VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Vidović: Predloženi budžet rezultat analize, a ne spisak nečijih želja

    Vidović: Predloženi budžet rezultat analize, a ne spisak nečijih želja

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je predloženi budžetski okvir za narednu godinu od 7,409 milijardi KM veći za 659 miliona KM ili 9,8 odsto nego ovogodišnji, te poručila da je urađen na osnovu analize stanja u Srpskoj, a ne nečijih želja.

    – Da je to spisak želja, kao što su već počeli da tvrde pojedini, onda bi daleko veći bili procenti rasta prihoda. Oni su, zaista, niski i zato smo jednim djelom otišli u deficit. Očekujemo da vidimo kakav će biti rast prihoda, a sigurno će biti veći nego što smo predložili – istakla je Vidovićeva.

    Ona je naglasila da budžet Republike Srpske nikada nije bio spisak bilo čijih želja, jer se sve planirano uvijek i izvrši.

    – To je konstantna priča opozicije, kao što je i konstantna priča da ćemo bankrotirati, a vidi se da nismo. Nikome ko živi u Republici Srpskoj i ko je voli nije do toga – kaže Vidovićeva.

    Ona je naglasila da je Republika Srpska stabilna, da su iz ovogodišnjeg republičkog budžeta izmirene sve obaveze, kao i one po osnovu zaduženja, te isplaćena sva prioritetna davanja definisana Zakonom o budžetskom sistemu.

    Govoreći o Prijedlogu budžeta za 2026. godinu koji će se naredne sedmice naći na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, Vidovićeva je navela da su planirani budžetski prihodi od 5,588 milijardi KM, što je više za 116 miliona KM ili 2,1 odsto od ovogodišnjih, dok su rashodi 5,76 milijardi KM i veći su za 337 miliona KM ili 6,2 odsto.

    Kada je riječ o planiranim budžetskim prihodima za narednu godinu, Vidovićeva je istakla da su poreski prihodi projektovani na 5,2 milijarde KM, a neporeski na 410 miliona KM.

    NAЈVEĆI RASHODI ZA PENZIЈE I BORAČKO INVALIDSKU ZAŠTITU

    Osvrćući se na budžetske rashode, Vidovićeva je ukazala da su najveći iznosi planirani za penzije i boračko invalidsku zaštitu.

    – Za iduću godinu penzije se povećavaju za 6,55 odsto, jer je tolika bila računica po Zakonu o PIO, te je planirano da se za te namjene izdvoji 2,163 milijarde KM, što je za 10 odsto više nego u ovoj godni – navela je Vidovićeva.

    Ona je istakla da je velika je stavka i na troškovima planirana na 1,407 milijardi KM i da su ta izdvajanja veća za 86 miliona ili 6,5 odsto nego ove godine.

    – Kod budžetskih korisnika nisu povećavane plate, izuzev prosvjete. I kod osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, te kulture, svi radnici su dobili povećane plate linearno po 100 KM, kako smo odlučili prije tri godine, i to je usklađivanje plata prosvjetnih radnika sa administracijom. Sada taj period izlazi i to usklađivanje plata iznosi, prema prijedlogu, 21 milion KM – precizirala je Vidovićeva.

    Ona je napomenula da su povećane plate za sudije i tužioce jer se isplaćuju po Zakonu o platama sudija i tužioca i automatski se koriguju sa rastom prosječne plate u Republici Srpskoj, te da je to povećanje teško ukupno 4,3 miliona KM.

    Kada su u pitanju boračka davanja, kaže Vidovićeva, ukupno je za narednu godinu planirano da bude isplaćeno 579,2 miliona KM ili 97 miliona KM više nego ove godine ili u procentima izrženo više za 25 odsto.

    Vidovićeva je navela da su u okviru tih izdvajanja najveća ona za borački dodatak i iznose 295,5 miliona KM, što predstavlja povećanje od 60 miliona KM, dok je za invalidnine predviđeno 230 miliona KM, i to je povećanje od 28,5 miliona KM ili 14,1 odsto.

    – Imamo i unapređenje materijalnog položaja boraca za šta je predviđeno 9,6 miliona KM i više je za 3,6 miliona KM ili za 60,8 odsto nego ove godine. Za odlazak boraca u banje planirano je 1,5 miliona KM i više je za 100 odsto nego ove godine. Za zdravstvenu zaštitu boraca koja se iz budžeta plaća Fondu zdravstevnog osiguranja namijenjeno je 24 miliona KM, što je više za 9,5 miliona KM –  kaže Vidovićeva.

