VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Stanivuković o Šmitovoj odluci: Malo morgen

    Stanivuković o Šmitovoj odluci: Malo morgen

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i potpredsjednik PDP-a, poručio je da on nije za to da stranci nameću bilo kakva politička rješenja u BiH, pa makar i da su ona najbolja moguća.

    Komentarišući odluku Kristijana Šmita, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, Stanivuković je rekao da je on za fer i poštene izbore.

    “Principijelno sam za uvođenje skenera i svega, što znači da svi vjerujemo u izborni proces, građani koji glasaju i mi koji se borimo za mandate. Ali nisam za to da nam neko drugi nameće te odluke, to mora biti plod političkog i demokratskog procesa i legitimno izabranih ljudi od strane naroda”, kazao je Stanivuković.

    Bilo kakvo strano nametanje, dodao je, ne bi trebalo da bude moguće u državi gdje se narodi bore za svoj suverenitet.

    “Znate, sad ja da odem u Austriju, Njemačku, Italiju, Rusiju, Bjelorusiju, SAD, istok, zapad, sjever, jug i kažem sada će važiti zakon koji ja kažem. E malo morgen. Za šta onda služe ljudi koji su ovdje izabrani, zašto onda postoje izbori? Zamislite vi samo tog paradoksa. Čovjek nameće izborni zakon, a da mi vjerujemo u ljude koje biramo. Za šta onda služi osam narodnih poslanika PDP u NS RS ili naša dva u Parlamentu BiH, da glasaju za zakon koji on kaže, a oni su ti koji treba da donose zakone. I onda kada se usvoji nešto, onda se tim ljudima sudi. To je politički nonsens. Mi možda jesmo za sve što piše u tom zakonu, ali da ga mi donesemo i izglasamo”, istakao je Stanivuković.

  • Šta donosi Šmitovo nametanje za medije: Kraj za “fantomske” portale

    Šta donosi Šmitovo nametanje za medije: Kraj za “fantomske” portale

    U tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje.

    Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu.

    “Online mediji koji se opredijele za izvještavanje о izbornoj kampanji dužni su osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu i pridržavati se principa kako su propisani u članu 16.2 stav (1) ovog zakona”, navodi se.

    Tako se i prethodno pomenuti član 16.2 mijenja i dodaje se stavka da je za kršenje odredbi moguće podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije.

    Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju. Dodaje se i stavka koja jasno definiše da svi mediji moraju biti objektivni i nepristrasni tokom izvještavanja.

    “Elektronski mediji koji prate izbornu kampanju dužni su pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti. Ako elektronski mediji ne postupe u skladu sa stavom ovog člana, može se podnijeti prijava Regulatornoj agenciji za komunikacije na dalje postupanје”, navodi se.

    Izmjene izbornog zakona donose i velike promjene za televizije, naime dosadašnja praksa koju su neki praktikovali, emitovanje propagandnog programa u okviru informativnih emisija je sada zabranjena.

    “Plaćeno političko oglašavanje mora kao takvo biti nedvosmisleno definisano i ne smije se emitovati u periodu od najmanje 15 minuta prije, za vrijeme ili nakon emitovanja vijesti”, navodi se u članu 16.12.

    Isto tako, neće biti favorizovanja pojedinih političkih stranaka nego se u stavu 7 gore navedenog zakona navodi da će “cijene i uslovi emitovanja naručenog političkog oglašavanja biti jedinstveni za sve političke subjekte koji učestvuju na izborima”.

    Šmitovim izmjenama izbornog zakona uvode se i stavke koje se tiču izbornih spotova, odnosno oglašavanja koja uključuju diskrimiaciju ili predrasude na osnovu pola, rase, nacionalnosti, vjere i slično. Ovakav vid oglašavanja takođe je podložan prijavama Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.

    Član 16.17 je proširen tako da se sada uvodi i zabrana političkim medijima da iznoze lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. U slučaju povrede ovog člana CIK BiH provodi postupak.

