VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Košarac: Članovi CIK-a pristrasni, u pripremi izborni inženjering u režiji stranaca

    Košarac: Članovi CIK-a pristrasni, u pripremi izborni inženjering u režiji stranaca

    Član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH Staša Košarac upozorio je danas da je besmisleno razgovarati o integritetu izbornog procesa sa nelegalno izabranim i političko pristrasnim članovima Centralne izborne komisije BiH sve dok ne bude riješeno pitanje njihovog nezakonitog imenovanja.

    Košarac je upozorio na to da postoje informacije o pripremama ozbiljnog izbornog inžinjeringa koji bi, u režiji stranaca i pod kontrolom nelegalno izabranih članova CIK-a, onemogućio sprovođenje izborne volje većine građana Republike Srpske na predstojećim opštim izborima u BiH.

    “Posebno su sporni glasovi iz dijaspore putem pošte, o čemu se uopšte ne priča u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH. Govori se i o drugim načinima izigravanja većinske volje građana Republike Srpske, koje ne bi bilo moguće sprovesti bez političke kontrole CIK-a. Zato tražimo da se hitno, a svakako prije raspisivanja opštih izbora, riješi pitanje nezakonito imenovanih članova CIK-a”, rekao je Košarac.

    Takvi članovi CIK-a, istakao je, predstavljaju produžene ruke političkih stranaka čiji poslanici glasaju za njihovo imenovanje, ozbiljno narušavaju integritet izbornog procesa i dovode u pitanje održavanje slobodnih i demokratskih izbora u ovoj zemlji.

    “Nadležne pravosudne institucije u BiH, ali i brojni stranci, koji vrše pritisak da pristanemo na polovična i u praksi neispitana tehnička rješenja u izbornom procesu, uporno ignorišu činjenicu da izbore sprovode članovi CIK-a, čijim su imenovanjem drastično prekršene odredbe Izbornog zakona BiH, konkursne procedure i prava lica koja su se prijavila na legalno raspisani konkurs”, izjavio je Košarac Srni.

    Košarac je ukazao da je nepodnošljiva situacija u kojoj pravosudne institucije ćute, a međunarodni zvaničnici prećutno podržavaju kršenje zakona i politički pristrasno djelovanje i javne istupe nelegalno imenovanih članova CIK-a.

    “Od onih stranaca koji najviše zvaničnike ove zemlje svakodnevno, bez ikakvog osnova i dokaza, optužuju za korupciju, nismo čuli nijednu riječ osude očiglednog političkog uticaja na pravosudne institucije u Sarajevu, koje u ladicama drže tužbe lica oštećenih nelegalnim izborom članova CIK-a”, upozorio je Košarac, koji je i član Predsjedništva SNSD-a.

    Košarac je rekao da se ne može razgovarati ni o kakvom paketu tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, dok se prije toga ne riješi pitanje legaliteta i legitimiteta članova CIK-a, koji su u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH izabrani glasovima CIK koalicije koji čine SDA, DF Željka Komšića, te SDS i PDP.

    “Za nas je svaka promjena Izbornog zakona BiH prvorazredno političko pitanje, pogotovo u situaciji u kojoj pomenute četiri partije u CIK-u imaju svoje poslušnike koje kontrolišu”, zaključio je Košarac.

    SARAJEVO – Član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH Staša Košarac upozorio je danas da je besmisleno razgovarati o integritetu izbornog procesa sa nelegalno izabranim i političko pristrasnim članovima Centralne izborne komisije BiH sve dok ne bude riješeno pitanje njihovog nezakonitog imenovanja.

    Košarac je upozorio na to da postoje informacije o pripremama ozbiljnog izbornog inžinjeringa koji bi, u režiji stranaca i pod kontrolom nelegalno izabranih članova CIK-a, onemogućio sprovođenje izborne volje većine građana Republike Srpske na predstojećim opštim izborima u BiH.

    “Posebno su sporni glasovi iz dijaspore putem pošte, o čemu se uopšte ne priča u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH. Govori se i o drugim načinima izigravanja većinske volje građana Republike Srpske, koje ne bi bilo moguće sprovesti bez političke kontrole CIK-a. Zato tražimo da se hitno, a svakako prije raspisivanja opštih izbora, riješi pitanje nezakonito imenovanih članova CIK-a”, rekao je Košarac.