    POVEĆANA IZDVAЈANjA ZA ZDRAVSTVO I SOCIЈALNU ZAŠTITU ZA 14 MILIONA KM

    Ona je istakla da je za zdravstvo i socijalnu zaštitu za 2026. predviđeno ukupno 662 miliona KM ili 14 miliona KM više nego ove godine.

    – Za Fond zdravstevnog osiguranja biće izdvojeno 277 miliona KM, odnosno 13,6 miliona KM više ili za 5,2 odsto u odnosu na ovu godinu. Za Univerzitetski klinički centar /UKC/ Republike Srpske planirana su izdvajanja 70 miliona KM, kao što je to i u ovoj godini – rekla je Vidovićeva.

    Prema njenim riječima, za investicije u zdravstvu predviđena su 62 miliona KM ili manje za oko 2,5 miliona KM nego u ovoj godini, jer se završava dio investicija.

    Ona kaže da će za socijalnu zaštitu i lične invalidnine iz budžeta biti izdvojeno više od 70 miliona KM ili za pet miliona KM više nego u ovoj godini, dok je za nezaposlene roditelje koji imaju četvoro i više djece namijenjeno 70 miliona KM.

    – Za Fond dječije zaštite izdvaja se 45 miliona KM, plus doprinos koji taj fond naplaćuje, što je na nivou kao i ove godine. Procjena je da će Fond moći izmiriti sve svoje zakonom propisane obeveze, a, ako dođe do manjka sredstava, budžet odmah povećava svoj iznos, kako bi se te obaveze uredno izvršile – rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da je za obrazovanje, učenički i studentski standard, bez plata zaposlenih, previđeno je 85,3 miliona KM, stipendije 5,2 miliona KM, sufinansiranje školarine četiri miliona KM, nabavku udžbenika 6,3 miliona KM, te prevoz učenika 4,8 miliona KM.

    ZA PRIVREDU VIŠE OD 450 MILIONA KM

    Vidovićeva je istakla da je Prijedlogom budžeta za narednu godinu za privredu predviđeno 457 miliona KM ili 5,5 miliona KM više nego u ovogodišnjem.

    – Za podsticaj za povećanje plata radnika predviđeno je 12,6 miliona KM, što se odnosi na one poslodavce koji povećaju plate radnika gdje budžet vraća iznose za poreze i doprinose. To je manje u odnosu na prethodni period za 33 odsto jer je Ministarstvo privrede i preduzetništva izmijenilo svoj pravilnik, prema kojem se ne subvencionišu porezi i doprinosi za banke, kao i priređivače igara na sreću – rekla je Vidovićeva.

    Među podsticajima u privredi, budžetom za narednu godinu planirana su 23 miliona KM, a za nove tehnologije i unapređenje privrednih aktivnosti namijenjena su dva miliona KM, što je kao i u ovoj godini.

    Ona je navela da je za “Vode Srpske” predviđeno 15 miliona KM, za “Željeznice Republike Srpske” 10 miliona KM, zatim za “Aerodrome” dva miliona KM, a za “Pošte Srpske” jedan milion KM.

    Prema njenim riječima, nije se mijenjala predložena visina podsticaja za poljoprivredu koji ostaju na 180 miliona KM.

    Ona je napomenula da će za Zavod za zapošljavanje biti usmjereno 10 miliona KM za podršku zapošljavanju, a da je isti iznos namijenjen i za Fond solidarnosti.

  • Pred poslanicima budžet za 2026

    Pred poslanicima budžet za 2026

    Pred narodnim poslanicima će se u utorak, 16. decembra, naći Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2026. godinu, po hitnom postupku.

    Buždet će iznositi 7,4 milijardi KM, a Srpskainfo je detaljno provjerila kako će se taj novac raspoređivati.

    Pojedine stavke već sada “bodu” oči.

    Ono što je posebno zanimljivo, jeste da je budžet predsjednika Republike Srpske (ko kog da to bude), za narednu godinu povećan sa ovogodišnjih 77 na više od 80 miliona maraka.

    S druge strane, premijer Savo Minić odlučio je smanjiti budžet Vlade sa 31,5 miliona na 27,1 milion KM.

    Dok Vlada steže kaiš, pojedine institucije dobijaju dodatna sredstva – Narodna skupština RS raste sa 16,2 na 17,9 miliona, a Vijeće naroda sa 4,7 na 5,1 milion KM.

    Jedna stavka posebno “iskače” – budžet Republičke izborne komisije eksplodirao je sa 185.000 KM na 1,33 miliona, od čega milion maraka ide direktno za finansiranje izborne kampanje. Jasno je da politika već sada “gricka” sredstva za predizborne aktivnosti.

