Kategorija: Politika

U analizi položaja srpskog naroda u susjednim državama, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić ocijenio je da je ulazak Srba u institucije Crne Gore istorijski iskorak koji se ne smije ugroziti unutrašnjim podjelama. On je naglasio da je participacija u vlasti donijela konkretne benefite građanima koji su decenijama bili diskriminisani na nacionalnoj osnovi.

„Srbi su prvi put ušli u institucije. Srbin nije mogao da radi nigdje. Električar, sekretarica, nigdje. Poslije gubitka Đukanovića, Srbi su počeli da rade. To je sad jedan i glasački benefit“, naveo je Stevandić.

Stevandić je posebno istakao važnost zajedničkog djelovanja i komunikacije između lidera Srba u Crnoj Gori, poput Mandića i Kneževića, kako bi se sačuvao kapital stečen promjenom vlasti. On smatra da Republika Srpska i Srbi u Crnoj Gori predstavljaju ukupnu srpsku nacionalnu vrijednost koja prevazilazi lokalne granice.

„Republika Srpska nije vrijednost samo nas u Republici Srpskoj, to je ukupna srpska vrijednost. Jedina pobjeda u zadnjih dvjesta godina. Tako u Crnoj Gori ne smije da se prospe taj benefit“, poručio je Stevandić.

Kao pozitivan primjer regionalne saradnje, on je naveo redovna okupljanja povodom Svetosavskih akademija u Skoplju i zajedničke projekte poput izgradnje bolnice u Trebinju. Prema njegovim riječima, prisustvo najviših zvaničnika Srbije, Srpske i Crne Gore na takvim događajima šalje snažnu poruku o jedinstvu i zajedničkoj budućnosti.

„Šta god da se negdje poremetilo, to je… kad smo zajedno i blizu, to je veličanstveno, vjerujte. I to nas na neki način obavezuje za sutra“, istakao je on.

 Stevandić je podsjetio na opasnost od laži i manipulacija u političkom prostoru, posebno u vezi sa istorijskim temama poput Jasenovca. On je naglasio da je neophodno pomoći narodu da prepozna istinu i odbrani se od politika koje se temelje na dezinformacijama.

Promjena u vrhu američke administracije i povratak Donalda Trampa predstavljaju ključnu šansu za relaksaciju pritisaka na Republiku Srpsku i Srbiju, smatra predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić. On je ocijenio da je Trampov ideološki okvir zasnovan na suverenizmu kompatibilan sa politikama koje vode lideri u regionu poput Vučića, Orbana i Dodika.

„Tramp je sigurno jedna ličnost od koje možete svašta da očekujete i u tome možete da očekujete da vas iznenadi. Tramp ipak je suverenista. Ideološki on je suverenizam, a suverenista je i Vučić, suverenista i Orban“, izjavio je Stevandić.

Stevandić je podsjetio da je Republika Srpska već imala pozitivna iskustva sa dijelovima Trampove administracije koji su u prethodnom periodu smanjili intenzitet pritisaka na Banjaluku. On smatra da je takav pristup omogućio Srpskoj da se izvuče iz teških situacija izazvanih pokušajima oduzimanja entitetske imovine.

„Mi smo imali iz Republike Srpske sreće sa dijelom te administracije, da su oni popustili taj pritisak koji je bio prema nama. Nama je to izlazna strategija nekada“, pojasnio je Stevandić važnost globalnih političkih promjena.

Prema njegovim riječima, suverenistički model vladavine nije samo politička opcija, već „autoput spasa“ za narode koji žele da sačuvaju sopstvenu samostalnost u odlučivanju. On je naglasio da se takva politika direktno suprotstavlja modernim trendovima koji pokušavaju da uruše nacionalne institucije.

„Nas će suverenizam da spasi, neće neki ‘voke’ (woke). Mi ne možemo da mu budemo nezahvalni na tom suverenističkom modelu koji je nama možda autoput spasa“, istakao je Stevandić.

