VRBAS Media

Kategorija: Politika

  • Sarajevo bi da tzv. “dan državnosti BiH” slavi u Banjaluci

    Sarajevo bi da tzv. “dan državnosti BiH” slavi u Banjaluci

    SDP BiH – Gradska organizacija Banjaluka najavila je da će održati svečanu akedemiju povodom dana ZAVNOBiH-a 25. novembra u Banjaluci u hotelu Meriot od 10 do 14 časova.

    Planirano je da svečanoj akademiji prisustvuju delagati u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta Federacije, potpredsjednici Republike Srpske, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, premijer i ministri u Vladi Federacije.

    Ovo je još jedan pokušaj podvale političkog Sarajeva da iskrivi istoriju.

    Da je riječ o političkom pamfletu koji nema veze sa istorijskim činjenicima ukazuju i istoričari.

    Postavlja se logično pitanje, kako je moguće da proslavljaju praznik bivše države, i to one koju su 1992. godine srušili referendumom.

    Tada su se muslimani i Hrvati izjasnili protiv jugoslovenske države i to je bio kraj ZAVNOBiH-a i AVNOЈ-a.

    Obilježavanje dana ZAVNOBiH-a u režiji političkog Sarajeva probni je balon koga, već godinama, puštaju svakog 25. novembra, a iza svega se krije pokušaj unitarizacije BiH.

  • Stevandić: Srpska donosi demokratske odluke, nisu ugrožena ljudska prava i slobode

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je danas da Srpska ima suvrenitet i da odluke donosi demokratski, te da bi se oni koji je kritikuju trebalo da osvrnu na nedemokratsko odlučivanje, odnosno nametanje odluka u BiH od strane jednog čovjeka koji se predstavlja kao visoki predstavnik.

    Sama prilika da ovdje dolaze predstavnici EU i OEBS-a i da javno i otvoreno iznose kritike, govori o demokratskom karakteru Republike Srpske i njenih institucija. Mi zadržavamo vrstu suvereniteta da odluke donosimo demokratski, odnosno da ih donosi Parlament. Bilo bi lijepo da se oni malo osvrnu na način nedemokratskih donošenja odluka, odnosno nametanje zakona gdje jedan čovjek donosi izmjene zakona kojima se kažnjava nepoštovanje njegovih odluka. O tome nismo ništa čuli s te strane – rekao je Stevandić, osvrćući se na izjavu šefa Delegacije EU u BiH Јohana Satlera koji je rekao da je zabrinut zbog postupaka NSRS i usvajanja zakona kojima se ograničava sloboda govora i civilnog prostora.

    Stevandić je rekao da u Srpskoj nikada nisu bila ugrožavana ili ograničavana osnovna ljudska prava i slobode, pa ni nakon što je Parlament usvojio izmjene Krivičnog zakonika Srpske kojim je predviđena kriminalizacija klevete, te Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

    On je rekao da predstavnici EU i drugi često preuranjeno reaguju i bez ikakve objektivne analize, a pogotovo kada je riječ o aktu koji tretira djelovanje nevladinih organizaciji u Srpskoj.

    Kada je riječ o kritikama da Srpska koči put BiH prema EU, Stevandić je rekao da je taj put zaustavilo političko Sarajevo, iako su predstavnici Srpske pristali gotovo na sve.

    – Uostalom, u Sarajevu su oni koji prihvataju da nelegalni visoki predstavnik donosi zakone umjesto parlamenta, a u Banjaluci su oni koji prihvataju stav Evropske komisije da akte donosi parlament. Naše je da istrajemo i zadržimo dijalog – rekao je Stevandić.

  • Goganović: NATO poslao lošu poruku sastankom bez srpskih predstavnika

    Goganović: NATO poslao lošu poruku sastankom bez srpskih predstavnika

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović ocijenio je da je iz NATO poslata loša poruka zato što niko od predstavnika Republike Srpske u Savjetu ministara nije prisustvovao sastanku sa generalnim sekretarom Alijanse Јensom Stoltenbergom prilikom posjete BiH.

    Goganović je naveo da je iz Savjeta ministara došao dopis u Ministarstvo odbrane da se ministar i zamjenici izjasne da li će prisustvovati sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a.

    • Nakon što sam zvanično potvrdio da ću prisustvovati, Vajber porukom javljeno mi je da je došlo do nesporazuma i da nisam planiran da prisustvujem sastanku. Naglasio sam da Vajber poruke ne prihvatam kao zvanično i službeno dopisivanje, nakon čega je i službeno iz Savjeta ministara stigao dopis da je došlo do nesporazuma i da nisam planiran da prisustvujem sastanku – rekao je Goganović.

