VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Ispunjavanje uslova BiH prema EU – između forme i suštine

    Ispunjavanje uslova BiH prema EU – između forme i suštine

    Poslije odluke Predsjedništva BiH o otvaranju pregovora s Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu (FRONTEX) i nakon usvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, ostala su još dva neformalna uslova čijim ispunjavanjem se BiH u martu može nadati odluci o otvaranju pregovora sa EU.

    Upitanju su novi zakon o sukobu interesa u institucijama BiH i zakon o sudu ili sudovima BiH. Ni jedan od tih akata, za sada, nije izašao iz Savjeta ministara, odnosno nije stigao u Parlamentarnu skupštinu.

    Naravno, u okviru 14 prioriteta iz Izvještaja Evropske komisije o napretku, BiH ima mnogo više da uradi, ali su iz Brisela stigli signali o spuštanju letvice kako bi se BiH pomjerila sa mrtve tačke na EU putu. Posebno nakon usvajanja Zakona o javnim nabavkama i Zakona o VSTS BiH.

    Spuštena letvica
    – Potrebno nam je da vidimo usvajanja zakona vezanih za demokratiju i vladavinu prava. Aktivnosti treba da krenu od zakona o sudovima, suzbijanja sukoba interesa, borbe protiv pranja novca – rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon den Lajen prilikom posjete Sarajevu u januaru.

    Naravno, ništa ne može da prođe ni bez uslovljavanja iz BiH, pa tako Hrvati odnosno HDZ BiH traži da se u paketu rješava i pitanje Izbornog zakona BiH, dok srpska strana insistira na reformi pravosuđa, počev od Ustavnog suda BiH, koji je se takođe nalazi na listi 14 prioriteta za BiH.

    I dok se domaća i evropska birokratija i politika bave svojim dijelom posla, postavlja se pitanje da li su “evropski zakoni” samo formalno ispunjavanje obaveza prema EU, ili će njihova primjena suštinski poboljšati stanje ljudskih prava i sloboda u BiH, smanjiti korupciju i sukob interesa, te pomoći da se pravosuđe iščupa iz gliba političkog uticaja.

    – Ukoliko BiH ne ispuni sve te zahtjeve, neće ući u EU, odnosno neće ući u sljedeću fazu pridruživanja EU. Generalno gledano, u pogledu demokratije i ljudskih prava i sloboda, evropski zakoni se u većini slučajeva pokazuju kao bolji od naših. Uvijek insistiraju na većoj transparentnosti, na težnji ka smanjenju korupcije. E, sada, mi smo stručnjaci u tome da i najbolji zakon u praksi provedemo na najgori mogući način, tako da sve ono čega pokušavamo da se riješimo, kao društvo, ostane i dalje na snazi – upozorava advokatica Jovana Kisin Zagajac.

    Osim toga, dodaje ona, prilikom prihvatanja bilo kakvog novog zakonodavnog okvira, treba imati u vidu koncept BiH i njen specifičan način funkcionisanja.

    – Znalo se desiti da na brzinu neki zakon prođe, a da se naknadno ispostavi da je on teško provodiv ili neprovodiv. Insistiranje na zakonima iz oblasti reforme pravosuđa je u stvari produkt katastrofalnih rezultata iz svih mogućih izvještaja koji se odnose na pravosuđe u BiH, posljednjih skoro 10 godina – kaže ona za Srpskainfo.

    Blagovčanin: Manje vremena za demagogiju
    Izvršni direktor Trnsparensi internešenel u BiH Srđan Blagovčanin naglašava da je usvajanje pomenutih zakona višestruko i nedvosmisleno važno za napredak BiH. Jer, dodaje Blagovčanin, poznato je da se zakoni koje od BiH zahtijeva Brisel u značajnoj mjeri tiču i jačanja vladavine prava, jačanja ljudskih prava, unapređenja izbornog sistema…

    – Naravno, usvajanje ovih zakona je samo prvi korak koji treba da stvori zakonske pretpostavke i njihova suštinska implementacija bi trebalo da donese unapređenje stanja. Međutim, jednako tako je važno da BiH dobije otvaranje pregovora, a time i pristup sredstvima koja je EU namijenila za BiH. Vidimo da je sada prioritetan tzv. Plan rasta i da je u toku izrada projekata od strane BiH koji će biti adresirani kroz taj plan – kaže Blagovčanin za Srpskainfo.

    On ističe još jedan važan aspekt u ovoj priči. Smatra da bi otvaranje pregovora dovelo do promjene kompletne političke dinamike u BiH.

    – Osim što je politički važno, to je toliko veliki posao da bi javne institucije svih nivoa morale da se uključe. I prosto mi se čini da ne bismo imali vremena za razne demagoške priče kao što je to sada slučaj – zaključuje Blagovčanin.

    Inače, BiH već ima zakon o sukobu interesa, po mnogima veoma loš, dok bi zakon o sudu trebalo da nam donese novu pravosudnu instituciju na nivou BiH – apelacioni sud. Što je, kako tvrde opozicionari, drugo ime za vrhovni sud BiH. U javnosti, koplja se lome oko toga da li će njegovo sjedište da bude u Banjaluci ili Istočnom Sarajevu, ali mnogo važnije je pitanje da li će moći da odlučuje samo o odlukama Suda BiH ili o odlukama svih sudova u BiH.

