VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Izetbegović za BBC: Sankcije Dodiku nisu dovoljne, potrebno je nešto učinkovitije

    Izetbegović za BBC: Sankcije Dodiku nisu dovoljne, potrebno je nešto učinkovitije

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović je u razgovoru za BBC govorio o uzrocima aktuelne krize u Bosni i Hercegovini.

    Na pitanje o namjerama Milorada Dodika Izetbegović je kazao da predsjednik SNSD-a provjerava šta može uraditi.

    “Ako bi mogao, otcijepit će entitet RS. Ako ne može, a ne može, onda će pokušati vratiti nadležnosti koje su prenesene na državni nivo prije 15 godina, kada smo osnovali Oružane snage, obavještajnu službu, sistem oporezivanja i pravosuđe. On bi to sada volio vratiti i ponovo učiniti državu podijeljenom”, izjavio je Izetbegović.

    Ako ne uspije u tome, dodao je Izetbegović, Dodik će pokušati dobiti nešto iz postojeće situacije kako bi se predstavio kao neko ko se bori za interese entiteta i interese srpskog naroda te na osnovu toga pobijediti na narednim općim izborima.

    Govoreći o mogućnosti novih sukoba u BiH, Izetbegović je kazao da se to nikada ne može sa sigurnošću reći.

    “To se ne bi trebalo desiti jer su ljudi, uključujući i Srbe, zasićeni tenzijama, krizama, ratovima i konfliktima. Obični ljudi su zasićeni time. Niko ne bi želio ići u tom smjeru, ali nikada ne možete znati u BiH”, kazao je Izetbegović.

    U situaciji u kojoj vas neko napada, pojasnio je predsjednik SDA, nije moguće reći da su oni koji napadaju i oni koji se brane jednako odgovorni.

    “Dodik na dnevnoj bazi stvara probleme. U posljednjih 15 godina je uradio mnogo loših stvari. Natjerao nas je da uzvratimo i ja ću učiniti sve da ta borba bude politička, a ne pravi sukob”, izjavio je Izetbegović.

    Dodao je da se u entitetu RS provodi aparthejd te da su Bošnjaci i Hrvati u tom bosanskohercegovačkom entitetu građani drugog reda.

    “Kada neko odlikuje Radovana Karadžića, možete zamisliti kakva je to provokacija, a Dodik radi upravo to. Ova kriza je počela kada je visoki predstavnik zabranio slavljenje ratnih zločinaca i negiranje genocida. Da li postoji moja odgovornost ili odgovornost visokog predstavnika za krizu, ne bih rekao”, poručio je Izetbegović.

    Istaknuo je Izetbegović da je broj pripadnika međunarodnih snaga stacioniranih u BiH, ukoliko bude potrebe, moguće povećati. Na pitanje uloge predsjednika Rusije Vladimira Putina u dešavanjima u BiH, Izetbegović je kazao da je nju teško precizno definisati.

    “U BiH i na Balkanu oni se bore protiv prisustva NATO-a. Ne bi željeli da BiH postane dio NATO saveza. To je njihov glavni cilj i žele imati svoj utjecaj”, izjavio je predsjednik SDA.

    Kada je riječ o sankcijama SAD-a Miloradu Dodiku, Izetbegović je naglasio da one nisu dovoljne te da se mora uraditi nešto više.

    “Nešto mnogo učinkovitije i bolnije za one koji stvaraju probleme bi se trebalo uraditi i moralo bi se uraditi. Očekujemo od SAD-a da to urade. Oni to mogu. Evropska unija je zbunjena i za njih to nije jednostavno jer trebaju konsenzus, ali Amerikanci to mogu i trebaju uraditi”, zaključio je Izetbegović.

