VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Dodik: Razgovor sa Putinom jedan od najuspješnijih do sada

    Dodik: Razgovor sa Putinom jedan od najuspješnijih do sada

    Razgovor sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom je bio jedan od uspješnijih razgovora koje smo do sad imali, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Primljeni smo sa puno uvažavanja i dobili smo priliku da pričamo o stanju u Srpskoj i BiH – rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon povratka iz Rusije i Bjelorusije, gdje je predvodio delegaciju Republike Srpske u višednevnoj posjeti.

    Naveo je da je pozitivan odnos Putina prema Srpskoj pokazan i ovaj put.

    • Došao sam do zaključka da Rusija brani Dejtonski sporazum od Amerike – rekao je Dodik.
    • Nastavljamo da sarađujemo, na svim poljima. Rusija je spremna da nastavi sa isporukama, prije svega gasa. Imaćemo i neke određene nove okvire saradnje, koji će biti poznati kroz vrijeme koje dolazi. Putin je posvećen očuvanju stabilnosti i mira, kako ovdje, tako i u regionu – rekao je Dodik.

    Dodik je naveo da je jedna od tema bila i Kristijan Šmit, odnosno postojanje neizabranog stranca u BiH.

    • Putin je to već znao, te je rečeno da je to nedopustiva praksa – rekao je Dodik.

    Naglasio je da Ruskoj Federaciji veoma cijeni što Republika Srpska nije dozvolila uvođenje sankcija Rusiji.

    Dodao je da Srbija nije uvela sankcije Rusiji, kao što nije ni BiH zahvaljujući Srpskoj, ali da bi muslimani, pa i Hrvati u BiH to učinili.

    Dodik je naveo da ni u Srbiji kao i u BiH nema formalne saglasnosti Ustavom predviđenih organa da donesu takvu odluku.

    • Tu odluku nije donijelo ni Predsjedništvo BiH, ni Savjet ministara, ni Parlamentarna skupština BiH, jer Republike Srpska za to ne da svoju saglasnost – istakao je Dodik.

    On je naglasio i da Srpska ne želi članstvo u NATO.

    • I to nije stvar Putina, to je naša stvar, jer mi ne vidimo benefite koje bi mogli da dobijemo od toga. Ohrabrili smo i Putina da njihove kompanije nastave sa radom i investiranjem. Mnogi žele da sakriju da je Rusija najveći investitor u BiH u prošloj godini – rekao je Dodik.

    Podsjetio je da se sastao i sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom, premijerom ove zemlje, kao i ministrima poljoprivrede i obrazovanja.

    • Bjelorusija ima izuzetno razvijenu industriju i uspjeli smo da dogovorimo razne aranžmane bitne za Srpsku – rekao je predsjednik Srpske.

    U Bjelorusiji, dodao je Dodik, Srpska ima prijatelja.

    • To je razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je veoma važno što se Srpska pokazala kao važan sagovornik i ruskoj i bjeloruskoj strani.

    Za naredni period Dodik je najavio niz posjeta različitim zemljama, kako u regionu, tako i u svijetu, te napomenuo da će u naredna četiri mjeseca dva puta posjetiti Rusku Federaciju.

    • U aprilu ću učestvovati na bezbjednosnoj konferenciji u Sankt Peterburgu, a u junu ću opet posjetiti taj grad u kojem će biti održan Ekonomski forum, koji se godišnje održava pod pokroviteljstvom predsjednika Rusije Vladimira Putina. Početkom sljedeće sedmice idem u Crnu Goru, pa ću krajem te sedmice biti u Antaliji, na poziv prijatelja iz Turske – rekao je Dodik.

    Najavio je da će Srpska do kraja marta ugostiti i mađarskog premijera Viktora Orbana, a planiran je i susret sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

  • Stevandić: Srbi i Crnogorci najbliži narod na planeti

    Stevandić: Srbi i Crnogorci najbliži narod na planeti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni nakon ragovora sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem u Podgorici da je današnji susret nova stranica u odnosima Srpske i Crne Gore, jer na planeti nema bližih naroda.