    Takvi članovi CIK-a, istakao je, predstavljaju produžene ruke političkih stranaka čiji poslanici glasaju za njihovo imenovanje, ozbiljno narušavaju integritet izbornog procesa i dovode u pitanje održavanje slobodnih i demokratskih izbora u ovoj zemlji.

    “Nadležne pravosudne institucije u BiH, ali i brojni stranci, koji vrše pritisak da pristanemo na polovična i u praksi neispitana tehnička rješenja u izbornom procesu, uporno ignorišu činjenicu da izbore sprovode članovi CIK-a, čijim su imenovanjem drastično prekršene odredbe Izbornog zakona BiH, konkursne procedure i prava lica koja su se prijavila na legalno raspisani konkurs”, izjavio je Košarac Srni.

    Košarac je ukazao da je nepodnošljiva situacija u kojoj pravosudne institucije ćute, a međunarodni zvaničnici prećutno podržavaju kršenje zakona i politički pristrasno djelovanje i javne istupe nelegalno imenovanih članova CIK-a.

    “Od onih stranaca koji najviše zvaničnike ove zemlje svakodnevno, bez ikakvog osnova i dokaza, optužuju za korupciju, nismo čuli nijednu riječ osude očiglednog političkog uticaja na pravosudne institucije u Sarajevu, koje u ladicama drže tužbe lica oštećenih nelegalnim izborom članova CIK-a”, upozorio je Košarac, koji je i član Predsjedništva SNSD-a.

    Košarac je rekao da se ne može razgovarati ni o kakvom paketu tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, dok se prije toga ne riješi pitanje legaliteta i legitimiteta članova CIK-a, koji su u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH izabrani glasovima CIK koalicije koji čine SDA, DF Željka Komšića, te SDS i PDP.

    “Za nas je svaka promjena Izbornog zakona BiH prvorazredno političko pitanje, pogotovo u situaciji u kojoj pomenute četiri partije u CIK-u imaju svoje poslušnike koje kontrolišu”, zaključio je Košarac.

  • Čović nakon sjednice HNS ima poruku o budućnosti BiH

    Čović nakon sjednice HNS ima poruku o budućnosti BiH

    Ukoliko se ne izmijeni Izborni zakon BiH, nema uslova za zakonito održavanje izbora, izjavio je lider HDZ BiH i Predsjednik Hrvatskog narodnog sabra, nakon sjednice HNS, koja je održana u Mostaru pod motom “Narod odlučuje”.

    Čović je istakao da su zaključke jednoglasno podržali svi predstavnici hrvatskih stranaka u BiH, koje su okupljene u HNS, ali i naglasio da su se svi “jednoglano obavezali da će štiti Ustav BiH”.

    On je potvrdio da je HNS usvojio zaključke po kojima će pokrenuti proces teritorijalne reorganizacije BiH, ukoliko predstojeći opšti izbori budu održani po sadašnjim neustavnim izbornim pravilima.

    HNS smatrada ta pravila idu na štetu legitimnog predstavjanja hrvatskog naroda, jednog od tri konstitutivna naroda u BiH, te da su neophodne izmjene Izbornog zakona BiH te ograničene izmjene Ustava BiH.

    Po aktuelnom Izbornom zakonu BiH, smtraju u HNS, onemogućeno je legitimno političko predstavljanje u domovima naroda i Predsjedništvu BiH.

    Stoga su iz HNS poručili da će, ako se izbori ipak na jesen održe po starom zakonu, takve izbore smatrati nelegitimnm, odnosno suprotnim Ustavu BiH i odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Čović je na pres konferenciji nakon zasjedanja HNS ponovio da će se takvom postupku predstavnici HNS suprotstaviti svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima.

    Čović je više puta ponovio kako su usvojeni zaključci obvezujući za sve članove HNS, te da su zaključci jasni, pa im ne treba nikakvo dodatno pojašnjenje.

    – Usvojenim zaključcima ne treba pojašnjenje, dovoljno su dugi, sadržajni i nedvosmisleni. Hoće li netko izvlačiti neke druge zaključke, to je svakom na volju – rekao je Čović.

    On je dodao da bi bio “najsretniji”, ako bi se ipak postigao dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH, te najavio novu rundu pregovora sa predstavnicima bošnjačkih stranaka, koji će se održati u utorak u Mostaru.

    – Još uvijek sam pomalo optimističan. Ako ti razgovori uspiju, onda bi se sljedeće sedmice mogli pridružitii i međunarodni predstavnici – poručio je Čović.

