VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • EU: Međunarodna supervizija nespojiva sa evropskom budućnošću BiH

    EU: Međunarodna supervizija nespojiva sa evropskom budućnošću BiH

    Međunarodna supervizija nespojiva je sa evropskom budućnošću BiH, saopšteno je iz Diplomatske službe Evropske unije.

    Iz EU su podsjetili da je Kristijan Šmit danas odlučio da “izmijeni” Izborni zakon BiH.

    EU podsjeća da bi “njegova izvršna ovlašćenja” trebalo da se koriste samo kao posljednja mjera protiv nepopravljivih nezakonitih akata.

    • Evropska unija očekuje da vlasti BiH sprovedu potrebne reforme kako bi osigurale da se izbori provedu u skladu sa evropskim standardima primjenom OEBS/ODIHR-a i relevantnih preporuka Venecijanske komisije, te osiguraju transparentnost finansiranja političkih partija – navodi se u saopštenju.

    EU je izrazila snažnu preferenciju da Parlamenterna skupština BiH preuzme odgovornost i usvoji ove reforme, kao što su se lideri koalicije na nivou BiH obavezali da to urade na vrijeme za implementaciju tokom oktobarskih opštinskih izbora.

    • EU naglašava da je opsežna međunarodna supervizija nespojiva sa evropskom budućnošću BiH i očekuje od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu uzdržanost u periodu koji je pred nama. Nakon odluke Evropskog savjeta da otvori pristupne pregovore, EU će nastaviti da radi sa vlastima BiH na napredovanju na evropskom putu – zaključili su u saopštenju.
  • Karan: Za stanje u BiH krivi Šmit i Ustavni sud

    Karan: Za stanje u BiH krivi Šmit i Ustavni sud

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan rekao je da je Kristijan Šmit najveća prijetnja bezbjednosti u BiH i da ni on ni OHR nemaju pravo da donose zakone i da će takvo djelovanje udaljiti BiH od EU, ali i od pojma suverene zemlje.

    Karan je istakao da zakone na nivou BiH može donositi Parlamentarna skupština uz konsenzus Republike Srpske i Federacije BiH.

    • BiH ne može ni u EU bez Republike Srpske. Onda imate visokog predstavnika koji svih ovih godina, ili Šmita koji je niko i ništa, ruši dejtonsku strukturu – rekao je Karan.

    On je istakao da najveću odgovornost za stanje u BiH, osim Šmita, snosi i Ustavni sud BiH koji ne može funkcionisati bez srpskih sudija.

    • Prvog dana kada su izašli iz toga, oni su postali neustavni i postali rušioci ove zemlje. Od Šmita ima samo neko gori, a to je Ustavni sud BiH. U Ustavu nema visokog predstavnika i visoki predstavnik ne može donositi zakone. Da su samo to rekli, sačuvali bi BiH. To su dva rušioca BiH – rekao je Karan.
  • Konaković pozdravio odluku Šmita

    Konaković pozdravio odluku Šmita

    Predsjednik Naroda i pravde ElmedinKonaković prvi je iz državne koalicije pozdravio odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona.
    “Pozdravljam odluku visokog predstavnika. Zaštita izbornog integriteta važan je proces za demokratiju u našoj zemlji. Da napokon odlučuju glasači, a ne brojači”, istakao je Konaković.
    Detalji opširne Schmidtove odluke bit će objavljeni na web stranici OHR-a.


    Tehničke izmjene podrazumijevaju da Centralna izborna komisija BiH (CIK) imenuje predsjednike biračkih odbora, uvođenje skenera, identifikacije birača i videonadzora. Cilj tehničkih izmjena su transparentniji i fer izbori.

    “Birači ne mogu čekati da vide hoće li doći do dogovora stranak 10 ili 15 godina. Ja bih bio sretniji da smo mogli naći određenu mogućnost da se dođe do izmjena zakona direktno od strane odgovornih stranaka odnosno vlasti i parlamenta. Ljudi imaju pravo da njihov glas bude sigurno prebrojan”, poručio je Schmidt.

  • Stevandić: Šmit neće isprovocirati Srpsku, a odgovor spremamo

    Stevandić: Šmit neće isprovocirati Srpsku, a odgovor spremamo

    Republika Srpska će kao odgovor na odluku Kristijana Šmita, kojeg RS ne priznaja za visokog predstavnika, donijeti vlastiti izborni zakon, rekao je za “Nezavisne novine” Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS.