    On je naveo da je dopis upućen 18. novembra u 8.00 časova, iako je to bila subota i neradni dan, što implicira da su to uradili nakon što su saznali da ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić neće prisustvovati sastanku zbog ranije dogovorene posjete Egiptu.

    • Otkazivanjem mog prisustva postignut je cilj da niko od Srba ne prisustvuje sastanku, iako bih i po funkciji zamjenika ministra odbrane u Savjetu ministara i zamjenika predsjednika Komisije za saradnju sa NATO bio obavezan da prisustvujem, odnosno da dobijem poziv, a da ja odlučim da li ću prisustvovati uz konsultacije sa rukovodstvom Republike Srpske – istakao je Goganović za Srnu.

    On je napomenuo da se nikada nije ustručavao da se sastaje sa predstavnicima međunarodne zajednice i jasno zastupa interese Republike Srpske, srpskog naroda i da uvijek insistira na poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    • Ovo je loša poruka NATO savezu od Savjeta ministara i ne odslikava multietnički karakter BiH koji u teoriji mnogi iz političkog Sarajeva podržavaju, ali u praksi krše – konstatovao je Goganović.

    On je naveo da je Stoltenberg ipak imao priliku da čuje zvanične stavove Srpske i srpskog naroda koje je iznijela srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je juče da je neprihvatljivo da su sa sastanaka prilikom posljednje četiri međunarodne posjete BiH isključeni Srbi, istakavši da se to neće tolerisati, kao i da će na nivou BiH biti promijenjena politika predstavnika srpskog naroda.

  • Stoltenberg otkrio da NATO razmatra povećano vojno prisustvo u BiH, iz Srpske pitaju čemu to

    Stoltenberg otkrio da NATO razmatra povećano vojno prisustvo u BiH, iz Srpske pitaju čemu to

    Skoro neopaženo prošla je izjava Generalnog sekretara NATO, Jensa Stoltenberga, kako Alijansa razmatra mogućnost povećanja svog prisustva u BiH, na Kosovu i Metohiji i u regionu u cjelosti.

    Trenutno razmatramo naše vojno prisustvo u regionu Zapadnog Balkana. To uključuje BiH, ali i (samoproglašeno) Kosovo, naglasio je Stoltenberg.

    On je dodao da NATO razmatra trajnije povećanje trupa u regionu, kako bi “držao tenzije pod kontrolom”.

    Ima li potrebe za gomilanjem trupa NATO na Balkanu, posebno u BiH, pitali smo političare u Republici Srpskoj?

    “Veće tenzije na Kipru”
    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić je stava da NATO pretjeruje.

    – Budući da nemamo nikakvih incidenata i tenzija i s obzirom na to da su mnogo veće tenzije na međugraničnoj liniji razgraničenja na Kipru, gdje imamo tri naoružane grupe – kiparske, turske i UN, a tamo se NATO ne gomila, nema nikakvih potreba da bilo ko priziva bilo kakve incidente ili da zvecka oružjem ni unutar BiH – kategoričan je Stevandić.

    Isti stav ima i zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD u parlamentu Srpske, Srđan Mazalica.

    “PR za NATO”
    On kaže za Srpskainfo da ne vidi razlog za dolazak NATO trupa u BiH jer bezbjednosna situacija nije ugrožena.

    – Stoltenberg je rekao da razmatraju povećanje snaga, što znači da nije sigurno da će to i učiniti, ali da to mogu uraditi u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Rezolucijom koja je usvojena u Savjetu bezbjednosti UN, s kojom se usaglasila i Ruska Federacija. Dakle, to mogu uraditi samo kroz pomoć Misiji Althea – pojašnjava Mazalica.

    Dodaje da, u svakom slučaju, Stoltenbergovu izjavu najviše treba posmatrati kao PR za NATO, koji geopolitički želi da veže čitav ovaj prostor Zapadnog Balkana i da onemogući, kako i sam spominje, “takozvani maligni ruski uticaj”.

    – Ne možemo reći da je to neko zveckanje oružjem, ali jeste jedno više političko i medijsko pokazivanje snage, bez nekog velikog utemeljenja i bez prijeke potrebe. Podsjetiću da je na sastanku sa članovima Predsjedništva BiH, što je potvrdila i srpska članica Predsjedništva Željka Cvijanović, konstatovano da nema prijetnji po bezbjednost i mir u BiH – zaključuje Mazalica.

    Već viđeno
    Član odbora za bezbjednost u NSRS, Milanko Mihajilica, kaže da s obzirom na “konfuznu i konfliktu političku i bezbjednosnu situaciju u BiH ne iznenađuje stav NATO za vojno prisustvo u BiH”.