    Ona je dodao da je uvjeren da će predstavnici Bošnjaka razumijeti šta znači dnašnji zaključci HNS.

    – Uvjeren sam da će bošnjački političari razumjeti šta smo danas zaključili i zbog tog smo otvorili vrata za razgovor o svijetloj budućnosti naše domovine BiH. Ako bošnjačka politika to ne uvaži, onda nema ni dogovora – jasan je Čović.

  • HNS: Izmjene Izbornog zakona ili teritorijalne promjene BiH

    Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH na vanrednom zasjedanju u Mostaru jednoglasno je usvojio niz zaključaka koji se tiču aktuelne političke situacije u Bosni i Hercegovine i izmjena izbornog zakonodavstva.

    “Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituisanja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokratije, kojom će se obezbijediti potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH”, jedan je od zaključaka vanredne sjednice.

    Uz to se dodaje da će HNS i sve njegove članice s krajnjom pažnjom pratiti nastavak političkih pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim reformama kao i rješenja ukupne političke situacije u BiH.

    Na novinarsko pitanje da pojasni što to konkretno znači, Čović je na konferenciji za novinare kazao kako je tekst zaključaka dovoljno jasan te da nema potrebe za daljim tumačenjem.

    “Ne treba ni jedno pojašnjenje o pročitanim zaključcima, dovoljno su dugi, sadržajni i nedvosmisleni, odnosno jasni. Da li će netko željeti iz jedne rečenice, jednog od sedam zaključaka, izvlačiti neke zaključke, to ostavljam svakome na volju”, odgovorio je Čović.

    Dodao je kako bi bio najsrećniji čovjek na svijetu da se pregovarački proces uspješno okonča u sljedećih deset dana i da se izmjenama Izbornog zakona i ograničenim izmjenama Ustava stvore preduslovi da se izborni proces organizuje u najdemokratskijoj proceduri.

    Čović je naglasio kako su se svi članovi HNS-a bez izuzetka obvezali dosljedno poštivati ustav i zakone Bosne i Hercegovine.

    Prvi čovjek HDZ-a BiH i HNS-a najavio je kako će se pregovori o izmjenama Izbornog zakona nastaviti u Mostaru u utorak, 22. februara.

    “Dogovorilo smo se da u prvom dijelu nema predstavnika međunarodne zajednice, ali isto tako kada sam razgovarao s gospodinom Boreljom i gospodinom Zatlerom, dogovorilo smo se da je sasvim realno, ako bi ovaj iskorak išao dalje na tragu već utvrđenih opcija iz Neuma, da idemo u nadogradnju, a tu mislimo na izvor dva člana Predsjedništva BiH u Federaciji, druge stvari smo manje-više usuglasili, onda bi krajem tjedna ili početkom onog drugog tjedna ponovno bilo okupljanje s predstavnicima međunarodne zajednice da završimo taj proces.

    Hrvatska strana je do kraja otvorila vrata za dogovor, poručio je Čović, dodavši kako se nada da će to prepoznati i bošnjačka strana.

    Ostale zaključke prenosimo u cijelosti:

    1. Hrvatski narodni sabor (HNS) ocjenjuje kako je pregovarački tim HNS-a u dosadašnjim pregovorima dosljedno i odgovorno provodio prethodno utvrđeni pregovarački okvir i Politički sporazum od 17. juna 2020. o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH (u skladu s Odlukom Ustavnog suda U 23/14 i presudama Evropskog suda za ljudska prava), posebno u dijelu koji se odnosi na legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima vlasti.
    2. HNS izražava žaljenje što uloženi napori u dosadašnjim pregovorima nisu uspješno okončani kako bi se obezbijedile neophodne izmjene Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava BiH (u skladu s Odlukom Ustavnog suda U 23/14 i presudama Evropskog suda za ljudska prava). U pregovaračkom procesu u koji su kao facilitatori (posrednici) bili uključeni i predstavnici Evropske unije i SAD hrvatski pregovarački tim ponudio je niz konkretnih prijedloga za izmjene i dopune Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava BiH.