    Kada je riječ o ministarstvima, situacija je prava mješavina – od drastičnih smanjenja do značajnih povećanja.

    Najveći pad doživjelo je Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju – umjesto 94,5 miliona KM, Zlatan Klokić će imati tek 43,3 miliona. Što se lobiralo, lobiralo se.

    Ministarstvo privrede i preduzetništva, koje vodi Vojin Mitrović, smanjuje budžet sa 48 na 42,8 miliona, što znači da će i subvencije biti smanjene za oko šest miliona.

    Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, na čelu sa Alenom Šeranićem, dobija četiri miliona manje – umjesto 559,4 ide im 555,4 miliona KM – a najviše je pogođena stavka grantova, koja opada sa 90,5 na oko 85 miliona.

    Ministarstvo trgovine i turizma, na čijem je čelu Denis Šulić, drugim rebalansom je, podsjetimo, dobilo 17 miliona KM više – sa 13,4 miliona KM na 30,4 miliona maraka – a sada raste na 34,9 miliona KM.

    Rast bilježi Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite, koje vodi Danijel Egić, i to sa 505,9 miliona na 601,3 miliona KM.

    Sredstva su utanjila kod Ministarstva uprave i lokalne samouprave, na čijem je čelu Senka Jujić, i to sa 9,97 na 7,51 milion KM, pri čemu je najviše smanjena stavka grantovi – sa 2,68 miliona KM na svega 330.000 KM.

     

  • Košarac: Nevjerovatna umišljenost u Sarajevu

    Košarac: Nevjerovatna umišljenost u Sarajevu

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac ocijenio je da u Sarajevu postoji nevjerovatna umišljenost da sve što kažu mora da je evropski put, naglasivši da ne može bez saglasnosti institucija Republike Srpske.

    – Nevjerovatna je umišljenosti u Sarajevu – sve što kažu mora da je evropski put. Glupost! Shvatite – Republika Srpska ima svoj kapacitet i stav, koji treba da poštujete – rekao je Košarac.

    Naglasio je da je jedini ispravan put saradnja sa Srpskom.

    – Ne ubjeđujte nas, već sarađujete i usaglašavajte stavove sa Srpskom. To je jedini ispravni put – napisao je Košarac na društvenoj mreži Instagram.

  • Čović: Visoki predstavnik nema šta raditi u BiH, bolje da zašutim na izjave Konakovića

    Čović: Visoki predstavnik nema šta raditi u BiH, bolje da zašutim na izjave Konakovića

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je da aktuelna politička kriza u BiH nije najveća od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

    – Vratio bih vas 25 godina unazad da vidite šta je prava kriza – rekao je Čović, podsjećajući da je tadašnji visoki predstavnik donio stotine odluka kada je “140 hrvatskih predstavnika sankcionisano”.

    Reagovao je i na izjavu ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića, koji je naveo da se u BiH ne može bez međunarodnih institucija.

    – Bolje da zašutim na izjave Konakovića – rekao je Čović, navodeći da Konaković vjerovatno nije tako mislio.

    Čović se prisjetio i slučaja Hercegovačke banke, upitavši je li iko odgovarao za taj proces nakon 25 godina. Naglasio je da je tada “uništen sistem”, ali da su ga “nekako preživjeli”.

    – Јedan dio vas zna da smo imali pisane dokumente da se ekonomska moć Hrvata mora spustiti zbog druga dva naroda i to se radilo svim sredstvima – rekao je Čović u Zagrebu na konferenciji o Dejtonu.

    Јedna od njegovih ključnih poruka bila je da se OHR treba hitno zatvoriti, uz obrazloženje da nije riješeno pitanje državne imovine.

    Govoreći o Јužnoj interkonekciji, rekao je da je zakon usvojen preglasavanjem te da je cilj “izbaciti Bh gas iz projekta i dati koncesiju američkoj kompaniji”.

    Na kraju je zaključio da Visoki predstavnik nema šta raditi u BiH.

  • Budžet predsjednika Srpske povećan

    Budžet predsjednika Srpske povećan

    Budžet predsjednika Republike Srpske za narednu godinu povećan je sa ovogodišnjih 77 na više od 80 miliona maraka, pokazuje prijedlog Budžeta RS koji je naknadno uvršten u dnevni red redovne sjednice Narodne skupštine zakazane za utorak.

    U strukturi predsjedničkog budžeta najveće povećanje je napravljeno na stavci Projekti podrške za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za djecu i omladinu koja je sa 27,5 koliko je iznosila po drugom rebalansu ovogodišnjeg budžeta povećana na okruglo 35 miliona KM. Toliko je bilo predviđeno i prvobitnim budžetom za tekuću godinu, ali očigledno da je oko sedam i po miliona maraka ostalo neutrošeno.

