Kategorija: Politika

Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, izjavila je da Bošnjaci hoće državu, a ne znaju da se ponašaju kao država, hoće poštovanje drugih, a nemaju poštovanje za svoju državu, hoće, tobože, njen uspjeh, a sve rade da ostane neuspješna i više tuđa nego što je naša koji u njoj živimo.

Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu potpredsjednika Federacije BiH (SDA) Refika Lende da ako predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik bude tražio da se razgovara o Ustavnom sudu BiH koji je dejtonska kategorija da će onda, kako kaže, “otvoriti pitanje naziva Republike Srpske”, Cvijanović je odgovorila da su to neuporedive stvari po više osnova.

“Između ostalog, i po tome što je za strane sudije predviđeno da nakon pet godina mogu biti zamijenjeni domaćim sudijama, a pitanje naziva Republike Srpske nigdje nije u Dejtonskom sporazumu ili njegovom Aneksu četiri, koji je Ustav BiH, dovedeno u pitanje ili vezano za neki rok”, podsjetila je Cvijanović.

Ona je naglasila da se pitanje stranih sudija, kao i vandejtonskog, odnosno nelegalnog djelovanja visokih predstavnika vezuju za diskusiju o tome da li oni mogu da postoje u suverenoj zemlji ili u zemlji za koju se još kaže da učestvuje u procesu evropskih integracija ili ne.

“Naravno da ne mogu, i naravno da je na sceni apsolutna zloupotreba međunarodnog prava, ali i evidentan deficit suvereniteta. To da su i OHR i strane sudije politički alati bošnjačke politike, ali i pristupa pojedinih stranih aktera u vršenju neustavne i nelegalne centralizacije BiH, nije nikakva tajna. Isto tako, nije tajna ni da su upravo ti alati doveli BiH u jedno totalno zakržljalo i podaničko stanje”, istakla je srpski član Predsjedništva BiH.

Ona je poručila da im za takvo stanje nisu krivi ni Republika Srpska ni njeno ime, o čijoj promjeni Lendo i njemu slični mogu samo da maštaju.

Podsjećanja radi, Lendo je da ako Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske bude tražio da se razgovara o Ustavnom sudu BiH koji je dejtonska kategorija, da će onda “otvoriti pitanje naziva Republike Srpske”.

Ognjen tadić, pravnik i savjetnik predsjednika Republike Srpske, poručio je da je politika bošnjačkih stranaka postavljena tako da traže ukidanje Republike Srpske i da oni biraju hrvatskog člana Predsjedništva.

“Neko je politiku bošnjačkih stranaka podesio tako da traže ukidanje Republike Srpske kako se ona ne bi osamostalila i biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH da bi osujetili treći entitet”, rekao je Tadić.

Istakao je da ovakve priče ne bi ni postojale da politika bošnjačkih stranaka nije takva kakva jeste.

“Priče o samostalnosti Republike Srpske i trećem entitetu ne bi ni bilo da nije takve politike bošnjačkih stranaka”, zaključio je Tadić.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović oglasio se povodom, kako kaže, najnovijih antiustavnih najavama kod izbora članova Predsjedništva BiH.

Bećirović poručuje da se nudi “novi asimetrični model” izbora članova Predsjedništva koji BiH gura još dalje od evropskih, demokratskih standarda i u nove podjele društva i države.

– Za državu Bosnu i Hercegovinu su potpuno neprihvatljivi bilo kakvi potezi koji bi uzrokovali “nova” asimetrična rješenja, diskriminaciju, segregaciju i nejednakost. Pristajanje na asimetričan izbor članova Predsjedništva BiH imalo bi nesagledivo štetne posljedice za budućnost naše države. Izbor članova Predsjedništva BiH regulisan je Ustavom BiH i to pitanje nije moguće rješavati zakonskim izmjenama koje bi vodile ka daljim podjelama i odstupanjima od zajedničkih evropskih vrijednosti – poručuje Bećirović.

Podsjetimo, Čović predlaže da se način izbora članova Predsjedništva BiH rješava samo izmjenama Izbornog zakona, a ne Ustava, te predlaže da se izbor člana Predsjedništva iz reda Hrvata vrši uz uslovljavanje osvajanja najviše glasova među hrvatskim kandidatima iz striktno određena tri kantona.

Bećirović naglašava da je obaveza BiH da sprovodi presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustava BiH, te da uklanja sve diskriminatorske odredbe.