    HNS je spreman da nastavi pregovore s bošnjačkim i drugim političkim strankama u BiH o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim ustavnim izmjenama, na tragu već usaglašenih izmjena Ustava BiH s predstavnicima Venecijanske komisije kako bi se stvorili preduslovi za održavanje opštih izbora. Stoga pozivamo i predstavnike međunarodne zajednice uključene u pregovarački proces da daju puni doprinos završetku procesa pregovora o izmjenama Izbornog zakona i ograničenim izmjenama Ustava koji su od najveće važnosti za stabilnost i budućnost evropske BiH.

    1. HNS će se dosljedno zalagati za izvorna ustavna načela postignuta i ostvarena u Vašingtonskom i Dejtonskom mirovnom sporazumu koji su utvrdili Hrvati, Bošnjaci i Srbi kao konstitutivni narodi i drugi građani. Spremni smo odlučno se suprotstaviti svim daljim inicijativama koje idu u smjeru dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH.
    2. Sve političke stavove kojim se zastupa blokiranje provođenja Političkog sporazuma iz Mostara od 17. juna 2020. godine i time onemogućava hrvatskom konstitutivnom narodu legitimno političko predstavljanje u domovima naroda i Predsjedništvu BiH HNS će smatrati suprotnim hrvatskim političkim pravima te ugrozom nacionalnih interesa i političkog subjektiviteta Hrvata u BiH.
    3. HNS smatra da neće biti ispunjeni formalno-pravni uslovi za održavanje opštih izbora 2022. sve dok se ne bude izmijenio postojeći Izborni zakon BiH. U tu svrhu nužno je provesti Odluku Ustavnog suda BiH U-23/14 i sve presude Evropskog suda za ljudska prava kako bi se svakom od tri konstitutivna naroda obezbijedilo legitimno političko predstavljanje kao i mogućnost kandidovanja svakoj osobi s pravom glasa, a sve u skladu s ustavnim odredbama proisteklim iz Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
    4. HNS posebno naglašava kako Centralna izborna komisija (CIK) nije i ne može biti zakonodavac niti ima pravo preuzimati nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Jednako naglašavamo da CIK nije izabran i imenovan u skladu s odredbama Izbornog zakona BiH. Ako se Izborni zakon ne bude izmijenio u skladu s prethodnim tačkama i uprkos tome u tim uslovima budu raspisani i provedeni opšti izbori, HNS će ih smatrati suprotnim slovu Ustava te duhu i načelima Dejtonskog mirovnog sporazuma. Takvom postupku predstavnici HNS-a suprotstaviće se svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima.
  • Kovačević poručio da javnost zanima da li opozicija pomaže specijalnim izaslanicima da se zaustavi borba Srpske

    Kovačević poručio da javnost zanima da li opozicija pomaže specijalnim izaslanicima da se zaustavi borba Srpske

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević rekao je da nema potrebe da Mirko Šarović i Branislav Borenović odgovovaraju Miloradu Dodiku već da javnost u Republici Srpskoj želi da čuje da li zaista pomažu nekakvim specijalnim izaslanicima da se zaustavi borba Srpske da vrati ono što joj pripada.

    Navikli smo od Mirka Šarovića i Branisalava Borenovića da žargonski rečeno “promaše cijeli gol”, ali ovaj put otišli su korak dalje pa su sada promašili i kompletan teren – rekao je Kovačević Srni.

    On je istakao da nema apsolutno nikakve potrebe da Šarović i Borenović odgovaraju ili optužuju Milorada Dodika za bilo šta, jer Dodik njih nije optužio ni za šta.

    – Ono što bi svi mi, a i kompletna javnost u Republici Srpskoj željeli da čujemo jeste njihov komentar na ono što je prije dva dana potpuno otvoreno i direktno u američkom kongresu izrekao Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD i specijalni izaslanik za naš region – rekao je Kovačević.

    On je podsjetio javnost da je Eskobar rekao da u saradnji sa opozicijom iz Republike Srpske radi na tome da zaustavi Milorada Dodika i da zaustavi borbu koju predvodi Dodik da Republika Srpska vrati svoja ustavna prava i svoje ustavne nadležnosti.

    Kovačević je ponovio da nema nikakve potrebe da oni bilo šta komentarišu o Miloradu Dodiku, da osim toga što redovno promovišu svoj politički program koji glasi veoma jednostavno “ne treba raditi ništa”, sada nastupaju i sa pozicije tzv. TV kalendara da podsjećaju šta se i kada dogodilo.

    – Sve što od njih treba da čujemo jeste da li zaista pomažu nekakvim specijalnim izaslanicima da se zaustavi borba Republike Srpske da se Republici Srpskoj vrati ono što joj po ustavu i po zakonima pripada – rekao je Kovačević.

