Kategorija: Politika

Republika Srpska ulazi u prijevremene izbore za predsjednika u atmosferi političke, pravne i, kako mnogi kažu, ustavne krize kakva nije viđena od Dejtona. No, umjesto da budu izlaz, ovi izbori prijete da postanu samo još jedan ritual u dugom lancu političkih blokada i vještačkog održavanja stanja permanentne krize.

Optimisti vjeruju da će izbor novog predsjednika, 23. novembra, makar privremeno stabilizovati institucije, s obzirom na to da Milorad Dodik, usljed presude Suda BiH, ne može obavljati funkcije narednih šest godina. Pesimisti, pak, smatraju da će sve ostati isto, jer kriza odgovara i vlasti i opoziciji – svako u njoj nalazi sopstveni interes.

SNSD je već dao naslutiti da će imati kandidata, što znači da će koalicija oko njih nastaviti politiku kakvu je i do sada vodila. Na nivou BiH, situacija je još složenija, jer SNSD već duže nije u dobrim odnosima sa partnerima iz „trojke“. Ukoliko opozicija pobijedi, već sada se iz vlasti čuju najave da bi to bila pobjeda izvojevana uz pomoć bošnjačkih glasova – narativ kojim se godinama unazad osporava legitimitet svakog pokušaja promjene.

Retorika je poznata, i ona je konstanta: vlast upozorava na „rušenje Srpske“, opozicija poručuje da će sačuvati imovinu, teritoriju i entitetsko odlučivanje. Kako primjećuje novinar Đorđe Vujatović, sve to slušamo decenijama. Njegova procjena je surova – kriza je permanentna, izbori samo formalnost, a procesima i dalje upravlja onaj ko je institucije oblikovao prema sebi. Dodik, kaže Vujatović, najbolje funkcioniše u „zamućenoj vodi“ i nema razloga da je prestane mutiti.

Politikolog Stefan Ličina uviđa drugu dimenziju: izbori sami po sebi nisu rješenje, ali su prilika za povratak institucionalnog legitimiteta i za smanjenje antagonizama. Ako kampanja bude „praznik demokratije“, kako Ličina kaže, možda se pojavi prostor da društvo udahne predah od polarizacije. No, pitanje je koliko su akteri spremni na tu vrstu političke zrelosti.

Još je skeptičniji komunikolog Mladen Bubonjić. On podsjeća da su redovni izbori već 2026, što znači da predsjednik izabran u novembru ima ograničen mandat i manevarski prostor. Ključ ostaje u rukama Narodne skupštine RS, gdje SNSD ima dominantnu snagu. Dodaje i da je opozicija razjedinjena, a dio formalno opozicionih partija zapravo bliži vlastima nego zajedničkom frontu. U takvoj konstelaciji, teško je povjerovati u ozbiljnu promjenu.

Štaviše, kako se budu približavali i izbori i najavljeni referendum, politička atmosfera će se samo zaoštravati. Pobijediti protiv dominantnog narativa u takvom ozračju gotovo je nemoguće, osim u slučaju da SNSD napravi zaokret od 180 stepeni – što se, realno, ne očekuje.

Na kraju, ostaje gorak utisak da izbori, iako formalno prilika za promjene, u praksi postaju alat za očuvanje statusa quo. U zemlji u kojoj je kriza postala normalno stanje, izborna nedjelja sve više liči na predstavu sa unaprijed poznatim scenarijem. Publika mijenja glumce, ali drama ostaje ista.

Glavni odbor Srpske demokratske stranke juče je donio odluku da njihov kandidat za predsjednika Republike Srpske na vanrednim izborima bude Branko Blanuša, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci.

Istovremeno, očekuje se da će i SNSD na sjednici zakazanoj za danas u Banskom dvoru odlučiti o nastupu na izborima 23. novembra. Prema ranijim informacijama, favorit te stranke je aktuelni ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje, a ranije ministar unutrašnjih poslova, Siniša Karan.

Sagovornici iz vrha SNSD naveli su da gotovo svi članovi Glavnog odbora podržavaju Karana, ali da će konačnu riječ imati predsjednik stranke Milorad Dodik nakon povratka iz Rusije. U isto vrijeme, izvori bliski stranci tvrde da „apsolutno sigurni u ubjedljivu pobjedu na predstojećim izborima“.

