Kategorija: Politika

BiH mora ići u Evropsku uniju bez obzira na njene slabosti, rekao je Nebojša Radmanović, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, gostujući u emisiji Telering.

BiH i Republika Srpska u okviru nje, ekonomski, su u potpunosti vezane za Evropsku uniju, što je jedan od najbitnijih razloga Evropskog puta – naglasio je Radmanović.

Bez obzira na odluku Evropskog savjeta, po pitanju početka pregovora sa BiH-a, poznato je da SNSD eksplicitno traži i datum. Radmanović je optimističan po pitanju početka pregovora, ali ne i po pitanju datuma za BiH-a, za koji je kaže neizvjesno kada će ga uopšte dobiti.

Play Video

• Danas već znamo, dan prije nego što će se odlučiti da nećemo dobiti datum. Naravno da bi vrlo važno bilo da dobijemo i datum jer onda na drugačiji način se i razvijamo, drukčije mi radimo ovdje, drukčije se prema nama odnose i iz Evropske unije i u cijelini iz Brisela, ovako nosi niz minusa. Dakle, ostajemo praktično na pola puta, i dalje nas pritišću za nešto što mi možda nećemo a moramo usvojiti, pa nekad usporimo, kažemo šta nas briga niste nam dali datum, dakle loše je što nam ne daju datum – naglasio je Radmanović.

Dobije li BiH zeleno svjetlo, za Srpsku prioritet je odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

Da će to ići teško, dalo se naslutiti i nakon bošnjačke blokade Doma naroda, kada je na dnevni red uvršten Zakon o Ustavnom sudu BiH, koju je podržao Kristijan Šmit.

Parlament BiH Šmit je upozorio da bi smjenom stranih sudija, bio prekršen Ustav i da ne može prihvatiti takve zakonodavne inicijative.

Za Srpsku nametanja su neprihvatljiva, a Šmit nije čuvar Dejtonskog sporazuma, već bezbjednosni problem u BiH.

Ustavom BiH propisano je da Parlamentarna skupština može zakonom regulisati pitanja u vezi sa Ustavnim sudom, pa i pitanje stranih sudija.

Ko je zakonodavac u BiH? Da li će EU pregovarati sa demokratskim institucijama, legitimno izabranim predstavnicima naroda ili nelegitimnim uzurpatorom? Ova pitanja označio je ključnim za budućnost, predsjednik Srpske Milorad Dodik.

• Vidim da se u jednom dijelu bošnjačke elite politika vodi tako što bježe svaki put kada nije kako oni hoće. Hoće li tako pregovarati i sa EU? Јuče su predstavnici Bošnjaka pobjegli iz parlamenta s jasnim ciljem da se ne raspravlja o Izbornom zakonu, jer čekaju nametanje od strane Šmita. I to je jedina istina – rekao je Dodik.

Da bi razlog bošnjačke blokade Doma naroda mogao biti Izborni zakon i davanje mogućnosti Šmitu da nameće rješenja, upozorava i SNSD-ov delegat Radovan Kovačević.

Za razliku od Šmita koji nema nikakav mandat u BiH, Parlamentarna skupština ima ustavni mandat i nadležnost da definiše način na koji će strane sudije u Ustavnom sudu BiH biti zamijenjene domaćim.

• Dokle ćemo da trpimo ovu vrstu političkog licemjerja? REZ Radi se o zemlji koja je postala kandidat za članstvo u EU, o zemlji koji za dva dana treba da dobije i tu vijest da će biti otvoreni pristupni pregovori, a mi ovdje imamo jednog apsolutistu koji želi da bude iznad institucija, iznad predstavnika građana i naroda koji imaju legitimitet – naglasio je Kovačević.

Da je Ustav jasan kada je riječ o izboru sudija Ustavnog suda, podsjeća i SDS-ov delegat Želimir Nešković, na čiji prijedlog je u dnevni red i uvršten Zakon o Ustavnom sudu BiH, nakon čega su Bošnjački delegati napustili sjednicu. Podsjeća, Član 6 kaže da se strane sudije, po isteku mandata, mogu zamijeniti domaćim.

• Meni je jako žao što su kolege delegati iz bošnjačkog kluba napustili sjednicu i što nisu bili spremni na to da se na dnevnom redu nađe vaj zakon. Moja namjera jeste bila da se raspravlja o ovom zakonu i da se između predstavnika tri naroda nalaze rješenja – istakao je Nešković.

Dok se ne riješi pitanje Ustavnog suda BiH i stranih sudija u njemu, BiH, nikada neće krenuti ka Evropskoj Uniji, upozoravaju iz SNSD-ovog kluba poslanika u Predstavničkom domu.