    Ove izmjene su donesene, kao u konačnici i sve ostale, u svrhu transparentnijeg i poštenijeg izbornog procesa. Kako će funkcionisati i u kojoj mjeri će biti primjenjivane, saznaćemo već na jesen ove godine.

  • Krišto uputila pismo zvaničnicima EU: BiH treba Izborni zakon koji neće biti produkt nametanja

    Krišto uputila pismo zvaničnicima EU: BiH treba Izborni zakon koji neće biti produkt nametanja

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto uputila je danas pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu, predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Metsoli, visokom predstavniku EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozepu Borelju i komesaru Evropske komisije za susjedstvo i proširenje Oliveru Varheljiju vezano za Izborni zakon, a u kontekstu evropskog puta BiH.

    Krišto je podsjetila na nedavno otvaranje pregovora i rekla kako je svima u BiH jasno da je za BiH od posebnog značaja cijelokupna izborna reforma.

    Istakla je kako BiH kao buduća zemlja članica Evropske unije treba Izborni zakon koji neće biti produkt nametanja ili preglasavanja.

    U skladu s tim, Krišto je podsjetila da se sa posebnom pažnjom radi na usaglašavanju izmjena i dopuna Izbornog zakona.

    • Nadležno ministarstvo pravde je 21. marta 2024. uputilo u proceduru nacrt Zakona. Isti se trenutno nalazi u javnoj raspravi na koji svi u BiH u ovome trenutku mogu dati svoje komentare i amandmane – navodi se u pismu.

    Rekla je kako je nametanje opsežne međunarodne supervizije od čak 114 ispravaka nespojivo sa evropskom budućnosti BiH, a najpogubnije je za nezavisnu i suverenu BiH, uzevši u obzir da se radi o Zakonu na kojem se temelji demokratski sistem i koji je poslije Ustava BiH, najvažniji pravni akt.

    • Čvrsto mislim da nametanje odluke o izmjenama i dopunama Izbornog zakon BiH, za mene, kao predsjedavajuću Savjeta ministara predstavlja jedan neočekivani izazov na koji ćemo, skupa sa Vama, morati odgovoriti na način da se ne ugrozi naš EU put, kao niti rad institucija BiH, jer upravo institucije u BiH moraju preuzeti odgovornost za donošenje svih odluka – istakla je Krišto u svom pismu visokim zvaničnicima EU.

    Na kraju pisma, Krišto je istakla kako je potrebno nastaviti saradnju i zajednički rad, te “jačati povjerenje i poštovanje između nas u BiH, te dati podršku rješenjima koje će biti rezultat rada institucija BiH”.

    Iskazala je uvjerenje da je samo tako moguće napraviti iskorak “hitno potreban za sve nas u BiH pa i naš evropski put”.

  • Višković: Suština nametanja izmjena Izbornog zakona BiH je eliminisanje Dodika iz političkog života

    Višković: Suština nametanja izmjena Izbornog zakona BiH je eliminisanje Dodika iz političkog života

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je suština najnovijeg nametanja izmjena Izbornog zakona od Kristijana Šmita eliminisanje predsjednika Srpske Milorada Dodik iz političkog života BiH.

    Višković je rekao da je to jasno vidljivo iz člana osam ovog zakona.

    -Ove žalosne, jadne, nedemokratske i necivilizacijske izmjene Izbornog zakona imaju samo jednu poruku i jednu odluku u smislu eliminacije predsjednika Republike Srpske koji se zove Milorad Dodik iz političkog života BiH i to je poenta čitave priče – rekao je Višković.

    Višković je ukazao na dvije tačke iz člana osam koje je Šmit dodao, i to tačku pet koja glasi: “Danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti”, te tačku šest, koja glasi: “Danom pravosnažnosti sudske presude kojom je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu ima prestanak te službene dužnosti i tog radnog odnosa”.

