Kategorija: Politika

  • “Najgora politička kriza u BiH”

    “Najgora politička kriza u BiH”

    Vlasti Evropske unije razmatraju uvođenje ograničenja srpskim državljanima u Bosni i Hercegovini ukoliko aktuelna kriza u toj balkanskoj zemlji nastavi da se pogoršava.

    Najavljeno je da će se o predloženim ograničenjima razgovarati kasnije ovog mjeseca tokom sastanka koji bi trebalo da bude održan u Briselu, piše ŠeveningenVizainfo.

    Uzimajući u obzir trenutnu situaciju u BiH, zvaničnici EU predložili su da nadležni organi vlasti uvedu zabranu putovanja zvaničnicima Republike Srpske ukoliko njen lider Milorad Dodik preduzme bilo kakve radnje koje ugrožavaju BiH.

    Pored toga, navodi Rojters, takođe je predloženo da se imovina pomenutih osoba zamrzne ako političari, prestavnici Srba u BiH, pokušaju da preuzmu vlast od centralne države. Vlasti su napomenule da bi sankcije mogle biti proširene, iako će one za sada ostati kao posljednje sredstvo.

    Prijedlog za uvođenje restriktivnih mjera, kao što su zabrana putovanja i zamrzavanje imovine, prati postupke poslanika u Republici Srpskoj. Potonji je 10. februara izglasao formiranje posebnog tijela, koje će se koristiti za izbor sudija i tužilaca, čime je region izvučen iz pravosudne institucije BiH.

    Na ovo su lidera Republike Srpske Milorada Dodika ranije upozorile i Sjedinjene Američke Države. Dodika je Ministarstvo finansija SAD već optužilo za korupciju i prijetnju teritorijalnoj stabilnosti BiH.

    Rojters je dalje otkrio da su njemačke vlasti već pozvale na uvođenje ograničenja Dodiku. S druge strane, mađarske vlasti su tvrdile da bi restriktivne mjere bile nepovoljne jer EU ima za cilj da sve balkanske zemlje uvede u blok od 27 zemalja.

    – Od završetka balkanskih ratova devedesetih godina, BiH prolazi kroz najgoru političku krizu. Otkada Srbi prkose institucijama BiH u sklopu njihovog nastojanja da se otcijepe i pridruže Srbiji – navodi list.

    Uprkos tekućim političkim pitanjima, BiH je jedna od država koja se suočava sa povećanim migracionim tokovima. U pokušaju da podrži migrante koji borave u zemlji, Komisija Evropske unije izdvojila je 2,5 miliona evra.

    Otkriveno je da će se ovaj fond uglavnom koristiti za podršku migrantima, posebno djeci i nezaštićenim maloljetnicima, prenosi Blic.

  • Dodik o Komšićevoj čestitki: Lažnoj državi od lažnog člana Predsjedništva

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je za Srnu da bi se posljednja provokacija Željka Komšića najkraće mogla objasniti kao “čestitka lažnoj državi od lažnog člana Predsjedništva, uz laž da to čini u ime BiH”.

    “Mali sitni prevarant i manipulant, politički šibicar na političku scenu ne može drugačije nego provokacijom. Komšić je i juče demonstrirao svoje domete kada je u pitanju zajednički život u BiH”, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Komšića za Kosovo uopšte nije briga, već je njegova namjera bila da isprovocira Srbe.

    “To mu je sva politika otkako je kao lažni Hrvat pobačen na izborima”, poručio je Dodik.

  • Borenović: Pola sastanaka je prošlo u plakanju SNSD-a i HDZ-a, CIK je izabran u skladu sa zakonom

    Borenović: Pola sastanaka je prošlo u plakanju SNSD-a i HDZ-a, CIK je izabran u skladu sa zakonom

    Nakon sastanaka Interesorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva s direktorom OSCE-ove kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava(ODIHR) Matteom Meccacijem, oglasio se predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Branislav Borenović

    “Pola sastanka je prošlo u slušanju plakanja SNSD-a i HDZ-a na izbor članova Centralne izborne komisije. Ja razumijem njihovu političku frustraciju, jer članovi CIK BiH nisu izabrani onako kako su oni navikli prethodnih godina i decenija. Njihova frustracija je tolika da su počeli da opterećuju svaki sastanak, sa bilo kim ko želi da pomogne da ova zemlja dobije savremen Izborni zakon, kojim će se omogućiti fer i pošteni izbori”, rekao je Borenović.