  • Stevandić: Bez stava Republike Srpske, nema ni donošenja odluka

    Četvrtog dana pregovora političara iz BiH i delegacije EU, sastanku je prisustvovao i Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjenje Srpske i šef Srpskog kluba u Predstavnickom domu Parlamenta BiH, te je nakon sastanka medijima poručio da članovi inrerresorne radne grupe su se odazvali na poziv kao što će se uvijek odazvati, kad su u pitanju izborni procesi i budućnost izbora. Lično se zalažem za izbore, jer samo tako zemlja može imati prosperitet mir i budućnost, i zbog toga se izbori ne smiju odlagati. Pitanje konsenzusa između entiteta i između stranaka je ono što je bitno, a cilj interresorne grupe je upravo uspostavljanje tog konsenzusa. Najveći problem su uticaji spoljnih faktora, kako na pravosuđe tako i na CiK, i jasno je da su krize u BiH nastale ili iz djelovanja Visokog predstavnika ili iz odluka Ustavnog suda, u kojima se takođe nalaze stranci. Ta četiri stranca, Visoki predstavnik i troje sudija, su uzroci kriza zadnjih petnaest godina, te je potreban dogovor kako donositi zakone u Parlamentu, i da Ustavni sud funkcioniše bez stranaca. Potreban je dogovor da budućnost zavisi od naroda i entiteta,  rekao je Stevandić.
    Na pitanje o indirektnom izboru članova Predsjedništva BiH, Stevandić je izjavio da o tom pitanju moraju da odluče entiteti, odnosno skupštine Republike Srpske i Federacije, jer nije bitan način izbora, koliko je bitnije njihov legitimitet i predstavljanje onih koji su ih izabrali, kako se “slučaj Komšić” ne bi ponavljao u nedogled – zaključuje Stevandić.

  • Ćudić: Smatra se da ako se zavrnu dvije ili tri ruke, možete dobiti brzi ishod

    Ćudić: Smatra se da ako se zavrnu dvije ili tri ruke, možete dobiti brzi ishod

    Nakon prvog jutrošnjeg sastanka u zgradi Delegacije Evropske unije predstavnici parlamentarnih stranaka iz Federacije BiH su se obratili novinarima kazavši da je fokus bio na deblokadi ovog entiteta.

    Zastupnica Naše stranke u Federalnom parlamentu Sabina Ćudić je, govoreći o tome šta ova stranka neće institucionalno podržati, kazala da je opcija i ispunjavanje individualnih želja stranaka.

    “Ako uzmete u obzir tekst dogovora u Mostaru, jasno je da se pristalo na koncept legitimnog predstavljanja. To nije samo krivica stranaca, nego i domaćih aktera koji su pristali da dogovore obavljaju van institucija BiH. Smatra se da ako se zavrnu dvije ili tri ruke u BiH, možete dobiti ishode koji se posmatraju kao brzi i pragmatični, a nisu to. Mi nećemo učestvovati u ispunjavanju individualnih želja pojedinih stranaka. Sve što bude na stolu, a mi predložimo, ticat će se funkcionalnosti Federacije BiH. U tom kontekstu sam kritikovala Dom naroda koji se koristi kao groblje zakona iz Predstavničkog doma”, rekla je Sabina Ćudić.

    Ona navodi da su opozicione stranke, prije svega Naša stranka i SDP, uspjele osujetiti dogovor SDA i HDZ-a koji je započet u Mostaru.

    “Mislim da smo napravili historijski važan pomak da zaustavimo tu vrstu donošenja odluka u BiH (način donošenja odluka u Domu naroda)”, rekla je.

    Na kraju, zaključila je da “koalicija SDA i HDZ-a funkcioniše kao koalicija ličnih stranačkih interesa, a ne kao legitimno predstavljanje Hrvata ili Bošnjaka”.

    Novi termini sastanaka s ovim institucionalnim predstavnicima iz parlamentarnih stranaka zakazani su za 7. i 15. decembar.


    “Razgovarali smo o tome kako FBiH učiniti funkcionalnijom od predsjednika Federacije, preko premijera do onoga što je Dom naroda i šta treba biti. Ovi razgovori će se nastaviti”, rekla je SBB-ova Sanela Prašović-Gadžo.

    Ona je poentirala da je problem u SDA i HDZ-u. Ipak, o tome da li se pokušava izaći ususret HDZ-u, ona nije htjela konkretno govoriti,

    “Pod tepih se gura činjenica da je cijeli zastoj koji imamo u FBiH od izbora 2018. godine uzrokovan time što HDZ i SDA ne mogu da se dogovore i to je stvorilo krizu u funkcioniranju entiteta. U Domu naroda se zakonska rješenja guraju pod tepih. Sad je predstavnik iz Doma naroda rekao da ima 10 zakona koji čekaju. Moramo skinuti maske i početi otvoreno govoriti šta je kočnica i kako je riješiti”, rekla je Prašović-Gadžo.