    Stevandić je istakao da je red da bude podvučena crta dosadašnjih odnosa Crne Gore i Republike Srpske i da oni budu bolji.

    “Imamo zajedničke politike koje su posvećene miru i stabilnosti, razvoju i pristupanju evropskim integracima, ali, osim toga, ne odričemo se pripadnosti jednom narodu, kulturnom krugu i vjeri”, istakao je Stevandić.

    On je naglasio da, uvažavajući sve specifičnosti Crne Gore, ističe da su Srbi i Crnogorci najbliži narodi na planeti, niti je bilo bližih niti će biti.

    “Uvažavamo razlike u Crnoj Gori i zadovoljni smo kako je predsjednik parlamenta Andrija Mandić napravio dobar balans u cilju mirnije i bolje budućnosti. I mi u Republici Srpskoj uvažavamo sve narode”, istakao je Stevandić.

    On je ocijenio da su pred Crnom Gorom i Republikom Srpskom ljepši dani, “a kakvi god da budu” – zajedništvo, pripadnost vjeri, naciji i kulturi i poštovanju svih drugih naroda će ostati na prvom mjestu u međusobnim odnosima

  • Oglasio se Borenović nakon sjednice Predsjedništva PDP, a ovo je dogovoreno

    Oglasio se Borenović nakon sjednice Predsjedništva PDP, a ovo je dogovoreno

    Rukovodstvo PDP će u narednim danima izaći u javnost sa jasnim i jedinstvenim stavom po pitanju kandidature za najvažniju funkciju u Banjaluci.Napisao je ovo na društvenim mrežama lider PDP, Branislav Borenović nakon današnje maratonske sjednice Predsjedništva stranke koja je trajala duže od šest časova.

    Napisao je ovo na društvenim mrežama lider PDP, Branislav Borenović nakon današnje maratonske sjednice Predsjedništva stranke koja je trajala duže od šest časova.

    Borenović navodi da PDP ostaje “čvrst, snažan i odlučan u daljoj afirmaciji svojih politika, rezultata i budućih pobjeda”.

    – Na bazi zaključka Predsjedništva PDP, rukovodstvo stranke će u narednim danima izaći u javnost sa jasnim i jedinstvenim stavom po pitanju kandidature za najvažniju funkciju u Banjaluci nakon čega očekujemo podršku i ostalih političkih subjekata, jer PDP svojom snagom i ostvarenim rezultatima to i zaslužuje – napisao je Borenović.

    Dodao je da će u skladu sa redovnom dinamikom, “u danima i sedmicama koje su pred njima izaći i sa imenima kandidata za lokalne izbore, za sve liste uvažavajući partijsku strukturu, mjesne, opštinske, gradske odbore i rukovodstvo”.

  • Šmit početkom marta nameće izmjene Izbornog zakona BiH

    Šmit početkom marta nameće izmjene Izbornog zakona BiH

    Rasplet događaja na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini upućuje da domaći političari neće sami usvojiti izmjene Izbornog zakona koji se odnose na integritet izbora, odnosno tehničke izmjene.

    To do maksimuma povećava šanse da posao završi Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.

    Klix.ba nezvanično saznaje da je Šmit pripremio odluku te vjerovatno početkom marta mogao nametnuti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.

    Razlog zašto to do sada nije uradio, iako je najavio je što čeka da prođe rok koji su domaći političari sami sebi postavili i obećali da će u sklopu evropskih zakona usvojiti i tehničke izmjene Izbornog zakona.

    Suštinski, predstavnici vlasti na nivou BiH su prije nešto više od mjesec dana od Šmita tražili da ne nameće nikakvu odluku, a iz SNSD su čak i prijetili osnivanjem izborne komisije Srpske, kazavši da će sami usvojiti neophodne izmjene.