    On ističe da to nikako nije dobro za Republiku Srpsku te da je upozoravao u parlamentu Srpske da bi se ovako nešto moglo desiti.

    – Upozoravao sam da će njihov konačan cilj biti jačanje međunarodnog vojnog prisustva u BiH kao garant provođenju civilnog dijela mirovnog sporazuma. Na neki način sam želio da upozorim predstavnike Srpske da vode računa o tome jer nije u našem interesu da se ovdje jača međunarodno vojno prisustvo – kaže Mihajilica za Srpskainfo.

    Milanko Mihajilica za govornicom maše rukomFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    Dodaje da je jedino rješenje unutrašnji dijalog, ali da se očito situacija komplikuje na širem geopolitičkom planu.

    Mihajilica navodi da izjave Stoltenberga o jačanju NATO trupa u BiH treba gledati i u kontekstu situacije na Kosovu i Metohiji, a ne treba potcijeniti ni dešavanja u regionu, rat u Ukrajini i najnoviji sukob u Pojasu Gaze.

    – Namjere NATO su očekivane. Volio bih da je drugačije, ali na žalost NATO ima svoje interese na ovim prostorima i to će u suštini biti loše za Republiku Srpsku. Očito je da je NATO procijenio da je njegovo prisustvo u BiH neophodno – ističe Mihajilica.

    Navodi da se plaši da se ne ponovi scenario iz perioda neposredno nakon odbrambeno-otadžbinskog rata u BiH kada je NATO ovdje imao stacionirano više od 40.000 svojih vojnika.

    – U suštini, provođenje mjera koje međunarodna zajednica nameće moguće je samo ako imaju ovdje snažno međunarodno vojno prisustvo, kao što su imali u periodu nakon rata. Zahvaljujući tome što su imali na desetine hiljada svojih vojnika ovdje oni su te svoje mjere provodili na ovaj ili onaj način, najčešće uz upotrebu sile. Dakle, bojim se da se scenario ne ponovi – zaključuje Mihajilica.

  • Dodik podigao buru izjavom o gozbama na slavama i dobrom standardu u Srpskoj

    Dodik podigao buru izjavom o gozbama na slavama i dobrom standardu u Srpskoj

    Izjava predsjednika Milorada Dodika o bogatim slavskim trpezama, dok istovremeno na tim istim slavama svi pričaju loše o Republici Srpskoj, zapalila je društvene mreže, a nije prošla neprimjećeno ni kod opozicionara i udruženja građana.

    Na našoj Fejsbuk stranici i na portalu čitaoci su se, očekivano, podijelili u dva tabora.

    “Nikad više nismo imali, a nikad nezadovoljniji”, “U pravu je čovjek, koliko se hrane baca, a ima narod koji nema šta jesti” – komentari su onih koji misle isto kao Dodik.

    “Dakle, živimo u bajci, samo, eto, ne primjećujemo”, “Htio bi ljudima na slavama zabraniti da pričaju protiv njega”, “Sram te bilo, ništarijo jedna! Prozivaš domaćine koji se izbore sa tvojim mafijašima da dostojanstveno proslave slavu! Ti bi dao parizer da posluže…”!? – neki su od komentara na drugoj strani.

    Bilo je onih koji su se prisjetili da SNSD uopšte nema slavu: “Kome se slavi slava, neka ide u SDS. Reče Dodik. I on se našao da priča o slavama.”

    “Nema veze sa standardom”
    Osnivač i izvršna direktorka Udruženja građana „ToPeer“ u Doboju, Snežana Šešlija, kaže da slava nema veze sa standardom života.

    – To je neko naše unutrašnje stanje gdje moramo ispuniti ono što smatramo da treba, odnosno da li je to naša obaveza prema porodici, prema prošlosti ili pijetet i poštovanje onoga što zovemo slavom – kaže Šešlija za Srpskainfo.

    Kroz rad udruženja jasno joj je da narod mahom za slavu ili štedi ili se zadužuje.

    – U svakom slučaju, vrlo malo umanjuju trpezu. I ako je umanjuju ona bude više količinski umanjena, u smislu da se možda očekuje manje gostiju. Što se tiče bogatstva, u smislu da trpeza bude puna, to se ne umanjuje. Ponoviću, sigurna sam da obilježavanje slave nema veze s našim standardom, s našim bogatstvom i sa načinom života koji imamo. Osjećamo obavezu prema roditeljima, prema svojoj porodici, prema precima, jer smo od njih naslijedili tu slavu. Želimo da je zaista dostojanstveno i proslavimo – kaže Šešlija.