  • Crnadak odbacio ideju Izetbegovića “Nema govora o indirektnom izboru člana Predsjedništva BiH sa teritorije RS”

    Predsjedništvo PDP je na nedavnoj sjednici usvojilo jedanaest ključnih tačaka oko kojih, kada je u pitanju uloga Republike Srpske, uopšte nema rasprave. Jedna od tih tačaka je da nema govora o indirektnom izboru člana Predsjedništva BiH sa teritorije Republike Srpske.

    Rekao je potpredsjedik PDP i narodni poslanik Igor Crnadak, odbacujući ideju Bakira Izetbegovića o indirektnom izboru člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.

    – Za nas je prihvatljivo samo da Republika Srpska ostane jedna izborna jedinica sa koje se isključivo direktno bira jedan član Predsjedništva BiH – rekao je Crnadak tokom gostovanja u emisiji „BHT1 Uživo“.

    Crnadak smatra da bi indirektni izbor člana Predsjedništva sa teritorije FBiH moglo biti dobro rješenje ukoliko to odgovara ondašnjih političkim akterima, ali da je važnije od svega usvojiti izmjene koje mogu da poprave integritet i kvalitet izbornog procesa.

    – Najbitnije je da izbori budu odraz volje birača, da nema prijetnji i ucjena, da imamo skeniranje izbornih listića, video nadzor biračkih odbora, otisak prsta glasača kao vrstu personalne provjere svih birača i druge izmjene koje bi bile temelj poštenih izbora – rekao je Crnadak.

    Prokomentarisao je i posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske, rekavši da još nije sigurno hoće li biti održana.

    – Imamo najave da bi mogla biti održana između 8. i 10. decembra, ali ništa nije konkretizovano. Možda bude održana, možda i sa izmjenama dnevnog reda. Čuli smo i izjavu Kristijana Šmita da je Milorad Dodik odustao rasformiranja Oružanih snaga i vraćanja VRS, a s druge strane, taj zaključak još stoji na dnevnom redu posebne sjednice – kaže Crnadak, dodajući da je očigledno da vladajuća koalicija i Dodik popuštaju, budući da su prvobitno bile najvljene izmjene 140 zakona, da bi došli do 4 informacije sa nekoliko zaključaka o kojima bi trebalo diskutoati na sjednici.

    Crnadak ističe da se vlast očigledno igra u cilju preusmjeravanja pažnje sa teških tema kao što su korupcija, bogaćenje funkcionera SNSD kroz javne nabavke u vrijeme korone, prisustvo međunarodnih narko klanova, koji su, tvrdi, čuvani od pojedinih policijskih inspektora iz Republike Srpske.

    – To su danas mnogo važnije teme za svakog čovjeka u Republici Srpskoj, a ova avantura u koju nas Dodik vodi se i krenulo da bi se sklonilo od ovih životnih tema i napravila tenzija, napetost i atmosfera u kojoj SNSD sebe predstavlja kao velike Srbe i u toj atmosferi da uđe u izbornu kampanju – istakao je Crnadak.

    Kaže da je svjestan da će poslanici vladajuće koalicije, koji nisu ni potpisali zahtjev za održavanje posebne sjednice o pravima boraca koju je inicirala opozicija, pokušati da opstruišu posebnu sjednicu.

    – Bilo je očekivano da oni ne podrže ovu inicijativu, jer njihova logika je da bilo šta što dolazi iz opozicije, koliko god bilo dobro za Republiku Srpsku, oni će biti protiv toga. Njima je važniji partijski poen, priprema za izbore, nego dobrobit građana – poručio je Crnadak.

  • Srbi za dijalog, Bošnjaci protiv

    Srbi za dijalog, Bošnjaci protiv

    U vrijeme najveće političke krize u BiH, kada dijalog nema aplernativu, bošnjački delegati u Domu naroda BiH odbili su da glasaju za zaključak kojim se traži razgovor ključnih aktera.

    Klub Srba u Domu naroda BiH predložio je nekoliko zaključaka, a jedan od njih glasi: „Dom naroda podržava inicijativu Narodne skupštine Republike Srpske za razgovor i dijalog između Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, kao i tri konstitutivna naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka o mogućim rješenjima za Bosnu i Hercegovinu, te ih poziva na sveobuhvatan dijalog o trenutnom stanju u BiH i mogućim rješenjima vezanim za budućnost Republike Srpske i Federacije BiH.“

    Međutim, kada je došao red na glasanje, nije bilo podrške prisutnih bošnjačkih delagata i Zlatka Miletića (DF) iz Kluba Hrvata, zbog čega zaključak nije imo potrebnu entitetsku podršku iz FBiH. Upućen je na usaglašavanje Kolegijumu Doma naroda BiH i o njemu će se glasati u drugom krugu.