    Pekić: Članovi Komisije o sukobu interesa su u sukobu interesa
    Mira Pekić, predsjedavajuća Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, kaže da je osnovna manjkavost sadašnjeg Zakona o sprečavanju sukoba interesa taj da su poslanici članovi komisije koja odlučuje o sukobu interesa.

    – Pa smo, na kraju krajeva, i mi u svojevrsnom sukobu interesa jer odlučujemo o našim kolegama. Niz je manjkavosti koje se odnose na sam rad Komisije koja ima jednu kancelariju u kojoj sjede ljudi koji su zapravo zaposleni u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH. Znači, ne vidi se kome ta kancelarija suštinski pripada i ko je nadležan, ko njom organizaciono rukovodi. Drugo, ta komisija nema svoja sredstva i ona se nalazi pri Agenciji, nema mogućnost da objavi odluke na veb stranici… – kaže Pekićeva za Srpskainfo.

    Podsjeća da se o novom zakonu priča još od 2018. kada su ga u parlamentarnu proceduru uputili poslanici stranaka “trojke”, koje su tada bile dio opozicije, a sada su dio vlasti na nivou BiH.

    – Taj zakon nije prošao zbog opstrukcija iz SNSD i HDZ, koji su tada i sada u vlasti, pa je baš zanimljivo da vidimo kako će sadašnja vlast u zajedničkim institucijama odgovoriti ovom zahtjevu, da se ispoštuju evropski standardi u odlučivanju o sukobu interesa – dodaje Pekićeva.

    Ističe da se u političkim krugovima priča o tome da će se novi zakon odnositi samo na nivo BiH, odnosno na budžet BiH. A sada, objašnjava Mira Pekić, sukob interesa podrazumijeva da funkcioner BiH ili njegov bliski srodnik ne može da ima finansijski interes i da radi sa budžetima bilo kog nivoa vlasti. Prema njenom mišljenju, tu odredbu treba zadržati, za razliku od mnogih drugih u sadašnjem zakonu.

    – Komisiju treba da čine stručna lica koja znaju svoj posao, ali bez stranačke pripadnosti. Mora se obezbijediti kvalitetan odabir. S druge strane, sankcije kod sukoba interesa su sada toliko blage da nikom ne pada na pamet da poštuje zakon. Sankcije koje mogu da uozbilje zakon su da se nekom onemogući ponovno kandidovanje, da ga se pozove da vrati mandat, ili da ne bude imenovan. Vidimo da u drugim državama, zbog mnogo manjeg sukoba interesa nego što mi imamo, ljudi podnose ostavke – poručuje Pekićeva.

  • Čović progovorio o izmjenama Izbornog zakona

    Čović progovorio o izmjenama Izbornog zakona

    Lider HDZ BiH Dragan Čović izjavio je da su izmjene Izbornog zakona potrebne, kao i da treba demotivisati bošnjački narod da glasa za člana Predsjedništva iz reda Hrvata.

    Treba malo ukloniti želju mnogobrojnijeg naroda da bira ili glasa za hrvatskog člana Predsjedništva 2026. godine. Vrlo simbolična izmjena. To su tri dopune kako demotivisati bošnjački narod da ciljano glasa za hrvatskog člana Predsjedništva. Svako normalan će to prihvatiti – rekao je Čović, pa dodao:

    – To što traže Hrvati je minimum minimuma, piše RTRS.

    Čović je prokomentarisao svoje prisustvo promociji knjige ratnog zločinca Valentina Ćorića koja je nedavno održana u Mostaru, zbog koje je dobio brojne kritike, rekao da je on predstavnik Hrvata i da je to njegova obaveza.

    Istakao je da mu je zanimljivo koliko su predstavnici međunarodne zajednice i bošnjačke javnosti posvetili pažnju njegovom pojavljivanju na promociji knjige Valentina Ćorića.

    – Kada negdje idete kao na ovu emisiju idete svjesno. Naravno da nisam želio izbjeći. Ja Valentina znam prije rata, u ratu i poslije rata i opet to nije ključna stvar zašto sam došao. Ja sam predsjednik Hrvatskog narodnog sabora. Jedno od ključnih stvari u strategiji HNS je očuvanje vjerodostojnosti o otadžbinskom ratu. Očuvati čast otadžbinskog rata i čast svih naših branilaca – kazao je Čović.

    Dodao je da je rat užasan i razumije svakog ko je povrijeđen u ratu i da je spreman da se izvini za svaku žrtvu, piše Klix.

    – To je Valentin uradio na promociji knjige. Ja sam u Hagu od 1999. godine do 2020. godine bio pet-šest puta, to je moja obaveza. Naših pet predstavnika, nikad šest, sam obišao bar dva puta. To je moja obaveza, ako ste predstavnik hrvatskog naroda, predvodnik politike hrvatskog naroda, morate brinuti o tim ljudima. Moramo razumjeti da ja nisam Dragan Čović kada se pojavim u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače – kazao je Čović.

  • “Ne može istovremeno biti Evropejac i Dodikova desna ruka”

    “Ne može istovremeno biti Evropejac i Dodikova desna ruka”

    Učestale su kritike na račun predsjednika HDZ BIH Dragana Čovića.

