Kategorija: Politika

  • Bećirović: Provođenje aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a je zakonska obaveza

    Bećirović: Provođenje aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a je zakonska obaveza

    Tokom razgovora Bećirović je poručio da u vezi pitanja kretanja države Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u NATO-u nema nikakve dileme.

    Članovi Predsjedništva BiH razgovarali su s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, koji je stigao u radnu posjetu Bosni i Hercegovini.

    Denis Bećirović zahvalio se generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu na prihvatanju poziva da u 2023. godini posjeti Bosnu i Hercegovinu, kao i na iskrenoj podršci Bosni i Hercegovini i njenom putu ka punopravnom članstvu u EU i NATO.

    Tokom razgovora Bećirović je poručio da u vezi pitanja kretanja države Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u NATO-u nema nikakve dileme i da u Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine u članu 84. precizno piše sljedeće:

    • Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a.

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović istakao je da su prioriteti vanjske politike Bosne i Hercegovine punopravno članstvo u NATO i EU. Također, rekao je da je Bosna i Hercegovina spremna dati doprinos kolektivnoj sigurnosti i stabilnosti u Evropi i svijetu. Naglasio je da je vanjska politika Bosne i Hercegovine usmjerena ka očuvanju i unapređenju trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja i doprinosu međunarodnom miru i sigurnosti.

    Bećirović je upoznao generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga s trenutnom situacijom u Bosni i Hercegovini i napadu organa vlasti bh. entiteta RS na ustavni poredak naše zemlje. On je rekao da je važno zaustaviti rušenje ustavnog poretka, kako bi se država Bosna i Hercegovina mogla posvetiti EU i NATO integracijama.

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poručio je da NATO ostaje garant sigurnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Rekao je da NATO ne odobrava retoriku, koja podstiče podjele i ugrožavanje funkcionisanja institucija države Bosne i Hercegovine. Također je naglasio da su evropski i NATO put Bosne i Hercegovine kompatibilni, te da će NATO pomagati reformske procese, koji približavaju Bosnu i Hercegovinu članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović podsjetio je da je njegova prva međunarodna posjeta bila sjedištu NATO-a gdje je razgovarao s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Naglasio je da je ta posjeta imala simbolični i strateški značaj, uz poruku da će Bosna i Hercegovina sigurno nastaviti i intenzivirati put prema punopravnom članstvu u NATO-u.

  • Satler: Zakoni Republike Srpske su ključni elementi o početku pregovora sa EU

    Satler: Zakoni Republike Srpske su ključni elementi o početku pregovora sa EU

    Johan Zatler, šef Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini, izrazio je zabrinutost zbog nazadovanja u oblasti medija i temeljnih sloboda u zemlji, ističući da će pitanje kriminalizacija klevete i zakona o stranim agentima u Republici Srpskoj biti ključni elementi procjene u izvještaju o početku pregovora o pristupanju EU.

    U ekskluzivnom intervjuu za “Nezavisne novine”, Zatler je naglasio da je sloboda medija ključna tema u ukupnoj ocjeni BiH, te da nazadak u ovoj oblasti nije prihvatljiv ako se zemlja želi kretati naprijed ka Evropskoj uniji. On je takođe potakao građane da se više angažuju u građanskom aktivizmu, ističući da protesti mogu pomoći podizanju svijesti o važnim pitanjima i stvaranju pritiska prema političarima.

    Govoreći o godišnjem izvještaju Komisije za BiH, Zatler je istakao da je pozitivno što je zemlja napravila pomak u formiranju novih vlasti i usvajanju povećanog državnog budžeta. Ipak, istakao je da postoje i stvari koje idu u pogrešnom smjeru, posebno kada je riječ o situaciji u medijima, sužavanju prostora za građanski aktivizam i napadima na ustavni poredak BiH.

    Na pitanje o mogućem ukidanju sankcija protiv Republike Srpske, Zatler je istakao da EU želi da prestanu napadi na ustavni poredak BiH, posebno naglašavajući blokadu finansiranja važnih projekata. Ipak, naglasio je spremnost EU da nastavi projekte čim se situacija promijeni.

    Intervju je također obuhvatio pitanja izbornih reformi, s posebnim naglaskom na integritet izbornog procesa. Zatler je pozvao političare da ubrzaju rad na prijedlogu izbornog zakona koji uključuje dio o integritetu izbora, naglašavajući važnost usvajanja mjera prije sljedećih izbora.

    Na kraju intervjua, Zatler je komentarisao upotrebu bonskih ovlaštenja, ističući da su za EU neuobičajen instrument i da bi se trebali koristiti kao posljednja mjera. Uprkos tome, podržao je rad Kancelarije visokog predstavnika i visokog predstavnika Kristijana Šmita, ali je naglasio potrebu za oprezom u vezi s ovim posebnim instrumentom.