    Zaključak sam po sebi nema političku snagu, niti bi riješio probleme u BiH, ali odnos prema njegovom sadržaju otkriva ko u BiH predlaže dijalog, a ko se priklanja onima koji više prijete sukobima. Delegatkinja u Klubu Srba, Dušanka Mjakić, kaže da nije bilo nikakvog obrazloženja zbog čega su Bošnjaci bili protiv.

    Dušanka Majkić
    – U samom toku sjednice, svi pa i Bošnjaci, su govorili o tome da je ovoj zemlji prvenstveno potreban dijalog. Nakon toga stvarno pokažete koliko vam je stalo do dijaloga kada treba da glasate. Sve što očekuju bošnjački delegati je da stranci nametnu ono što im odgovara, da im oni naprave državu koja bi bila po njihovoj mjeri, po mogućnosti unitarnu. Da se riješe Srba i Hrvata. Dakle, to je cilj – kaže Majkićeva za Srpskainfo.

    Prema njenim riječima, sjednica je bila „totalna lakrdija“, a Klub Bošnjaka „dodatno dezorjentisan“ zato što nije bilo Bakira Izebegovića „koji bi vjerovatno u nekom momentu reagovao“.

    – Ne znam da li bi bilo drugačije glasanje, ali bi on vjerovatno pokušavao da odglume do kraja. Međutim, njihov stav na kraju je bio zaista nevjerovatan. Njima se pridružio i delegat Zlatko Miletić, koji sjedi u Klubu Hrvata, a ustvari predstavlja interese Bošnjaka. I to u takvom tijelu kao što je Dom naroda. Ali bez obzira na to, neće imati sedam glasova protiv da bi mogli to da zaustave u drugom krugu glasanja – poručuje Majkićeva.

    Komentar iz Kluba Bošnjaka nismo uspjeli da dobijemo. Predsjedavajući Asim Sarajlić se ne javlja na talefon, Denis Bećirović ne odgovara na poruku, a Amir Fazlić kaže da nije bio na glasanju i da ne zna šta se na kraju dešavalo.

    Međutim, Bećirović je tokom sjednice rekao „hitna sjednica Doma naroda može biti i poziv na dijalog i spremnost za dijalog“. On smatra da su OHR i Ustavni sud BiH sastavni dio Dejtonskog sporazuma.

    Denis Bećirović
    – Bude li se išlo za donošenje bilo kakve odluke da se jedna strana dezavuiše, mi svi srljamo u neviđenu avanturu – rekao je Bećirović.

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH, Nikola Špirić, smatra da bi bilo dobro da svi iz ovoga izvučemo pouku i da shvatimo da je dijalog nezaobilazna forma.

    Izrazio sam javno zabrinutost zbog nespremnosti Bošnjaka da se kreću ka dijalogu. Mislim da je to svaki put dovodilo do krize i do njene kulminacije. Oni uvijek očekuju da će rješenje u interesu Bošnjaka biti uneseno u BiH preko međunarodnih institucija – ocijenio je Špirić.

    Špirić je napomenuo da bi volio da su Bošnjaci posvećeniji dijalogu, te da smatra da je nepovjerenje unutar BiH veliko i da nažalost Bošnjaci više vjeruju predstavnicima međunarodne zajednice nego Srbima i Hrvatima sa kojima bi trebalo da obezbijede bilo kakvu formulu suživota u BiH. Špirić je poručio da je ubijeđen da će zaključci u drugom krugu biti usvojeni i da će to postati zaključci Doma naroda.

    Predsjedavajući doma naroda, Dragan Čović, rekao da su tri različite strane realnosti BiH, ali da one čine BiH.

    – Uvijek sam govorio da jedino ustavno domoljublje ima smisla. Svi drugi lažni patriotizmi su patriotizam jedne ulice, kuće ili stranke, pa možda i jednog naroda – rekao je Čović.

  • Izetbegović: Uspio je moj pritisak o deblokadi FBiH, etnički prefiks mora otpasti

    Izetbegović: Uspio je moj pritisak o deblokadi FBiH, etnički prefiks mora otpasti

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović kaže da ima više optimizma nakon današnjih sastanaka u vezi s reforme izbornog zakonodavstva koji se vode u Delegaciji Evropske unije u Sarajevu.

