VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Rusija: Neprihvatljivi napadi na prava entiteta, prije svega Republike Srpske

    Rusija: Neprihvatljivi napadi na prava entiteta, prije svega Republike Srpske

    Ambasada Ruske Federacije u BiH saopštila je da su opasni po mir i stabilnost u BiH i regionu zlonamjerni pokušaji zapadne međunarodne zajednice, koja – vođena vlastitim neokolonijalističkim interesima – tretira Dejton kao privremenu mjeru za koju je potrebna revizija.

    Smatramo neprihvatljivim stalne napade na prava i ovlaštenja entiteta, prije svega status Republike Srpske i njene institucije garantovane dejtonskim Ustavom BiH – rečeno je u ruskoj Ambasadi povodom 28 godina od sklapanja Dejtonskog sporazuma.

    Rusija, kao država garant Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, dosljedno se zalaže za striktno poštovanje temeljnih principa ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim nadležnostima koji su već gotovo 30 godina trajan osnov za dejtonsku BiH, naveli su iz ruske Ambasade.

    Bilo koje preispitivanje ovih principa, ističu iz Ambasade, moguće je isključivo kao rezultat dogovora lokalnih strana bez spoljnog uplitanja.

    • Sa dubokim razočaranjem moramo konstatovati da su višegodišnji napori međunarodne zajednice za postizanje pomirenja i stabilnosti u BiH bili brutalno potkopani zbog afere nezakonitog “postavljenja na dužnost” visokog predstavnika u BiH, državljanina Njemačke Kristijana Šmita, bez odobrenja njegove kandidature u Savjetu bezbjednosti UN – jedinog organa ovlaštenog za davanje mandata visokog predstavnika – navodi se u odgovoru Srni iz Ambasade.

    Prema navodima iz Ambasade, ne podnose kritiku pokušaji da Šmit bude nametnut BiH postfaktum, a pogotovo putem zastrašivanja koja zapadni klub čini prema građanima BiH sankcijama, namještenim krivičnim procesima, te pritiscima na privrednike i nezavisne medije.

    Iz Ambasade ističu da se odlučno zalažu za hitno ukidanje ponižavajućeg međunarodnog protektorata u BiH.

    Ambasada Ruske Federacije u BiH podsjetila je da su prije 28 godina napravljeni ključni koraci koji su priveli kraju tragičan oružani sukob u BiH – 21. novembra je parafiran, a 14. decembra potpisan Opšti okvirni sporazum za mir u BiH.

    • Kao rezultat strpljivog i uzajamno poštenog dijaloga, kao i traženja kompromisa, ambasade, tri konstitutivna naroda i dva entiteta – Federacija BiH i Republika Srpska su se dogovorili o optimalnim načinima mirnog suživota u okviru jedne države – naveli su u Ambasadi.

    Danas se navršilo 28 godina od kada je u američkoj bazi “Rajt Peterson” u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavnopravni poredak.

    Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

  • Stevandić: Istina, pravda i demokratija na strani Republike Srpske

    Stevandić: Istina, pravda i demokratija na strani Republike Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da Srpska svih 28 godina Dejtonskog sporazuma njeguje vrijednosti koje doprinose očuvanju mira, poručujući da neće odustati od toga jer su istina, pravda i demokratija na njenoj strani.

    Mir i sloboda su najveća vrijednost čovječanstva, a to je Dejtonski mirovni sporazum donio u BiH. Republika Srpska je svjesna značaja mira i danas njeguje te vrijednosti – rekao je Stevandić, ističući da u Federaciji BiH to nije slučaj.

    On je naglasio da datumi koje Srpska proslavlja šalju poruku mira i tolerancije, za razliku od FBiH koja je čak i antifašistima ukinula imena ulica.

    Stevandić je rekao da se Republika Srpska svih ovih godina, u borbi sa OHR-om, izborila da zadrži određenu vrstu autonomije.

    • Autonomija je pitanje slobode Republike Srpske i nećemo pristati na ucjene – poručio je predsjednik Parlamenta Srpske, ističući da niko u BiH ne bi trebalo da prihvati ucjene i nametanja samoprozvanih visokih predstavnika.
  • Bez podrške za prestanak važenja zakona o Tužilaštvu i Sudu BiH

    Bez podrške za prestanak važenja zakona o Tužilaštvu i Sudu BiH

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije danas usvojio prijedloge zakona o prestanku važenja zakona o Tužilaštvu i o Sudu BiH čiji je predlagač poslanik SNSD-a Milorad Kojić.