    Sve meritorne međunarodne ustanove su godinama ranije preporučile šta BiH mora promijeniti u svom izbornom sistemu, kako bi ispunila evropske norme u procesu organizacije izbora.

    To je prije svega smanjivanje mogućnosti za zloupotrebe i izborne krađe, zatim uvođenje tehnologije koja će to omogućiti, depolitizacija biračkih odbora, uvođenje videonadzora i skenera i tako dalje.

    Međutim domaći politički predstavnici u prethodnih nešto više od mjesec dana, nisu posebno odmakli u tom segmentu.

    Usvojen je Zakon o sprečavanju pranja novca te je ostalo usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa i zakona o sudovima BiH.

    Priča o Izbornom zakonu je zakočila na zahtjevima HDZ da se usvoje izmjene koje će definisati način izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata.

    Međutim, tehničke izmjene Izbornog zakona niko detaljno ne komentariše i sve je ostalo na prvobitnom obećanju da će se izmjene usvojiti.

    Čak je u Domu naroda oboren prijedlog zakona koji je ranije usvojen u Predstavničkom domu, po inicijativi SDA, pod izgovorom da je taj zakon pun manjkavosti.

    Podsjetimo, Šmit je 19. decembra prošle godine sazvao konferenciju za medije i imperativno poručio da domaći lideri imaju nekoliko dana da usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona.

    U međuvremenu je Šmit prolongirao svoju odluku. To je najviše urađeno da bi se Milorad Dodik umirio i kako ne bi blokirao ostale evropske zakone, što u naumu za dobijanje statusa pregovarača za EU vlastima nije išlo u prilog.

    Ali, Šmit je dobio dovoljno podrške pa čak i na nedavno završenoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji te bu svoju odluku trebao nametnuti veoma brzo.

  • Oglasili se iz Delegacija EU u BiH o sastanku Dodika sa Putinom i Lukašenkom

    Oglasili se iz Delegacija EU u BiH o sastanku Dodika sa Putinom i Lukašenkom

    Samo nekoliko dana uoči druge godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu, koju je osudio skoro cijeli svijet, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a prethodno s bjelorskim liderom Aleksandrom Lukašenkom.

    Sdruge strane, Dodik tvrdi da je za evropski put, a radi sve što je u suprotnosti s načelima Evropske unije.

    Iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini prokomentirali su Dodikove sastanke s Lukašenkom i Putinom.

    – Ničim izazvana vojna agresija Rusije na Ukrajinu, izvedena uz podršku Bjelorusije, predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih vrijednosti, te ugrožava evropsku i globalnu bezbjednost i stabilnost. Dvije godine protivpravne, neopravdane invazije punog obima na Ukrajinu uzrokovale su ogromnu patnju, prije svega stradalih, ranjenih i traumatizovanih u Ukrajini, ali i ljudi širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, usljed rasta cijena hrane i energije, te povećane globalne nestabilnosti – naveo je portparol Delegacije EU u BiH Ferdinand Koenig u odgovoru za “Avaz”.

    Naglašeno je da “režimi Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka nisu samo prijetnja stabilnosti i miru u cijelom svijetu, već i sigurnosti i slobodi vlastitih građana.”– Nedavne, šokantne smrti političkih zatvorenika Alekseja Navaljnog u Rusiji i Ihara Lednika u Bjelorusiji ukazale su na porast sistemske represije u tim zemljama. Evropska unija je dogovorila 13 opsežnih paketa sankcija, bez presedana, kao odgovor na invaziju punog obima na Ukrajinu. Na najvišem nivou je jasno rečeno da je održavanje bliskih veza sa Rusijom i Bjelorusijom nespojivo s evropskim putem. Od Bosne i Hercegovine se, kao države s jasnom i kredibilnom evropskom perspektivom, očekuje da svoju spoljnu, bezbjednosnu i trgovinsku politiku uskladi sa politikama Evropske unije – zaključio je Koenig.