  • “Ko je i zašto smijenio predsjednika Republike Srpske” Borenović podsjeća Dodika na detalje iz prošlosti

    “Pravo je visokog predstavnika da posegne za odlukom u kojoj je sadržana klauzula da je on iznad Ustava BiH i ustava entiteta“. Ostaće zabilježeno da je to rekao jedan srpski političar, poručuje predsjednik PDP Branislav Borenović.

    To nisam rekao ja, niti bilo ko iz opozicije, nego Milorad Dodik, govoreći o smjeni predsjednika Republike Srpske Nikole Poplašena, koji je smijenjen jer nije Dodiku htio dati mandat za sastav Vlade. I taj strani plaćenik, sada već otužna politička figura, nekome prodaje priču o patriotizmu , rekao je Borenović.

    Borenović je rekao da, šta god “lažni veliki Srbin Dodik” pričao, ostaje činjenica da je baš on, kako navodi lider PDP, “muljao sa brojnim strancima kada je na stranim tenkovima osvajao vlast”.

    – Kome je na premijerskoj inauguraciji u prvom redu sjedio visoki predstavnik? Dodiku. Ko je pravio spiskove za smjene srpskih kadrova iz SDS i PDP u vrijeme zloglasnog Pedija Ešdauna? Opet Dodik sa Grejem Dejom, šefom kancelarije OHR u Banjaluci – navodi Borenović.

    Dodaje da je upravo Grejem Dej karijeru završio kao savjetnik u Dodikovom premijerskom kabinetu.

    – Često zaboravimo Dodikovo obećanje da će podnijeti ostavku na premijersku funkciju ukoliko Brčko u arbitražnom postupku ne pripadne Republici Srpskoj, kao i da je navodnu ostavku povukao nakon dva dana, kada ga je lijepo zamolio, ko drugi, nego visoki predstavnik – dodao je Borenović.

    On je naveo da je Dodik dobru saradnju sa Amerikancima potvrdio predajom jasenovačke građe Muzeju holokausta u Vašingtonu, koja je završila u rukama Hrvata.

    – I sada kada pogledamo šta je od toga ostalo, vidimo navode na internet stranici muzeja da je u Jasenovcu stradalo oko 45.000 Srba. Taj potez, taj doprinos hrvatskoj revizionističkoj politici, istorijska je veleizdaja „velesrbina“ – navodi Borenović.

    On tvrdi da Dodik nije prodao „samo“ jasenovačku građu, nego prodaje dio po dio Republike Srpske svaki dan.

    – To čini toliko brutalno i očigledno da nije pogrešno pomisliti ni da mu je cilj da je zarad ličnog bogaćenja i ostanka na slobodi i vlasti spreman i da je dokrajči. Nema veće ironije i licemjerstva, nego da čovjek kome ništa nije sveto osim sopstvenog interesa uzima srpstvo i srpske narodne interese u usta – kaže Borenović.

    Borenović kaže da, za razliku od Dodika, nikada nije, niti će ikada za bilo kojeg srpskog političara tražiti bilo kakav strani sud ili sankcije, niti je ikada za svoju politiku tražio usluge stranaca.

    – Poznat je moj stav da svakoga za njegova djela treba da nagradi ili sankcioniše samo i isključivo naš narod i naše institucije. Međutim, Dodik ne zna da diplomatija nije kočijaški jezik da bi se dopao biračima, nego istrajno i promišljeno djelovanje na mudar način – novodi Borenović.

    – Imati stav i biti prostak nije jedno te isto. Uprkos svim njegovim pokušajima, znam da je i njegovom prostakluku, ali i flertovanju sa svakim stranim centrom moći, kao i upornom varanju naroda došao konačni kraj – poručio je lider PDP.

  • Šarović žestoko odgovorio Dodiku: Zna se ko je drugovao sa strancima, i to Amerikancima

    Džaba upirite prst u opoziciju, u SDS i mene lično, zna se ko je dolazio na vlast i ko je drugovao sa strancima, i to Amerikancima i NATO-vcima, istakao je predsjednik SDS-a Mirko Šarović reagujući na jučerašnje optuže Milorada Dodika.