    “Dodik prezire narod”
    I predsjednica opozicionog Narodnog fronta, Jelena Trivić, kaže da način proslave nije nikakav dokaz blagostanja nacije.

    – Iako su za slavu jedino neophodni svijeća, tamjan, vino, koljivo i slavski kolač, većina naših domaćina se istina potrudi da slava bude gozba. Naš narod je takav, kad gosti već dolaze, žele da to bude na nivou. To nije dokaz nikakvog blagostanja nacije. Ono što nerijetko stoji iza bogate slave jesu sredstva obezbijeđena dizanjem kredita. Treba vidjeti kako narod živi ostalih 364 dana u godini. Možda Dodik misli da nije dovoljno osiromašio narod, pa čeka da se slave stvarno svedu na koljivo i vino da bi on bio zadovoljan u ispunjavanju svoje misije najvećeg srpskog izdajnika i neprijatelja vlastitog naroda – kaže Trivićeva za Srpskainfo.

    jelena trivić narodni front FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    Dodikova izjava, ako uđete u njenu dubinu, dodaje Trivićeva, pokazuje koliko on u stvari “prezire naš narod”.

    – Možda se trebamo zapitati u koliko kuća će se nastaviti slaviti slava u Mrkonjiću, Čelincu, Kneževu ili Čajniču, a koliko u Ljubljani, Kranju, Beču, Gracu, Lincu, Padovi, Minhenu, Frankfurtu i drugim mjestima širom svijeta – naglašava Jelena Trivić.

    Kredit za slavu
    Kako je Srpskainfo ranije pisala, uprkos činjenici da mnogi građani Republike Srpske svojim primanjima jedva sastavljaju kraj s krajem, za proslavu krsne slave kod nas niti se štedjelo, niti se štedi.

    Prema računicama domaćina još prije posljednjeg talasa poskupljenja, jedna malo “opremljenija” slavska trpeza za oko 30-40 gostiju u prosjeku košta oko 1.400 KM. Sada će trošak sigurno biti veći, ako ni zbog čega drugog onda zbog toga što se očekuje drastično poskupljenje prasića u odnosu na prije nekoliko godina.

    – Ove godine hrana je drastično poskupjela, i to sve prehrambene namirnice. Naravno da to opterećuje veliku većinu građana, a posebno one koji u krugu porodice, prijatelja i komšija proslavljaju svoje krsne slave i koji moraju da pripreme kompletnu slavsku trpezu. A kad za jedan dan slavlja morate da obezbijedite 1.000 do 1.500 KM, ponekad i više, jasno je koliki je to udar na kućne budžete ljudi koji imaju mala primanja, a kojih je u našoj državi najviše. Ali, znate kako kažu – ne pravi pitu ko ima, već ko je naučio – rekla je još prošle godine za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja građana „Oaza“ Trebinje Nedeljka Ilijić.

    Oni koji se zadužuju uglavnom pribjegavaju brzoj proceduri u mikrokreditnim organizacijama, iako je kod njih zaduživanje najskuplje.

  • Stevandić: Život u zajedništvu onemogućen akcijom stranaca

    Stevandić: Život u zajedništvu onemogućen akcijom stranaca

    Akcijom stranaca se, prevashodno stranih sudija Ustavnog suda BiH i visokih predstavnika ne daje mogućnost narodima u BiH da se pomire i žive u zajedništu, da niko nikog ne ugrožava, te da će Srpska izdržati sve izazove koji joj se nameću i koje trenutno trpi, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Budućnost BiH vezana je za mogućnost da jedni druge ne ugrožavamo, da jedni drugima ne uklanjamo spomenike, ne uzimamo imovinu, da jedni drugima ne ukidamo datume rođenja kao što je to 9. januar. Mi to drugima ne radimo i nećemo dozvoliti ni da se to radi nama i mi njegujemo Dejtonski sporazum kao simbol mira – rekao je Stevandić.

    Stevandić ističe da je narod dovoljno nacionalno svjesan da 28 godina Dejtona i 33 godine Republike Srpske mnogo jače veže od onoga što bi nam poturili kao podjele i da ćemo izdržati izazove.

  • Dodik: Oduzimanjem imovine od Republike Srpske želi da se dovede do njenog ukidanja

    Dodik: Oduzimanjem imovine od Republike Srpske želi da se dovede do njenog ukidanja

    Od Dejtona do danas Republika Srpska izložena je nesnošljivim pritiscima međunarodne zajednice predvođenim kolektivnim Zapadom koji predvode SAD i Velika Britanija, što je potvrdila i Rusija koja je bila svjedok potpisivanja ovog sporazuma, rekao je Milorad Dodik, predsjednik RS povodom 28. godišnjice od potpisivanja Dejtosnkog mirovnog sporazuma.