• Zbog raznih Šmitova i raznih Marfija i njihovih lobiranja, mi smo i danas u situaciji da nam stranci ovdje određuju sudbinu i oni apsolutno ne štite ustavni poredak niti rade na interesu svih građana koji ovdje žive, već naprotiv, oni derogiraju ustav i ustavni poredak BiH – smatra Sanja Vulić, predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u PD PS BiH.
• On je jedan od kočničara BiH na ervopskom putu. Nažalost to ne shvataju naši partneri iz Federacije – dodao je Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u PD PS BiH.

Ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan, Šmitu je poručio da on nije nikakav čuvar Dejtonskog sporazuma, već bezbjednosni problem u BiH.

• On je sinonim protektorata. On je sinonim svega što nije ustavnost i zakonitost. On je sinonim neprava. On je katastrofa i on se javlja da štiti Ustavni sud. Šmit unosi nemir u BiH. I kao ministar unutrašnjih poslova kažem da je Kristijan Šmit bezbjednosni problem u BiH i bolje bi mu bilo da ćuti – poručio je Karan.

Za delegata Kluba srpskog naroda u Domu naroda Snježanu Novaković Bursać ova situacija jasno je pokazala da je OHR, praćen nekim drugim centrima, lokacija koja BiH nastoji zaustaviti na putu evropskih integracija i želi opstanak protektorata.

Ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je da nema ništa protiv da glavni pregovarač sa EU bude iz Republike Srpske, ukoliko Evropski savjet donese odluku o otpočinjanju pregovora o članstvu sa BiH.

“To je čovjek na čelu ozbiljnog procesa u kojem će biti mnogo važnije šta rade njegovi prvi saradnici, nego on sam. Ne isključujem nijednu opciju, nemam ništa protiv da to bude neko iz Republike Srpske i da to bude neko iz bilo koje političke stranke ili bilo kojeg naroda, a važno će biti da se napravi strukturno tijelo koje će nakon te dijagnostike imati težak zadatak”, naveo je Konaković.

On je rekao da će osoba koja bude glavni pregovarač imati mnogo posla, mnogo putovanja, razgovora i dogovora sa predstavnicima EU, te podsjetio na izjave određenih političara koji su pohvalili predstavnike iz Republike Srpske za rad na dobijanju kandidatskog statusa.

Govoreći o današnjoj sjednici Savjeta ministara, Konaković je rekao da su povučena dva nacrta zakona, i to o sudu i o zaštiti ličnih podataka, dok je usvojen niz evropskih materijala.

“U prvom nemamo političku saglasnost. Oko dvije stvari se lome koplja – nadležnosti i sjedišta, a drugi je imao puno zahtjeva Kancelarije za zakonodavstvo, za korekcije tehničke prirode i očekujem da ćemo sa tim zakonom vrlo brzo biti u prilici ponovo odlučivati, a ovaj prvi se lomi na političkom polju”, rekao je Konaković, prenosi Srna.

On je istakao da je zakon o sudu bio važan za mišljenje Evropske komisije, dodajući da je bilo mnogo pritisaka da on bude donesen, ali da je ipak Komisija procijenila da bez obzira što ovaj zakon nije, mnogi drugi zakoni jesu doneseni.

Konaković je podsjetio i na izjave predsjednika Evropske komisije Ursule fon der Lajen, evropskog komesara za susjedstvo i proširenje Olivera Varheljija i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja koji su rekli da je BiH u godinu dana uradila više nego u posljednjih 10 godina na evropskom putu.

“U tom administrativnom smislu (Evropska) Komisija, koja je ključna da ocijeni napredak, izrazila je pohvale i predložila otvaranje pregovora, a mi sada ulazimo u drugu, političku fazu. U toj fazi odlučuju premijeri i predsjednici država na vijeću koje će biti u četvrtak, to će biti više različitih uglova i pogleda svih članica EU i sada ulazimo u to političko polje. Mi smo svoje administrativno-stručno uradili za dobru ocjenu”, naveo je Konaković i dodao da se nada da neko neće blokirati mišljenje Komisije.

Konaković je najavio i dolazak još četiri osobe iz Gaze, te zahvalio ministru bezbjednosti Nenadu Nešiću, predsjedavajućoj Savjeta ministara Borjani Krišto i svim ministrima u Savjetu ministara zbog toga što su donijeli novu odluku kojom se ovim osobama dozvoljava ulazak u BiH.

“To su osobe za koje su izvršene bezbjednosne provjere i ne predstavljaju bezbjednosnu smetnju. Riječ je o majci i dvoje djece i srećni smo da se taj proces nastavlja i da smo još nekoliko ljudi doveli na sigurno, a tu je i doktor kojeg su jedno vrijeme izraelske vlasti držale pritvorenog, tako da i on dolazi kući”, zaključio je Konaković.

Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Savjeta Evrope za ustavno pravo, usvojila je Mišljenje o pitanjima u vezi sa funkcionisanjem Ustavnog suda BiH, na zahtjev ovog suda.