    Nakon južne interkonekcije, izbornog zakona, posljednja, dolazi zbog podrške haškom osuđeniku Valentinu Ćoriću. Dragan Čović na optužbe odgovara, da nema HDZ ne bi bilo ni evropskog puta. Amerikanci nisu baš takvog stava.

    Još jedna direktna kritika na račun Dragana Čovića stigla je iz Američke ambasade u Sarajevu. Ovaj put zbog promocije knjige presuđenog ratnog zločinca Valentina Ćorića kojoj je predsjednik HDZ prisustvovao u petak.

    – Čovićeva podrška osuđenom ratnom zločincu suprotna je evropskim vrijednostima za koje se zalaže. Dragan Čović je na promociji knjige u Mostaru odlučio javno odati počast osuđenom ratnom zločincu Valentinu Ćoriću, jednom od zloglasne “hercegbosanske šestorke” koje je ICTY osudio za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Čovićevo javno iskazivanje podrške osuđenom ratnom zločincu je anatema za evropske vrijednosti koje on navodno predstavlja i tvrdi da podržava. Javnoj podršci i veličanju osuđenih ratnih zločinaca sasvim sigurno nema mjesta u “evropskoj BiH za sve” – navedeno je u saopštenju Američke ambasade u BiH.

    Dodatnu uvredu žrtvama daje činjenica da je događaj održan u jednoj od navodno zajedničkih kuturnih ustanova Grada Mostara. Čelnici koji ispovijedaju predanost evropskim vrijednostima ne bi trebali odavati počasti ratnim zločincima i ponovno otvarati stare rane, navedeno je u saopštenju.

    I ranije se Dragan Čović sastajao sa haškim osuđenicima poput Daria Kordića, no ovakvih, direktnih kritika nije bilo. Podsjetimo da je prilikom nedavne posjete BiH, Džejms O'Brajen, pomoćnik američkog državnog sekretara osim za Južnu interkonekciju, Čovića prozvao upravo za stanje u Mostaru koji je i dalje u mnogim segmentima podjeljen grad.

    – Kao podsjetnik na činjenicu da neke stvari jesu popravljene, ali Grad Mostar je i dalje podijeljen, zaglavljen u podijeljenoj prošlosti. Lider koji je istinski posvećen evropskoj perspektivi BiH poduzimao bi korake da zacijeli rane iz prošlosti i promoviše pomirenje. Dragan Čović se tako ne ponaša, a mladi ljudi napuštaju Hercegovinu tražeći bolje šanse drugdje – rekao je O'Brajen.

    Akademik, politički analitičar Slavo Kukić komentariše “došlo je vrijeme da ne možete više sjediti na dvije stolice”.

    – Biti Evropejac i desna ruka Milorada Dodika. Da li će kritike natjerati Čovića da aterira, vidjećemo, no pitanje je da li stoji i dalje ona Čovićeva, Amerikanci su naši najbliži saveznici. Postoji i ta mogućnost da se uskoro nađe na američkoj crnoj listi i mislim da je to realno. Bilo je nekoliko ozbiljnih kritika prethodnih sedmica – kaže Kukić.

    Kako je Dragan Čović od poželjnog partnera međunarodne zajednice stigao do osobe koja je sve bliže američkoj crnoj listi. Projekat Južne interkonekcije kojim se BiH rješava zavisnosti od ruskog gasa, od američkog je interesa u BiH; kompanija s kojom su radili BH GAS, označena je u tom kontekstu strateškom, zbog čega su Čovićevi pokušaji da se napravi nova sa sjedištem u Mostaru, jednostvano neprihvatljiva. A tu je i Izborni zakon. Paket integriteta i tehničke izmjene da, no za nova pravila za izbor članova Predsjedništva na čemu instistira HDZ neopohodne su izmjene ustava, za to nema vremena, jedinstven je stav američkih ali i evropskih partnera. Čović tvrdi riječ je o neznatnoj izmjeni, međunarodni predstavnici “da ne provode presude Evropkog suda u Strazburu”.

    Da li će blokirati evropski put ukoliko se ne dogovore izmjene koje HDZ traži, u stranci odgovaraju – “HDZ nikada nije ucjenjivao”, piše Klix.

    Uz sve navedeno ne treba zaboraviti da je značajan broj članova napustio ovu stranku, da je osnovan Hrvatski demokratski savez u ZDK da je HDZ ponovo izgubio vladu Livanjskog kantona, i smanjio broj zastupnika u tamnošnoj skupštini. Izgubio načelnika u opštini Vareš. Ne baš dobar početak za lidera HDZ u izbornoj godini. I sve navedeno u očekivanju američkih sankcija.

  • Crnadak odgovorio na optužbe Stanivukovića

    Crnadak odgovorio na optužbe Stanivukovića

    Nikada u istoriji PDP jedan član Predsjedništva nije rekao drugom da kokodače. Sve do juče. Tako je to kad pare udare u glavu, a nervoza i bahatost nadjačaju pristojnost i kulturno ponašanje.

    To je poručio potpredsjednik PDP Igor Crnadak komentarišući izjavu gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.

    Komentarišući kritike Crnatka i još jednog od potpredsjednika Milka Grmuše, Stanivuković je izjavio da ga ne brinu „kokodakanja“ onih koji ne misle dobro partiji.