    Kojić je obrazlažući prijedloge naveo da su zakoni o Tužilaštvu i Sudu BiH doneseni nametnutim odlukama visokih predstavnika u BiH Pedija Ešdauna i Volfganga Petriča, koji nisu imali ovlaštenja da preuzmu ulogu zakonodavca ili ustavotvorca, prenosi Srna.

    On je obrazložio da je ustavni osnov za njihovo donošenje sadržan u odredbi prema kojoj je Parlamentarna skupština BiH nadležna za donošenje zakona, a ne visoki predstavnici nametanjem odluka.

    Poslanici danas nisu usvojili Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH po hitnom postupku, koja se odnosi na pooštravanje kazni za vozače koji odbiju alko-testiranje, a voze pod dejstvom alkohola.

    Predstavnički dom danas je usvojio inicijativu poslanika Nihada Omerovića, o analizi praćenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

    Enitetske većine nije bilo za prijedlog zaključaka poslanika Jasmina Emrića povodom rasprave o davanju saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na zapadnom Balkanu i davanju saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini.

    Danas je usvojen revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2022. godinu, čiji je podnosilac Kancelarija za reviziju institucija BiH, izvještaji Kancelarije za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji institucija BiH za prošlu godinu, te Izvještaj o praćenjeu realizacije preporuka revizije učinka “Upravljanje procesom realizacije ugovora o javnim nabavkama u institucijama BiH”.

    Predstavnički dom usvojio je i izvještaj GREVIO komiteta za BiH o zakonodavnim i drugim mjerama preduzetim za sprovođenje odredaba Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

    Usvojena je i poslanička inicijativa Šemsudina Dedića, kojom se zadužuje Savjet ministara da u što kraćem roku usvoji i Predsjedništvu BiH dostavi Nacrt budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu, te da Predsjedništvo Prijedlog zakona o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH dostavi Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje.

    Usvojena je i poslanička inicijativa Nihada Omerovića i Safeta Keše, da Savjet ministara izdvoji 1.000.000 KM pomoći Palestini.

    Predsjedavajući Predstavničkog doma Marinko Čavara najavio je da bi naredna redovna sjednica trebala biti 21. decembra. Ovim je današnje zasjedanje završeno.

  • Stevandić: Srpska teži da ostane slobodna

    Stevandić: Srpska teži da ostane slobodna

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da je težnja Republike Srpske da ostane slobodna, odnosno da sama odlučuje o svojoj budućnosti i da njeni građani sami biraju svoje predstavnike.

    “Atak na našu slobodu ide preko otimanja imovine, političkih, finansijskih i sudskih pritisaka”, rekao je Stevandić novinarima povodom 28 godina od parafiranja Dejtonskog sporazuma.

    On je istakao da su Srpska i Srbi suočeni sa nevjerovatnom količinom mržnje i napada, slično kao i Srbija 1912. godine koja je uprkos tome bila pobjednik dva balkanska rata, kao i ostalih ratova.

    “Srbi su mnogo puta dočekali oslobođenje, još je red da samo dočekaju ujedinjenje”, poručio je Stevandić.

    Sutra se navršava 28 godina od kada je u američkoj bazi “Rajt Peterson” u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavnopravni poredak.

    Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

  • Egić: Srpska ima svoje praznike i slaviće ih i dalje

    Egić: Srpska ima svoje praznike i slaviće ih i dalje

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić izjavio je da institucije i rukovodstvo Republike Srpske imaju jasne stavove povodom takozvanog dana državnosti BiH, naglasiviši da Srpska ima svoje praznike i slaviće ih i dalje.

    Mi drugima ne možemo da zabranimo da slave šta oni hoće. Mi smo se prema tome izjasnili, imamo svoje praznike i slavićemo ih ubuduće – rekao je Egić, odgovarajući na pitanje novinara o najavama da bi se takozvani dan državnosti BiH mogao “slaviti” i u Mrkonjić Gradu.

    Prema saznanjima medija, Komšić i Bećirović planiraju da u Mrkonjić Gradu proslave 25. novembar, bivši dan ZAVNOBiH-a, iako muslimana – Bošnjaka u vrijeme Drugog svjetskog rata gotovo nije bilo u Narodnooslobodilačkoj vojsci i partizanima, već ih je većina bili na strani Nezavisne Države Hrvatske.

