VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • “Dodik o posjeti Šmita Bakincima ćuti kao i u slučaju Milanović”

    “Dodik o posjeti Šmita Bakincima ćuti kao i u slučaju Milanović”

    • Кada se kaže istina, onda – muk. Takva je praksa Milorada Dodika kada se otkrivaju njegove zakulisane raznje, pa je indikativno što on ne reaguje na navode o njegovim mogućim sastancima sa Кristijanom Šmitom.

    Ovo je rekao Milanko Mihajilica, poslanik PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, referišući se na izjavu predsjednika PDP Branislava Borenovića da je Dodik sjedio sa Šmitom “u bakinačkim lokalima”.

    • Javnost, koju obojica sluđuju svojim „sukobima“ već mjesecima, mora da zna da li se Dodik sastajao sa svojim navodnim protivnikom Šmitom. Da li je bio i sa njemačkim migrantom, kako ga naziva, tamo gdje je potvrđeno da se sastajao i sa svojim prijateljem Zoranom Milanovićem nakon što je on slavio zločinačku akciju “Oluja” – pita Mihajilica.

    Mihajilica ističe da Dodik komentariše sve i svašta, tako da nekada djeluje kao besposlena baba koja „visi“ po društvenim mrežama.

    • Reaguje na svaku pojavu, ali očigledno se ućuti na navode koji su, u svjetlu statusa Кristijana Šmita i njihovih svakodnevnih prepirki, vrlo ozbiljni. Pozivam Dodika i Šmita da na ovo odgovore. Pored svega, jasno je i da je istina o Dodikovom i Šmitovom odnosu potpuno razotkrivena kada je, nakon najkorumpiranijih izbora u istoriji višestranačja u BiH, Šmit izjavio da je bilo manjih neregularnosti. Tako je nelegitimni legitimisao lažnu pobjedu lažnog predsjednika, pa je čak zaslužio i udarni termin na RTRS, a čini se, poslije svega što je uradio za Dodika, i koju „Đedovaču“ u sred Bakinaca. Takođe, pozivam i RTRS i Dodika da objasne otkud Šmit na javnom servisu, jer ni to nije bilo moguće bez zelenog svjetla iz Dodikovog kabineta – poručio je Mihajilica.
  • Nešić: Konakoviću, svoju nesposobnost ne pokušavaj prebacivati na druge

    Nešić: Konakoviću, svoju nesposobnost ne pokušavaj prebacivati na druge

    Povodom jučerašnjeg saopštenja ministra inostranih poslova BiH Elmedina Konakovića da “MIP BiH pruža aktivnu podršku Ministarstvu bezbjednosti BiH nadležnom za proces evakuacije državljana BiH iz Gaze”, ministar bezbjednosti Nenad Nešić zamolio je Konakovića da svoju nesposobnost da pravovremeno pomogne državljanima BiH, što je zakonska obaveza MIP-a, ne pokušava sakriti iza Ministarstva bezbjednosti.

    Demagogija i pozerstvo ministra Konakovića nisu ni od kakve pomoći državljanima BiH u Gazi. Problem je očito nastao kada se trebalo konkretno i efikasno raditi. Sramota je za BiH da je više državljana BiH iz ratom zahvaćenog područja evakuisao ministar inostranih poslova Srbije nego ministar inostranih poslova BiH. Nadležnost MIP-a BiH je, prema Zakonu o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, zaštita državljana BiH na privremenom boravku u inostranstvu – ističe ministar Nešić.

    Diplomatsko-konzularna predstavništva u Egiptu, Izraelu, Јordanu i Kataru, objašnjava on, obavezna su da pomognu državljanima BiH i da im obezbijede putni list ukoliko nemaju važeću putnu ispravu.