S druge strane, vršilac dužnosti predsjednika SDS, Jovica Radulović, nakon sjednice Glavnog odbora istakao je da izbor Blanuše znači jasan otklon od politike SNSD.

– Pozivamo PDP, Listu za pravdu i red, Narodni front, stranku Igora Radojičića da u narednih 10 dana zajednički stanu i podrže našeg kandidata – rekao je Radulović, naglašavajući da očekuje razgovore sa opozicionim partijama.

Iako su pojedine opozicione organizacije, poput Liste Nebojše Vukanovića i Narodnog fronta Jelene Trivić, već ranije najavile podršku kandidatu SDS-a, i dalje je neizvjesno hoće li opozicija imati jedinstven nastup. PDP je podijeljen – lider Draško Stanivuković više puta je isticao da neće učestvovati na izborima, dok potpredsjednik stranke Igor Crnadak zagovara zajednički izlazak opozicije.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da će ključni faktori za uspjeh Blanuše biti upravo stav PDP-a i način na koji će opozicija organizovati kampanju.

– Za uspjeh Branka Blanuše na prijevremenim izborima bitna su dva elementa. Jedan je kako će se postaviti PDP, hoće li učestvovati na izborima i imati svog kandidata ili će stati uz opozicioni blok – kaže Topićeva.

Ona naglašava da će od značaja biti i kako će opozicija predstaviti javnosti čovjeka koji do sada nije bio u prvom planu.

– Odnosno, da li će javnosti malo poznatog čovjeka prikazati i nametnuti iznad jake stranačke mašinerije vladajućih, te da li će građanima biti važnija obrazloženja tipa da je bitnija buka, galama i koruptivni aparat, koji je u osnovi izbornog procesa, ili će pak napokon biti dosljedni u razbijanju dosadašnjih stereotipa prema kojima im je dosta starih potrošenih političara i da ovaj politički prostor vapi za novim licima – poručuje Topićeva.

Federacija BiH prošlu godinu završila je sa budžetskim deficitom od oko 180 miliona maraka, pokazao je izvještaj Kancelarije za reviziju institucija. Dokument bilježi i višemilionska zaduženja, a sličan trend očekuje se i u ovoj godini.

Statistika pokazuje da je u 2023. godini zaduženje iznosilo 533 miliona maraka, dok je u ovoj godini, prema dostupnim podacima, odobreno 685 miliona. Prema riječima federalnog ministra unutrašnjih poslova Rama Isaka, zaduženja su dio kontinuiranog procesa, jer se, kako je naveo, stari krediti vraćaju, a novi odobravaju.

Premijer FBiH Nermin Nikšić o razlozima zaduženja javno se rijetko oglašava. Parlamentarac Damir Mašić ističe da je teško jasno precizirati namjenu sredstava, ali dodaje da je budžet od oko sedam milijardi maraka predviđen za finansiranje prioritetnih potreba.

Pojedini poslanici smatraju da odgovori Vlade izostaju. Mahir Mešalić iz DF-a podsjetio je da su više puta postavljana poslanička pitanja o razlozima zaduženja, ali bez konkretnih odgovora. On navodi da je od početka aktuelnog mandata iznos novih zaduženja približno dvije milijarde maraka.

Stručnjaci upozoravaju da je ključno razlikovati razvojne projekte od zaduženja namijenjenih isključivo za tekuće troškove i održavanje budžetske ravnoteže. Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da je potrebno šire sagledavanje fiskalne politike, a ne oslanjanje samo na pojedine pokazatelje.

Revizorski izvještaj ukazao je i na problem Fonda solidarnosti, za koji se navodi da je oštećen za više od 160 miliona maraka. Pojedini pacijenti, posebno onkološki, u prethodne tri godine nisu imali na raspolaganju lijekove u vrijednosti od gotovo 460 miliona maraka. Ekonomski stručnjak Igor Gavran podsjeća da su česte nestašice lijekova, a noviji i kvalitetniji preparati u mnogim slučajevima nisu dostupni.