    –SNSD već tri puta za redom gubi u Banjaluci i to ubjedljivo. Neće ih narod u našem gradu. I zato su digli ruke od Banjaluke. Po prvi put su izabrali rukovodstvo u kojem ni predsjednik SNSD, niti jedan od potpredsjednika nisu iz Banjaluke. Da bi prevarili birače, smislili su plan da ovaj put imaju svog gradonačelnika, ali koji je formalno iz druge stranke. E, pa ne može! – poručuje Crnadak.

    Ističe da svaki kandidat PDP mora provoditi politiku PDP, te se pita šta je tu sporno.

    -Pogotovo kad smo upravo za tu politiku dobili ogromnu podršku Banjaluke. Zašto na uporne pozive da opozicija ima samo jednog kandidata, da taj kandidat nastupi na našoj pobjedničkoj opozicionoj platformi, te da nijedan pojedinac i nijedna sujeta ne smiju biti iznad glavnog zajedničkog cilja, uvijek dobijamo isti odgovor – JAPAJAPAJA? Danas je jasnije nego ikad da će opozicija u Banjaluci imati samo jednog, zajedničkog kandidata za gradonačelnika. A vlast, po svemu sudeći, najmanje dva – napisao je Crnadak na Fejsbuku.

    Prema njegovim riječima, tereni i performansi su odlična nadogradnja, kada imate jasnu politiku i kada ste iskreni prema biračima.

    –Ali, kada prevarite narod, kada ih brutalno slažete i pređete na drugu stranu, onda nema tog terena i samohvalisanja koji vam mogu pomoći. O tome zašto se opstruiše održavanje Sabora PDP u Banjaluci, iako je poslednji bio u junu 2017. godine, kome je stalo do PDP, a kome nije, ko dolazi na sastanke, a ko ne dolazi, zašto su raspuštena sva tijela PDP u Banjaluci prije godinu i po dana i o nekim drugim unutarstranačkim temama ćemo na organima Partije. PDP će u četvrtak i u subotu imati istorijske, prelomne sjednice. PDP će potvrditi da je jedan od najistrajnijih lidera opozicionog bloka i konačno otkloniti sve dileme – naglašava Igor Cvrnadak.

    Kako kaže, sve drugo bi od PDP napravilo „samo još jedan vagončić u tragikomičnoj kompoziciji koju predvodi SNSD“.

  • Na koje koalicione partnere Stanivuković računa, a ko će reći zbogom PDP

    Na koje koalicione partnere Stanivuković računa, a ko će reći zbogom PDP

    Ono što je ranije bilo „tihi rat“ ovih dana se pretvorilo u otvoreni sukob dvojice visokih funkcionera PDP sa gradonačelnikom Banjaluke, Draškom Stanivukovićem.

    Ko će na kraju „istjerati svoje“ i ko je na izlaznim vratima stranke ostaje da se vidi.

    Trzavice na relaciji Stanivuković s jedne i pojedini funkcioneri PDP sa druge strane traju duže vrijeme, a jedini koji je s vremena na vrijeme otvoreno u javnosti kritikovao gradonačelnika Banjaluke bio je potpredsjednik stranke i banjalučki odbornik Milko Grmuša.

    Saopštenjem na tvit
    Međutim, sve je kulminiralo ovih dana kada je potpredsjednik PDP i narodni poslanik Igor Crnadak rekao kako je rukovodstvo stranke „napravilo dogovor da do kraja februara imenuju kandidata za gradonačelnika Banjaluke“.

    Naveo je da će to biti osoba koju će podržati kompletna opozicija, ali nije otkrio o kome je riječ.

    Par dana kasnije Stanivuković je na društvenim mrežama objavio da mu je Predsjedništvo Gradskog odbora PDP dalo snažnu podršku da se kandiduje za još jedan mandat na čelu Banjaluke.

    Ova njegova objava razljutila je Crnatka i Grmušu, koji su se oglasili putem saopštenja u kojem su naveli da će o kandidatu za gradonačelnika Banjaluke ispred ove stranke odlučiti organi PDP „u skladu sa Statutom partije“, i to do kraja februara ove godine.

    Otvoreni rat

    Stanivukovića očito nije mnogo potreslo ovo saopštenje pa je opet juče samouvjereno ponovio da će „epilog cijele priče biti taj da će on biti kandidat PDP i drugih koalicionih partnera na ovim izborima“.

    – Podržaće me jednoglasno Gradski odbor i Predsjedništvo Gradskog odbora PDP. Imam snagu i stabilnu većinu da sav taj proces i proceduru završim u sopstvenoj stranci. Imaću snažne i stabilne koalicione partnere. Ubjedljivo ću opet pobijediti na izborima – kategoričan je Stanivuković.

    On je istakao da kritike, pa čak i od stranačkih kolega, doživljava na lagan i mekan način, jer zna šta treba da uradi.

    Time je i zvanično počeo otvoreni rat unutar PDP koji je tinjao duže vrijeme.

    Ne mogu ni s njim ni bez njega
    Izvor Srpskainfo iz PDP ističe da su pojedini funkcioneri, među kojima su Grmuša i Crnadak, već duže vrijeme nezadovoljni „samovoljom“ gradonačelnika, a posebno im smeta njegovo navodno zbližavanje sa SNSD i pogodovanje „tajkunima“.