    • Ako su se pojavili neki rođaci rođaka koji nemaju državljanstvo BiH, a koje Konaković takođe želi da dovede u BiH, naravno da će Granična policija, Služba za poslove sa strancima i Ministarstvo bezbjednosti uraditi sve bezbjednosne provjere jer je u suštini riječ o migrantima. Ne pada nam na pamet da bez bezbjednosnih provjera ovdje puštamo strane državljane koji dolaze iz ratnih područja na kojima djeluju terorističke organizacije – naglašava ministar bezbjednosti Nenad Nešić.

    On dodaje da ministar inostranih poslova Elmedin Konaković nije dostavio Ministarstvu bezbjednosti spisak od 54 osobe koje žele evakuaciju u BiH, pri čemu su svega njih 19 državljani BiH.

    • Da nam je dostavio ta imena, svakako bi mu odmah dali informaciju da li među njima ima lica, stranih državljana, kojima ne treba dozvoliti da uđu u avion za BiH. Ovako, na granici ćemo izvršiti provjeru tih lica i postupiti u skladu sa zakonskim propisima – navodi Nešić.

    Nešić je poručio Konakoviću da se ubuduće ne krije iza Ministarstva bezbjednosti i svoju nesposobnost ne pokušava populistički prebacivati na druge.

    • Mišljenje Evropske komisije jasno kaže ko efikasno radi svoj posao i rješava probleme. Ministarstvo bezbjednosti. Ubuduće kolegi Konakoviću savjetujem – kada nešto ne zna da uradi neka nam se slobodno obrati za savjet, rado ćemo mu pomoći. Pozerstvo i populizam su kratkog vijeka. Mi u tome ne želimo da se takmičimo, ali smo spremni na takmičenje u rezultatima rada – poručio je Nešić.
  • Fenomen beskonačnog političkog prepucavanja u BiH i kakav uticaj ima na narod

    Fenomen beskonačnog političkog prepucavanja u BiH i kakav uticaj ima na narod

    „Kada Konaković zaigra za BiH, tada BiH najviše izgubi“. „K’o tetka neka, samo se prepireš i svađaš, s kim stigneš“.

    Ove izjave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića bile su udarne u svim medijima u BiH.

    Kada biste pitali narod(e) da li znaju šta je povod i oko čega se, zapravo, na društvenim mrežama vrijeđaju Dodik i Konaković – tvrdimo da skoro niko ne bi znao da odgovori.

    To ne znaju ni oni koji profesionalno prate političku situaciju u BiH, jer se od silnih bombastičnih izjava, još većeg broja horskih reakcija sa svih strana, prebrzo izgube i povod i suština.

    I ne samo u ovom slučaju. Zatrpani smo izjavama i reakcijama o tzv. „Maršu mira“, ratnim zastavama, ministru Hurtiću koji im nudi pomoć, paradžematima, islamistima, srpskom pismu američkom Kongresu, Kristijanu Šmitu, imovini, američkom ambasadoru… Možda jedina konkretna i društvenokorisna tema koju je jedan političar pokrenuo jeste ona Dodikova o minimalnoj plati u Srpskoj.

    Ko je počeo i ko je kriv – odgovora nema, osim navijačkih. Da li je upravo to i smisao cijele priče, da političari javni prostor pretrpaju nebitnim, ili bitnim ali nerealnim temama, da do kraja iscrpe energiju ono malo građana koji stvarno prate političke prilike, kako bi u pozadini mogli da se bave „konkretnim“ dobitima?

    “Ne može se drugačije ni očekivati”
    Komunikolog Mladen Bubonjić kaže – kakvo pitanje, takav je i odgovor. Prema njegovim riječima, politički narativ se ne može posmatrati odvojeno od cjelokupnog društveno-političkog konteksta u BiH i činjenice da su početne premise od prije i tokom rata i danas prisutne.