    “Ako si izgubio pamćenje da te podsjetim – mene Medlin Olbrajt, kojoj si nosio cvijeće, nije nazvala svježim daškom sa Balkana nego tebe, a ni Eskobar nije drugovao sa mnom nego sa tobom i tvojim ljudima. Treba li da te podsjećam za one spiskove za odstrel ljudi sa kim si pravio i gdje i ko te pripremao za preuzimanje vlasti”, naglasio je Šarović, saopšteno je iz SDS-a.

    Šarović je kazao da ono što je Dodik radio ne može sada pripisivati SDS-u jer je SDS na svojoj koži osjetio Dodikovo drugovanje sa strancima i njegovu nazovi demokratiju koju su uveo u Republiku Srpsku.

    “Sjećaš li se onog nedavno susreta koji si imao sa Gabrijelom Eskobarom koga si tapšao po ramenu, kao starog drugara, u zgradi Predsjedništva BiH na Marin dvoru u Sarajevu. Zato mi nije jasno zbog čega ovih dana povezuješ mene sa tvojim starim poznanikom, sa kojim si dok je službovao u Banjaluci, a i izvan nje, redovno ispijao kafe kao i tvoji ljudi. Što se toga stidiš i odričeš? Sigurno ti savjest nije čista, ali to je tvoja stvar”, poručio je Šarović.

    On je kazao da nema namjeru da Dodiku drži predavanje, jer to nije u njegovom stilu, ali mora ponoviti da je mnogo puta rekao da je Dodik vodio pogrešnu politiku kojom je ugrozio i korupcijom okovao Republiku Srpsku i srpski narod.

    “Postao si i omča oko vrata i našoj matici, koja trpi pritiske i zbog tebe i tvoje nakaradne politike. Zato ti poručujem ne upiri više prst u SDS, koji su godinama sa strancima rasturao, ali nas nisi uništio. Mi smo bili uz narod i ostali, a ti o tome možeš da maštaš jer to dobro radiš, tuđe zasluge vežeš za sebe, a svoje mane za drugog. Ta priča ti više ne prolazi. Što prije shvatiš i odeš biće bolje i Republici Srpskoj i srpskom narodu. Republika Srpska treba ozbiljne i stručne ljude koji će da je vode u bolju, ekonomski jaču i stabilniju budućnost za sve njene građane”, zaključio je Šarović.

  • Ljubić: Nakon izborne reforme razgovarati o teritorijalnoj reorganizaciji zemlje

    Član Predsjedništva HNS-a Božo Ljubić uoči današnje sjednice kazao je da nakon što se reformiše Izborni zakon Bosne i Hercegovine treba pristupiti racionalnijoj administrativno-teritorijalnoj organizaciji zemlje.

    Na početku je komentarisao nacrt zaključaka HNS-a koji su procurili u javnost.

    “Ja bi rekao da su ti nacrti zaključaka, ako su uopće bili nacrti, krivo interpretirani. Osnovna zadaća današnjeg vanrednog zasjedanja HNS-a je učiniti ono što hrvatski narod i Bosna i Hercegovina očekuje od nas, a to je zaštititi opstojnost hrvatskog konstitutivnog naroda i zaštititi BiH od antiustavnih napada”, kazao je Ljubić.

    Dodao je da oni kao legitimni predstavnici Hrvata vide BiH kao cjelinu od Save do mora.

    “Mi smatramo da u ovom momentu trebamo doći do kvalitetnih izmjena Izbornog zakona koji će harmonizirati odnose Hrvata, Bošnjaka i Srba u BiH na temelju izvornih načela Dejtonskog mirovnog sporazuma. To jeste omogućiti svakom konstitutivnom narodu da dobije svoje legitimne političke predstavnike, a onda nakon stabilizacije političkih prilika u jednoj nadam se boljoj, normalnijoj političkoj klimi doći u situaciju da razgovaramo o racionalnijoj administrativno-teritorijalnoj organizaciji zemlje. Jer zemlja sa tri miliona stanovnika, sa 14 ustava i 14 vlada, 150 ministara teško može biti racionalna i kompetitivna u Evropi”, smatra Ljubić.

    Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović kazao je da su zaključci koji su objavljeni u medijima zapravo zastarjeli i da ne odgovaraju onome što će biti usvojeno danas.


    “To je jedan stari draft, to je u velikoj mjeri modificirano, danas ćete ih nakon zasjedanja HNS-a čuti jer zaključke će usvajati plenarno zasjedanje neće predsjedništvo HNS-a”, rekao je Cvitanović.