    Ističu da se PDP sada nalazi u „neobranom grožđu“ jer su svjesni da Stanivuković ima veliku podršku građana Banjaluke, ali i dijela stranke, dok s druge strane nema podršku opozicije, ali ni pojedinih stranačkih visokih funkcionera.

    Naš izvor ističe da bi neki drugi kandidat PDP sigurno mogao okupiti opoziciju, ali bi u tom slučaju Stanivuković vjerovatno napustio stranku, a sa njim bi otišao i dio članstva Gradskog odbora Banjaluka.

    Na čiju podršku Stanivuković onda računa kada govori o koalicionim partnerima, ali i kandidaturi za gradonačelnika Banjaluke?

    Više kombinacija
    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je vrlo teško procijeniti na koga je Stanivuković ovdje mislio iz razloga što trenutno nema podršku ni Narodnog fronta, ni pokreta „Za pravdu i red“, a ni SDS.

    – Ako govorimo o udruženoj koaliciji čiji je Stanivuković bio kandidat 2020. godine postavlja se pitanje šta je danas ostalo od toga. Vrlo dobro znamo da je Narodni front rekao da izlazi sa svojim kandidatom, a to će biti Jelena Trivić. S druge strane smo čuli da SDS kalkuliše da ima svog kandidata, a to sigurno neće biti Stanivuković – ističe Topićeva za Srpskainfo.

    Tanja TopićFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Dodaje da s duge strane, ako je suditi i po stajalištu, a i po izjavama nekih ljudi iz samog vrha PDP, još uvijek nije sigurno ni izvjesno da će oni u potpunosti, kao stranka, stati iza kandidature Stanivukovića.

    – Znači, to je vrlo otvoreno polje, puno napetosti. U ovom momentu se čini da je Stanivuković sam sebe kandidovao i to je nesporno rekao. Stanivuković ima tu dozu samouvjerenosti kojom pokušava naglasiti da je on taj koji će biti pobjednik. Iz tog razloga mislim da tek predstoji žestoka borba unutar PDP – tvrdi Topićeva.

    Ona ističe da PDP, ako će se držati digniteta stranačkog rukovodstva, neće dopustiti da jedan čovjek, bez obzira na uspjehe i rezultate koje ima, diktira i postavlja sebe iznad stranačkih organa.

    – Tako da mi je puno izvjesnija neka druga opcija prema kojoj bi PDP i Draško Stanivuković mogli da krenu različitim putevima, s obzirom da znamo da iz te stranke čak dolaze uvjeravanja o jednom zajedničkom kandidatu opozicije – zaključuje Topićeva.

  • Stanivuković odgovorio Crnatku i Grmuši, a pomenuo i podršku „snažnih koalicionih partnera“

    Stanivuković odgovorio Crnatku i Grmuši, a pomenuo i podršku „snažnih koalicionih partnera“

    Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Gradskog odbora PDP Draško Stanivuković poručio je danas da ima podršku stranke i da će opet biti kandidat, te da ga ne brinu „kokodakanja“ onih koji ne misle dobro partiji.

    Stanivuković je ovo izjavio komentarišući jučerašnje saopštenje dvojice potpredsjednika PDP, Igora Crnatka i Milka Grmuše, u kojem su “pobili” njegovu raniju izjavu da će biti kandidat za gradonačelnika.

    – Kolegijum Predsjedništva PDP, Predsjedništvo PDP i Glavni odbor PDP organi koji u skladu sa Statutom PDP mogu donijeti odluku o kandidatu PDP za gradonačelnika Banjaluke do kraja februara ove godine – rekli su u zajedničkoj izjavi Crnadak i Grmuša.

    Naveli su i to da se u Gradskom odboru PDP Banjaluka sprovode unutarstranački izbori, te da u glasanju za kandidata za gradonačelnika Banjaluke na sastanku u petak nije učestvovao niko od članova najužeg rukovodstva PDP koji su iz Banjaluke, ni predsjednik PDP, ni počasni predsjednik PDP, kao ni bilo koji od tri potpredsjednika PDP.

    Stanivuković im danas odgovara da je nakon sjednice Predsjedništva Gradskog odbora PDP jasno navedeno da je jednoglasno predložen kao kandidata za gradonačelnika.

    – Dakle, nisam uopšte osporio to da konačnu odluku donosi Predsjedništvo i Glavni odbor PDP, niti sam osporio proceduru. Jasno sam naveo da će se u narednom periodu o istom pitanju izjasniti svih 57 mjesnih odbora PDP Banjaluka – istakao je Stanivuković.

    On kaže da to što pojedinci ne dolaze ili dolaze rijetko na sjednice Predsjedništva Gradskog odbora PDP Banjaluka, iako se uredno pozivaju, nije na njemu da komentariše.

    Stanivuković ističe da je sjednica Predsjedništva Gradskog odbora PDP Banjaluka sazvana legalno, svi su o tome bili obavješteni, a na njoj su bila prisutna dvojica potpredsjednika i sekretar, te su imali potreban kvorum,

    – Na sjednici smo imali dvije teme: kandidatske liste za odbornike i kandidatura za gradonačelnika. Usaglašeno je da će jedini kandidat ispred Gradskog odbora PDP biti sadašnji i budući gradonačelnik koji sjedi ispred vas – istakao je Stanivuković.

    Na pitanje zašto je toliko siguran u to s obzirom na saopštenje Crnatka i Grmuše, Stanivuković je odgovorio da je ono bilo neozbiljno s njihove strane.