    • Ovo je rađeno zbog predsjednika Republike Srpske i te žurbe i sudske presude koja će biti u ovom kontekstu. Međutim, u postojećem zakonu to nije pisalo tako i ovaj poslušnik nečijih naloga, a zna se čijih, koje ambasade, je ovo morao da uradi kako bi to imalo neki svoj slijed – naglasio je Višković.

    Višković je rekao da je sve to malo zamotano u celofan zbog javnosti “kako se Srbi ne bi dosjetili”.

    • Međutim, Srbi su se odmah dosjetili, i ove prevare i podvale ni po koju cijenu ne smiju prihvatiti institucije Republike Srpske – rekao je Višković.
  • Ustavni sud Srpske: Odredbe u vezi sa klevetom nisu u suprotnosti sa načelom vladavine prava

    Ustavni sud Srpske: Odredbe u vezi sa klevetom nisu u suprotnosti sa načelom vladavine prava

    Ustavni sud Republike Srpske nije prihvatio inicijativu za ocjenu ustavnosti članova Krivičnog zakona kojima su kleveta i iznošenje ličnih i porodičnih prilika određene kao krivična djela za koja je propisana novčana kazna, ocijenivši da osporene odredbe nisu u suprotnosti sa ustavnim načelom vladavine prava.

    Krivičnopravna odgovornost za osporena krivična djela ne može se dovoditi u vezu sa građanskopravnom odgovornošću za klevetu iz Zakona o zaštiti od klevete s obzirom na to da je riječ o dva potpuno različita oblika pravne odgovornosti i da propisivanje oba vida zaštite predstavlja pitanje zakonodavne politike u ostvarivanju zaštite osnovnih prava i sloboda čovjeka, saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.

    Osim toga, osporene odredbe imaju nivo preciznosti koji dozvoljava da se u razumnoj mjeri mogu predvidjeti ponašanja i posljedice ponašanja koja su inkriminisana.

    U pogledu tvrdnje da je zakonodavac osporenim propisivanjem ograničio slobodu izražavanja iz člana 10 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustavni sud je ocijenio da sloboda izražavanja nije apsolutno pravo i da je miješanje u pravo na slobodu izražavanja moguće u skladu sa stavom 2 člana 10 Evropske konvencije.

    U konkretnom slučaju, miješanje u pravo na slobodu izražavanja propisano je na osnovu zakona, temeljem ustavnog ovlaštenja zakonodavca.

    Sud je ocijenio da je miješanje u pravo na slobodu izražavanja usmjereno ostvarenju legitimnog cilja, jer se osporenim odredbama štite pravo na ljudsko dostojanstvo, čovjekova privatnost i lični i porodični život.

    Ta prava predstavljaju interakciju javnopravnih i privatnopravnih elemenata, budući da je riječ o pravom zaštićenim ličnim dobrima, ali i etičkim vrijednostima koje imaju važnost za jedno demokratsko društvo i koje su inkorporisane u ovu ustavnu normu, dodaje se u saopštenju.

    Ustavni sud je ocijenio i da osporeno propisivanje samo po sebi nije dovoljno da se može zaključiti da je takvo miješanje u pravo na slobodu izražavanja neproporcionalno legitimnom cilju koji se želi ostvariti.

    U vezi s tim, Sud je imao u vidu prirodu i visinu zaprijećenih sankcija, jer je riječ isključivo o novčanim kaznama za navedena krivična djela čija je visina precizno određena i to na razumnom nivou, pogotovo kad se ima u vidu opšti minimum i maksimum novčane kazne predviđen Krivičnim zakonikom Republike Srpske.

  • Stevandić poručio Šmitu da ide prvim avionom za Njemačku

    Stevandić poručio Šmitu da ide prvim avionom za Njemačku

    “Pošto Kristijan Šmit nema podršku i nije imenovan od strane savjeta bezbjednosti UN, Evropska unija se okrenula protiv njega i odbacila njegov intervencionizam” – rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjenje Srpske dr Nenad Stevandić na konferenciji za novinare nakon sjednice kolegijuma NSRS.