    Dodao je da je značajan odziv, jer će biti preko 550 ljudi prisutno.

    “Svi su u atmosferi očekivanja i zaključaka i budućnosti BiH. Ja vam mogu samo reći da će zaključci biti u skladu s Ustavom i zakonima BiH. U ovom trenutku dajemo šansu BiH, pružamo ponovo ruku da definišemo naše odnose na bazi ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda i ostalih građana”, rekao je Cvitanović.

    Na pitanje da li je ovo historijski trenutak on je kazao da je u BiH stotine historijskih trenutaka, te da ne bi koristio tu riječ.

  • Čović: Oni koji ne osjećaju potrebu da budu danas ovdje, to je njihov izbor

    Čović: Oni koji ne osjećaju potrebu da budu danas ovdje, to je njihov izbor

    Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović kazao je kako će stranke okupljene oko HNS-a danas poslati snažnu političku poruku koja će biti znak jedinstva hrvatskog naroda u BiH.

    “Želimo poslati poruku žiteljima BiH, svima partnerima s kojima dijelimo vlast, međunarodnim institucijama i primarno svom narodu, da želimo skrbiti o njemu, da mu osiguramo dostojan život u BiH, da osiguramo potpunu ustavnu jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda u BiH i da ćemo mu zasigurno osigurati legitimne predstavnike na svim razinama vlasti u BiH”, izjavio je Čović, kako piše Fena, uoči početka zasjedanja HNS-a.

    Pozivnicu za učestvovanje na vanrednom zasjedanju HNS-a dobilo je 630 izaslanika (zastupnici političkih stranaka članica HNS-a u opštinskim i gradskim vijećima, kantonalnim skupštinama, federalnom i državom parlamentu, opštinski načelnici i gradonačelnici, te kantonalni, federalni i državni ministri).

    Najavljeno je da će HNS usvojiti niz zaključaka vezano za aktualnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini i pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva.

    Nacrt zaključaka procurio je u javnost dan uoči zasjedanja, a u tim zaključcima se, među ostalim, navodi kako će se pokušaj raspisivanja Opštih izbora, ako se prije toga ne postigne politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH, smatrati “neustavnim i antidejtonskim činom” te će HNS pozvati svoje članice da se suprotstave svim legitimnim pravnim i političkim sredstvima.

    U posljednjem zaključku stoji da će HNS “obvezati svoje članice da ukoliko ne budu mogli u cijelosti ostvariti svoja konstitutivna prava na legitimno predstavljanje i ustavnu jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda zajamčena Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, pokrenu pravne i političke procedure za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH kojom će osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda”.

    Čović prije početka zasjedanja nije želio komentarisati te navode. Kazao je kako će po završetku zasjedanja javnost dobiti na uvid tekst zaključaka te da će o njima tada moći više govoriti.

    Takođe, nije htio komentarisati nedolazak određenih stranaka. “Osobno, pozvali smo sve da budu dio zajedništva. U tom smislu smo sjednicu i zatvorili za javnost kako bismo se posvetili hrvatskom narodu u BiH, a ne za skupljanje političkih bodova određenih stranaka. Svi oni koji ne osjećaju potrebu da bi bilo danas ovdje u ovom, možemo reći i povijesnom trenutku, to je njihov izbor”, zaključio je Čović, a prenosi Bljesak.info.

    Sjednica HNS-a zatvorena je za javnost, a po završetku zasjedanja najavljena je konferencija za novinare.

  • Dodik: Šarović i Borenović tražili da budem sklonjen sa političke scene

    Dodik: Šarović i Borenović tražili da budem sklonjen sa političke scene

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je večeras da su predsjednici SDS-a Mirko Šarović i PDP-a Branislav Borenović tražili od SAD i zapadnih zemalja da mu budu uvedene sankcije i da bude sklonjen sa političke scene.

    “Bez obzira na sve, spreman sam na ličnu žrtvu. Cilj mi je da sačuvam Republiku Srpsku, srpski narod i njegova prava”, rekao je Dodik večeras novinarima u Donjoj Piskavici kod Banjaluke.

    Dodik je naglasio da Republika Srpska ima prijatelje u EU i svijetu.

    “Ranije je bilo malo zemalja koje su bile spremne stati iza Republike Srpske, osim Rusije. Vidjećete sad u ponedjeljak u EU kako to izgleda, u Savjetu Evrope i na nekim drugim mjestima”, izjavio je Dodik, koji je i srpski član Predsjedništva BiH.