    Bivši Dan ZAVNOBiH-a, 25. novembar, obilježava se kao takozvani dan državnosti u dijelu FBiH koji je većinski naseljen bošnjačkim stanovništvom, dok ga Hrvati ne obilježavaju kao praznik.

    Na nivou BiH nema zakona o praznicima, pa su u entitetima na snazi zakoni o praznicima Republike Srpske i FBiH.

    Republika Srpska slavi 9. januar kao Dan Republike i 21. novembar kao Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

  • Višković: Srpska opredijeljena za poštovanje Dejtona i ustavnu strukturu BiH

    Višković: Srpska opredijeljena za poštovanje Dejtona i ustavnu strukturu BiH

    Republika Srpska je opredijeljena za poštovanje Dejtona i ustavnu strukturu BiH kakva je donesena 21. novembra na Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i sve izvan toga nije prihvatljivo, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

    Višković je povodom 28. godišnjice Dejtonskog sporazuma istakao da ovaj sporazum nije samo zaustavio rat, nego je to akt kojim je Republika Srpska utemeljena kao jedan od dva ravnopravna entiteta u BiH, sa snažnim elementima državnosti i suvereniteta.

    • Poslije 9. januara 1992. godine, kad je Skupština srpskog naroda proglasila Republiku srpskog naroda u BiH, potpisivanje Dejtonskog sporazuma ostaje kao najvažniji dokument kojim je potvrđena naša samostalnost i autonomija, unutar administrativnog okvira u BiH – naveo je Višković.

    Premijer Srpske ističe da se s ponosom obilježava ovaj veliki dan, kad je stavljen potpis na sporazum kojim je potvrđen suverenitet Republike Srpske.

    • Nikada ne smijemo zaboraviti da potvrda naše autonomije nije došla sama, nego ogromnom žrtvom naroda i političkog rukovodstva koji ga je vodio kroz ta teška i istorijski prelomna vremena – naveo je Višković.

    Višković je naveo i da na ovaj dan, s tugom i sjetom, odajemo počast i za 28.000 boraca i civila koji su tokom Odbrambeno – otadžbinskog rata položili svoje živote za Republiku Srpsku.

    • Sa ponosom baštinimo uspomenu na njih, dajući vječni zavjet da njihova žrtva nikada neće biti zaboravljena niti unižena pod nasrtajima onih političkih snaga koje i 28 godina poslije nastoje da ostvare ratne ciljeve, ponište suštinu Dejtonskog sporazuma i naruše naša prava – zaključio je Višković.
  • Ambasada Rusije u BiH o Stoltenbergovoj logici

    Ambasada Rusije u BiH o Stoltenbergovoj logici

    Ambasada Rusije u BiH oglasila se o posjeti generalnog sekretara NATO Јensa Stoltenberga BiH istakavši da mu izgleda “nešto nije u redu sa logikom”.S jedne strane, govori o destabilizirajućem uticaju Rusije. S druge, pozdravlja jednoglasnu odluku u Savjetu bezbjednosti UN-a, o produžetku misije Altea, koju smatra stabilizujućim faktorom. Kao što je poznato, Rusija je principijelno podržala ovu odluku. Pitanje je – kakav je, ipak, Rusija faktor u BiH, koju smatra prijateljskom zemljom – navodi se u saopštenju Ambasade Rusije u BiH.

  • Košarac: Neprihvatljivo ignorisanje stavova Srpske

    Košarac: Neprihvatljivo ignorisanje stavova Srpske

    Generalni sekretar NATO Јens Stoltenberg danas se nije sastao sa delegacijom Savjeta ministara, već sa predstavnicima FBiH, budući da na sastanku nije bilo ministara iz Srpske, istakao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

    Ponovo bilježimo neprihvatljivu praksu u Savjetu ministara da se na sastancima sa visokim zvaničnicima ignorišu srpski predstavnici. Stoltenberg nije imao priliku da čuje stav predstavnika Srpske u Savjetu ministara, pa se dovodi u pitanje kredibilitet i vjerodostojnost stavova koji su izrečeni u ime BiH na sastanku. Postavlja se pitanje da li i kakve planove kuju protiv Srpske? – rekao je Košarac.

    On je naveo da je o sastanku sa informisan na osnovu medijskih izvještaja, što je, kako kaže, dodatno problematična stvar.