    – To znači da se i narativ koji je prisutan mora dovesti u vezu s tim. Drugim riječima, ne može se drugačije ni očekivati kada nisu riješena identitetska, politička, ideološka, društvena pitanja. Sve što muči ovu zemlju i što je mučilo početkom rata, ni danas nije riješeno. Ta pitanja su samo zaliječena. Dakle, u odgovoru na pitanje zašto nam je tako, treba poći od početnih osnova. Treba uzeti u obzir kako je došlo do formiranja ove posljednje državne zajednice, BiH. Rat nije završen mirom, već primirjem. Gotovo svakodnevno u posljednje tri decenije se intenzivira priča o nekom razdvajanju ili o zajedništvu, a u suštini vidimo da se nije odmaklo čak ni od ratnih ciljeva – kaže Bubonjić za Srpskainfo.

    Kako kaže, rasprava o uticaju na društvo, o odvlačenju pažnje i o posljedicama koje zbog svega ovoga trpi društvo, bila bi realna u nekim normalnijim okolnostima, da je BiH zapadnoevropska zemlja.

    – Da se ne lažemo, kod nas i dalje postoji latentna mržnja. Nisu sanirani ni uzroci, kamo li posljedice rata. S druge strane, političari obilato koriste upravo takvu atmosferu i izvlače korist za sebe. Narativ koji je prisutan odgovara etnonacionalnoj matrici, konceptu grubosti, traženja krivice kod drugog, ni trunke samorefleksije. Malo je neutralnih posmatrača. Imate isključivo opredijeljene ili apstinente. Ovi koji su opredijeljeni, šta god da se desi, oni će ostati ukorijenjeni u svom opredjeljenju. Možda će se samo povećati broj onih drugih. Oni, ili ne glasaju na izborima, ili su otišli iz zemlje – kaže Bubonjić.

    Antić: Nema demokratke političke kulture
    Politički analitičar Velizar Antić ocjenjuje da naši političari, baš kao i narod, nemaju razvijenu demokratsku političku kulturu i kulturu dijaloga. Umjesto toga, dodaje, naše društvo ima podaničku političku kulturu gdje se prema onima koji su na višem položaju ponašamo podanički dok se prema onima koji su ispod nas na društvenom položaju ponašamo autoritativno.

    – Taj model ponašanja primjenjuju i političari. Bilo kakva vrsta dijaloga ili kompromisa se doživljava kao slabost i gubitak jedne strane, a dobitak druge. Ne postoji opcija gdje kompromisom mogu obje strane da ostvare dobitak. S druge strane, iako je prošlo skoro punih 30 godina od rata, izgleda da su rovovi koji su tada iskopani i dalje aktuelni i ne postoji ni promil nade da se bilo koja strana pomjeri i približi onoj drugoj. Ratna propaganda bošnjačke strane je pretočena u politički program svih bošnjačkih partija i oni od toga ne odstupaju. Za Srbe su pribavili narativ o agresorima i jedinim krivcima za rat koji se vodio, mada svi znamo da to nije istina. Iz tog različitog posmatranja prošlosti ne možemo da nađemo zajednički jezik ni za buduće odnose i mišljenje kako bi država trebala da izgleda – kaže Antić za Srpskainfo.

    Naglašava da Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH, koji je njegov sastavni dio, sve strane tumače na svoj način i uzimaju iz njega samo one dijelove koji im idu u prilog. Tako Bošnjaci, nastavlja Antić, žele veću centralizaciju države i, zahvaljujući većem broju, dominaciju nad druga dva naroda. S druge strane, Srbi i Hrvati insistiraju na konstitutivnosti naroda i da ne postoji mogućnost preglasavanja bez obzira na broj stanovnika koji ima bilo koji narod.

    U suštini, kaže Antić, BiH je konsocijativna demokratija i sve odluke bi se trebale donositi konsenzusom i bez preglasavanja. I jedino kao takva ona i može funkcionisati i opstati.