Uprkos kritikama, dio predstavnika vlasti ističe da Vlada radi značajan posao. Ministar Ramo Isak ocjenjuje da građani prepoznaju njen rad i tvrdi da bi, ukoliko bi bilo moguće javno iznijeti sve rezultate, percepcija bila znatno drugačija.

Istovremeno, podaci pokazuju i pad zaposlenosti u Federaciji. U avgustu je registrovano deset hiljada manje zaposlenih nego krajem prethodne godine.

Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović komentarisao je kandidaturu Branka Blanuše za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima koji će biti održani 23. novembra.

Vukanović kaže da će narednih dana Lista za pravdu i red donijeti odluku o podršci kandidatu za predsjednika entiteta.

“Zvao sam Jovicu Radulovića i Želimira Neškovića posljednja dva dana i nismo bili obaviješteni ko će biti kandidat. Mi ćemo predati sutra kandidaturu stranke i ući u razgovore. Mislim da nas je SDS trebao ranije konsultovati, ako očekuju našu podršku, iako je istina da smo ranije podržavali kandidata SDS. Ali treba sjesti i razgovarati. Teče rok od 10 dana za potvrdu kandidata za predsjednika Republike Srpske”, rekao je Vukanović za Klix.

Na današnjoj hitnoj telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, sazvanoj u 15 sati, ponovo nije usvojen Plan rasta iz Reformske agende.

Drugi krug glasanja nije donio rezultate. Osam ministara je glasalo za, dok dva – Srđan Amidžić i Staša Košarac, nisu ni glasali.

Rok za glasanje bio je do 19 sati.

Redovna sjednica Savjeta ministara, koja je juče odgođena, zakazana je za 1. oktobar, ali rok do kada vlast mora usvojiti Plan rasta ističe 30. septembra. Ako Plan ne bude usvojen, BiH prijeti gubitak dodatnih sredstava. Već je ranije došlo do smanjenja od deset odsto predviđenih sredstava zbog kašnjenja u dostavljanju dokumenta, pa sada iznose 976,6 miliona KM.

Posljednje dvije sjednice na kojima se glasalo o Planu rasta ministri iz SNSD-a su oborili. Staša Košarac glasao je protiv u prvom krugu prošle sedmice, dok su danas ministri iz SNSD-a u potpunosti odbili da učestvuju u radu sjednice, čime je srušen kvorum. Na ovaj način BiH sada prijeti gubitak dodatnih 108 miliona evra.

Podsjetimo, Delegacija Evropske unije nedavno je ponovo upozorila BiH da, ukoliko do kraja septembra ne bude dostavljen finalizovani program reformi, zemlja bi mogla ostati bez dodatnih sredstava iz Plana rasta.

Evropska komisija je u julu donijela odluku o umanjenju sredstava za BiH sa 1,085 milijardi evra na 976,6 miliona evra, što predstavlja umanjenje od 108,5 miliona evra. Vlasti BiH su 17. jula obaviještene da će uslijediti umanjenje dodatnih deset odsto ako finalizovani program reformi ne bude dostavljen do 30. septembra.

Takođe, EU podsjeća da finansiranje dostupno u okviru Plana rasta ističe krajem 2027. godine, pa sve reforme moraju biti sprovedene do tada, u skladu sa višegodišnjim finansijskim okvirom EU, koji ne može biti mijenjan.

Sudeći prema izjavama političkih aktera, izvjesno je da BiH neće ispuniti rok, te će EU dodatno smanjiti sredstva. Iako svi priznaju problem, ne postoji saglasnost oko odgovornosti.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, obratio se danas na glavnoj debati 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, naglašavajući važnost zaštite mira, ljudskih prava i jednakosti u svijetu.

„Polazeći od teme ovogodišnjeg zasjedanja ‘Bolje zajedno – 80 godina za mir, razvoj i ljudska prava’, u ime Bosne i Hercegovine čestitam Ujedinjenim nacijama na postignućima u održavanju globalnog mira, ali ističem da je mir u svijetu i dalje ugrožen“, rekao je Komšić.

Predsjedavajući Komšić upozorio je na sve češće zloupotrebe međunarodnog prava kroz primjenu sile za ostvarivanje političkih i ekonomskih interesa velikih sila. Posebno je istakao situaciju u Ukrajini, gdje se, kako je naveo, od te suverene države zahtijeva odricanje dijelova teritorije pod prijetnjom oružane sile, što je, kako je naglasio, u suprotnosti sa Povelјom UN-a.