U zaključku, Stevandić je naveo da uprkos određenom balansu koji je uspostavljen sa američkom administracijom, ne treba potcijeniti lobističke napore drugih strana u Vašingtonu. On je poručio da srpski narod mora ostati mudar i odan suverenističkim principima kako bi iskoristio povoljne međunarodne okolnosti.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić ocijenio je da su se strateški pravci Srbije, posebno u segmentu robnih rezervi i nabavke PVO sistema, pokazali kao presudni faktori bezbjednosti u trenutnim globalnim okolnostima. On je naglasio da se svijet nalazi na ivici rata i da zemlje bez organizovane odbrane i resursa rizikuju da nestanu sa političke mape.

„Samo dvije godine poslije toga vidjeli ste svijet na ivici rata i da zemlje koje nemaju organizovanu svoju odbranu i koje nemaju odbrambene resurse, neće moći da učestvuju, nestaće“, izjavio je Stevandić.

Prema njegovim riječima, jačanje Srbije kao regionalne sile izazvalo je pokušaje slabljenja države iznutra, jer spoljni pritisci nisu dali željene rezultate. On smatra da je pojava različitih vidova unutrašnje destabilizacije direktno povezana sa rastom moći Srbije koji je prešao granice koje su projektovale određene strane sile.

„Onda se išlo na slabljenje iznutra jer spolja nije moglo, uvijek je to najbolji način. Ja neću da se miješam u ove neke kadrovske i tako dalje, on je strateški to dobro osmislio“, naveo je Stevandić govoreći o potezima predsjednika Vučića.

Stevandić je upozorio da evropske institucije, uključujući parlamente i ministarstva, već duže od godinu dana sprovode ozbiljne organizacione pripreme za ratni sukob. On je kritikovao dio javnosti koji, prema njegovom mišljenju, ne percipira ozbiljnost situacije i fokusira se na blokade ulica umjesto na nacionalnu odgovornost.

„Kompletna Evropa je u ratnim pripremama. Sva. Svi parlamenti, vlade, ministarstva, svi. I to traje već godinu i nešto dana“, istakao je Stevandić, dodajući da su institucije u potpunosti fokusirane na odbrambene resurse.

Govoreći o situaciji u Republici Srpskoj, Stevandić je ukazao na značaj zaštite imovine i ulogu Srbije u očuvanju te sigurnosti. On je podsjetio na periode političkog progona i potjernica, naglasivši da je Srbija bila ključni oslonac koji je omogućio opstanak i međunarodnu komunikaciju zvaničnika Srpske.

„Da niste imali tu neku sigurnost u Srbiji… Pa kako bih ja to učinio da nisam imao Srbiju tada? Pa nikako. A mi smo uspjeli da stvorimo jednu vrstu slike da smo mi politički progonjeni, i to nas je spasilo“, objasnio je Stevandić.

Stevandić je naglasio da je nacionalna i ljudska odgovornost prema društvu ključna u vremenu globalnih tenzija i pokušaja destabilizacije. On je poručio da Srbija mora ostati stabilna i jaka jer je to od životnog interesa za cijeli region, a posebno za Republiku Srpsku koja bez te podrške ne može.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić ocijenio je da odluke i postupci Ustavnog suda BiH, Centralne izborne komisije i drugih institucija nisu slučajni, te da predstavljaju kontinuirani pritisak na institucije Republike Srpske, poručivši da je neophodna stvarna, a ne samo deklarativna reakcija radi njihove zaštite.

Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH kojom je neustavnim proglašen prethodni saziv Vlade Republike Srpske, Minić je rekao da je takav ishod bio predvidiv. Kao primjer naveo je rad CIK-a BiH, za koji tvrdi da nije bio u stanju da na vrijeme provede ni osnovne izborne procese, te da se ponavljanje izbora dešava isključivo u sredinama gdje je pobijedio kandidat SNSD-a.

Prema njegovim riječima, ponovljeni izbori neće biti okončani u rokovima koje su najavili nadležni, jer se, kako je naveo, produžavanjem procesa stvara pritisak na institucije Republike Srpske. Dodao je da se u pojedinim sredinama, poput Zvornika, najavljuje dolazak novih biračkih odbora, što, kako tvrdi, ranije nije bila praksa.