    – Obojica su starija od mene 10 ili čak 20 godina. Neki imaju političke karijere koliko ja imam godina i služe se tako neozbiljnim stvarima. Ako smo jedna stranka, a jesmo, onda se sjedne i razgovara. Na tu sjednicu su bili pozvani svi i nije moje da dovodim ljude na nju – rekao je Stanivuković.

    Podrška koalicionih partnera
    On je dodao da je Gradski odbor PDP Banjaluka najveći rezultat u istoriji njegovog postojanja u ovom gradu ostvario prije četiri godine, kada je on postao gradonačelnik.

    Prije toga, ističe Stanivuković, PDP je u Banjaluci imao tri odbornika, a sada 7.

    On kaže da Banjaluka ide dobrim putem, te da rezultati o tome sve govore.

    Stanivuković nije želio da detaljnije komentariše izjave Crnatka i Grmuše, ističući da će se ovaj put suzdržati od „suvišnih riječi“.

    – Ako neko s druge strane bude previše provocirao reći ću sve što imam. Međutim, umjetnost je prećutati i ovdje ću se zaustaviti. Te njihove poruke najmanje štete meni personalno, čak ne mogu nikako da mi naštete. Dok neki ljudi daju jedno saopštenje ja obiđem deset terena i tako 10 godina – istakao je Stanivuković.

    On je na kraju dodao da je epilog cijele priče taj da će on biti kandidat PDP i drugih koalicionih partnera na ovim izborima.

    Podržaće me jednoglasno Gradski odbor i Predsjedništvo Gradskog odbora PDP. Imam snagu i stabilnu većinu da sav taj proces i proceduru završim u sopstvenoj stranci. Imaću snažne i stabilne koalicione partnere. Ubjedljivo ću opet pobijediti na izborima – kategoričan je Stanivuković.

    On je istakao da kritike, pa čak i od stranačkih kolega, „doživljava na lagan i mekan način jer zna šta treba da uradi“.

    – Razlika između mene i drugih je jer radim ćutke, a drugo je što neki kokodaču i idu u medije. To je nečija slabost kada se moraju obračunavati na taj način. Dokaz da oni to rade vrlo pogrešno jeste da se tome najviše raduju oni koji nas politički ne vole, u prvom redu SNSD. Ako žele loše stranci neka nastave tako, a ako žele dobro neka ćute i riješe to unutar PDP – poručio je Stanivuković.

  • Miličević žestoko reagovao nakon najava o otvaranju rudnika litijuma u Semberiji

    Miličević žestoko reagovao nakon najava o otvaranju rudnika litijuma u Semberiji

    Borićemo se na sve moguće načine da sačuvamo od uništenja Majevicu, Semberiju, Posavinu i Ozren. Ne zanimaju nas ni šaka dolara, ni lični interesi Milorada Dodika, niti sladunjave laži o otvaranju fabrika za izradu litijumskih baterija. Zaštitićemo našu zemlju od ekološke katastrofe, saopštio je predsjednik SDS Milan Miličević.

    Ujedno je poručio Кomisiji za koncesije Republike Srpske i Vladi Republike Srpske da im ”ne pada na pamet da dodjeljuju koncesije za eksploataciju litijuma’‘.

    – Očito je da postoje neki tajni dogovori, možda i sporazumi, za otvaranje rudnika litijuma, što govori ugovor o partnerstvu između Arkora i kanadske kompanije koji uključuje i distribuciju litijuma iz Lopara. Za razliku od 15 država u Evropi gdje postoje nalazišta litijuma i gdje razvijene države čuvaju zdravlje stanovništva i svoju zemlju, vlast Republike Srpske svom narodu servira sumporna jezera, zatrovanu vodu i uništenu poljoprivrednu proizvodnju Semberije koja hrani čitavu Republiku Srpsku- ističe Miličević.

    Samo prije tri mjeseca, podsjeća on, pala je Vlada Portugala, a 140 policaja pretreslo je rezidenciju premijera i uhapšeno je pet lica zbog istrage o nezakonitostima i korupciji vezanim za otvaranje rudnika litijuma.

    – Ako korumpiraju vrh jedne bogate i uređene zemlje, zamislite kako je to tek lako ovdje. Da ima pravne države i naša tužilaštva bi se pozabavila ovom aferom. Za šaku novca i lične interese, spremni su uništiti jedan od najvažnijih resursa Srpske – poljoprivredu Semberije. To nećemo dozvoliti i pozivamo sve političke partije da zajedno zaustavimo vlast u ovom pogubnom naumu, da potpišu peticiju protiv otvaranja rudnika u Loparama, jer ovo jeste najveći nacionalni interes Republike Srpske – zaštita naroda i njenih dobara- naglasio je Miličević, prenosi BN.

    On je najavio da će sutra posjetiti Lopare i potpisati peticiju protiv otvaranja rudnika litijuma.

  • Stevandić: Rukovodstvo Srpske zadržalo samostalan način vođenja politike

    Stevandić: Rukovodstvo Srpske zadržalo samostalan način vođenja politike

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je za ATV da je rukovodstvo Republike Srpske, sa predsjednikom Miloradom Dodikom na čelu, zadržalo samostalan način vođenja spoljne i unutrašnje politike i da je to razlog zbog čega trpi ovolike udare.