    – I naravno, iz svega ovoga političari na vlasti izvlače korist jer ne žele da uvode bilo kakvu vrstu reformi koja bi unapredila društvo. Ovakav sistem im savršeno odgovara. Oni su na vlasti i za svoje lične interese i interese svojih političkih partija crpe resurse države, a prema glasačima šalju poruke da su jedini oni zaštitnici interesa svojih naroda i da bi se, ukoliko oni ne bi bili na ovim pozicijama, i interesi njihovih naroda urušili. Što, naravno, nije istina. Jednostavno, njima savršeno odgovara ovaj sistem koji nije uređen, jer u njemu savršeno dobro plivaju i ostvaruju svoje lične interese – zaključuje Antić.

  • Šta je BiH uradila, a šta ne da ispuni 14 prioriteta na putu ka EU

    Šta je BiH uradila, a šta ne da ispuni 14 prioriteta na putu ka EU

    Na putu ka Evropskoj uniji (EU) pred Bosnom i Hercegovinom je još mnogo posla.

    To se može zaključiti u obrazloženju na dosadašnju realizaciju 14 prioriteta koje BiH treba da ispuni ukoliko želi da se pridruži EU, a u kojem, pored ostalog, piše da se nije uradilo gotovo ništa po pitanju Mehanizma koordinacije kada je riječ o EU integracijama, te da su BiH potrebne temeljne reforme koje se tiču ustavnog poretka, osiguranja jednakosti i nediskriminacije građana.

    U Izvještaju o napretku BiH za 2023. godinu, koji je nedavno predat Savjetu ministara BiH, izražena je i zabrinutost zbog političkog pritiska, zastrašivanja i prijetnji novinarima.

    Treba istaći i da je fokus izvještaja stavljen i na Kristijana Šmita, koga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, jer nije imenovan od strane Savjeta bezbjednosti UN. Naime, Kancelarija visokog predstavnika (OHR) pomenuta je već u prvom prioritetu, gdje je navedeno kako BiH treba da radi na tome da uskladi izborne okvire sa evropskim standardima i preporukama, ali da je dovedena u pitanje pravna sigurnost jer je “visoki predstavnik nametnuo nekoliko izmjena Izbornog zakona, uključujući i one tokom izborne noći (2. oktobra 2022. godine)”.

    Kako smo i kazali na početku, EK smatra da BiH nije radila na realizaciji Mehanizma koordinacije kada je riječ o EU integracijama, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU.

    “Savjet ministara BiH trebalo je da izradi nacionalni program za ulazak u EU acquis (NPAA). Program za integraciju u EU, koji je pripremila DEI, još je u fazi izrade odobrenja Savjeta ministara. Savjet ministara treba da hitno imenuje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III”, naveli su iz Evropske komisije u izvještaju.

    Treća prepreka ka EU, a koja se odnosi na funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, uspješno je prevaziđena, jer je krajem oktobra ove godine održana sjednica članova Odbora, koju osim predstavnika Parlamenta BiH čine i delegati iz Evropskog parlamenta. Ali zato bi prioritet broj četiri, a koji se odnosi na reforme za poboljšanje institucionalnog i ustavnog okvira BiH, mogao biti veliki problem.

    EK podsjeća da je u maju 2023. godine Republika Srpska usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, čime je, navode, prekršen ustavnopravni poredak. Insistiraće da se obezbijedi pravna sigurnost, a to podrazumijeva garant nezavisnosti pravosuđa, reformu Ustavnog suda i pitanje međunarodnih sudija, ali i sprovođenje odluka Ustavnog suda.

    Ni za test zvani vladavina prava EK u najvećoj mjeri nije dala pozitivnu ocjenu.

    Prvo kažu da je Parlament BiH u septembru 2023. usvojio izmjene i dopune Zakona o VSTS-u, ali sa izmenama u odnosu na verziju o kojoj je konsultovana Venecijanska komisija, što ometa rad u smislu prijavljivanja imovine i treba da bude izmijenjeno.

    “BiH treba da finalizuje i usvoji dva sveobuhvatna zakona o reformi pravosuđa, novi Zakon o VSTS-u i novi zakon o sudovima BiH”, stoji u izvještaju (prioritet šest).