– Zato i strukturu Predsjedništva BiH, način izbora i nadležnosti treba regulisati na potpun način. Prijedlog po kojem bi se dva člana Predsjedništva BiH birala sa kompletne teritorije Republike Srpske i Federacije BiH, dok bi izbor trećeg zavisio od broja glasova u potencijalno samo nekoliko od deset kantona, predstavlja ne samo vrhunac asimetrije već i direktno negira presude Evropskog suda za ljudska prava koje nas obavezuju na našem evropskom putu. Štaviše, takav prijedlog je dijametralno suprotan osnovnim demokratskim načelima o neophodnosti poštovanja jednake vrijednosti glasa svakog birača – naglašava Bećirović.

On ujedno ističe i to da se izbornim sistemom BiH mora osigurati jednaka vrijednost glasa svih BiH građana.

– Izbornim sistemom Bosne i Hercegovine, usklađenim sa najvišim demokratskim standardima, mora se osigurati jednaka vrijednost glasa svih BiH građana, bez obzira na kojem dijelu Bih državnog teritorija žive. Simetrična normativna rješenja u izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine omogućavaju uspostavljanje jedinstvene političke sfere i osnažuju integracijske procese neophodne našem društvu. U periodu kada pretendujemo ka članstvu u EU diskriminatorsku politiku treba da ostavimo iza sebe, te da, vođeni savremenim demokratskim principima i standardima, omogućimo da svi pripadnici BiH političke zajednice budu jednako predstavljeni i da pod istim uslovima učestvuju u političkom i izbornom procesu. Taj sistem mora biti u stanju da vjerno odrazi raznolikost BiH društva i osigura mehanizme djelotvorne zaštite interesa svakog segmenta toga društva – smatra Bećirović.

U saopštenju, član Predsjedništva BiH kaže i to da treba prihvatiti princip “jedan čovjek-jedan glas-jednaka vrijednost”.

U pogledu pristupa evropskim integracijama, neophodno je prihvatiti princip opšteg, jednakog, slobodnog, direktnog i tajnog prava glasa, a to prije svega znači prihvatiti princip “jedan čovjek – jedan glas – jednaka vrijednost”, uz maksimalnu zaštitu etničkih, kulturnih, religijskih i drugih kolektivnih prava svih građana Bosne i Hercegovine. Reformiranje izbornog sistema u Bosni i Hercegovini treba tražiti na tragu ukupnih evropskih i uopšteno demokratskih dostignuća – mišljenja je Bećirović.

Navodi, dalje, i to da se etnokratske političke elite nalaze u procjepu između vlastite želje za održanjem statusa-quo i onoga što obećavaju međunarodnoj zajednici.

– Taj pristup nas drži u stanju permanentne krize. Na sceni je sukob dvije političke koncepcije: etno-teritorijalne koja zagovara ekskluzivni status i primat etničkih grupa, te građanske (strazburško-briselske) koja daje primat čl. 25 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Ne zaboravimo, ovaj pakt je sastavni dio Ustava BiH – kaže Bećirović i za kraj zaključuje:

– Svjesni da ovakvi “probni baloni asimetričnih modela” neće proći u institucijama države Bosne i Hercegovine, ali imajući u vidu ko su predlagači koji stoje iza ovakvog prijedloga izvađenog iz „naftalina propalih prijedloga“ od prije desetak godina, danas smo još odlučniji da zaustavimo nove prijedloge koji bi se mogli pojaviti po istoj matrici starih etničkih podjela, piše Klix.

Refik Lendo, potpredsjednik Federacije BiH (SDA), rekao je da ako Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske bude tražio da se razgovara o Ustavnom sudu BiH koji je dejtonska kategorija, da će onda “otvoriti pitanje naziva Republike Srpske”.

“To je jedna ustavna kategorija. Ono što je Dejtonom propisano, sve dok Parlamentarna skupština i građani BiH se ne dogovore to ne može proći parcijalno da se rješava”, rekao je Lendo u intervju za FTV.

On je rekao i da Dodik i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a pokušavaju da kroz dio uslova koje je Evropska komisija dala, ubace nešto drugo, a to su Izborni zakon i zakon o Ustavnom sudu BiH.

Takođe, naglasio je i da se trojka, odnosno SDP, NiP i Naša stranka pokazala kao slaba I neodlučna te da se nada da to neće proći.

Inače, Lendo će danas boraviti u posjeti Banjaluci gdje će, između ostalog sastati sa Ćamilom Durakovićem, potpredsjednikom Republike Srpske, a programom posjete planiran je i sastanak sa predstavnicima Vijeća naroda i Narodne skupštine Republike Srpske.