    “Dobro je da se danas radilo u nekom plenumu jer su bili predstavnici parlamentarnih stranaka koje trebaju dići ruku za izmjene Izbornog zakona i Ustava. Sutra ujutru će se krenuti ozbiljnije s razmatranjem blokada u Federaciji BiH. Smatram da je to je jedan uspjeh i pritisak koji sam ja radio da se pregovori stave na dvije noge. Nažalost išlo se linijom manjeg otpora da se izađe ususret samo zahtjevima HDZ-a. Tako neće ići i sada idemo i s FBiH”, rekao je nakon sastanaka koji se vode već treći dan u prisustvu američkih i evropskih zvaničnika.

    Izetbegović kaže da bi u FBiH radije išli na indirektne izbore, onako kako je rečeno u Aprilskom paketu, ali da postoji problem iz RS-a.

    “Oni to odbijaju bez jakog obrazloženja, a nema jakog razloga za to pa mislim da ima prostora da se dogovorimo”, dodao je.

    “Što se tiče direktnog izbora, može biti samo na način da svaki glas važi jednako, da se ne prave etničke izborne jedinice, da se ne prave asimetrična rješenjima, pa onda možemo tragati i za mogućnosti direktnog izbora”, smatra Izetbegović.

    On je istakao da etnički prefiks mora otpasti i da je to stav Venecijanske komisije.

    “Ni same izborne jedinice niti kriterij, što je rekla Venecijanska komisija, ne smiju biti etnički bazirani”, kaže Izetbegović i dodaje da će i Čović morati pristati na to.

  • Dunović: DF neće nikada pristati na nejednaku vrijednost glasa

    Dunović: DF neće nikada pristati na nejednaku vrijednost glasa

    Član Predsjedništva Demokratske fronte (DF) i potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović izjavio je danas da je na sastanku u zgradi Delegacije EU najviše govora bilo o izmjeni Izbornog zakona.

    “Istina, bilo je insistiranja predstavnika međunarodne zajednice da se vodi računa o integritetu i transparentnosti izbornog procesa i nadam se da svi akteri nemaju ništa protiv dekriminalizacije izbornog procesa. To ćemo saznati u budućnosti, za svaku političku stranku šta misli u vezi tog pitanja”, izjavio je Dunović nakon sastanka s američkim izaslanikom za izbornu reformu Matthewom Palmerom i predstavnicom Evropske unije Angelinom Eichhorst.

    Naveo je da su, kada se govori o izmjeni Izbornog zakona, ponovo čuli neka insistiranja na virtulenim izbornim jedinicama.

    “Demokratska fronta neće nikada pristati na nejednaku vrijednost glasa i da se građani razdvajaju po etničkom principu. To je za nas jednostavno neprihvatljivo”, rekao je Dunović.

    Dodao je da je tema sastanka u prvom redu trebala biti funkcionalnost Federacije BiH, ali da se o Federaciji na neki način najmanje pričalo, te da je sutra nastavak o toj temi.

  • Nikšić: Čuli smo o čemu se slažu i ne slažu SDA i HDZ, pokušavaju privoljeti Dodika

    Nikšić: Čuli smo o čemu se slažu i ne slažu SDA i HDZ, pokušavaju privoljeti Dodika

    Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić nakon današnjeg sastanka u Delegaciji EU o temi izmjena Izbornog zakona kazao je da su trenutni pokušaji da se privoli Milorad Dodik i RS da se ide u indirektni izbor člana Predsjedništva BIH te da je pitanje zašto u pregovorima učestvuju samo partije iz FBiH.

    “Čuli smo rezultate prethodnih razgovora i dogovora. Ne mogu reći da se ne govori, nego je pokušaj da privole Dodika i RS da se ide u indirektan izbor članova Predsjedništva. Dobro je da danas imamo prošireni format prisustva političkih partija, ali ja sam pitao da li govorimo o FBiH ili državi BiH, jer su tu samo partije iz FBiH. I to stvara problem”, kazao je.
    Nikšić je kazao da se danas čulo o čemu se slažu i ne slažu SDA i HDZ.

    “Drago mi je da su oni rekli da su danas malo veći optimisti nego su bili jučer. Nažalost, ja ne mogu dijeliti taj njihov optimizam, jer smo ponovo postavili nekoliko otvorenih pitanja u kojem pravcu idemo. Nadam se da ćemo se kolega Konaković i ja vratiti danas ako se sastanak produži da učestvujemo u kreiranju zaključaka, ali čini mi se da priču vraćamo na početak”, dodao je.