    Kada je u pitanju sedmi zahtjev za BiH, EK smatra da je urađeno dosta toga kada je u pitanju terorizam i organizovani kriminal, ali da takav slučaj nije kada je u pitanju korupcija. Poboljšano je, kažu, i upravljanje migracijama, ali i dalje postoje prepreke za obezbjeđivanje efikasnog pristupa azilu, što se traži u osmom po redu prioritetu.

    Smatraju da zakoni o rodnoj ravnopravnosti i zabrani diskriminacije nisu usklađeni širom zemlje, a posebno su zabrinuti za brojne slučajeve femicida (deveti prioritet).

    Pohvala je stigla na to što je u potpunosti realizovan deseti prioritet, koji se odnosi na ukidanje smrtne kazne i donošenje izmjena Zakona o ombudsmanu za ljudska prava, ali ne i na to što je u Srpskoj usvojen nacrt zakona o tzv. stranim agentima, što se odnosi na 11. prioritetno pitanje.

    “I dalje postoji zabrinutost i zbog političkog pritiska, zastrašivanja i pretnji novinarima. U julu 2023. Republika Srpska ponovo je uvela krivične kazne za klevetu, sa nesrazmernim ograničenjima koja ozbiljno utiču na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad”, piše kao komentar na 12. prioritet.

    Što se tiče oblasti reforme javne uprave, koja je stavljena pod pitanje broj 14, pozitivno je ocijenjeno to što je usvojena strategija upravljanja javnim finansijama i što je usvojen Zakon o slobodi pristupa informacijama, a koji je, podsjećanja radi, Transparency International u BiH kritikovao da je nedovoljno transparentan.

    Prioritet 1 – Djelimično ispunjeno

    Šmit izmjenama Izbornog zakona ugrozio pravnu sigurnost

    Prioritet 2 – Neispunjeno

    Funkcionisanje Mehanizma koordinacije s EU

    Prioritet 3 – Ispunjeno

    Parlamentarni savjet za stabilizaciju i pridruživanje formiran, održao sjednicu

    Prioritet 4 – Neispunjeno

    Srpska usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda

    Prioritet 5 – Djelimično ispunjeno

    Političari i dalje povremeno izazivaju tenzije

    Prioritet 6 – Djelimično ispunjeno

    Usvojen zakon o VSTS-u, ali ne u skladu sa EU standardima

    Prioritet 7 – Djelimično ispunjeno

    U oblasti sigurnosti postignut napredak, ali ne i u borbi protiv korupcije

    Prioritet 8 – Djelimično ispunjeno

    Unapređenje upravljanja granicama i pitanjima migracija

    Prioritet 9 – Neispunjeno

    Neusklađena zaštita ljudskih prava, zabrinutost za pojavu femicida

    Prioritet 10 – Ispunjeno

    Mehanizmi za prevenciju mučenja i ukidanje smrtne kazne

    Prioritet 11 – Neispunjeno

    Srpska usvojila Zakon o tzv. stranim agentima

    Prioritet 12 – Neispunjeno

    Zakon o kleveti u Srpskoj, politički pritisci na novinare

    Prioritet 13 – Djelimično ispunjeno

    Zaštita prava manjina

    Prioritet 14 – Djelimično ispunjeno

    Usvojen Zakon o slobodi pristupa informacijama

  • Dodik poručio Borenoviću: Vodi Šmita kući pa se igrajte tamo

    Dodik poručio Borenoviću: Vodi Šmita kući pa se igrajte tamo

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je lideru PDP-a Branislavu Borenoviću da je poznato šta je molio Kristijana Šmita i da niko ne može protiv suda naroda, pa ni Borenović.

    Dodik je na optužbe da se sastajao tajno sa Kristijanom Šmitom poručio da što je više Borenovićevih gluposti, to je sigurniji debakl PDP-a.