    Borenović je rekao da, s druge strane, ni opoziciji nije drago što ima parlamentarna većina koja ništa dobro nije uradila u ovom mandatu od izbora 2018. godine.

    “Ali to moramo prihvatiti kao realnost. Kao što je realnost i CIK BiH, izabrana u skladu sa zakonom i koja tako i treba da rad svoj posao, a što je već počela i to mnogo više nego prethodni sastav. Realnost je i da imamo većinu koja danas ucjenjuje cijelu zemlju usvajanjem budžeta za sprovođenje izbora. Dvije ključne riječi koje njih opisuju su: izgovor i ucjena”, istakao je Borenović.

    On je dodao da su tokom današnjeg sastanka, po ko zna koji put, slušali izgovore većine za neuspjeh u donošenju izmjena Izbornog zakona:

    “To slušamo godinama, pa i decenijama. Vladajuće strukture ne žele fer i poštene izbore i umjesto da to jasno kažu sve maltretiraju traženjem izgovora tamo gdje izgovora nema”, rekao je Borenović.

    On se zahvalio ODIHR- u što je nakon prošlih Općih izbora dao veoma preciznu analizu, gdje su identifikovane izborne prevare, krađe, prijetnje, imenom i prezimenom naveli političare koji su ucjenjivali penzionere da moraju glasati za njih ili neće dobiti penziju, koji su ucjenjivali zdravstvene radnike platom ako ne glasaju za njih.

    “U tom izvještaju je jasno navedeno da je prijećeno radnicima u Termoelektranama Gacko da glasaju za jednog kandidata i jednu stranku ili će dobiti otkaz. Govorilo se o pristrasnosti javnih servisa. To su zastrašujuće činjenice, ali je izvještaj vrlo precizan i svojevrstan je putokaz u kojem pravcu izmjene Izbornog zakona trebaju ići”, rekao je Borenović.

    On je istakao da je izborna korupcija izvorište visoke korupcije koja uništava ovo društvo.

    “Mi ćemo pobijediti, ali hoćemo da pobijedimo na fer i poštenim izborima i sa realnim rezultatima. A naša pobjeda otvara vrata borbi protiv korupcije, jer da su vladajući htjeli nešto po tom pitanju da urade, već bi uradili, otvara vrata za rješavanje ekonomskih pitanja: više radnih mjesta, bolje plate, rasterećenje privrede i na kraju, sve ukupno, da budemo zdravije, bolje, bogatije i naprednije društvo”, istakao je Borenović.

  • Čović: Odluke HNS-a biće obavezujuće za sve hrvatske zvaničnike, bez izuzetka

    Čović: Odluke HNS-a biće obavezujuće za sve hrvatske zvaničnike, bez izuzetka

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je danas u Mostaru da će odluke i zaključci koje u petak, 19. februara, usvoji Hrvatski narodni sabor (HNS) biti obavezujuće za sve hrvatske zvaničnike, bez izuzetka.

    Na radnom sastanku sa članovima Odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona održanom u Mostaru, Čović je ponovio stav da je legitimno predstavljanje hrvatskog naroda na svim administrativno-političkim nivoima vlasti ključno za budućnost BiH.

    “Postizanje dogovora o izbornoj reformi važno je za stabilne odnose sva tri konstitutivna naroda u BiH”, rekao je Čović.

    Predsjednik HDZ BiH istakao je podršku međunarodnih partnera, koji su uz BiH na njenom evropskom putu, putu stabilnosti i napretka, saopšteno je iz ove stranke.

    Odbor HDZ BiH Hercegovačko-neretvanskog kantona uputio je podršku Čoviću i pregovaračkom timu u svim budućim aktivnostima po načelima koja utvrdi HNS.

  • Dodik: RS se bori za svoju ustavnu poziciju u BiH, u Srbiji to razumiju

    Dodik: RS se bori za svoju ustavnu poziciju u BiH, u Srbiji to razumiju

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Beogradu da se Republika Srpska bori za svoju ustavnu poziciju u BiH i da u Srbiji razumiju.

