeva realnost da su entiteti, a posebno Republika Srpska, ključni stubovi poretka, a ne prepreka napretku.

    U političkom smislu to podrazumijeva i dijalog, ali dijalog u kojem se odluke ne donose zato što to očekuju ambasade, nego zato što su naša potreba. Јer država koja čeka instrukcije sa strane nije država – to je administrativna zona.

    Republika Srpska je u minulih 30 godina pokazala da je politički zrela zajednica koja zna da čuva mir i razvija institucije. Ona nije remetilački faktor, već garant stabilnosti – upravo zato što insistira na onome što je potpisano, a ne na onome što je kasnije pokušano da se nametne.

    Republika Srpska nije problem u BiH – ona je razlog što Bosna i Hercegovina tri decenije nije imala novi rat.

    Srbija se kao zemlja potpisnica i garant Dejtonskog mirovnog sporazuma svih ovih 30 godina zalagala za njegovo dosljedno sprovođenje. Svaki potez Srbije bio je usmjeren ka stabilizaciji odnosa, izgradnji poljuljanog povjerenja među državama i saradnji u okviru regiona zapadnog Balkana.

    Evropa je i prema Srbiji pokazala licemerje isključujući je iz Savjeta za implementaciju mira – mada nikome nije jasno zbog čega ovo neformalno telo uopšte postoji.

    Istina je jednostavna: kada god je BiH poštovala Dejton, imala je mir. Kada ga je rušila – imala je krizu.

    Trideset godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma vrijeme je da se na ovaj dokument ponovo pogleda bez strasti, bez ideoloških magli i bez političkih eksperimenata koji su ga godinama razgrađivali.

    Dejton nije samo sporazum koji je donio mir, on je donio i ustavni pravni poredak, složenu, unutrašnju organizaciju koja je omogućila BiH da tri decenije ostane mirna, uprkos svim izazovima koje nije stvorila Republika Srpska, već uglavnom međunarodni faktori sa promjenljivim političkim agendama.

    Za Republiku Srpsku, Dejtonski sporazum je međunarodni sporazum koji je potvrdio temelj njenog političkog postojanja i garancija njenih nadležnosti.

    To nije jednostavna interpretacija, nego jasno ispisana ustavna arhitektura: Republika Srpska ima sve nadležnosti osim onih koje su uređene Ustavom BiH za popunu na zajedničkom nivou.

    Tokom proteklih 30 godina ta ustavna norma je sistematski potkopavana, otimanjem nadležnosti. Visoki predstavnici strana potpisnica Aneksa 10, koji se izvitoperio u lažnog stranog gaulajtera kao antidejtonska hibridna pojava, mimo međunarodnog prava i bez saglasnosti domaćih institucija, sprovodili su političke zahvate koji nisu bili u skladu sa slovom Dejtona.

    Umjesto čuvanja sporazuma, stvaran je paralelni sistem vlasti koji je krhku ravnotežu narušio, a ne ojačao. Zato danas treba jasno reći: najveći problem BiH nisu entiteti, već oni koji misle da mogu biti iznad Ustava i međunarodnog prava, a pogotovo oni koji na to pristaju.

    Uprkos svemu tome, Republika Srpska je ostala dosljedna stvarnom Dejtonu – onom kakav je potpisan 1995. godine, a ne naknadno prepravljenim verzijama. Od te dosljednosti, ma koliko je pojedini krugovi osporavali, zavisi i stabilnost BiH i njen opstanak.

    Ne zato što tako želi jedan politički akter, nego zato što je to jedini okvir koji uvažava političku realnost i jednakost naroda. A politička realnost je neumoljiva: bez saglasnosti Srba – nema odluke u BiH. To nije pretnja, to je dejtonska činjenica.

    Danas, tri decenije kasnije, jasno je da BiH funkcioniše samo kada se poštuje izvorni Dejton. Kada se institucije grade na sporazumu, a ne na nametnutim rješenjima. Kada se uvažavaju entiteti, a ne pokušavaju zaobići. Kada se odluke donose konsenzusom, a ne preglasavanjem.

    BiH nije zemlja koja pada zato što je složena, nego zato što neki uporno pokušavaju da je naprave nemogućom.

    Stabilnost BiH nikada nije bila proizvod centralizacije, kako se često pogrešno tvrdi, nego ravnoteže. Nejednakost u odlučivanju nije donijela efikasniju državu, već produbila nepovjerenje.

    Svako insistiranje na unitarnim modelima u zemlji sastavljenoj od tri naroda i dva entiteta osuđeno je na neuspjeh, jer ignoriše samu suštinu njenog postojanja. Dejton je uspješan kad ga poštuju svi, a problematičan samo kad ga neko pokušava “popraviti”.

    Umjesto toga, trajnu stabilnost može donijeti samo povratak načelima i odredbama izvornog Dejtonskog sporazuma: ravnopravnosti, saglasnosti i jasnog poštovanja ustavnih nadležnosti.