    On kaže da se mora izdržati administraciju predsjednika SAD Džozefa Bajdena jer ima još dvije i po godine mandata, dok, kako ističe, specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar “više nema ništa”.

  • Čubrilović: Rješenje u BiH – kompromis svih naroda

    Čubrilović: Rješenje u BiH – kompromis svih naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je da je rješenje u BiH kompromis svih naroda, ali da, nažalost, nema odgovora iz političkog Sarajeva iako iz Srpske već nekoliko mjeseci postoje pozivi na dijalog.
    Čubrilović je za beogradske “Večernje novosti” rekao da je na tom planu otvoren proces vraćanja nadležnosti na nivo Srpske sa nivoa BiH, jer se želi razgovor sa drugom stranom u BiH.

    On je ocijenio da nisu tačne optužbe političkog Sarajeva da Skupština ruši BiH usvajanjem dokumenta u vezi sa vraćanjem nadležnosti.

    “Narodna skupština kao najviši zakonodavni organ Srpske i sastavni dio dejtonske BiH štiti ustavnost i zakonitost, ali i interese Srpske i srpskog naroda”, naveo je Čubrilović.

    On je rekao da Skupština ni slučajno ne iskače iz ustavnih okvira, te da su sve njene odluke i zakoni, koje većina medija u Federaciji BiH “krsti” kao neustavne, u skladu su sa Ustavom BiH i Ustavom Srpske.

    “Navešću usvajanje Nacrta zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Srpske /VSTS/. Po Ustavu BiH, pravosuđe je u nadležnosti entiteta i Srpska ne pokušava da preuzme ništa što joj ne pripada. VSTS Srpske je postojao i ranije sve dok ga 2002. nije ukinuo visoki predstavnik u BiH i nametnuo Zakon o VSTS BiH, te nam na taj način oduzeo ovlašćenje”, objasnio je Čubrilović.

    U vezi sa najavljenim sankcijama rukovodstvu Srpske i njenim političkim predstavnicima zbog poslednjih odluka Skupštine, Čubrilović je rekao da su na tom planu prisutni nepoznavanje odnosa unutar BiH i olako donošenje zaključaka koje ništa ne koštaju one koji ih donose.

    On je rekao da to ostavlja posljedice na odnose unutar naroda u BiH, kao i da nakaradno gledanje stranaca na unutrašnja dešavanja u BiH i sankcije nikada i nikome ništa dobro nisu donijele, pa ni onima koji ih traže.

    Čubrilović je istakao da su nekorektne i zlonamjerne priče i zaključci da je SNSD-u i njegovom lideru Miloradu Dodiku dopušteno da “privatizuju” Skupštinu.

    “Rad svakog zakonodavnog organa, bilo gdje u svijetu diktira parlamentarna većina. SNSD ima najveći broj poslanika i potpuno je logično da je njihova politička snaga unutar Narodne skupštine najjača. Tu ni slučajno nije riječ o bilo kakvoj privatizaciji parlamenta”, rekao je Čubrilović.

    Kada je riječ o pristiglom upitniku Skupštini iz OHR-a, Čubrilović je naveo da do danas nije dobio sličan dopis u kome su narodnim poslanicima upućena pitanja, i to ona za koja nije siguran da li je riječ o intervjuu, anketi ili o ispitivanju javnog mnjenja.

    “S obzirom da se u adresi na koju treba vratiti odgovore navodi riječ upitnik, mislim da je neki činovnik u OHR odlučio da se bavi istraživanjem javnog mnjenja. Jer je pitati poslanike zbog čega su radili svoj posao, diskutovali i donosili odluke, u najmanju ruku nedopustivo”, ocijenio je Čubrilović.

    On je istakao da su saslušavanja poslanika u Tužilaštvu BiH zbog odbacivanja odluka visokog predstavnika pritisak na Narodnu skupštinu da ne vrši svoju ustavnu ulogu, kao i pokušaj zastrašivanja.

    Svaka posebna sjednica parlamenta, kaže Čubrilović, bila je promocija Srpske, na njima je došla do izražaja zaštita vitalnog i nacionalnog interesa Srpske. “Srpska je postala vidljivija i na nivou BiH, te presudna u donošenju veoma važnih i bitnih odluka”, zaključio je Čubrilović.