  • Vukanović sutra ide pred OHR, a 2 su razloga

    Vukanović sutra ide pred OHR, a 2 su razloga

    Poslanici Liste za pravcu i red Nebojše Vukanovića sutra idu pred OHR u Sarajevo, a razlog je, kako tvrde, odustajanje Kristijana Šmita od nametanja Izbornog zakona BiH.

    Kako se navodi u dopis koga je medijima poslao Nebojša Vukanović, biće riječi i o prirodnim resursima.

    –Na konferenciji će govoriti poslanici Liste za pravdu i red, a povodom odustajanja Šmita da tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH i davanja prilike Dodiku, Čoviću i njihovim partnerima da organizuju krađu narednih lokalnih izbora – tvrdi Vukanović.

    Druga tema je, kao kaže, trgovina prirodnim resursima u Republici Srpskoj i BiH, njihova predaja strancima pod čudnim, tajnim uslovima “koji nas pretvaraju u koloniju”.

    Podsjećamo, Šmit je juče za Klix rekao da na nivou PS BiH postoje pomaci i da čuje da još uvijek postoje pokušaji da se obezbjedi integritet izbornog procesa.

    –Sačekati ću da se to desi. Kako niko ne bi dobio pogrešne ideje, onaj ko želi u Evropsku uniju, a to žele građani, ne znam da li to žele svi političari. Ko želi u Evropsku uniju mora na terenu igrati u skladu sa pravilima igre. Zbog toga se ne može tolerisati nikakvo odlaganje – rekao je Šmit.

    On je u decembru prošle godine dao veoma kratak rok domaćim političkim liderima da se dogovore o tehničkim izmjenama zakona, ili će u suprotnosti on da ih nematne.

    Predsjednik Srpske Milorad Dodik zaprijetio je da će, u slučaju da se to desi, staviti tačku na evropski put BiH i da će RS tada donijeti svoj izborni zakon.

  • Dodik: Rusija neće dopustiti otimanje imovine Republike Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da ruski predsjednik Vladimir Putin smatra nedopustivim da se putem neizabranog stranca (Kristijana Šmita) pokušava oteti imovina Republike Srpske i da Rusija to neće prihvatati.

    Dodik je rekao da je Putin na sastanku u Kazanju iskazao saglasnost sa njegovim procjenama odnosa u BiH.

    “Putin savršeno dobro zna da stranci putem neizabranog sranca pokušavaju da nam otmu imovinu i smatra da je to nedopustivo i da Rusija neće prihvatati takvu vrstu ponašanja. Ovdje je vaskrsla snaga Republike Srpske i ja sam na to ponosan”, istakao je Dodik u intervjuu za RTRS.

    On je naglasio da je za Republiku Srpsku veoma važno da postoji Rusija koja razumije suštinu Dejtonskg sporazuma.

    “Visoko decentralizovana BiH sa jakim autonomijama kakva je Republika Srpska, to je ono što mi mi tražimo. Međutim, Amerikanci su sve učinili da to razvale i da se igra na centralizaciju BiH”, rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je Rusija svih ovih godina ostala principijelna, štiteći Dejtonski sporazum.

    “Ostala je principijelna i onda kada je trebalo da se, pod najezdom Britanaca, srpski narod u UN okvalifikuju kao genocidan, kada je uložila veto i onemogućila takvu kvalifikaciju. Zamislite, niko se nije sjetio da to kaže za njemački narod koji je učinio seriju genocida ili za Amerikance koji su učinili prve genocide u istoriji naroda, ali su htjeli da jedan mali srpski narod kvalifikuju kao genocidan samo zato što je to bila volja Britanaca, a onda su se pojavili Rusi koji su rekli “ne, to nije tako” i nije se ni desilo. Ima samo njihova namjera, zla volja i mržnja Britanaca prema nama, ali formalnopravno gledano, nije to”, rekao je Dodik.

    On je istakao da Rusija svaki put kada se u Savjetu bezbjednosti UN nađe tema “Dejtonski sporazum i BiH”, s pravom ima šta da kaže i da to Srpskoj odgovara, jer uvijek kaže ono što je tačno i objektivno.