    “Neki pogrešno razumiju da ćemo se mi povući politički u Republici Srpskoj da bi se izvršila centralizacija u Sarajevu. Ne! Mi to nećemo uraditi. Mi se borimo za ustavnu poziciju i meni je drago što u Srbiji to razumiju”, rekao je Dodik, koji je prisustvovao dodjeli sretenjskih odlikovanja u Palati Srbije.

    On je naveo da to razumiju i prijatelji u okruženju, napominjući da Hrvatska ima sličan problem sa Hrvatima u BiH.

    “Oni to razumiju, razumiju i neke druge zemlje, daleko više nego što su to razumjele prije desetak godina”, dodao je Dodik.

    On je naglasio da je to jedna nova dinamika, novi odnos te da stoga treba slaviti uspjehe koje Srbija ostvaruje, jer su to i uspjesi Republike Srpske i cjelokupnog srpskog naroda.

    Dodik je ukazao da Srpska i Srbija posljednjih godina obilježavaju sve zajedničke praznike, napominjući da su predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić i članovi te vlade prisustvovali obilježavanju Dana Republike Srpske 9. januara.

    “Sasvim je pristojno i normalno i meni je drago lično što mogu da budem danas u Srbiji, u Orašcu, i u Palati Srbije”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da je državnost jedne zemlje veoma važna, a da je jedina stabilna državnost koju imaju zemlje na Balkanu upravo državnost Srbije.

    Dodik je podsjetio da je Srbija imala veoma tešku borbu za ostvarivanje svoje državnosti, ali da geneza tih događaja može da potvrdi da Srbi na ovom prostoru nisu skorojevići, nisu od juče, da je srpski narod ovdje stabilan.

    “I Srbi koji žive van Srbije su uvijek naravno u svim svečanostima, uspjesima, praznicima, uvijek sa Srbijom, tako da ja ovdje ne predstavljam samo sebe, već sve ljude iz Republike Srpske i one koji se osjećaju da su odatle”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da Srbija bilježi značajne uspjehe, a da Republika Srpska sve to prati.

    “Republika Srpska je danas stabilna, u pogledu institucija nema nikavih problema, njena ekonomija se razvija, 5,4 odsto stopa rasta u prošloj godini je ono što nismo zaista mogli da sanjamo prošle godine, imamo najveću prosječnu platu i najveću najnižu platu koju smo ikada imali”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da se Republika Srpska bori za mir i očuvanje svojih institucija.

  • Stevandić: Komšićev stav nikog ne zanima, on je ekscentrik

    Nenad Stevandić, lider Ujedinjene Srpske, komentarišući skandalozan potez Željka Komšića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, rekao da on na ovaj način privlači pažnju.

    “Komšić je čovjek kojeg su u zadnja tri mjeseca u širokom luku zaobišle sve diplomate”, rekao je Stevandić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da nikoga ne zanima njegov stav u pregovorima ni oko izbornog zakona niti o budućnosti BiH.

    “To je čovjek koji je jednostavno ocijenjen kao ekscentrik i na ovaj način traži pažnju”, naveo je Stevandić, dodajući da Komšić, prema njegovim riječima, na nekoj pametnoj izjavi ne može da dobije pažnju, zbog čega ide na ekstremistične i ekscentrične varijante.

    Podsjećamo Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, danas uradio novi skandalozan potez uputivši čestitku predsjednici samoproglašenog Kosova Vjosi Osmani povodom kako je naveo “Dana nezavisnosti Republike Kosovo”.

  • Majkić: Komšić samo potpaljuje vatru

    Majkić: Komšić samo potpaljuje vatru

    Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, ne čini ništa da bi smirio uzburkane strasti u ovoj zemlji, nego naprotiv on gleda uvijek sa koje strane će potpaliti vatru, rekla je Dušanka Majkić, delegat srpskog naroda u Domu naroda parlamenta BiH.

    Majkićeva je komentarišući skandalozni postupak Komšića, koji je danas uputio čestitku predsjednici samoproglašenog Kosova Vjosi Osmani povodom kako je naveo “Dana nezavisnosti Republike Kosovo”, rekla da Komšić strahuje za svoju poziciju.