Nekoliko dana nakon što su lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH “dogovorili” izmjene Izbornog zakona BiH, a HDZ predložio svoj tekst, u priču se ponovo vraća izmjena Ustava BiH, tako da je gotovo izvjesno da te izmjene koje garantuju da svaki narod bira svog člana Predsjedništva BiH i ovaj put neće proći, isto kao i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, što je takođe “dogovoreno”.
Naime, nakon sastanka lidera političkih partija dogovoreno je da se uz tri zakona neophodna za početak pregovora sa EU izmijeni i Izborni zakon BiH na način da svaki narod bira svog člana Predsjedništva BiH. Nekoliko dana nakon toga, tačnije u ponedjeljak, Hrvatski narodni sabor (HNS) objavio je prijedlog HDZ-a, koji je odmah odbijen od stranaka “trojke”, prije svih SDP-a.

“Niko ne treba da računa na to da ću podržati bilo koje rješenje kojim će desetine hiljada ljudi, pa i ja sam, nastaviti biti diskriminisane i onemogućene u kandidaturi za institucije naše države. Znam da ovaj moj stav podržavaju kolege iz stranaka ‘trojke'”, rekao je Saša Magazinović, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

U suštini, HDZ je predložio da Hrvat koji se kandiduje za člana Predsjedništva BiH može biti izabran ako osvoji većinu glasova u četiri kantona, i to HNK, SBK, Kantonu 10 i Posavskom kantonu. Tačnije svi kandidati Hrvati činiće listu hrvatskih kandidata sa koje će biti izabran kandidat ako “dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH, uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov”. Dalje, ako kandidat ne može biti izabran po ovom uslovu, umjesto većine glasova u tri od pet kantona, granica se spušta na dva kantona, a iako tada ne bude izabran, granica je jedan od pet kantona, pišu Nezavisne.

“Ako ne postoji dogovor, visoki predstavnik treba nametnuti. Ali bi poruka bila dobra da se ništa ne nameće, već da postoji dogovor. Fascinira me ova polemika oko izbora članova Predsjedništva, ne može se mijenjati bez izmjene Ustava”, rekla je Sabina Čudić, poslanica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

I Nermin Dizdar, federalni ministar za izbjeglice i raseljena lica, rekao je da pitanje izbora članova Predsjedništva BiH ne može biti riješeno bez promjene Ustava, tačnije bez implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Dakle, već sada je jasno da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona neće dobiti podršku stranaka “trojke”, a ako je suditi po njihovim izjavama, ni od odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH takođe neće biti ništa.

Podsjećanja radi, lideri stranaka koje čine vlast na nivou BiH nedavno su dogovorili da se usvoje tri zakona neophodna za otvaranje pregovora sa EU, i to zakon o sprečavanju pranja novca, zakon o sudovima i zakon o sukobu interesa, ali i Izborni zakon BiH, kao i to da se u aprilu predloži zakon kojim će se strane sudije u Ustavnom sudu BiH zamijeniti domaćim. Tada je dogovoreno da se do kraja ove sedmice finaliziraju tri zakona neophodna za evropski put i Izborni zakon BiH kako bi se već u petak lideri ponovo sastali u Mostaru i dogovorili održavanje posebnih sjednica Savjeta ministara BiH i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

“Sastanak u Mostaru nije potvrđen, samo je dat kao mogućnost. Morate da budete optimista jači jedno 10.000 puta od Dragana Čovića pa da biste nešto vjerovali u BiH. Sve ono što smo neki dan izdogovarali ili mislili da jesmo, ništa od toga ne važi. Ovih dana svi su tražili donošenje zakona o pranju novca, takav propis već postoji. Nije sporan ni ovaj koji smo dogovorili, ali je dogovoreno da to ide u paketu sa svim ostalim zakonima i onda sada, kada vide to nema, opšti je pritisak da se samo taj zakon donese, pa kao nešto smo krenuli, pa onda lažni Evropejci pričaju ‘idemo, mi guramo’, ništa se ne gura”, rekao je Milorad Dodik, lider SNSD-a.

On je rekao da BiH ostaje jednako neuspješna priča u kojoj je jedina sreća da se doživi mirna disolucija, pa da dva ili tri dijela krenu kuda oni hoće.