    • Što se tiče zabrinutosti Stoltenberga za spoljne uticaje u BiH, tu je jedino bio u pravu, s tim da ne govorimo o navodnom uticaju Rusije. Ovdje postoje izuzetno negativni i maligni uticaji lažnog visokog predstavnika i Ambasade SAD-a, počev od toga da su dirigenti montiranog političkog procesa protiv legitimnog i legalnog predsjednika Srpske – istakao je Košarac.

    Kada su u pitanju Stoltenbergove konstatacije o navodnoj secesionističkoj i retorici podijela, Košarac kaže da može zaključiti da je generalni sekretar NATO preuzeo ranije nametnute i netačne narative svojih zapadnih partnera koji u kontinuitetu lažu o Republici Srpskoj i njenom političkom rukovodstvu.

    Košarac je naglasio da institucije Srpske rade u skladu sa Ustavom i Dejtonskim sporazumom i da je njihova politika mir, stabilnost, poštovanje Dejtonskog sporazuma i regionalna saradnja.

    • Niko iz Srpske ne zagovara ratne opcije. Mi insistiramo na dogovoru dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te na odlasku stranaca iz Ustavnog suda BiH i zatvaranju OHR-a – istakao je on.

    Što se tiče članstva u NATO, kaže Košarac, zvaničnicima bi konačno trebalo da bude jasno da to pitanje nije i nikada neće biti na dnevnom redu, jer Republika Srpska ne prihvata članstvo u ovoj vojnoj alijansi.

    • Podržavamo saradnju, ali članstvo ne – poručio je Košarac.

    On je naveo da su “Srbi bili prve žrtve zločinačke NATO agresije, tokom koje su korištene bombe i municija sa osiromašenim uranijumom”.

    • Na vojne objekte i civilne ciljeve u Srpskoj bačeno je gotovo tri tone osiromašenog uranijuma, što je zločin bez presedana. Posljedice i danas osjećaju građani, koji umiru od malignih oboljenja, čiji se procenat enormno povećavao od 1996. godine do danas. I onda se pitaju zašto nećemo u NATO – zaključio je Košarac.
  • Stoltenberg-Krišto: Veoma važna saradnja BiH i NATO

    Stoltenberg-Krišto: Veoma važna saradnja BiH i NATO

    Generalni sekretar NATO Јens Stoltenberg sastao se danas u Sarajevu sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

    Predsjedavajuća Savjeta ministara zahvalila je generalnom sekretaru NATO na posjeti, dodajući da je sastanak bio produktivan i konstruktivana.

    • Razgovarali smo o pitanjima koja su od zajedničkog interesa za saradnju BiH i NATO, a koja su vezana za stabilnost i bezbjednost, kako u BiH, tako i u regionu. Saradnja sa NATO nama pruža prilku za unapređenje bezbjednosti i jačanje odbrambenih kapaciteta – rekla je Krištova.

    Stoltenberg je rekao da NATO snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

    On je rekao da je Alijansa zabrinuta zbog “secesionističke i retorike podjela” i, kako je rekao, spoljnim uticajem, posebno Rusije.

    • To prijeti da potkopa stabilnost i oslabi reforme. Svi lideri moraju raditi na jedinstvu i napretku – istakao je Stoltenberg.

    On je rekao da je NATO “izuzetno predan stabilnosti i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu”.

    • S toga produbljujemo našu saradnju i politički dijalog. NATO štab Sarajevo pruža podršku Misiji EU Altea. NATO is aveznici ostaju potpuno predani uspjehu te misije i pozdravljamo produženje mandata Misije. Podržavamo vaša reformska nastojanja, uksljučujući i paket za izgradnju odbrambenih sposobnosti – naveo je generalni sekretar NATO.

    Tokom posjete BiH u okviru turneje po zapadnom Balkanu, Stoltenberg će, kako je najavljeno, posjetiti sjedište NATO u Sarajevu i sastati se sa vojnim liderima i predstavnicima međunarodne zajednice.

    Nakon toga, Stoltenberg putuje u Prištinu.

    Za sutra je planirana posjeta Beogradu, nakon koje će otputovati u Sjevernu Makedoniju.

    Podsjećamo, Stoltenberg se sinoć sastao sa članovima Predsjedništva BiH.

  • Cvijanović nakon sastanka sa Stoltenbergom: Poslata jasna poruka da Srpska nije za pridruživanje u NATO

    Cvijanović nakon sastanka sa Stoltenbergom: Poslata jasna poruka da Srpska nije za pridruživanje u NATO

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je susret članova Predsjedništva sa generalnim sekretarom NATO Јensom Stoltenbergom bio prilika da se iznesu stavovi i da su od njega dobili poruke da sve što se dešava u BiH treba da se riješi na domaćem nivou.