    “Obavićemo konsultacije i reagovati najpismenije moguće, nećemo dozvoliti da se isprovociramo, a ove odluke nećemo provoditi”, rekao je Stevandić.

    On je rekao da će sutra biti održan Kolegij najvišeg zakonodavnog tijela u RS, kako bi se zakazala sjednica na kojoj će biti donesene naredne odluke.

    Stevandić je podsjetio da RS odluke Šmita ne objavljuje u svom Službenom glasniku, i da je jedino prihvatljivo rješenje ono koje se donese u parlamentu.

    Mišljenja je da je ova odluka donesena s ciljem da se poništi napredak koji je postignut dobijanjem statusa za početak pregovora BiH s EU, kao i da se zemlja ponovo vrati u doba nametanja i arbitražnih odluka.

    “Ovo je luđačka košulja za BiH, pa ko hoće da je nosi”, rekao je Stevandić.

  • Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH

    Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH

    Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika, nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH, saopštio je upravo na pres konferenciji koja je u toku.

    Za sada nije jasno koje izmjene je donio Šmit, ali je sudeći prema onom što je rekao u uvodu obraćanja u pitanju dio o tehničkim izmjenama, odnosno o integritetu izbornog procesa.

    On je rekao da su u Neumu dogovorene neke izmjene, ali primjedbe međunarodne zajednice su doprinijele tome da te izmjene nisu bile zadovoljavajuće.

    Rekao je da je ovu odluku donio za građane BiH, i da se njima lično obraća, a ne političkim predstavnicima.

    Naglasio je da bi svaki građanin trebao da bude u mogućnosti da ostvari svoje biračko pravo, bez diskriminacije i s mogućnošću da slobodno biraju koga žele. Rekao je da je njegova dužnost u skladu s Dejtonskim sporazumom, i da ima ovlaštenje da donese ove mjere koje je najavio.

    “Birači ne mogu čekati deset, 15 godina da se vidi da li će doći do sporazuma između stranaka. Mi moramo ići dalje. Ja nemam namjeru da ovom pitanju posvećujem svaki dan, bio bih mnogo sretniji da su direktno odgovorne stranke došle do izmjena. Ljudi imaju pravo da znaju da je njihov glas prebrojan onako kako su ga dali”, rekao je Šmit.

    Dodao je da nijedna zemlja ne može biti članica EU ako ne prihvati pravne dokumente EU, te da odluku o tome donosi EU, a ne domaći političari.

    Naglasio je da put ka EU ne znači da će se BiH moći “otarasiti” međunarodne zajednice i dodao da će njegova uloga postati stvar prošlosti, a njegov mandat ispunjen kada BiH bude u EU.

    “Kako ovih dana govorimo o međunarodnim sudijama, treba pogledati evropske sporazume, naprimjer, član 260 Sporazuma o radu EU, gdje piše da ako vi na nacionalnom osnovu ne ispunite uslove koje postavlja Evropski sud u Luksemburgu, sud će djelovati i izdati naloge ukoliko postoje razlozi koji su vrlo striktni”, rekao je Šmit.

    Rekao je da, budući da je do izbora šest mjeseci moraju se provesti izmjene na vrijeme.

    “Budući da lokalno rješenje nije izgledno, ja sam se pobrinuo za to. Moja namjera je bila da podržim lokalne organe vlasti ali oni to nisu uradili i moram u ovom trenutku reći da je bilo dosta dobre volje među političkim strankama i ne bih mogao reći da nisam imao određenu podršku njih”, rekao je Šmit i dodao da mu je žao što on to mora uraditi, jer su, kako je naglasio, lokalna rješenja najbolja.

    “U svjetlu evropskih integracija, činim BiH sposobnom da krene u evropske integracije kad je u pitanju izborni integritet, a da se izbori ne održavaju u interesu stranaka”, rekao je on.

  • Stevandić: Na posebnoj sjednici o atacima na Srpsku i o bezbjednosti u svijetu

    Stevandić: Na posebnoj sjednici o atacima na Srpsku i o bezbjednosti u svijetu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da bi na narednoj sjednici parlamenta trebalo da, između ostalog, bude zauzet stav o atacima na Ustav Srpske i njenu imovinu, ali i o bezbjednosnoj situaciji u svijetu.

    Stevandić je napomenuo da se u svijetu dešavaju strašne stvari, kao i prijetnje međunarodnoj kolektivnoj bezbjednosti.

    • Paralelno s tim se atakuje na Ustav Srpske i njenu imovinu. Dakle, Narodna skupština Republike Srpske će kao odgovoran parlament o svemu tome dati svoj stav – rekao je Stevandić.