    Stevandić dodaje da je podrška Šmitu sve manja, te da bi u takvoj situaciji najbolje bilo da on napusti BiH.

    “On dakle nema podršku ni Savjeta bezbjednosti, ni Evropske unije, ni Republike Srpske, te mnogih kantona u FBiH. Šmit u BiH nema podršku dva naroda, jednog entiteta i nekoliko kantona, i kao takav trebao bi da prvim avionom da ide Njemačku” – poručuje Stevandić

    Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće održana sutra u Banjaluci, a na dnevnom redu naći će se samo jedna tačka – razmatranje aktuelne bezbjednosne i političke situacije u svijetu sa aspekta reperkusija na Srpsku.

    Odlučio je ovo danas Kolegijum NSRS na koji su došli predstavnici svih parlamentarnih stranaka izuzev pokreta „Za pravdu i red“.


    Sjednica će početi u 10 časova, na prijedlog predsjednika Republike, predsjednika Narodne skupštine, predsjednika Vlade i srpskog člana Predsjedništva BiH.
    Stevadnić dodaje da je dnevni red i zaključak o obraćanju predsjednika parlamentarnih stranaka usvojeni jednoglasno.
    Kolegijum je pozvao lidere parlamentarnih stranaka da sutra do početka sjednice dostave zahtjeve za obraćanje u trajanju od deset minuta, u skladu sa Poslovnikom.
    Takođe, Kolegijum je predlagačima dnevnog reda odobrio uvodna obraćanja u trajanju od 30 minuta.
    “Nismo unaprijed postavljali zaključke jer se nadamo da možemo sutra da uspostavimo neku vrstu konsenzusa koji neće biti vezan za odnos vlasti i opozicije, nego za politički trenutak kada treba da Srpsku zaštitimo” – rekao je Stevandić.
    On je dodao da će na sutrašnjoj sjednici jedan od njegovih prijedloga biti da „korištenje bilo kakvih prijetnji i nasilja prema građanima Srpske, funkcionerima i političkim partijama u smislu zastrašivanja ili prinudi da bi se prihvatilo neustavno djelovanje i povinovalo odlukama, a bez prethodne odluka Savjeta bezbjednosti UN, predstavlja akt terorizma“.
    – I da je to uvod u nerede i nemire u BiH, a s tim u vezi je i jučerašnja odluka Kristijana Šmita, koji je nelegalan i nelegitiman, da pokuša da nametne izborni zakon – naveo je Stevandić.
    On smatra da bi na sutrašnjoj sjednici trebalo da donesu i zaključak da je Srpska opredeljena za potpuno poštivanje i dosljedno primjenjivanje međunarodnog prava, opšteg okvirnog sporazuma za mir.
    Takođe, samtra da se na sutrašnjoj sjednici treba osuditi „protivustavno djelovanje bilo koga i visokih predstavnika i međunarodnih predstavnika i ambasadora, kao i institucija BiH koje su potpisivale razne sporazume bez saglasnosti Srba i bez konsenzusa u Predsjedništvu BiH i parlamentarmnoj skupštini.
    – Radili su to izabrani ambasadori od strane bošnjačkog ili hrvatskog naroda. Trebamo da sve to stavimo u kontekst kršenja Aneksa 4 i Aneksa 10, te da osudimo korištenje sankcija kao političkog sredstva i metod političkih ucjena – istakao je Stevandić.
    Banke zatvaraju račune osobama sa “crne liste”
    On kaže da ima informacije da je ovih dana naloženo da se u bankama zatvore računi svima koji su se našli na udaru američkih sankcija, uključujući i onim osobama koje su se našle na „crnoj listi“ prije 20 godina, a neki od njih su u međuvremenu i umrli.
    – Riječ je i o onih oko 50-ak ljudi iz SDS koji su sankcionisani prije 20-ak godina. Imam nezvanične informacije i da je u toku postupak da se zatvori račun SDS jer se i ona nalazi na toj listi sankcija. Što bi značilo da je ovo jedan ucjenjivački potez koji će tražiti od svih da se potpuno pokore da bi imali pravo da učestvuju na izborima, kupe lijekove i slično – rekao je Stevandić.
    On ističe da je to najveće kršenje ljudskih prava u istoriji ovih prostora.
    Odgovarajući na pitanje da li će Republika Srpska donijeti svoj izborni zakon, Stevandić je istakao da će na sutrašnjoj sjednici obaviti konsultacije sa poslanicima i vlasti i opozicije kako bi dogovorili dalje korake oko toga.
    – Nama nije problem da nekim zaključkom sutra ili novom sjednicom NSRS usvojimo i taj zakon, ali kao što znate ako je ovo nekakva vrsta trika i pripremljenih mjera da bi se postigla dalja inkriminacija onih koji potpisuju zakon, mislim da smo mi mnogo pametniji od Šmita, a i hrabriji i jači jer branimo svoju zemlju. Šmitu ovo ako prođe, prođe, zato ćemo mi da imamo neke konsultacije sutra sa drugim parlamentarnim strankama – istakao je Stevandić.
    On nije isključio mogućnost da se partneri u vlasti na nivou BiH međusobno dogovore oko izmjena Izbornog zakona BiH.
    – Pitanje je samo da li će Trojka slušati Šmita i mentore čiji je Šmit potrčko ili će slušati glas građana da se mirno i pametno držimo zajedno da nas ne podijele i ne uvedu u nove sukobe – rekao je Stevandić.