    Cvijanovićeva je poslije radne večere sa Stoltenbergom rekla da tema susreta nije bila članstvo BiH u NATO savezu i da je generalni sekretar rekao da je to stvar opredjeljenja svake države, da NATO nikada ne vrši pritisak.

    Izjavila je da je poslata jasna poruka da Srpska nije za pridruživanje u NATO.

    • Zanimljiv, konstruktivan razgovor. Rekla bih da je ovo bila prilika da svako od nas iznese svoje stavove. Ali, isto tako da čujemo i od njega kada su u pitanju određena globalna kretanja, ono što se odnosi na našu regiju – rekla je Cvijanovićeva.

    Istakla je da nije biklo teme o članstvu.

    • To uopšte nije bila tema, osim uz komentare koje je dao generalni sekretar, rekavši da je to stvar opredjeljenja svake zemlje, da nikada NATO ne vrši pritisak na nekoga da postane član, a sve i da se mi slažemo oko toga da BiH nije ispunila uslove i da se takvo nešto ne bi moglo desiti odmah – rekla je ona

    Poručila je da smatra da NATO razumije situaciju u BiH kada je u pitanju to neslaganje.

    • Ponovila sam da ostajemo opredijeljeni da razvijamo saradnju sa NATO-om, onako kako smo se dogovorili – da nema saglasnosti kada je u pitanju članstvo – rekla je ona i istakla da je ponovo bilo neslaganja sa druga dva člana Predsjedništva, posebno sa Bećirovićem.

    Naglasila je da je za nju oovo bio sastanak na kojem je mogla da vidi da u suštini i nema nikakvih pritisaka.

    • Poruke generalnog sekretara su bile takve da on smatra da sve što se dešava u BiH mora da bude domaći proizvod za rješavanje, da smo mi ti koji moramo utvrđivati određene stvari, definisati naše korake, da ne očekujemo da će nam neko to sa strane riješiti čarobnim štapićem – poručila je Cvijanović.

    Rekla je da je Stoltenberg rekao da nema bezbjednosne krize u BiH kako neki pokušavaju to da predstave.

    • Јa sam rekla da veoma često pokušava da se manipuliše, nastojeći da se pošalju slike u svijetu kako je Republika Srpska kriva za određene stvari. Meni je važno da ta vrsta kapaciteta za neki unutrašnji sukob ne postoji u BiH. Mi smo vrlo jasno dobili takav odgovor. Postojalo je interesovanje kako su se kretale stvari za produžetak misije ALTEA. Dakle, u pogledu bezbjednosti nigdje nije bila prepoznata neka problematična koja bi ugrozila BiH – kaže ona.

    Dodala je da je na sastanku rekla da sve što se dešava u BiH, dešava se u političkoj areni.

    • Mi u Republici Srpskoj branimo Ustav, branimo ustavnost BiH i Republike Srpske, i želimo da budemo privrženi Dejtonskom sporazumu. Ali nije Dejtonski sporazum ono što neko hoće da ga istumači sada, nego je Dejtonski sporazum ono što tamo piše. Rekla sam da apsolutno ne prihvatam da može bilo koji pojedinac da može da se postavlja iznad demokratski izabranih institucija, da on supstituiše nešto što treba da rade parlamenti. Naravno, oni kažu “mi prepoznajemo visokog predstavnika kao dejtonsku kategoriju”, to je rekao i gospodin Stoltenberg – rekla je Cvijanovićeva.

    Prepoznajem i ja, nije problem, kaže Cvijanović, ali onako kako je to Dejton rekao, a ne da neko radi nešto što mu Dejton nije dao za pravo.

    • Dakle, tu je to malo, da kažem, neslaganje, ali ja mislim da oni ne raspolažu tim informacijama i oni ne znaju ovako kako mi možemo da opišemo određene stvari, jer smo upravo mi ti koji na svojim leđima nosimo teret tih visokih predstavnika koji su radili stvari za koje nisu dobili ovlaštenja po meunarodnom pravu. Ali, ovo je dobra prilika da se to iskomunicira – ponovila je Cvijanović.

    Poručila je da sirugna da bolje razumije stvari u okviru BiH, nego što ih razumije Denis Bećirović.

    • On pokazuje jedno nestrpljenje i nepoštovanje. Pokazuje jedno odsustvo želje da razumije sve one sa kojima živi – poručila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.