    “Da nije ruskog odnosa prema tom pitanju, vjerujem da bi Republika Srpska, ako bi danas i postojala, bila marginalna, prazna ljuštura, daleko sjećanje. Kada se sve to sagleda, imponzantna je istrajnost predsjednika Putina i njegovog tima koji shvataju o čemu se radi i da su na pravoj strani istorije”, rekao je Dodik.

    On je naveo da Rusija podržava teritorijalni integritet BiH i unutrašnji dogovor, a nikao nametanja i naređenja.

    “Od Putina nikada nećete čuti “mi ćemo podržati nezavisnost Republike Srpske” ili “uradite to”. Ne, on uvijek principijelno kaže “mi podržavamo teritorijalni integritet BiH, ali mi znamo da tamo može da se živi samo uz dogovor tri konstitutivna naroda”. To što su Amerikanci smislili priču o tome kako treba da nestanu narodi i odjednom ustanu građani, to je drugo pitanje, iluzija koja ne može da prođe. Imate samo mali izbor – da li birate da radite u iluzijama ili u stvarnosti. Uvijek ćete izabrati rusku stranu jer razumije multietničnost, saradnju među narodima, a šta razumije Amerika – svoj način da asimilira svakog ko dođe”, smatra Dodik.

    Dodik je podsjetio da se Republika Srpska od početka protivi uvođenju sankcija Rusiji, navodeći da ruski predsjednik to zna i cijeni.

    “Pokazali smo istrajnost da ne prihvatamo uvođenja sankcija Rusiji, za šta je Putin odao priznanje. On razumije kompleksnost tog pitanja, ali njemu je važno da nema formalizovanih sankcija, u smislu da je Prdsjedništvo ili Savjet ministara donio tu odluku. Dešava se da neki neodgovorni ambasador uradi nešto negdje daleko. Da je Republika Srpska uvela sankcije Rusiji, mi ne bismo ovdje sigurno sjedili”, zaključio je predsjednik Srpske.

    On je naglasio da je jedna mala zajednica kakva je Republika Srpska pokazala hrabrost i snagu da kaže “ne” zapadnim sankcijama i da istraje na tome sve do danas, dodajući da to nije jednostavno i da Rusija to razumije.

    Dodik je rekao da je i na današnjem sastanku pokazana pažnja, strpljenje i razumijevanje za poziciju Republike Srpske i da je poručeno da Rusija ne ostavlja svoje prijatelje.

    Dodik je rekao da je od Putina čuo da je pozvan kao počasni gost na Igre budućnosti, što ga je, kaže, posebno iznenadilo i obradovalo.

    Kada je riječ o privrednoj saradnji Srpske i Rusije, Dodik je rekao da je potvrđeno da će ostati isti nivo vezano za snabdijevanje gasom i da razgovaraju o tome da Srpska dobije dugogodišnje garancije i da se uradi reorganizacija.

    “Putin je dao saglasnost za to. Nova organizacija podrazumijeva pristup u kojem ćemo se mi ovdje pojavljivati kao partneri, ali i prijatelji i da ćemo u tom pogledu moći da računamo na nove vidove organizovanja i tržišnog nastupa. Dugogodišnji aranžaman značio bi da i našim partnerima možemo da pružimo stabilnost”, naveo je predsjednik Srpske.

    Govoreći o odlikovanju koje mu je Putin uručio – Ordenu Aleksandra Nevskog, Dodik je istakao da se za to trebalo roditi i da je velika čast dobiti od ruskog predsjednika orden koji se dodjeljuje stranim državnicima.

    Dodao je da je ovo jedan od najdražih i najvažnijih oredena koji posvećuje svim ljudima Republike Srpske.

    “Ovo je orden Republici Srpskoj, njenoj istrajnosti, našoj budućnosti i ostaće zabilježen u istoriji kao dokaz neusmnjivog prijateljstva i razumijevanja predsjednika Putina i Rusije prema Republici Srpskoj”, poručuje Dodik.