    Stevandić je naveo da Amerika ima veliki uticaj u brojnim zemljama, pa tako i u BiH gd‌je se ne dozvoljava drugačije mišljenje, a oni koji to rade dobiju sankcije, poput zvaničnika Srpske.

    “Ipak, oni nisu vlasnici naših života i naše politike. Ono što vidimo je da evropski i američki principi nisu isto, odnosno Amerikanci su u BiH skinuli rukavice”, rekao je Stevandić.

    On je dodao da su nakon dogovora u Laktašima tri dana svi ćutali, a da je onda ambasador SAD u BiH Majkl Marfi rekao da taj dogovor ne važi.

    “Poslije toga se trojka prepala, povukla ručnu te su pokazali da ne vode suverenu politiku i da se ne vrijedi sa njima dogovarati”, rekao je Stevandić.

    Stevandić je rekao je da Srpska ne želi da uđe u ЕU kao prosjak koji nema sebe, dostojanstvo, svoju Republiku i rukovodstvo i da ne može da bira svog predsjednika.

    On je naglasio da BiH ne treba da odustane od evropskog puta, iako su njeni građani i zvaničnici mnogo puta doživjeli neprijatnosti od Еvropljana.

    “Ulazak u ЕU bi nam garantovao da neće biti rata i sukoba u BiH, što je najvažnije za našu d‌jecu i mi zbog toga nekad možda i moramo da progutamo neku žabu, ali ne možemo da ostanemo bez svoje imovine i dostojanstva”, rekao je Stevandić.

    Stevandić ističe da bi početkom marta moglo da bude “nekih veoma ugodnih iznenađenja” kada je riječ o pregovorima o evropskom putu.

    Prema njegovim riječima, bez obzira na priče opozicije da je Srpska u izolaciji, brojni susreti posebno sa ambasadorima i sa Zapada i Istoka govore da Republika Srpska ima živu diplomatsku aktivnost što donosi rezultate.

    “Mi u tim aktivnostima mnoge stvari moramo da branimo jer smo napadnuti, ali je to prilika da Republike Srpska ima veću vidljivost”, rekao je Stevandić.

    Stevandić je naglasio da zvaničnici Srpske nikada nisu odustali “i kada su posrtali, nisu padali”.

  • Vulić: I odgovori na poslanička pitanja dokaz da se u Sudu BiH ne može očekivati pravda

    Vulić: I odgovori na poslanička pitanja dokaz da se u Sudu BiH ne može očekivati pravda

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić ocijenila je da odgovori koje je dobila na svoja poslanička pitanja u vezi sa ročištem u Sudu BiH u postupku protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika 6. decembra, pokazuju da se u toj pravosudnoj instituciji ne može očekivati pravda.

    Vulićeva je rekla da je razočarana odgovorom Ministarstva pravde u Savjetu ministara BiH na svoje pitanje u vezi sa ponašanjem sudskog policajca koji je neprimjereno sjedio iza predsjednika Srpske i nepristojno se ponašao.

    • U odgovoru ministra pravde Davora Bunoze navodi se da sudski policajac negira da je bio nepristojan, a nema potrebe da Ministarstvo pita njega kakav je bio, već je dovoljno da pogledaju snimak iz sudnice na kojem bi vidjeli neprofesionalno ponašanje, da nepristojno sjedi i, kako sam navela u pitanju, duva za vrat predsjedniku Republike Srpske – istakla je Vulićeva za Srnu.

    Ona je dodala da je generalno Zakon o sudskoj policiji štur, na svega šest stranica ispisan, i da je pravilnicima dato da sudskim policajcima upravljaju sudije.

    • I nije čudo što mi kada dođemo na ročište predsjedniku Republike Srpske od svih tih silnih policajaca doživljavamo razne neprijatnosti, ponižavanja i omalovažavanja jer oni dobijaju naredbe od sudija koje su u tu postavili američka Ambasada, /ambasador SAD Majkl/ Marfi i njemu slični, odnosno svi oni srbomrsci koji bi predsjednika Republike Srpske i sve nas ponovo u paketu da vrate u “Viktor Bubanj” navela je Vulićeva.

    Prema njenim riječima, nije tačan ni dio odgovora da su sudski policajci sami reagovali kada su vidjeli da predstavnik OЕBS-a u sudnici koristi mobilni telefon, već su to primijetili posmatrači.

    • Da to nije istina najbolje potvrđuje snimak koji može da se traži od Suda”, rekla je Vulićeva i objasnila da su sudski policajci reagovali tek nakon što je ona na staklenu pregradu sale za posmatranje prislonila papir na kojem je ružem za usne napisala “OЕBS telefon? – i kucanjem po staklu privukla pažnju policajca.

    Komentarišući odgovor Suda BiH na njeno pitanje o prisustvu predstavnika OЕBS-a u sudnici na ročištu Dodiku, Vulićeva je rekla da je iznenađena elementarnim nepoznavanjem pravilnika po kojima bi pravosuđe trebalo da radi.

    • Nije sporno što je predstavnik OЕBS-a bio tu, jer oni po sporazumu iz 1996. godine imaju pravo da prisustvuju čak i tajnim suđenjima, već što Sud navodi da je to na osnovu Dejtonskog sporazuma, ne citirajući gdje to piše – navela je je Vulićeva.