Minić je poručio da se, prema njegovom mišljenju, radi o koordinisanoj akciji koja je započela djelovanjem visokog predstavnika, za kojeg je rekao da je nelegalno izabran, a nastavila se kroz Sud BiH i Ustavni sud BiH. Naveo je da je riječ o sudu u kojem nema sudija iz Republike Srpske, kojem je mandat istekao, ali je produžen odlukom visokog predstavnika, te koji, kako je rekao, mijenja pravilnike po potrebi.

Istakao je da Republika Srpska nema problem ni sa kim, ali da, kako tvrdi, postoji očigledno različit odnos međunarodnih i pravosudnih institucija prema Srpskoj i Federaciji BiH. Kao primjer naveo je formiranje Vlade Federacije BiH, za koje je rekao da je zahtijevalo stavljanje Ustava van snage, ali da na to nije bilo reakcije nadležnih institucija.

Minić je podsjetio da je, kako kao premijer, tako i ranije kao ministar, više puta pružao ruku saradnje političkim akterima u Federaciji BiH, ali da ta saradnja, prema njegovim riječima, nikada nije bila prihvaćena. Dodao je da se u Srpskoj stalno suočavaju sa osporavanjem praznika i identitetskih pitanja, naglašavajući da je neophodno započeti normalan život ili će, kako je rekao, doći do iznuđenih reakcija.

Govoreći o regionalnoj saradnji, Minić je istakao značaj odnosa Republike Srpske sa Srbijom, naglašavajući da ne postoji opština u Srpskoj u kojoj Srbija nije realizovala neki projekat. Poručio je da se Republika Srpska osjeća snažnije kada uz sebe ima jaku Srbiju.

Nakon sastanka na Tari, Minić i premijer Srbije Đuro Macut potpisali su zaključak kojim se usvaja protokol o formiranju mješovite radne grupe za projekat „Višegrad – Vardište – Mokra Gora“. Minić je rekao da će izgradnja uskotračne pruge omogućiti da Višegrad postane značajna turistička destinacija, te da je cilj infrastrukturno povezivanje Republike Srpske i Srbije.

Dodao je da su razgovarali i o drugim infrastrukturnim projektima, uključujući završetak auto-puta Beograd – Banjaluka, koji, prema njegovim riječima, ima veliki ekonomski značaj, kao i o projektu Aerodroma Trebinje, za koji je naveo da se suočava sa administrativnim preprekama.

Premijer Srbije Đuro Macut izjavio je da potpisivanje sporazuma predstavlja otvaranje novog poglavlja saradnje i nastavak napora da se ojačaju kulturne, privredne i infrastrukturne veze srpskog naroda sa obje strane Drine. Dodao je da projekat revitalizacije pruge ima potencijal da Višegrad i Andrićgrad pozicionira kao važno kulturno i turističko središte.

Na Tari je održan i sastanak međuvladinih grupa u vezi sa projektom revitalizacije pruge, a Minić je tom prilikom, kao član Glavnog odbora SNSD-a, komentarisao i političku situaciju u Republici Srpskoj. Izjavio je da očekuje pobjedu SNSD-a na ponovljenim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, te da SDS, prema njegovim riječima, neće priznati rezultate ukoliko izgubi izbore.

Minić je rekao da postoji namjera da se, kroz bojkot i osporavanje izbora, dodatno pojača politički pritisak i stvore tenzije, te ponovio tvrdnju da CIK BiH, zajedno sa pravosudnim institucijama, želi da preuzme ulogu u uređivanju političkog sistema.

Iz SDS-a su ranije poručili da ne isključuju mogućnost bojkota ponovljenih izbora ukoliko CIK BiH ne izmijeni pravilnik kojim se, kako navode, onemogućava akreditacija novih članova biračkih odbora i posmatrača. CIK BiH je odlučio da ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske budu održani 8. februara na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica širom Republike Srpske i Brčkog.