Predložila je produženje mandata sudija nakon što napune 70 godina i promjene u načinu glasanja na plenarnoj sjednici i Velikom vijeću Suda.

Pravni stručnjaci odgovaraju: Ustav BiH je izričit – sudije nakon prvog mandata služiće do navršenih 70 godina života i to nije moguće mijenjati.

Ustavni sud BiH 2.januara ostao je bez još jednog sudije. Zlatko Knežević otišao je u prijevremenu penziju. Nakon Miodraga Simovića i Mate Tadića koji su ranije penzionisani, u oktobru naredne godine očekuje se i odlazak Seade Palavrić koja će napuniti 70 godina. Time će u Ustavnom sudu od devet ostati pet sudija. Od Venecijanske komisije tražili su da im pomogne kako da spriječe potpunu paralizu svog rada. Prijedlog Venecijanske komisije je da se mandat sudija produži nakon što napune 70 godina života.

Play Video

Prestrogo tumačenje klauzule “sudije će služiti do 70. godine života” dovelo bi do čudnog zaključka gdje bi ustavotvorci preferirali potpunu paralizu suštinskog ustavnog organa nego privremeno produženje mandata legitimno imenovanih sudija. Venecijanska komisija smatra da je dopuštanje postupajućim sudijama da nastave svoj mandat stariji od 70 godina do imenovanja nasljednika ne bi bio u suprotnosti sa čl 6.1. c Ustava Bosne i Hercegovine – navode iz Venecijanske komisije.

Ustav BiH je izričit- sudije Ustavnog suda nakon isteka prvog mandata služiće do navršenih 70 godina života, poručuje penzionisani sudija Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević koji je i član Biroa Venecijanske komisije. U raspravi nije mogao učestvovati jer dolazi iz zemlje o kojoj se raspravlja, pa kolegama nije mogao skrenuti pažnju.

-Član Ustava BiH izričito kaže: sudije koje će biti imenovane nakon prvog saziva služice do navršenih 70 godina života izuzev ako podnese ostavku ili budu razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Ne postoji po ustavu mogućnost da se produžava mandat sudija nakon navršenih 70 godina – naveo je Knežević

U potpunosti se ignoriše ono što piše u Ustavu i izmišljaju neka pravila, smatra pravnik Ognjen Tadić. Dodaje da ideja da protivustavno nastave da rade pokazuje kako su preostale sudije i njihovi mentori spremni da drastično kršeći Ustav BiH nastave njegovu zloupotrebu protiv Dejtona i BiH u cjelini.

• Kada suprotna strana na tako drastičan način krene da krši Ustav BiH onda je potpuno jasno da radeći sve što je radila štiti Ustav BiH, Ustavni sud, BiH, Republiku Srpsku od kršitelja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako drugačije pbjasniti da se preporučuje prekoraćenje starosne granice od 70 godina vezano za rad sudija – rekao je Ognjen tadić, pravnik.

Apsurdno je da je o produženju mandata Ustavni sud raspravljao prije nekoliko godina. I tada je većinom glasova takav prijedlog odbijen jer se smatralo da bi se time kršila ustavna norma.

• Venecijanska komisija je rekla da postoji mogućnost u Evropi- postoji takva praksa gdje se to produžava ali to se odnosi tamo gdje je mandat sudije Ustavnog suda vezan za trajne mandate 3, 5, 7, 11, 13 godina. I u to slučaju se može produžiti mandat – rekao je Knežević.

Osim produženja mandata, Venecijanska komisija je predložila i promjene u načinu glasanja na Plenarnoj sjednici i u Velikom vijeću Suda. Preporučuje da se pravilima Ustavnog suda propiše da se odluke donose većinom glasova prisutnih sudija.

Tako za donošenje odluka u trenutnom sazivu Suda više neće biti nužno pet glasova, već četiri ili tri.

Bivši sudija Ustavnog suda BiH Vitomir Popović izjavio je Srni da se time želi podržati ono na čemu Bošnjaci dugo insistiraju, a to je da ovaj sud donosi odluke prostom većinom u odnosu na broj prisutnih sudija koje glasaju.

• To u BiH nije moguće, jer se do sada ovdje često pokazalo da je Ustavni sud organ koji hoće u potpunosti da rekonstruiše unutrašnju ustavnu strukturu i da promijeni politički poredak u BiH, a to Republika Srpska ne smije dozvoliti – naglasio je Popović.

Teret donošenja odluka je na Albancu, Njemici i Švajcarkinji koje je izabrao Evropski sud za ljudska prava, predsjednici Suda Valeriji Galić te Mirsadu Ćemanu i Seadi Palavrić, bivšim kadrovima SDA. Republika Srpska ne podržava takav Ustavni sudu ali je spremna za reformu koja znači zamjenu stranih domaćim sudijama.