“Evropska unija više nije atraktivna priča kao što je to bila prije nekog vremena. U Evropi više nema jakih lidera, ovdje dolaze neki istrošeni ministri koji stalno pričaju istu pjesmicu”, rekao je Dodik.

Dan nakon otvaranja pregovora BiH sa Fronteksom, kao jednim od pet uslova za pregovore BiH sa Evropskom unijom, čini se da će evropski put BiH ipak na čekanje. Kao glavne krivce za to, lider SNSD-a i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik označio je stranke okupljene oko federalne “trojke”. Ništa od onoga što je dogovoreno u Sarajevu, više ne važi, kategoričan je Dodik! Razlog – jer je “trojka” iz zapisnika sa sastanka izbacila dio koji se odnosi na Izborni i Zakon o Ustavnom sudu, koji je trebalo da bude predmet rasprave tek u aprilu.

Od sastanka u Mostaru, prema svemu sudeći, neće biti ništa. Lideri trojke, kao i nakon dogovora u Laktašima, predomislili su se i oko onog u Sarajevu. I ne samo to, mijenjali su i zapisnike o dogovorenom nakon oba sastanka. A dogovor je bio – sada tri zakona: o sudu, sukobu interesa i Izborni zakon, a u aprilu i onaj koji se tiče izbora sudija Ustavnog suda BiH.

• Evropa je rekla da je to minimum, evo neka bude minimum u martu, ali ovo ide odmah nakon toga. Oni se s tim slože, a kad dođe zapisnik, onda nije u redu. Ne možete svaki dan nekog varati. Јa mislim da zapisnike usaglašavaju sa nekom strukturom. Oni su zarobljeni, ja nisam zarobljen – rekao je predsjednik Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik.

Sličnog stava je i ministar bezbjednosti, DNS-ov Nenad Nešić. Vrijeme je, kaže, da se presiječe i da “Trojka” jasno kaže šta želi – ono što postoji u stenogramima sastanaka tj. izgradnju BiH na dogovoru sa Srbima i Hrvatima i put ka Evropskoj uniji ili želi ono što izlazi iz izjava njihovih funkcionera, a to je ukidanje Republike Srpske.

• Vrijeme je da s e trojka izjasni, da li su evropski put BiH ili su za to da čuče i čekaju da vide šta će im reći međunarodni faktori. BiH može opstati samo na dogovoru i Dejtonu. Јa bih samo poručio “Trojki”, SDA i onima koji misle da mogu da unište Republiku Srpsku, ne možete gospodo uništiti Republiku Srpsku – rekao je Nešić.

Stručnjak za bezbjednost DŽevad Galijašević za miniranje dogovora optužio je sarajevske medije koji su, kako kaže, od 90-ih uvijek huškali na rat pa su, da bi osporili dogovor, osporavali i lokaciju sastanaka, prije svega onog u Laktašima.

• Zar ne vidite da pregovarači idu na različita mjesta. Јednom na jedno mjesto, drugi put na drugo. To je samo tehnika. Najbitniji je način na koji će voditi razgovore. Sramotno je da mediji natjeraju pojedine lidere da pođu vrdati oko dogovora koji su napravili – istakao je Galijašević.

A vrdalo se, po svemu sudeći, i oko otpočinjanja pregovora sa Fronteksom. Lider SNSD je objasnio i ko je i zašto kočio integraciju BiH u zajednički evropski bezbjednosni prostor. Opet isti krivci.

• Sav problem je bio što muslimani nisu htjeli da se stavi rečenica u skladu sa ustavnom nadležnošću, a to uključuje i Policiju Republike Srpske. A oni neće da Policija Republike Srpske razgovora oko Fronteksa. Sad, kad su ih pritisnu, oni na to pristaju – kaže Dodik.

A pristali su i pregovori su počeli. Dogovoren je jasan okvir u kojem će se kretati pregovarački tim koji je izabran. Republika Srpska, kaže Nešić, nije željela da bude kočničar da BiH bude dio evropske kolektivne bezbjednosti.

• Time smo još jednom pokazali da želimo da BiH bde do evropske porodice. Zaista se postavlja pitanje šta ljudi više hoće od srpskog naroda i Republike Srpske – naglasio je Nešić.

Kada je riječ o Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, na kojem insistira delegacija Evropske unije u BiH i koji je predmet ocjene i ucjene Manivala i prijetnji sivom listom, ostalo je još posljednje čitanje u Domu naroda. Iz Srpske su kategorični – ovaj zakon ide u paketu sa ostalim zakonima.