    U vrijeme dok predsjedniku Srpske povećava budžet, predsjednik Vlade Savo Minić smanjio je svoj budžet za skoro 4,5 miliona maraka. Premijer je budžet Vlade sa ovogodišnjih 31,5 skresao na 27,1 milion KM.

    Dok je Vladi smanjen budžet, Narodna skupština i Vijeće naroda RS dobili su povećanje. Budžet NSRS je sa 16,2 povećan na 17,9 miliona, dok je Vijeće naroda RS dobilo povećanje od oko deset posto, pa će delegati raspolagati sa 5,1 umjesto ovogodišnjih 4,7 miliona KM.

    Budžet je rapidno skresan i više nego prepolovljen Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS na čijem čelu je Zlatan Klokić. Budžet ovog ministarstva je smanjen sa 94,5 miliona KM na 43,3 miliona maraka.

    Ministarstvu privrede i preduzetništva budžet je sa ovogodišnjih 48 miliona maraka, prijedlogom za sljedeću godinu smanjen na 42,8 miliona KM. Vidljivo je da će smanjene biti subvencije i to upravo za oko šest miliona maraka, prenosi Capital.

    S druge strane, budžet će za oko sedam miliona maraka biti povećan Agenciji za agrarna plaćanja Republike Srpske, a najveće povećanje se odnosi na subvencije za razvoj poljoprivrede i sela.

    Budžet je za oko četiri miliona maraka smanjen i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite i to sa ovogodišnjih 559,4 miliona KM na 555,4 miliona maraka. Najviše je smanjena stavka grantovi i to sa 90,5 miliona KM na oko 85 miliona maraka.

  • Klub poslanika SNSD-a podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti odredaba Krivičnog zakona BiH

    Klub poslanika SNSD-a podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti odredaba Krivičnog zakona BiH

    Klub poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, izjavio je šef ovog kluba Srđan Mazalica.

    Mazalica je ukazao da je prema odredbama Krivičnog zakona BiH neizvršavanje odluka “visokog predstavnika” dovelo do presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.

     

    – Ovom apelacijom pokušaćemo uz jasne pravne argumente da dovedemo Ustavni sud BiH u situaciju da iz ovog zakona izbaci odredbe koje se odnose na to da neizvršavanje odluka “visokog predstavnika” ne može biti pravna norma u BiH – rekao je Mazalica

    Naglasio je da Klub poslanika SNSD-a traži ocjenu ustavnosti odredbe člana 203-a. Krivičnog zakona BiH, kao i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.

  • Cvijanović: BiH može naprijed uz lokalna rješenja, a ne nametanja

    Cvijanović: BiH može naprijed uz lokalna rješenja, a ne nametanja

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je danas u Zagrebu da BiH treba da se kreće naprijed, uz traženje lokalnih rješenja, a nikako nametanjima sa strane.

    – S obzirom na istoriju BiH ovih 30 godina, odnosno od onoga što je naumljeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i ovoga što danas živimo, vidiljvo je da smo u velikom raskoraku. Raskorak je razlog radi čega je BiH duboko podijeljeno društvo – rekla je Cvijanovićeva  u Zagrebu, gdje prisustvuje Međunarodnoj konferenciji “30 godina nakon Dejtona, otvaranje puta lokalnm rješenjima”.

    Istakla da je BiH krajnje polarizovano društvo u kome nema unutrašnjeg političkog dijaloga.

    – Suprotstavljene su vizije konstitutivnih naroda u BiH o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. U takvim okolnostima teško je tražiti rješenja – dodala je Cvijanovićeva.

    Navela je da je današnja konferencija prilika da budu analizirane određene stvari u BiH.

    Podsjetila da je uspostavljanje mira snažna dimenzija Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    – Druga snažna dimenzija ovoga sporazuma, jeste činjenica da je njime uspostavljen ustavni i politički sistem u BiH, ali se ovo često izbjegava. Mir nikada nije bio narušen, ali je činjenica da je duboko narušena ustavna strukutra BiH koja je osmišljenja u Dejtonskom sporazumu i zato proističu svi problemi – navela je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, neophodno se odmaći od unilateralnih rješenja koja su suprotna Dejtonskom mirovnom sporazumu da bi BiH imala šansu.