    Ona je konstatovala da u Sudu ni ne moraju znati šta piše u Dejtonskom sporazumu kad slušaju američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija i njegovo tumačenje.

    • A mi svi znamo njegovo tumačenje – raspakivanje Opšteg mirovnog sporazuma za mir u BiH i unitarna BiH kao cilj – zaključila je Vulićeva.

  • Karan: Zaštita Dodika ustavna i zakonska obaveza MUP-a

    Karan: Zaštita Dodika ustavna i zakonska obaveza MUP-a

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan rekao je da je ustavna i zakonska obaveza MUP-a da štiti predsjednika Republike Milorada Dodika i da je to ministarstvo garant bezbjednosti Srpske i svih njenih građana.

    Karan je rekao da se u Sarajevu vodi politički, a ne sudski proces protiv legalno izabranog predsjednika Republike Srpske sa jasnom političkom namjerom i upozorio da činjenica da su se u tome pridružili Sud i Tužilaštvo BiH ima tragične posljedice.

    On je istakao da su Sud i Tužilaštvo BiH pokazali da su davno izašli iz vladavine prava i da su samo instrument u rukama interesnih grupa, te da je ovakvim procesom urušena pravna država, Dejtonski sporazum i izgubljeno povjerenje u postupanje pravosudih organa.

    Govoreći o izazovima pred kojim se nalazi MUP Republike Srpske, Karan je rekao da činjenica da su mnoge terorističke akte u svijetu počinila lica koja su u ranijem periodu bila prisutna u BiH ili je u tim napadima korišćeno oružje iz BiH govori da je BiH veoma atraktivna za radikalne islamiste koji je vide kao dobro mjesto odakle mogu djelovati dalje prema Evropi.

    On je rekao za “Politiku” da Srpska neprestano upozorava da se u BiH godinama formiraju vehabijske zajednice i paradžemati, te da radikalni islamisti teže da nametnu svoju vjeru i zakone i u BiH, zbog čega je neophodno adekvatno reagovanje političkih, vjerskih i pravosudnih institucija.

    Govoreći o bezbjednosnoj situaciji u Republici Srpskoj, Karan je rekao da je stanje bezbjednosti povoljno i stabilno i da je policija profesionalno, zakonito i efikasno odgovorila na svaki događaj.

    On je naveo da MUP već godinama, uz podršku Vlade i predsjednika, kontinuirano radi na jačanju svojih kapaciteta i da je mnogo toga urađeno na opremanju pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice i Žandarmerije, ali da ništa manji značaj nemaju ni ostali policijski službenici bez obzira da li je riječ o uniformisanoj ili krim policiji.

    Kada je riječ o migrantkoj krizi, Karan je naveo da se MUP Republike Srpske u proteklim godinama efikasno nosi sa problemom i posljedicama migrantske krize, te da će učiniti sve da tako i ostane.

    On je ukazao da je u 2023. godini na teritoriji Srpske evidentirano 1.078 migranata koji su ilegalno prešli granicu BiH, što je 77,2 odsto manje nego 2022. godine i naveo da je najveći broj migranata porijeklom iz Avganistana, 46,7 odsto, te iz Maroka, 10,7 odsto.

    • Pratimo dešavanja na globalnom nivou i u svjetlu dešavanja na Bliskom istoku razmjenjuju se informacije na međunarodnom nivou. Nastavićemo da pružamo pomoć Graničnoj policiji BiH u odbrani istočne granice BiH – rekao je Karan.

    On je naveo da je u 2023. godini u Republici Srpskoj za 3,1 odsto povećan ukupan broj krivičnih dijela u odnosu na prethodnu 2022. godinu, ali da je povećan i koeficijent njihove ukupne rasvijetljenosti, kao i koeficijent rasvijetljenosti po nepoznatom počiniocu što je prije svega rezultat proaktivnog djelovanja policije na terenu.

    Karan je rekao da je borba protiv organizovanog kriminala bila i ostala glavni prioritet MUP-a Srpske.

    “Organizovani kriminal predstavlja jednu od najvećih, najopasnijih i najsloženijih globalnih prijetnji koja može direktno da ugrozi bezbjednost i stabilnost na međunarodnom planu”, istakao je Karan.

    On je dodao da je tokom prošle godine procesuirano 12 organizovanih kriminalnih grupa, te da je ponosan načinom na koji su pripadnici MUP-a Republike Srpske odgovorili na otvaranje aplikacija “Skaj” i “Anom”, iako su se i sami time našli pod posebnim bezbjednosnim prijetnjama.

    Karan je kao zadovoljavajuću ocijenio saradnju MUP-a Republike Srpske sa drugim agencijama u BiH, dodajući da ona uvijek može da bude bolja.

    Posebno je istakao saradnju sa MUP-om Srbije i Ministarstvom odbrane Srbije, kao podršku u stručnom usavršavanju i školovanju kadra.

    On je rekao da je Obavještajno bezbjednosna agencija BiH nedvosmisleno u prethodnom periodu bila pod političkim uticajem.

    • I sami ste bili svjedoci kojakakvih zabrana ulaska u BiH građanima Srbije, piscima, novinarima. Nadamo se da ćemo sada i sa njima uspostaviti saradnju u skladu sa zakonom – dodao je Karan.