    On je precizirao da se u svijetu usložnjava politička i bezbjednosna situacija, te da paralelno s tim postoje pokušaji da se evropski put BiH poništi nelegalnim radnjama nepriznatog visokog predstavnika.

    • I da se, da kažemo, iskoristi ta geopolitička situacija u svijetu na štetu i protiv Republike Srpske, njene imovine, građana, funkcionera i slično – rekao je Stevandić za Srnu.

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske trebalo bi sutra da utvrdi prijedlog dnevnog reda i termin održavanja 11. posebne sjednice parlamenta Srpske.

  • Stevandić: Postoje namjere da se ne dozvoli dogovor naroda u BiH

    Stevandić: Postoje namjere da se ne dozvoli dogovor naroda u BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas da postoje namjere Kristijana Šmita i pojedinih ambasada u BiH da ne dozvole dogovor tri konstitutivna naroda u BiH i evropske integracije, nego da stalno zemlju drže kao mjesto konflikta kojim će upravljati.

    Republika Srpska je za suštinu, a ne za marketing. Vidjeli smo kako je ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković reagovao na prijetnju ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija nakon dogovora u Laktašima predstavnika političkih stranaka čime je sve bilo regulisano, odnosno izborni proces i sve o čemu sada pričaju – rekao je Stevandić novinarima u Sijekovcu.

    On je ponovio da nijedna evropska zemlja nije protekrotar i da zato u BiH moraju biti ukinute strane sudije iz Ustavnog suda BiH i zatvoren OHR.

  • Dodik komentarisao najavu Šmita o mogućnosti nametanja Izbornog zakona BiH

    Dodik komentarisao najavu Šmita o mogućnosti nametanja Izbornog zakona BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da Srpska ne može da prihvati da živi u uslovima nametnutih propisa, poručujući da Kristijan Šmit nema ništa sa izbornim procesom u BiH.

    Komentarišući najavu Šmita o mogućnosti nametanja Izbornog zakona BiH, Dodik je rekao da ako prođe ovo nametanje, Šmit tu neće stati i nametnuće i zakon o imovini, što je nedopustivo.

    – Šmit nema ništa ni sa imovinom ni sa izbornim procesom, to je vlasništvo naroda koji žive u BiH. Ako krenete na to, onda mi moramo preduzeti mjere, a mi smo rekli koje ćemo mjere preduzeti – poručio je predsjednik Srpske.

    Dodik je naglasio da bi eventualno nametanje izmjena Izbornog zakona predstavljalo “poništenje svih izrečenih vrijednosti do sada, pa i onih o EU o kojima smo slušali, pogotovo u posljednje vrijeme kada su dali BiH pregovarački status”.

    – Onda je to sve laž. Neko laže debelo ovdje. Ili se radi o tome da se nekoliko dana nakon odluke u Briselu pojavljuje neko ko to sve ruši, a ruši taj koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik, koji isključivo sluša američkog amabasadora u BiH Majkla Marfija i njih dvojica u jednoj patološoj simbiozi pokušavaju da nametnu što veće zlo svim narodima u BiH – rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da nigdje na svijetu nema zemlje u kojoj bi stranac ili neko strano tijelo regulisalo izborni proces.

    – Šmit pokušava da opravda svoju platu od 25.000 evra i nahrani sujetu Marfija – rekao je Dodik.

    “Srpska mora ostati vlasništvo onoga što je njeno pravo”
    Predsjednik Srpske Milorad Dodik naveo je da je neprihvatljivo reagovanje Majkla Marfija na HDZ prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.

    – Otkud njemu pravo da o tome govori. Politički subjekti u Srpskoj postoje zato što imaju pravo da predlože. I mi ćemo sada predložiti jedan zakon. Glavni problem nije u Srpskoj, problem je u FBiH izmeži Htvata i Bošnjaka o izboru člana Predsjedinštva i to se ne može da riješi – rekao je Dodik komentarišući reagovanje iz Ambasade SAD na HDZ prijedlog.

    Govoreći o CIK rekao je da je ono uzurpatorsko tijelo koje nema pravo da provede izbore za lokalni nivo na području Srpske i Federacije, piše RTRS.

    – CIK nema pravo da provede republičke izbore narodnih poslanika, nema pravo da bira predsjednika Republike, predstavnike kantonalne ni federalne vlasti. To je jasno precizirano ali je uzurpirano. Republika Srpska mora ostati vlasnišvto onoga što je njeno pravo – poručio je Dodik.