    Iako su neki napori učinjeni, Zatler je naglasio da BiH može i treba činiti više kako bi zadovoljila kriterijume za članstvo u EU, s posebnim osvrtom na hitnost rješavanja ključnih pitanja poput slobode medija i integriteta izbornog procesa.

  • Tadić: Srpska brani Dejtonski sporazum od uzurpacija

    Tadić: Srpska brani Dejtonski sporazum od uzurpacija

    Republika Srpska što prije odbrani Dejtonski mirovni sporazum od pokušaja uzurpacija to će se prije stvoriti uslov za njegovo puno poštovanje kako bi se iskoristile sve mogućnosti koje pruža ovaj dokument, ocijenio je pravnik Ognjen Tadić.

    Kako prođe koja godina sve više se podsjećamo na to da od 1995. godine do danas u BiH nismo ništa bolje, pametnije i korisnije smislili, a, sa druge strane, ne samo da nismo zajedno iskoristili sve šta nam taj sporazum pruža, nego se svakodnevno gložimo oko njega smjenjujući se na pozicijama njegovih zaštitnika i kritičara – izjavio je Tadić povodom 28 godina od Dejtonskog sporazuma.

    Tadić je ukazao da od 2021. godine Republika Srpska uz podršku svakoga ko je razuman u BiH pokušava da odbrani Dejtonski mirovni sporazum od pokušaja uzurpacija koji dolaze od Kristijana Šmita i dijela zapadnih zemalja.

    I sljedeća dejtonska godina, ocijenio je Tadić, proći će u takvoj atmosferi, a tek krajem 2024. može se očekivati najava raspleta ove situacije.

    • Što prije završimo taj posao prije ćemo i stvoriti uslov za puno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma – poručio je Tadić koji je i savjetnik predsjednika Republike Srpske.

    U utorak 21. novembra, navršava se 28 godina od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

    Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

  • Stavandić: Vjerujem samo Republici Srpskoj

    Stavandić: Vjerujem samo Republici Srpskoj

    Vjerujem samo Republici Srpskoj, našim institucijama i našoj snazi i najvažnije je samo ono što mi o tome odlučimo, poručio je predsjednik NSRS Nenad Stevandić, reagujući na namjeru članova Predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića, kako to objavljuju pojedini mediji, da u Mrkonjić Gradu “proslave” takozvani i nepostojeći dan državnosti 25. novembar.

    To je isti zahtjev koji je ranije stajao da kažem kao temeljna politika SDA. Sada je to kao “Trojka”. Ono što mogu da kažem je da ne vjerujem ni SDA, niti SDP-u, pa ni trojci, četvorci – istakao je Stevandić.

  • Održana sjednica Glavnog odbora Ujedinjene Srpske; Izabrani potpredsjednici i članovi predsjedništva

    Održana sjednica Glavnog odbora Ujedinjene Srpske; Izabrani potpredsjednici i članovi predsjedništva

    Danas je u Domu kulture u Šekovićima održana sjednica Glavnog odbora Ujedinjene Srpske, na kojoj su izabrani novi potpredsjednici Ujedinjene Srpske kao i članovi Predsjedništva stranke.
    Takođe, na sjednici je razmatrana
    aktuelna politička situacija.

    Sjednici su prisustvovali predsjednik stranke, dr Nenad Stevandić, zajedno sa zamjenicima predsjednika Sinišom Vidovićem i Milanom Trninićem, kao i brojni članovi stranke.

    Za potpredsjednike Ujedinjene Srpske izabrani su: Nenad Mejakić, Dušan Kočić, Milan Petković, Miodrag Tešendić, Sretko Đurković, Božo Radić, Miladin Radović, Slavka Brezo i Milan Kovač.

    Predsjednik Stevandić rekao je da sjednica Glavnog odbora nije slučajno održana u Šekovićima, jer Ujedinjena Srpska vodi ozbiljnu politiku i strategiju razvoja prema malim opštinama. Stevandić poručuje da će Ujedinjena Srpska uvijek stati u odbranu institucija i njene imovine i da će biti pouzdan partner onima koji imaju iste ciljeve.

  • Radović predsjednik Regionalnog odbora Ujedinjene Srpske Izborne jedinice sedam

    Radović predsjednik Regionalnog odbora Ujedinjene Srpske Izborne jedinice sedam

    U Bratuncu je večeras održan sastanak Regionalnog odbora Ujedinjene Srpske Izborne jedinice sedam.
    Za predsjednika Regionalnog odbora Ujedinjene Srpske Izborne jedinice sedam izabran je Miladin Radović.