„Ako se oružana sila koristi za prisilu da država izgubi dio teritorije, tu nema iskrene volje, već prisile, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom“, rekao je Komšić.

On je osudio i nasilje nad palestinskim narodom u pojasu Gaze, upozoravajući na postojanje elemenata genocida, što je, prema njegovim riječima, neprihvatljivo i nedopustivo u savremenom svijetu.

„Ne postoji politički ili ekonomski interes koji može opravdati ovako visok stepen nasilja nad civilima“, istakao je Komšić.

Upozorio je i na trenutne probleme u demokratiji BiH, opisavši politički sistem ustanovljen Dejtonskim sporazumom kao „incidentni“, u kojem etnička pripadnost dominira nad osnovnim ljudskim pravima i demokratskim principima.

„Danas se suočavamo s ’embargom na demokratiju’, gdje politička manjina upravlja državom, dok međunarodni akteri to toleriraju“, rekao je Komšić.

Komšić je dodatno istakao globalne izazove: rastuće nejednakosti, klimatske promjene, migracijske krize i konflikte koji prijete stabilnosti regiona i svijeta.

„Suočavamo se s novim vrstama prijetnji – od hibridnih sukoba do manipulacije informacijama i ekonomskim pritiscima. Mir u savremenom svijetu više ne zavisi samo od prestanka ratnih dejstava, već i od principijelne zaštite ljudskih prava, vladavine prava i jednakosti svih država članica UN-a“, naglasio je Komšić.

Predsjedavajući Komšić pozvao je međunarodnu zajednicu na dosljednost i jednak pristup svima, bez razlike između velikih i malih, bogatih i siromašnih država.

„Mir i ljudska prava nisu privilegija – to je obaveza svih nas, trajna civilizacijska misija. Naša generacija mora ostaviti svijet boljim nego što je sada“, zaključio je Komšić.

Ko će 23. novembra biti glavni rivali u trci za predsjednika Republike Srpske, pitanje je koje dominira javnim raspravama, a trenutno se spominje devet imena iz redova dvije najveće političke partije – SNSD-a i SDS-a.

Nesporno je da će izbori biti održani, a isto tako je jasno da će vladajuća koalicija nastupiti sa zajedničkim kandidatom, i to onim koga predloži SNSD.

Iako u SNSD-u još ne žele da otkrivaju ko će biti njihov favorit, pravdajući se time da odluku najprije moraju donijeti lokalni odbori, u javnosti se već mjesecima spekuliše sa četiri imena. Kao potencijalni kandidati pominju se ministar naučno-tehnološkog razvoja i visokog obrazovanja Siniša Karan, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić i dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić.

Ni u opoziciji situacija nije do kraja razjašnjena. Očekuje se da upravo SDS predloži kandidata iza koga bi stale i druge opozicione stranke. Glavni odbor SDS trebalo bi da zasjeda u nedjelju, kada će se donijeti odluka o nastupu na prijevremenim izborima i o tome ko će biti njihov kandidat.

Prema informacijama iz stranke, već su se pojavila određena imena. Pominju se gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, bivši predsjednik SDS Milan Miličević, aktuelni v.d. predsjednika Jovica Radulović, te delegat u Domu naroda PS BiH, Želimir Nešković. Kao moguć kandidat spominje se i profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci, Branko Blanuša, blizak SDS-u.

Hoće li se u trku uključiti još neka partija ili eventualno nestranačka ličnost, trebalo bi da bude jasnije u narednim sedmicama, dok izborni rokovi već teku.

Politički subjekti mogu se prijaviti od 25. do 29. septembra, koalicije od 6. do 7. oktobra, dok je period za predaju kandidatura za predsjednika RS predviđen od 10. do 14. oktobra. Krajnji rok za prijavu glasanja iz inostranstva ističe 14. oktobra, a konačni birački spisak biće zaključen 3. novembra.

Određivanje biračkih mjesta predviđeno je do 8. novembra, a istog dana počinje i medijsko predstavljanje političkih subjekata.