  • Crnadak tvrdi da Stanivuković nastavlja kampanju prevođenja cijelog PDP u SNSD koaliciju

    Crnadak tvrdi da Stanivuković nastavlja kampanju prevođenja cijelog PDP u SNSD koaliciju

    Sinoć u Zalužanima nastavljena je kampanja za prevođenje cijelog PDP u SNSD koaliciju.To tvrdi potpredsjednik PDP Igor Crnadak, komentarišući izjavu Draška Stanivukovića da je dobio jednoglasnu podršku Mjesnog odbora PDP Zalužani za još jedan mandat gradonačelnika.

    –Ni sinoć nije bilo ni predsjednika PDP, niti bilo kojeg od potpredsjednika PDP iz Banjaluke. Svi koji su bili prisutni neka pogledaju ovaj video iz 2019. i neka stave prst na čelo. Jesu li ovo danas i ovo sa snimka ista politika? – objavio je Crnadak na Fejsbuku.

    U pomenutom videu iz 2019. Stanivuković je u ulozi poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske i govori o tenderima vlasti u RS na kojima je prošao “Prointer”.

  • Premijer Kantona Sarajevo pozdravlja dolazak njemačke političke fondacije, dok se budi sjećanje na kontroverznu prošlost

    Premijer Kantona Sarajevo pozdravlja dolazak njemačke političke fondacije, dok se budi sjećanje na kontroverznu prošlost

    Nihad Uk, premijer Kantona Sarajevo, srdačno je pozdravio dolazak Hanns Seidel političke fondacije, kako je objavljeno na zvaničnom X nalogu Vlade Kantona Sarajevo u ponedjeljak.

    Ne tako davno, novembra 2012. godine tadašnji izraelski predsjednik Shimon Peres odbija primiti nagradu Hanns-Seidel-Stiftung (HSS). Odbijanje nagrade uslijedilo je nakon što je njemački Spiegel otkrio kontroverzne detalje o naslijeđu Maxa i Marije Wutz, pristaša politike Adolfa Hitlera i antisemita tokom nacističkog režima.

    Uprkos tim događajima, liberali okupljeni oko Naše stranke, pod vodstvom Nihada Uka, ističu pozitivan pomak u ponedjeljak. S Kristijanom Šmitom i čelnicima Vlade, Fondacija Hanns-Seidel navodno je otvorila svoje predstavništvo u Sarajevu.

    Der Spiegel je 2012. godine izvijestio da HSS, povezana s CSU-om, ima koristi od imovine nacističkih simpatizera. S vremenom Šmit postaje potpredsjednik ove Fondacije, zadržavajući tu funkciju i nakon što nelegalno preuzima ulogu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.

    Naglašava se da je Fondacija, prema ranijim izvještajima, podržavala projekte Hrvatske demokratske zajednice BiH u periodu kada je izraelski premijer odbijao saradnju.

    Dolaskom Šmita na poziciju šefa OHR-a, korištenjem svojih ovlasti, u Bosni i Hercegovini su nametnute izmjene Ustava i Izbornog zakona koje su favorizovale HDZ. Ovom prilikom, pitanja diskriminacije Židova Jakoba Fincija i Roma Derve Sejdića, kako tvrdi tekst, ostala su nerješena uprkos Šmitu i njegovim bonskim ovlastima.

  • Zvizdić istakao da Dodik živi u fikciji

    Zvizdić istakao da Dodik živi u fikciji

    Mislim da je to najbolji primjer paradoksalne situacije u kojoj mi živimo, kada govorimo uopšte o političkim odnosima, kao i evropskom putu BiH i namjeri da prihvatamo evropske demokratske vrijednosti.

    Rekao je ovo drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić (NiP).

    Zvizdić je prokomentarisao posjetu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Bjelorusiji.