  • Nobilo: Dodikova odbrana je suverenistička odbrana u odnosu na BiH

    Nobilo: Dodikova odbrana je suverenistička odbrana u odnosu na BiH

    Advokat Anto Nobilo rekao je za ATV da je predmet protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zanimljiv s pravnog aspekta i da je Dodikova odbrana u skladu sa suverenitetom BiH.


    On je za ATV rekao da je odbrana Dodika u skladu sa suverenitetom BiH, jer je on suverenista. Njegova odbrana, gdje pokušava reći da Kristijan Šmit nema ovlaštenja da vlada ovom zemljom, je ujedno i suverenistička odbrana u odnosu na BiH, poručio je Nobilo.

    “Mogu reći da sam u zadnjih deset dana intezivno radio i proučavao situaciju. Sa mog pravnog stajališta, radi se o jednoj zanimljivoj i neobičnoj situaciji, raritetnoj, možda jedinoj u Еvropi i zbog toga je vrlo interesantno. Tu se spaja međunarodno javno pravo, ustavno pravo i krivično pravo“; izjavio je Nobilo za ATV.

    Kaže da je najviše proučavao i na čemu je najviše radio je pozicija visokog predstavnika u BiH.

    “Naime, čini mi se sasvim nevjerovatno da toliko dugo, 28 godina, ta institucija funkcioniše u BiH. Meni je bilo razumljivo da je moguće da je visoki predstavnik bio u funkciji nekoliko godina nakon rata, dok se situacija stabilizovala. Međutim, mi ovdje imamo situaciju da su ovlaštenja visokog predstavnika tokom godina širene i sada se suočavamo sa jednom neobičnom situacijom da visoki predstavnik, dakle, jedan jedini čovjek, donosi zakone u BiH, da njegovi zakoni imaju prioritet nad zakonima koje donose politički predstavnici naroda BiH, koji su izabarali te svoje političke predstavnike. Toga nema nigdje u svijetu“, poručio je cijenjeni advokat.

    Nobilo je istakao da je to apsurd i nije spojivo sa suverenom državom.

    “Ja znam da predsjednik Republike Srpske ima svoje političke oponente i da njima odgovara ovaj sukob. Međutim, sutra će taj isti visoki predstavnik po njima udarati. Mislim da je interes svih koji žive u BiH da BiH bude prava suverena država, da sutra uđe u Еvropsku uniju. Ovako to ne može“, smatra Nobilo.

    On smtara da za imenovanje Kristijana Šmita nedostaje Rezolucija Savjeta bezbjednosti, onako kako su se imenovali njegovi prethodnici.

    „Jasno mi je da je Savjet bezbjednosti sada malo problematičan zbog problematične situacije u svijetu. Međutim, smatram da se Kristijan Šmit trebao suzdržavati od nametanja zakona, a pogotovo zakona koja se odnose na ljudska prava, to je recimo Krivični zakon. Još ako on donosi zakone, ako se radi o nekim sistemskim zakonima, to je jedna stvar, ali sasvim druga stvar je kada on donosi Krivični zakon koji direktno dira ljudska prava ljudi u BiH“, smatra Nobilo.

    Dodaje da mu se čini da je ovo bitka za smještanje viskog predstavnika na mjesto gdje mu pripada, a to je da koordnira i pomaže legalno izabranim predstavnicima vlasti u obavljanju svojih funkcija te da je to borba za suverenu BiH

  • Ambasada Rusije: Sankciono ludilo SAD; Vašington krši međunarodno pravo i Dejtonski sporazum

    Ambasada Rusije: Sankciono ludilo SAD; Vašington krši međunarodno pravo i Dejtonski sporazum

    SAD pljuju po međunarodnom pravu, po Dejtonskom mirovnom sporazumu u BiH zarad svojih “mitskih pravila, na kojima je zasnovan svijet” i to je svima jasno, saopšteno je danas iz Ruske Ambasade u BiH.

    Obratili smo pažnju na još jednu porciju destruktivnih sankcionih mjera SAD u smjeru njegovog suprotstavljanja “malignom utjecaju Rusije”. Kao što pokazuje praksa, sankcije se uvode i protiv očeva, i protiv djece. Uskoro treba da očekujemo sankcije protiv mrtvih i još nerođenih. Takvo je sankciono ludilo – navodi se u saopštenju.

    Ističu da je najneobičnija stvar da se sankcije uvode navodno zbog kršenja međunarodnog prava.