    To podrazumijeva realnost da su entiteti, a posebno Republika Srpska, ključni stubovi poretka, a ne prepreka napretku. U političkom smislu to podrazumijeva i dijalog, ali dijalog u kojem se odluke ne donose zato što to očekuju ambasade, nego zato što su naša potreba. Јer država koja čeka instrukcije sa strane nije država – to je administrativna zona.

    Republika Srpska je u minulih 30 godina pokazala da je politički zrela zajednica koja zna da čuva mir i razvija institucije. Ona nije remetilački faktor, već garant stabilnosti – upravo zato što insistira na onome što je potpisano, a ne na onome što je kasnije pokušano da se nametne.

    Danas, kada se ponovo otvaraju rasprave o budućnosti BiH, krajnje je vrijeme da se ta činjenica uvažava i u Sarajevu i u međunarodnim krugovima.

    Republika Srpska nije problem u BiH – Republika Srpska je razlog što BiH tri decenije nije imala novi rat.

    Dejtonski sporazum je omogućio prestanak rata i uspostavio okvir za politički mir. Njegova snaga je u ravnoteži, a ne u sili. U dogovoru, ne u pritisku. U uvažavanju realnosti, ne u pokušajima da se ona zameni birokratskim željama opadajućih centara moći.

    Mir se u BiH ne čuva rezolucijama i pritiscima, nego poštovanjem slova Ustava BiH, koji je uspostavio ustavni poredak da bi se rat zaustavio.

    Zato obilježavanje 30 godina Dejtona nije samo sjećanje na dan kada je rat prestao nego i podsjećanje da mir traje samo onoliko koliko se poštuje sporazum koji ga je uspostavio.

    Republika Srpska ostaje posvećena tom sporazumu – jer od toga ne zavisi samo njen položaj nego i budućnost BiH kao sistema koji može da opstane jedino ako se temelji poštuju, a ne potiru.

    Dejton je jedini razlog što BiH još postoji, a za Republiku Srpsku on je mnogo više od pravnog okvira – on je potvrdio našu Republiku kao mesto mira i stabilnosti za srpski narod, u koju smo u Odbrambeno-otadžbinskom ratu ugradili najvrednije što imamo.

    Za neke u BiH, međutim, isti taj sporazum predstavlja “ludačku košulju”, što samo pokazuje da ih ne vodi briga za BiH, nego mržnja prema Republici Srpskoj i srpskom narodu.

    Upravo zbog takvih poriva, Republika Srpska uvek mora biti budna, postojana i spremna da odbrani sebe i svoje mjesto u poretku koji je Dejton stvorio.

    Podmetnuti narativi da je evropski put BiH ujedno i put centralizacije BiH je lažan i antidejtonski, on je ujedno i antievropski.

    To je najbolje vidljivo sada kada je EU u ozbiljnoj sistemskoj krizi, krhka kao zajednica, bez liderstva, ideologije, ugrožene budućnosti i perspektive, društveno i socijalno razorena zbog migracija, okrenuta militarizaciji i novim ratovima, čije su vrijednosti propale, a ekonomija se survala.

    EU ne nudi više ništa, osim nestabilnosti, nesigurnosti i potpune neizvjesnosti.

    Dozvoliti da nama uzima suverenitet zbog nekih njihovih dalekih ciljeva može da bude samo utočište za naivne.

    Srbija se kao zemlja potpisnica i garant Dejtonskog mirovnog sporazuma svih ovih 30 godina zalagala za njegovo dosljedno sprovođenje. Svaki potez Srbije bio je usmjeren ka stabilizaciji odnosa, izgradnji poljuljanog povjerenja među državama i saradnji u okviru regiona zapadnog Balkana.

    Evropa je i prema Srbiji pokazala licemjerje isključujući je iz Savjeta za implementaciju mira (mada nikome nije jasno zbog čega ovo neformalno telo uopšte postoji).

    Ruska Federacija istrajava na Dejtonskom sporazumu, zbog čega je i sama imala problema sa onim što se do sada zvalo kolektivni Zapad. U stavovima Ruske Federacije se najbolje može spoznati šta je izvorno slovo Dejtonskog sporazuma. Ruska Federacija nikada nije radila za račun jedne strane nauštrb drugih u BiH.

    Trampova Amerika je Amerika mira i saradnje, uvažavanja interesa drugih. Stavovi predsjednika Trampa da Amerika neće graditi tuđe države (mi čitamo BiH), da neće graditi tuđe nacije (mi čitamo da neće graditi Bosance kao naciju), da Amerika neće intervenisati u unutrašnje stvari drugih zemalja (mi čitamo BiH), predstavljaju afirmaciju istinskih odredbi Dejtonskog sporazuma.

    Najnovije odredbe predsjedničke strategije SAD za nacionalnu bezbjednost sve to potvrđuju, afirmišu prava naroda (mi čitamo i srpskog) da odlučuje o svojim interesima ravnopravno sa drugima – mi to vidimo kao svjetlo na kraju mračnog Klintonovog, Obaminog, a pogotovo Bajdenovog tunela.