    – Ukoliko će BiH nastaviti da živi život u kome će neizabrani stranac nametati rješenja, mijenjati zakone, politizovati sud na šta nema pravo, onda je BiH u velikom problemu i šansa za budućnost se smanjuje – kategorična je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da se postavlja pitanje da li jedna država može da preživi vliku količinu stranog intervencionizma.

    – Postavlja se pitanje da li ćemo iz nečega što je totalno vještačko, preći u novu sferu dogovora. Mislim da bismo to trebali uraditi, ali nisam sigurna da postoji politička svijest u okviru BiH da to bude tako – rekla je Cvijanovićeva.

    Kaže da je ohrabruje izlaganje ambasadora SAD u Hrvatskoj o situaciji u BiH.

    – Ambasadorica se na ovoj konferenciji pozvala na ono što smatra da je velika prekretnica u razvojnom putu BiH, a to je da nema nametanja rješenja, nego da postoji očekivanje da domaći lideri, odnosno predstavnci konstitutivnih naroda dogovore kakvo će biti uređenje u BiH. Ovo je ogroman iskorak, a žalim, što EU nikada nije ovako snažni i hrabro definisala odnos prema BiH – rekla je Cvijanovićeva.

  • Kolegijum NSRS usvojio konačan prijedlog dnevnog reda 17. redovne sjednice

    Kolegijum NSRS usvojio konačan prijedlog dnevnog reda 17. redovne sjednice

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske danas je na telefonskoj sjednici usvojio Konačan prijedlog dnevnog reda 17. redovne sjednice Narodne skupštine koja počinje u utorak, 16. decembra 2025. godine, dopunjen sa 13 tačaka.

    Kolegijum je usvojio sljedeću dopunu predloženog dnevnog reda:

    1. Prijedlog programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2026-2028. godina, po hitnom postupku
    2. Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2026. godinu, po hitnom postupku
    3. Prijedlog zakona o izvršenju Budžeta za 2026. godinu, po hitnom postupku
    4. Prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2026. godinu, po hitnom postupku
    5. Prijedlog odluke o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2026. godinu, po hitnom postupku
    6. Prijedlog odluke o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2026. godini, po hitnom postupku
    7. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, po hitnom postupku
    8. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, po hitnom postupku
    9. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, po hitnom postupku
    10. Prijedlog zakona o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, po hitnom postupku
    11. Prijedlog zakona o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera, po hitnom postupku
    12. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, po hitnom postupku
    13. Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o lokalnoj samoupravi, po hitnom postupku.

  • Dodik: Imovina Srpske garant stabilnosti i postojanja

    Dodik: Imovina Srpske garant stabilnosti i postojanja

    Važno je što se sve više glasova jasno čuje o potrebi zaštite imovine Republike Srpske, rekao je predsjednik SNSD Milorad Dodik.

    – To pitanje nije predmet trgovine, kompromisa niti pregovora – imovina je temelj našeg ustavnog položaja i našeg prava na samoupravu. Zato pozdravljam i podržavam stav grupe nezavisnih intelektualaca, predvođenih Petrom Kunićem da Republika Srpska ne smije da da svoju imovinu – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik navodi da u cijeloj Evropi i svijetu imovina je osnovni atribut svake zajednice s autonomijom: Katalonija, Јužni Tirol, Flandrija, Škotska, njemačke i američke savezne države – sve imaju jasno definisanu, svoju imovinu i svoje nadležnosti.

    – To je standard, ne izuzetak. Republika Srpska ne traži ništa drugačije od onoga što svuda postoji: da upravlja svojom zemljom, šumama, rijekama, putevima i prostorom koji joj pripada po Ustavu. To nije politička tema, nego elementarno pravo – kaže Dodik.

    Istakao je da imovina Republike Srpske nije predmet rasprave.

    – Ona je garant naše stabilnosti i postojanja. I tako će ostati – napisao je Dodik.

  • Kovačević: “Slučaj Krnjić” ilustracija kako bismo živjeli bez Srpske, čekajući mrvice i milost Sarajeva

    Kovačević: “Slučaj Krnjić” ilustracija kako bismo živjeli bez Srpske, čekajući mrvice i milost Sarajeva

    Slučaj Zijad Krnjić je savršena ilustracija kako bi naši životi izgledali kada ne bi bilo Republike Srpske, rekao je srpski delegat u Domu naroda i portparol SNSD-a, Radovan Kovačević.

    – Dobili bismo pokoju mrvicu kada bi nam se Sarajevo smilovalo – napisao je Kovačević na društvenoj mreži.

    Kaže da mosta ne bi ni bilo, kao ni autoputa, kliničkog centra, institucija, fakulteta.

    – Ali, pobijediće Srpska – poručio je Kovačević.