  • Ambasada Rusije: Uvođenje u pravo neokolonijalnih inicijativa – kršenje Dejtona

    Ambasada Rusije: Uvođenje u pravo neokolonijalnih inicijativa – kršenje Dejtona

    Iz ruske Ambasade saopšteno je da su odluke državljanina Njemačke Kristijana Šmita nelegalne i bez pravnih posljedica, te upozoreno da će bilo koje uvođenje u pravno polje BiH neokolonijalnih inicijativa izmišljenih u anglosaksonskim ambasadama u Sarajevu smatrati direktnim kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je garant Ruska Federacija.

    Ambasada Ruske Federacije u BiH izrazila je zabrinutost zbog stalnih pokušaja SAD i Velike Britanije da destabilizuju situaciju u BiH “rukama njihovog nelegitimnog štićenika Kristijana Šmita, kojeg predstavljaju kao visokog predstavnika”.

    U saopštenju ruske Ambasade napominju da visoki predstavnik u BiH može da bude imenovan isključivo uz odobrenje Savjeta bezbjednosti UN, te da bez toga nijedan kandidat za ovu funkciju nema ni mandat, a kamoli kompleks alata “bonskih ovlaštenja”.

    Izmjene zakonodavstva u BiH moraju se ostvarivati isključivo u okviru dijaloga legitimnih predstavnika tri ravnopravna konstitutivna naroda u BiH i dva entiteta uz široka ustavna ovlaštenja.

    U ruskoj Ambasadi su ubijeđeni da konstitutivni narodi u BiH imaju puno pravo da sprovode mjere radi zaštite dejtonskih temelja BiH, kao i njenih entiteta od spoljnih nasrtaja.

    • Insistiramo na hitnom i potpunom prestanku funkcionisanja međunarodne supervizije u BiH, kao i na prenošenju punoće vlasti lokalnim stranama – ističe se u saopštenju Ambasade Rusije u BiH.

    Šmit je juče izjavio da je donio odluku da nametne izmjene Izbornog zakona BiH s ciljem, kako kaže, “podrške najavljenom procesu pristupanja BiH EU”.