    “On je u strahu od izmjena Izbornog zakona koje bi njega dovele u krajnje nepovoljan položaj da ne može glumiti hrvatskog predstavnika što je činio do sada”, kazala je Majkićeva.

    Dodala je da Komšić, prema njenim riječima kaže jedno pa napravi drugo.

    “Ili uradi nešto pa poslije nalazi razlog zašto je to uradio ali uvijek tražeći krivicu na srpskoj strani. On je krajnje nepouzdan čovjek, u njegove izjave i njegova djela nikad čovjek ne može izvući stvarnu smisao”, rekla je Majkićeva, dodajući da iz svega toga izvire Komšićev strah da više neće biti na poziciji na kojoj se nalazi.

    “I da će Bošnjaci morati, ako ne žele da žrtvuju BiH, morati da žrtvuju Željka Komšića”, zaključila je Majkićeva za “Nezavisne novine”.

  • Komšić čestitao “Dan nezavisnosti Republike Kosovo”

    Komšić čestitao “Dan nezavisnosti Republike Kosovo”

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uradio je novi skandalozni potez uputivši čestitku predsjednici samoproglašenog Kosova Vjosi Osmani povodom kako je naveo “Dana nezavisnosti Republike Kosovo”.

    Podsjećamo, BiH, koja Komšiću daje platu, nije priznala samoproglašeno Kosovo, a u čestitci on navodi da svim građanima Republike Kosovo i Osmanijevoj, u svoje ime i u ime građana Bosne i Hercegovine želi sretan Dan nezavisnosti.

    “Ohrabreni i obradovani unaprijeđenjem odnosa između dvije prijateljske države, uvjereni smo da će put ekonomske, političke i svake druge saradnje i prijateljskih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Kosovo u skorijoj budućnosti biti od naročitog značaja za građane naših država. Bosna i Hercegovina i Republika Kosovo dijele zajedničko strateške vanjskopolitičke prioritete, članstvo u NATO i Evropskoj uniji. Samo zajedno i u saradnji sa partnerima koji dijele iste vrijednosti, možemo stići do svoga cilja”, naveo je Komšić, kako je saopšteno iz njegovg kabineta.

  • Dodik: Primarno se borim za srpske interese

    Dodik: Primarno se borim za srpske interese

    Srpski narod je domicilan u BiH i ima pravo da se bori za svoje interese, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Istakao je da međunarodni faktor opet prisutan.

    – Radi se o tome da neko drugi izvan ovih prostora treba nama da upravlja i da nam nameće načine živote. To motiviše sve nas da živimo prema našem srpskom nacionalnom identitetu. Mislimo da imamo prava ovde, jer smo ovde domicilan narod. Čini mi se da mogu da prepoznam taj ogroman novac koji daju arapske i islamske zemlje koje daju za lobiranje protiv BiH. Pokušavaju da ponište opravdanu srpsku nacionalnu borbu za svoju državu na ovim prostorima. Moja politika je ta da sam Srbin i da se borim primarno za srpske nacionalne interese – rekao je Dodik.

    Istakao je da Republiku Srpsku brani svaki dan.

    • Branim je čini mi se i u snovima – istakao je Dodik u intervju iza objektiv.rs.

    O sankcijama SAD-a je rekao da su mu uvedene određene zabrane koje ne utiču na njegov život, jer ne raspolaže imovinom i novčanim sredstvima u Sjedinjenim Američkim Državama.

  • Političarima puna usta EU, a malo radili na putu ka Briselu

    Političarima puna usta EU, a malo radili na putu ka Briselu

    BiH je kandidaturu za članstvo u EU podnijela 15. februara 2016. godine, a šest godina kasnije nije ni blizu da ta kandidatura bude prihvaćena.

    Podsjećanja radi, da bi kandidatura bila prihvaćena, zemlja kandidat prvo mora poslati odgovore na Upitnik Evropske komisije, na osnovu čega se sačinjava Mišljenje Evropske komisije o kandidaturi.