  • Goganović iz Brisela: Saradnja sa NATO da, integracije – ne

    Goganović iz Brisela: Saradnja sa NATO da, integracije – ne

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je da je na sastanku sa članovima Komiteta zamjenika stalnih predstavnika u sjedištu NATO-a u Briselu jasno i nedvosmisleno iznio stav Republike Srpske da je saradnja sa ovim vojnim savezom prihvatljiva, ali ne članstvo BiH.

    Goganović je istakao da je veoma važno naglasiti da su predstavnici NATO-a na jučerašnjem sastanku jasno i nedvosmisleno konstatovali da Program reformi ne prejudicira članstvo BiH u NATO, nego saradnju, i da razumiju da je pitanje članstva osjetljiva tema u BiH, te da se o tome neće razgovarati, niti će oni insistirati na članstvu.

    Zamjenik ministra odbrane je naglasio da su jasno naveli da je to pitanje o kojem trebaju razgovarati domaći političari i da znaju da o članstvu trenutno ne postoji politički konsenzus u BiH.

    • Podsjetio sam da je Program reformi iz 2019. godine, dokument koji je usvojilo Predsjedništvo BiH kada je srpski član bio Milorad Dodik, temelj odnosa BiH i NATO saveza, te da je jasno definisano da je BiH za saradnju sa NATO, ali ne i za integracije – rekao je Goganović za Srnu iz Brisela povodom pisanja federalnih medija da su se članovi Stalnog odbora NATO-a saglasili da stvore novi status za zemlje koje, kako su naveli, teže pridruživanju Alijansi i službeno označe Ukrajinu, BiH i Gruziju kao kandidate za NATO.

    Goganović je naveo i da su članovi Komiteta čestitali BiH što je Evropska unija donijela odluku o otpočinjanju pregovora.

  • Šmit “preduzima mjere” u vezi Izbornog zakona BiH

    Šmit “preduzima mjere” u vezi Izbornog zakona BiH

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika rekao je da će “preduzeti mjere” ako ne bude dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Šmit nije precizirao kada će to biti, navodeći da su domaći političari još 12. juna 2022. godine, tokom sastanka sa Šarl Mišelom, predsjednikom Evropskog savjeta, obećali da će građanima omogućiti fer i pravedne izbore.

    “Nažalost, do danas to nisu učinili. Puno su razgovarali o tome, ali rezultata nije bilo, tako da sam krajem decembra prošle godine najavio da ću upotrijebiti bonske ovlasti ako se ne dogovore. Dogovor nije postignut, a vrijeme im curi. Građani žele da vide da im se glas računa, a ako ne bude dogovora, poduzet ćemo mjere” naglasio je Šmit u intervju za Dnevni avaz.

    Već danima se govori da bi Šmit, upravo danas mogao nametnuti te izmjene, a najkasnije krajem ove sedmice, međutim to još uvijek nije potvrđeno.

    Šmit je komentarisao i izjavu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske koji je rekao da neće prihvatati nikakvo nametanje u vezi sa pitanjem izmjena Izbornog zakona.

    “Mislim da ljudi koji žive u Banjoj Luci imaju iste želje kao i ljudi koji žive u Mostaru. Oni žele da se njihov glas prizna. To što Dodik govori kako on neće prihvatiti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, je li to znači da on hoće da pokrade izbore? Dodiku bih preporučio da se malo opusti, da sjedne s predstavnicima drugih političkih stranaka i da dogovore zakon koji su obećali Evropskoj uniji prije skoro dvije godine”, rekao je Šmit.

    Šmit je komentarisao i zahtjev HDZ-a da se u izmjene Izbornog zakona uključi pitanje izbora članova Predsjedništva BiH.

    “Ja sam zahtijevao tehničke izmjene. Pitanje izbora članova Predsjedništva, prije svega zbog presude “Sejdić – Finci”, svakako ostaje i mislim da je kontraproduktivno i štetno sva jaja pokušavati trpati u jednu košaru, jer tako se neće riješiti ništa. Izazove i pitanje treba rješavati jedno po jedno”, naglasio je visoki predstavnik.

    Osvrnuo se i na Dodikove zahtjeve da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane sudije.

    “Ja bih im jasno poručio: “Neka ne diraju strane sudije!” To nije na strankama da odlučuju da li žele da imaju strane sudije ili ne, oni su sastavni dio Ustava BiH, a Ustav kaže da trojicu sudija bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava”, rekao je Šmit u intervju za Avaz.