    “Ko o čemu, Borenović o meni. Stvarno ovaj nema pojma ni oko čega. Vodi Šmita kući pa se igrajte tamo. Poznato je i šta si ga molio. Šmit je sam pričao o tome, a ti i dalje ništa ne razumiješ. Niko ne može protiv suda naroda, pa ni ti. Ne provaljuj se, ili možda bolje nastavi. Što više tebe u javnosti i tvojih gluposti, to je sigurniji debakl PDP-a”, poručio je Dodik.

    On je istakao da lider PDP-a do podne priča jedno, od podne drugo, a ni prije ni poslije podne ni trunke osjećaja ili odgovornosti za narod, za odbranu pozicije Srpske ili bilo šta što može dobro donijeti srpskom narodu.

    “Malo bi tjerao Šmita, malo “trojku“, a malo bi da ti daju fotelju. Nedostatak političke dosljednosti drži te baš tu gdje jesi – na političkom začelju”, poručio je Dodik.

  • Еlek optužio Vukanovića: Uzeo si 20.000 KM da ne pišeš protiv Govedarice

    Еlek optužio Vukanovića: Uzeo si 20.000 KM da ne pišeš protiv Govedarice

    U TV duelu koji je emitovan na ATV-u Nedeljko Еlek optužio je Nebojšu Vukanovića da je dobio 20.000 KM da ne piše protiv Milimira Govedarice, republičkog pravobranioca.


    Govoreći o planovim za razvoj Jahorine, Еlek je istakao da je upravo Milimir Govedarica opstruisao sve.

    “U planu poslovanja smo napravili sistem isti kao i u drugim zemljama. Država ulaže u infrastrukturu, ulaže se u državno zemljište, državno zemljište se proda investitoru i odatkle se finansiraju sve obaveze. Taj sistem je na svakom mjestu isti. Dolazi do prodaje zemljišta i sve koči čovjek kojeg Nebojša Vukanović brani – Milimir Govedarica, republički pravobranilac”, kaže Еlek i nastavlja:

    “Zašto ga brani? Godinu i po dana ga nije spomenuo, do izvještaja Pravobranilaštva u Skupštini i tada su se njih dvojica dogovorili. Vukanović je morao da ga spomene jer je bio izvještaj. Zašto? Zato što je primio novac od njega. 20.000 KM, ja to ne znam, ali tako kažu, Vukanović je uzeo od Govedarice. Gospodin Govedarica je jedan od najbogatijih ljudi u Hercegovini koji je svoj novac stekao kriminalom i reketom, ali ne voli da daje svoj novac, nego je taj novac dao tajkun iz Beograda. Novac je Vukanoviću predao funkcioner SDS-a u roze koverti”, rekao je Еlek.

  • Stevandić: Da li je počinjeni zločin preporuka za članstvo u NIP-u?

    Stevandić: Da li je počinjeni zločin preporuka za članstvo u NIP-u?

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je skandalozno to što su osumnjičeni za ratne zločine nad srpskim civilima u Јošanici Ferid Buljubašić i Ahmet Sejdić izabrani za članove Nadzornog odbora kompanije “UNIS-Gineks” iz Goražda koja proizvodi oružje.

    oš skandaloznije je to da se ova kompanija bavi namjenskom industrijom. Postavljam pitanje zašto osumnjičeni za ratne zločine nad srpskim civilima mogu biti dio rukovodstva firme koja se bavi hemikalijama, ubojitim sredstvima, municijom i granatama? – upitao je Stevandić.

    Osim što je Sejdić bio bivši komandant takozvane Prve slavne višegradske brigade i takozvani heroj odbrane Goražda, Stevandić ukazuje i da je simptomatično to da je ove godine postao član stranke Narod i pravda /NiP/.

    • Da li je zločin preporuka da neko postane član NiP-a Elmedina Konakovića ili preporuka za članstvo u Nadzornom odboru kompanije koja proizvodi oružje? – upitao je Stevandić.

    On je podsjetio da su nakon skandalozne odluke Vlade Federacije BiH u septembru ove godine osumnjičeni za ratne zločine nad Srbima u Јošanici Buljubašić i Sejdić postavljeni za vršioce dužnosti članova Nadzornog odbora “UNIS-Gineksa” iz Goražda, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.