    – Dodik je u posjeti kod čovjeka koji na jedan neprimjeren antidemokratski način vlada Bjelorusijom. Dodik je inače ljubitelj takvih autokratskih režima. Najavio je da poslije Lukašenka, ide u Kremlj. Upravo nas iz Minska na dnevnoj bazi obavještava da je on najveći zagovornik evropskih integracija dok pravi ekonomsku i drugu saradnju sa čovjekom koji je jedan od podržavaoca onoga što se trenutno dešava u Ukrajini, a to je agresija Ruske Federacije na Ukrajinu – rekao je Zvizdić, pa nastavio:

    – Mislim da je posjeta Minsku i posjeta Kremlju u potpunoj suprotnosti sa evropskim tendencijama BiH i namjerama da dalje demokratizujemo BiH i da prihvatamo evropske demokratske vrijednosti.

    Dodik je potpisao “bilateralni sporazum o saradnji Republike Srpske i Bjelorusije”, što je Zvizdić, takođe, prokomentarisao.

    – Pošto Dodik još uvijek živi u toj fikciji koju je sam izmislio da je on predsjednik “nezavisne i samostalne države Republike Srpske”, iako je riječ o jednoj administrativno-teritorijalnoj jedinici unutar nezavisne i međunarodno priznate BiH, naravno da nema nikakvo pravo da potpisuje nikakve međunarodne državne sporazume – rekao je Zvizdić, pa dodao:

    – Međudržavne sporazume može pokrenuti samo Savjet ministara BiH i on mora proći ratifikaciju u Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini. Naravno mogu postojati određeni sporazumi o određenim investicijama i jednoj vrsti ekonomsko-privredne saradnje, ali čini mi se da sve aktivnosti Milorada Dodika unazad godinu i ostaju upravo na tom nivou.

    Zvizdić je komentarisao i najave Dodika o “dolasku velikin novčanih sredstava iz Mađarske”.

    – On je najavljivao dolazak velikih novčanih sredstava iz Mađarske, a došlo je nekih 10-15 traktora. Vidimo da sada isto tako najavljuje poljoprivrednu mehanizaciju. To bjesomučno traganje za novcem, ostaje bez rezultata. Republika Srpska i Dodik ne mogu naći novac u Mađarskoj, ni u Bjelorusiji, ni u Rusiji, ni u bilo kojoj državi – priča Zvizdić, pa nastavlja:

    – Jedino što mu preostaje je prihvatanje evropskih vrijednosti, kako bi realne i stvarne investicije počele dolaziti iz Evropske unije. To je doza blakog optimizma da će BiH uspjeti usvojiti zakone koji su postavljeni kao preduslov za otvaranje u martu ove godine.

    Kao ključnu stvar naveo je put BiH ka članstvu u NATO.

    – To je najvažniji vanjsko-politički priotitet BiH, jer je to sinonim za permanentan mir i trajnu sigurnost koja je neophodan uslov za bilo kakav politički, ekonomski ili društveni razvoj. Dolazak ministara zemalja članica NATO, zatim dolazak generalnog sekretara NATO, brojne aktivnosti koje su planirane u sklopu posebnog programa bude nadu da će naš put u NATO u narednom periodu biti ubrzan i da će sasvim sigurno, uprkos određenim protivljenjima u zemlji, doći trenutak kada će BiH biti punopravna članica NATO saveza – komentariše Zvizdić, pa zaključuje:

    – Što se tiče Minhenske bezbjednosne konferencije, to je jedna od najetabliranijih konferencija tog tipa koja okuplja veliki broj poslanika iz cijelog svijeta. Razgovaralo se o vrlo važnim temama, o Zapadnom Balkanu. Imamo ponovo identične poruke da su vrata Evropske unije otvorena, ali da naravno zemlje Zapadnog Balkana moraju obaviti svoju domaću zadaću kada govorimo o prihvatanju pravne imovine. Mislim da je svima jasno da je otvaranje pregovora za BiH jedan od ključnim momenata na putu evropskih integracija i radi očuvanja mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, prenosi Bosnainfo.