    Lider SDP-a kaže da je podsjetio evropske i američke diplomate da opozicione političke partije imaju najveći broj birača u FBiH, a isti stav ima i opozicija u RS-u u vezi s povratkom izbornog integriteta.

    “Ako žele opoziciju u ovim razgovorima, uslov je donošenje zakona o fer i poštenim izborima, a to je elektronsko glasanje, videonadzor na biračkim mjestima i identifikacija birača. Onda smo spremni pričati o ostalim stvarima”, istakao je.

    Nikšić kaže da su SDA i HDZ spremne ispuniti ove uslove, ali to je ključni uslov ispod kojeg opozicija ne želi odstupiti.

    “Prije bilo čega, insistiramo da se skine blokada s rada parlamentata. Drago nam je da su u Domu naroda Parlamenta BiH učestvovali delegati iz RS-a i to smatramo pozitivnim znakom, bez obzira na to kakve su odluke pokušali donijeti”, izjavio je.

    Na pitanje o čemu se SDA i HDZ slažu, Nikšić je odgovorio:

    “Složili su se da je svejedno i da svi podržavamo da li će biti indirektni ili direktni izbor, ali da ne može biti asimetrično rješenje. Podržat će priču o usvajanju izmjena Izbornog zakona, koji će osigurati integritet izbornog procesa, a to smo mi tražili. Oni su se složili da pričaju dalje o FBiH, a mi tražimo da vidimo o čemu će pričati dalje, jer je bila priča da postoje stavovi Venecijanske komisije, a mi o tome ne znamo ništa. A onda su rekli da ne postoje stavovi Venecijanske komisije. Dobro je da se razgovara i da se traži rješenje”, zaključio je.

  • Konaković: Danas je Čović potvrdio da je SDA u Mostaru potpisala “legitimno predstavljanje”

    Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković rekao je danas nakon sastanka s američkim izaslanikom za izbornu reformu Matthewom Palmerom i predstavnicom Evropske unije Angelinom Eichhorst da su od Izetbegovića i Čovića čuli da ima mjesta za optimizam.

    Kako je rekao Konaković, lideri opozicionih partija do sada nisu imali adekvatne informacije o čemu zaista pregovaraju HDZ i SDA.
    “Vrlo je teško napraviti procjenu, načelno su rekli da su postignuti neki napreci. Zbunjujuće je to što smo do sada govorili prioritetno o brisanju etničkog prefiksa iz ustava. Danas nisam primijetio taj entuzijazam. Danas se govorilo o indirektnom izboru člana Predsjedništva”, kazao je Konaković.
    Dodao je da mu je drago što je SDA odlučila da “neće ništa bez njih”.

    “Danas je Čović potvrdio da je mostarskim dogovorom, u kojem je SDA potpisala legitimno predstavljanje, predstavljen načelni koncept koji se sada komplikuje i da SDA od toga sada bježi. Zašto bježe pitajte njih”, dodao je Konaković.

  • Lider SDA o slanju ruskih trupa u BiH: Nadam se da nas Dodik neće uvesti u sljedeći turnus nesreće

    Lider SDA o slanju ruskih trupa u BiH: Nadam se da nas Dodik neće uvesti u sljedeći turnus nesreće

    Bakir Izetbegović (SDA) danas je prokomentarisao pisanje ruskog lista “Strana” u kojem se spominje i mogućnost slanja ruskih vojnih snaga u BiH kao pomoć Miloradu Dodiku.

    Izetbegović je danas rekao kako se nada da se neće ići u tom smjeru i da Milorad Dodik neće uvesti BiH u sljedeći turnus nesreće.
    “Efekti te njegove politike se mogu mjeriti u milijardama i milijardama štete koju je nanio, u stotinama hiljadama ljudi koji su napustili ovu zemlju… Još nam samo trebaju vojske u BiH, da Rusi dođu na jedan takav način. Mogu doći u sklopu EUFOR-a, u sklopu onoga što bude odoboreno u Predsjedništvu BiH. Ništa mimo toga se neće desiti”, izjavio je.


    List Pravda spominje opciju ruske pomoći Republici Srpskoj pa se podsjeća na to da Rusija u BiH može poslati i zračne snage, kako su to uradile i sredinom devedesetih, u svojstvu međunarodnog mirovnog kontingenta. Te vojne snage su 1999. prebačene u Prištinu.