    • Sankcije se usvajaju pod izmišljenim izgovorima, koji odražavaju glavnu stvar – da svim sredstvima sačuvaju jednopolarni svijet i svoj globalni monopol u uslovima, kada SAD već nisu sposobne za poštenu tržišnu konkurenciju – navodi se u saopštenju.

    Ističu da Vašington pokušava natjerati ih svijet da voli – posredstvom bombardovanja, širenja virusa, ucjena i podmićivanja.

    • I, naravno, sankcija. Ali, kao što je poznato, “ljubav se ne može kupiti”. Zato sve više ljudi govore i još više će reći “Gudbaj, Amerika” – zaključili su u saopštenju.
  • Dodik: EU davno sahranila mit o slobodi informisanja i pravu na istinu

    Dodik: EU davno sahranila mit o slobodi informisanja i pravu na istinu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je EU davno sahranila mit o slobodi informisanja i pravu na istinu, isto kao što su medijski žrtvovali i istinu o građanskom ratu u BiH.

    Pomen tom mitu o pravima i slobodama držite i danas u sukobima u Ukrajini i Gazi, gdje postoji samo vaša istina koju ste nametnuli kao jedini narativ, kao što je bio slučaj i za vrijeme građanskog rata u BiH – istakao je predsjednik Srpske.

    Upitan da prokomentariše saopštenje iz Delegacije EU u kojem pozivaju njega i vlasti u Republici Srpskoj da “u potpunosti poštuju prava novinara, kao i da promijene smjer nedavnih poteza koji imaju zastrašujući efekat na prostor za građanski angažman, poput kriminalizacije klevete i planiranog zakona o tzv. stranim agentima”, Dodik je rekao da se boji da s te pozicije nemaju pravo da drže slovo o medijskim slobodama i pravima, jer su to isto ukinuli u svojim državama.

    • Šteta što nikada, govoreći o toj temi, niste pomenuli odgovornost, a razumijem i zašto. Naš vrijednosni okvir počiva na pružanju slobode, ali i odgovornosti za nju. I to pravilo važi i za medije i za političare. Јa izlazim na izbore i tamo plaćam cijenu svoje slobode ili odgovornosti. Mislim da ni mediji ne mogu biti pošteđeni odgovornosti za izgovorenu ili napisanu riječ” – konstatovao je Dodik.

    On je rekao da odgovorno tvrdi, a to se može i dokazati, da su danas i BiH i Republika Srpska u medijskom smislu slobodne države za razliku od ovih kojima su usta puna sloboda.

    • Kleveta je kriminalizovana u najrazvijenim državama EU i ne vidim nijedan razuman razlog da ne bude tako i ovdje – istakao je predsjednik Srpske.
  • Stevandić: Borimo se da zakone donose parlamenti, a ne samozvani predstavnici koji nemaju legitimitet 

    Stevandić: Borimo se da zakone donose parlamenti, a ne samozvani predstavnici koji nemaju legitimitet 

    Na 11. Konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Јugoistočne Evrope, održanoj u Budimpešti, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić, istakao je snažan angažman Republike Srpske u borbi za donošenje zakona putem legitimnih parlamenata, istovremeno osuđujući pokušaje nametanja zakona od strane samozvanih predstavnika bez legitimiteta.

    Stevandić je naglasio da je jedan od ključnih problema u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji postojanje institucije visokog predstavnika, koji trenutno obavlja funkciju bez relevantne potvrde i rezolucije Savjeta bezbjednosti UN. On je ukazao na ozbiljnost situacije, navodeći da se ta osoba, bez formalne potvrde, upušta u donošenje zakona izvan okvira parlamenata i suprotno stavu Venecijanske komisije.

    “U tim zakonima se čak nalazi prijetnja inkriminacije za one koji ne poštuju njegove odluke, što direktno destabilizuje sigurnosnu i političku situaciju u Srpskoj i Bosni i Hercegovini”, izjavio je Stevandić.

    Nadalje, tokom susreta sa evropskim komesarom za proširenje, Oliverom Varheljijem, Stevandić je naglasio strateški interes zemalja Zapadnog Balkana za članstvo u Evropskoj uniji, ali istovremeno izrazio zabrinutost zbog nedostatka jasnog i ujednačenog pristupa, što značajno usporava proces pridruživanja zemalja regiona.

    “Razgovarali smo o problemima i mogućnostima pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, i učinićemo sve što je u našoj moći da osiguramo da zakoni budu donošeni putem legitimnih parlamenata, u skladu sa standardima Evropske unije”, poručio je Stevandić putem društvene mreže Iks. “Strateški cilj Zapadnog Balkana je članstvo u EU, ali moramo zajedno raditi na otklanjanju prepreka koje usporavaju ovaj važan proces.”