    • Poslije dva mjeseca nagrađeni su izborom u Nadzorni odbor “UNIS-Gineksa”, kompanije čijih je 51 odsto dionica u vlasništvu države, a 49 odsto su javno upisane dionice – naveo je Stevandić.

    Sud BiH potvrdio je 22. septembra optužnicu protiv Ferida Buljubašića, Ahmeta Sejdića i još 11 lica za ratni zločin počinjen nad srpskim civilima u Јošanici kod Foče 1992. godine

    Zločin u Јošanici počinjen je na Nikoljdan, 19. decembra 1992. godine, kada je na monstruozan način ubijeno 56 Srba, među kojima 23 žene i troje djece.

  • Dodik: Haos u BiH do kojeg su doveli stranci i razne spodobe “trojke” dovešće do konačnog razlaza državne zajednice BiH

    Dodik: Haos u BiH do kojeg su doveli stranci i razne spodobe “trojke” dovešće do konačnog razlaza državne zajednice BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da haos u koji su stranci doveli BiH svakim danom doprinosi razdoru između dva entiteta i tri konstitutivna naroda, dok jednog dana konačno ne dovedu do potpunog razlaza i same državne zajednice BiH.

    Da u toj međunarodnoj zajednici neko zaista ima dobre namjere, pustili bi nas da se dogovorimo i prestali bi da prave ovakvu štetu, jer zbog njihovog negativnog intervencionizma, nažalost, ispašta obični narod – naglasio je Dodik.

    On je rekao za Srnu da nema veće sramote za Federaciju BiH od one koju im je u proteklom vremenu napravila “trojka”, jer su zahvaljujući njima i njihovoj politici na površinu isplivale razne spodobe koje su za kratko vrijeme napravile dodatni haos u protektoratu zvanom BiH.

    • Vrhunac njihovog katastrofalnog kadrovanja je izbor spodobe i smutljivca Rame Isaka za ministra unutrašnjih poslova. Ne raduje me što u FBiH vlada haos, jer taj haos ide samo na štetu običnog naroda koji nije kriv što ima nesposobne političare koji ih predstavljaju. Ali, sva ta dešavanja najbolje pokazuju kakav nered prave stranci, postavljajući/smjenjujući one koji će izvršavati ono što oni traže, pa se tu nađu i razne budale i likovi nedorasli da budu ni predsjednici mjesne zajednice – istakao je Dodik.

    On je ocijenio da “u svakoj normalnoj zemlji ova budala koja glumi ministra unutrašnjih poslova, za prijetnje koje iznosi i pritisak koji vrši na pravosuđe, kao i za zloupotrebu položaja, koja se vidi i iz aviona, a koja je i dokumentovana, bila bi sankcionisana i ležala bi tamo gdje bi sad da uređuje i gdje joj je i mjesto – u zatvoru”.

    • Skandalozno, tragično i tužno je saznanje da postoje informacije da se u firme na području FBiH imenuju osumnjičeni za ratne zločine nad Srbima. To govori, između niza drugih primjera, kakav odnos u tom entitetu imaju prema Srbima, a i čiju podršku imaju za to – naveo je predsjednik Srpske.

    Na pitanje Srne da prokomentaroše posljednje istupe Denisa Bećirovića kojima direktno udara na Dejtonski mirovni sporazum, Republiku Srpsku i njene institucije, Dodik je dodao da Bećirović nema nikakve šanse da u realnosti uradi bilo šta od onoga što priča, niti potencijala da napravi bilo šta osim štete za BiH.