Iako je do lokalnih izbora u BiH ostalo još osam mjeseci, stranke su već ušle u predizbornu kampanju što je vidljivo iz svakodnevnih saopštenja i izjava političara, što u suštini i nije problem sve dok se za promociju partija ili kandidata ne počnu koristiti javna sredstva.

Organizacije koja prate izbornu kampanju nebrojeno puta do sada su upozorile na praksu vlasti na svim nivoima u BiH da javna sredstva usmjeravaju u političke svrhe.

Finansiranje kampanje od javnih ustanova, otvaranja radova, korištenje službenih vozila, samo su neke su od zloupotreba koje se vrše u svrhu izborne kampanje.

Tako je predsjednik Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik ovih dana najavio „turneju“ po Republici, što je odmah otvorilo raspravu u javnosti da li je cilj tog obilaska briga za opštinama i gradovima ili priprema za izbore i promocija vlastite stranke i njenih kandidata.

Dodik je tako najavio da će najviše rukovodstvo Srpske u narednom periodu obići sve gradove i opštine „kako bi bili podstaknuti važni projekti i da bi se ostvarila potrebna koordinacija“.

Želim da u svakoj opštini bude organizovan tim mladih ljudi sposobnih da brzo reaguju na bilo kakvu otvorenu mogućnost – napisao je Dodik na “Instagramu”.

Direktorica Transparensi internešnela BiH, Ivana Korajlić ističe da ovakva izjava ne predstavlja ništa novo jer se pred svake izbore „pod okriljem nekakve saradnje između institucija prave događaji koji služe kao predizborna kampanja“.

– Mi smo i ranije pred izbore imali slične situacije da se organizuju serije nekakvih tribina na kojima nastupaju najviši rukovodioci. To se predstavljalo kao događaji koje organizuje vlada ili institucije predsjednika, iako su u suštini bili stranački skupovi. Sve to je koštalo poreske obveznike jer su se pravile prateće kampanje i događaji su se najavljivali na bilbordima, društvenim mrežama i slično – kaže Korajlićeva za Srpskainfo.

Ona ističe da su ti događaji u suštini služili kao preuranjena izborna kampanja.

Korajlićeva podsjeća da prema zakonu zvanična kampanja traje mjesec dana pred izbore.

Međutim, kako navodi Korajlićeva, vlasti na svim nivoima iskorištavaju tu „prazninu“ na način da vode prikrivenu kampanju, i sve to plaćaju novcem poreskih obveznika.

– Tako se prije zvaničnog početka kampanje već organizuju stranački skupovi, apeluje na birače i osigurava poslušnost lokalnih administracija te konsoliduju kandidatske liste i biračko tijelo. To je suština svega, a ne priča o nekim projektima – ističe Korajlićeva.

Ona dodaje da se vrlo često ovakvi sastanci, događaji i slično koriste za indirektne prijetnje ili obećanje projekata ukoliko se ponovo podrži vlast.

Dešavaju se, navodi Korajlićeva, čak i prijetnje u lokalnim zajednicama da će im biti uskraćeni ključni projekti ukoliko ne budu glasali za vladajuću koaliciju ili je podržali.

– Dakle, sve je to suštinski kampanja i sve se dešava u izbornoj godini. To se više i ne krije, bez obzira kako se to predstavi i upakuje. Kod nas ništa nije regulisano da bi bilo ko bio sankcionisan niti postoje ikakve zakonske odredbe koje bi spriječile da se to dešava prije zvaničnog početka izbrone kampanje – podvlači Korajlićeva.

Bivši član CIK BiH Vehid Šehić kaže da se „ne može zaustaviti život kada smo u izbornoj godini“, što vlasti jako dobro znaju i koriste tu svoju poziciju za preuranjenu predizbornu kampanju.

On ističe da svi nivoi vlasti rade isto, a jedini cilj im je da se što više „uližu“ građanima i pridobiju što više glasača.

Šehić kaže da u slučaju kada se ne koristi naziv bilo koje stranke na tim skupovima, niko ne može da bude kažnjen jer se uvijek može reći kako to nema veze sa predizbornom kampanjom.

– Međutim, mi smo svjesni da će oni time promovisati svoju političku stranku jer ako se na skupu pojavi Milorad Dodik, Dragan Čović, Nermin Nikšić ili lider neke druge stranke, to se smatra jednom vrstom korištenja trenutnog položaja u predizbornu svrhu. Međutim, jako je teško dokazati u koje svrhe se koriste javna sredstva – navodi Šehić.