  • Stevandić: Imam informaciju da će biti zatvoren i račun SDS-a

    Stevandić: Imam informaciju da će biti zatvoren i račun SDS-a

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas da ima informaciju da će biti zatvoren i bankovni račun Srpske demokratske stranke, koja se nalazi na listi američkih sankcija.

    Stevandić je osudio korišćenje sankcija kao političkog sredstva, navodeći da se iza svega krije ucjena.

    • Ovdje se ne radi samo o statusu kolega iz vlasti. Informisan sam da se radi o računima ljudi koji su bili na vlasti 2003-2005 godine, a koji su pod sankcijama SAD. Uglavnom, riječ je o oko 50-ak ljudi iz SDS-a kojima su zatvoreni računi i u toku je postupak da se i Srpskoj demokratskoj stranci, kao parlamantarnoj stranci, zatvori račun, jer se i ona nalazi na listi sankcija – rekao je on.

    Stevandić je naglasio da je ovo ucjenjivački potez kojim se od svih traži da se potpuno pokore kako bi imali pravo da učestvuju na izborima i da je riječ o najvećem kršenju ljudskih prava u istoriji ovih prostora.

  • Čović pozvao OHR i članice PIK da preispitaju Šmitovu odluku

    Čović pozvao OHR i članice PIK da preispitaju Šmitovu odluku

    Izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit su za predstavnike Hrvatskog narodnog sabora u BiH potpuno nepotrebne i neprihvatljive.

    Rekao je ovo predsjednik HNS BiH Dragan Čović koji ističe da ove, ničim izazvane reakcije OHR, dolaze samo par dana nakon pozitivnih izvještaja iz EU prema BiH, gdje su snažno naglašeni jednogodišnji pozitivni rezultati izvršne i zakonodavne vlasti u BiH.

    Ova odluka, dodaje on, potpuno to negira.

    – Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena Izbornog zakona čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem evropskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se i svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja pod znak pitanja njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti nesagledive za intregracijske perspektive i evropsku budućnost BiH. Stoga pozivamo OHR i članice Savjeta za provođenje mira (PIK) da preispitaju ovu odluku i cjelovito sagledaju njezine posljedice – naglašava Čović.

    Dodaje kako su zabrinjavajuće izjave političkih lidera vezano za ove nametnute odluke, iz kojih se jasno iščitava vidno odstupanje od do sad utvrđenih zajedničkih stajališta, a što je najgore, prepoznaje se jasna podjela po nacionalnoj osnovi.

    Nametanje ovog i bilo kojih drugih zakona uspostavlja praksu kojom se obesmišljava uloga parlamenta i demokratskih izbornih predstavnika, što je srž demokratije. Stoga pozivamo sve nositelje vlasti, bez obzira na različito promišljanje oko nametnutih odluka, da u skladu sa Ustavom BiH i najvišim demokratskim standardima legitimno izabrani predstavnici donose odluke i predvode političke procese u BiH – poručio je predsjednik HNS.

    Podsjetimo, Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, nametnuo je juče tehničke izmjene Izbornog zakona BiH.

  • Komšić pozdravio odluku Šmita

    Komšić pozdravio odluku Šmita

    Izmjene Izbornog zakona koje je danas nametnuo visoki predstavnik će dugoročno osigurati poštenije izbore, rekao je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Trebaće vremena da vidimo sve efekte izmjena, ali trenutno izgleda kao da će glas građana Bosne i Hercegovine vrijediti više nego ranije, jer će se glasovima manje manipulirati, rekao je Komšić.

    Za Bosnu i Hercegovinu je, kaže, dobro i što pravimo korak naprijed u procesu pristupanja Evropskoj uniji, i što HDZ nema više mogućnost podmetati svoje političke ambicije u vidu trećeg entiteta u proces zaštite izbornog integriteta.

    Sada je vrijeme da se posvetimo drugim zakonima koji su neophodni za otvaranje pregovora – kazao je Komšić, saopšteno je iz njegovog kabineta.