    • Njegova ostrašćenost prema Srpskoj i njenim predstavnicima izraz je nemoći, kao i sva ta priča o sankcijama, koje stalno priziva i preuzima zasluge za takvo lobiranje. Јasno je da je taj nadobudni, prepotentni lik, radikalnih uvjerenja, ozbiljan problem za BiH, a to sve više pokazuje i svojim opasnim aktivnostima, koje podrivaju Dejtonski sporazum i narušavaju saradnju među narodima. Bećirović nije niti može biti najmanja opasnost za Republiku Srpsku, jer je on jedan od isfrustriranh likova koji umišljaju – “BiH to sam ja”. Naprotiv, zahvaljujući njemu i njegovoj retorici Republike Srpske je sve više, a BiH sve manje. Legalisto, pročitaj Ustav, mani se ćorava posla – poručio je Dodik Bećiroviću.

    Predsjednik Srpske je naglasio da postoje zakoni, koji su iznad njegovih islamističkih težnji, koji će mu jasno reći da uzalud sanja snove o unitarnoj BiH.

    • Radikalne strukture koje postoje u Federaciji i muslimanski političari koji to podržavaju, a to što u javnosti negiraju njihovo postojanje, ozbiljan je problem i za cjelokupno stanovništvo u Federaciju, ali i regiju i svijet. Ako se nastavi ćutanje o tome i ako se ove tvrdnje dodatno ne ispitaju, svi bi se o jadu mogli zabaviti kad međunarodna zajednica kasno uvidi ozbiljnost ovog problema – ukazao je Dodik.
  • Novi “non-paper” za Zapadni Balkan

    Novi “non-paper” za Zapadni Balkan

    Ministrima Savjeta ministara spoljnih poslova EU ponuđen je “non paper” za Zapadni Balkan iza kojeg stoje Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka, saznaje N1.

    Prema saznanjima, ove države se zalažu da se Zapadni Balkan nađe na visokoj ljestvici prioriteta za EU, kao i da se pruži puna podrška putu država Zapadnog Balkana ka EU.

    Ističe se kako je ovaj region izložen raznim uticajem sa strane, ilegalnim migrantima, pa je potrebno uskladiti zajedničku vanjsku i bebzjednosnu politiku, kao i tješnje raditi na usklađivanju svojih stajališta sa EU standardima.

    Kroz ovaj novi dokument, saznajemo da se trebaju organizovati češće sastanci sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana, te da bi ministri spoljnih poslova zemalja Z. Balkana trebali održavati redovnije sastanke sa ambasadorima zemalja EU.

    Suštinski, ono na čemu se kroz ovaj dokument najviše insistira je, kako saznajemo, pojačano prisustvo Evropske unije u zemljama Zapadnog Balkana i njihovo involviranje u ovaj prostor da bi se zemlje što prije pridružile EU.

  • Dodik: Neće biti tolerisani pokušaji izazivanja nemira

    Dodik: Neće biti tolerisani pokušaji izazivanja nemira

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da okupljanja pojedinih formacija i pojavljivanje djece u uniformama uz ratne povike i zastave uz koje su Srbima odsijecane glave, ne spada u društveno prihvatljive standarde dostojanstvenog obilježavanja i da neće biti tolerisani nikakvi pokušaji izazivanja nemira i podizanja tenzija.

    Dodik je ukazao da takve stvari unose nemir i izazivaju strah kod lokalnog stanovništva, te dodao da pripadnici MUP-a Srpske samo izvršavaju svoje zakonske obaveze, održavajući stanje bezbjednosti u najboljem redu reagujući na svako kršenje istog.

    • Zato, ministre, polako. Razumijem da moraš kod svojih, ali nemoj pregoniti. Čuvaj zdravlje – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Predsjednik Republike Srpske je istakao da stradanje svakog naroda treba da bude dostojanstveno obilježeno i da to Republika Srpska nikada nije dovodila u pitanje.

    Ministar za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara Sevlid Hurtić juče se tokom posjete Kotor Varoši sastao se sa članovima Organizacionog odbora “Marša mira”, koji su dobili prekršajne naloge i koji su saslušani u prostorijama MUP-a Republike Srpske zbog nošenja zastave sa ljiljanima.