    Međutim, da bi BiH uopšte bila u situaciji da dobije pitanja, prvo je trebalo riješiti pitanje mehanizma koordinacije između različitih institucija u BiH, što je bio mukotrpan proces koji je trajao godinama. Kada su pitanja konačno stigla, BiH je imala velike probleme da na pitanja odgovori, Evropska komisija je nekoliko puta vraćala odgovore na dopunu, a na neka pitanja odgovore nismo ni poslali.

    Nakon što su odgovori stigli, Evropska komisija je predložila Mišljenje o kandidaturi, koju je prihvatio i Evropski savjet, a u kojem je BiH poručeno da nije spremna za kandidaturu, te joj je pojašnjeno da prvo mora ispuniti 14 ključnih prioriteta. Ovih 14 prioriteta BiH je dobila prije godinu i po dana, a od tada do danas ispunjen je tek jedan i po, kako je rečeno “Nezavisnim novinama” u Kancelariji EU u BiH.

    “Preduzeti su određeni koraci za ispunjavanje 14 ključnih prioriteta. Na primjer, revidirana Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je u septembru 2020. godine, čime se doprinijelo realizaciji ključnog prioriteta 5, a opštinski izbori održani su u Mostaru u decembru 2020. godine, prvi put od 2008. godine, čime je ispunjen dio ključnog prioriteta 1”, rekli su oni za “Nezavisne novine”.

    Takođe, kako ističu, javna politička opredijeljenost svih nivoa vlasti za strateški cilj integracije u EU nije pretvorena u konkretnu aktivnost, što, prevedeno s birokratskog briselskog na obični srpski jezik, znači da su vlasti samo pričale o integracijama u EU, ali da ništa na tome nisu radile. Kao posljednju u nizu kriza u BiH navode poteze vlasti u RS, te naglašavaju da retorika podjela onemogućava dalji napredak u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta.

    “BiH je u ranoj fazi ili ima određeni nivo pripremljenosti u pogledu stepena spremnosti i sposobnosti da preuzme obaveze članstva u EU. Opšti tempo reformi mora se ubrzati ako BiH želi postići održiv napredak na putu ka EU. Značajni koraci naprijed mogli bi se napraviti ako se stranke dogovore o ustavnoj i izbornoj reformi, kao i zakonodavstvu o javnim nabavkama, sukobu interesa i pravosuđu. Pozivamo da se hitno prekine s retorikom podjela i takvim djelovanjem, na potpuni povratak u institucije BiH i vraćanje fokusa na neophodne reforme koje će koristiti građanima BiH i omogućiti napredak na putu ka EU”, naglasili su oni za “Nezavisne novine”.

    Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, za “Nezavisne novine” kaže da su svi u BiH zaboravili da je zemlja uopšte krenula u evropske integracije. “To pitanje teško da mogu riješiti ovdašnje političke elite. One su zadovoljne stanjem mirovanja u koje su nas uvele. Mislim da se njima nigdje ne žuri, posebno ne u uređen prostor pravne države, jer bi to naglavačke preokrenulo njihov lični život”, kaže Topićeva. Na pitanje može li se od međunarodne zajednice očekivati da ona učini ključne iskorake, Topićeva kaže da je EU više zaokupljena unutrašnjim problemima.

    “Ali nije ni posao EU da odradi domaću zadaću domaćih političara. Ona će se sasvim sigurno više angažovati kako bi spriječila dezintegrativne procese u BiH, što ne znači da će zaklopiti oči nad neradom i neizvršenim reformama i pokloniti nam status kandidata”, zaključuje Topićeva.

    Važni datumi

    1. juna 2003. Evropsko vijeće odobrava status potencijalnog kandidata BiH
    2. juna 2008. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)
    3. juna 2015. SSP stupio na snagu
    4. februara 2016. BiH predaje formalni zahtjev za članstvo
    5. decembra 2016. EU predaje BiH Upitnik o pristupanju u članstvo
    6. februara 2018. BiH predala EU odgovore na Upitnik o pristupanju
    7. juna 2018. EU poslala dodatna pitanja iz Upitnika o pristupanju
    8. marta 2019. BiH predala EU odgovore na dodatna pitanja
    9. maja 2019. Evropska komisija odgovara na Upitnik pozitivnim mišljenjem