    On je rekao da se od tada do danas pokušava razgraditi RS, a da je ona jedina koja je pokazala funkcionalnost, za razliku od državne zajednice BiH, za koju je rekao da je pokazala da ne može da funkcioniše.

    “BiH i danas gotovo da nema nijedan zajednčki imenitelj koji bi bio osnov održavanja bez međarodnog pritiska. BiH se nalazi u kolonijalnom statusu”, rekao je Dodik.

    On je istakao da je u Dejtonu RS dala ovlaštenja Jugoslaviji da u ime nje potpiše Dejton i na taj način da dobije međunarodni legitimitet i priznanje.

    Rekao je da se pritisak najbolje vidi po pokušaju da se od RS uzme njena imovina, iako je, kako tvrdi, ranije i OHR utvrdio da je imovina entitetska, a ne državna.

    Cilj je, prema njemu, da se na taj način dovede do nestanka RS, a da te procese provode SAD, Velika Britanija i neke zemlje EU.

    “One su izgubile neku vrstu povjerenja Srba i srpskog naroda i naših institucija. Ja predstavljam dovoljnu većinu srpskog naroda koji je odlučio da vlast u RS izgleda baš ovako kako izgleda”, rekao je on.

    On je ujedno čestitao krsnu slavu MUP-u RS Aranđelovdana, kao i svim građanima koji slave ovo slavu.

    “Dejton je mrtav, ostale su samo krhotine”
    Rekao je da su nadležnosti od RS otete, te da je politika bila prvo da se zaustavi prenos nadležnosti, te da je to urađeno, a da je naredni korak da se te nadležnosti ponovo vrate.

    “Kolonijalna uprava predvođena Amerikancima na čelu s američkim ambasadorom služe se lažima, a laž ne može da bude politika. Lažnu politiku ne može da istrpi vrijeme i činjenice. Arogancija koju su iskazali dovela je do toga da imamo osnov za procjenjivanje odnosa s američkim osobljem ovdje i onim iz Britanije. Mi smo rekli da nijedan zvaničnik iz RS se neće sastati s tim osobljem jer podrivaju ustavni poredak BiH”, rekao je Dodik i optužio ih da diplomatski imunitet koriste kao zaštitu za razgradnju Dejtonskog sporazuma.

    Rekao je da Ustavom BiH nije predviđeno postojanje OHR-a ni stranog miješanja, te da ta politika dovodi do razbijanja ustavnog potencijala BiH.

    Naglasio je da se protiv RS vodi hibridni rat na političkom i finanijskom, kao i na svakom drugom planu, ali da to nije uspjelo jer je RS i dalje stabilna, te da je ona jedini subjekt u BiH koja je to mogla postići.

    Strani faktor sa Zapada je optužio da su kreirali vlast u FBiH, a da je Kina odlučila da napusti PIC što je, kako tvrdi, delegitimiralo pristup međunaodne zajednice.

    Za Dejtonski sporazum je rekao da je propao jer su ostale samo krhotine.

  • Tadić: Srpska brani Dejtonski sporazum od uzurpacija

    Tadić: Srpska brani Dejtonski sporazum od uzurpacija

    Republika Srpska što prije odbrani Dejtonski mirovni sporazum od pokušaja uzurpacija to će se prije stvoriti uslov za njegovo puno poštovanje kako bi se iskoristile sve mogućnosti koje pruža ovaj dokument, ocijenio je za Srnu pravnik Ognjen Tadić.


    “Kako prođe koja godina sve više se podsjećamo na to da od 1995. godine do danas u BiH nismo ništa bolje, pametnije i korisnije smislili, a, sa druge strane, ne samo da nismo zajedno iskoristili sve šta nam taj sporazum pruža, nego se svakodnevno gložimo oko njega smjenjujući se na pozicijama njegovih zaštitnika i kritičara”, izjavio je Tadić povodom 28 godina od Dejtonskog sporazuma.

    Tadić je ukazao da od 2021. godine Republika Srpska uz podršku svakoga ko je razuman u BiH pokušava da odbrani Dejtonski mirovni sporazum od pokušaja uzurpacija koji dolaze od Kristijana Šmita i dijela zapadnih zemalja.

    I sljedeća dejtonska godina, ocijenio je Tadić, proći će u takvoj atmosferi, a tek krajem 2024. može se očekivati najava raspleta ove situacije.

    “Što prije završimo taj posao prije ćemo i stvoriti uslov za puno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma”, poručio je Tadić koji je i savjetnik predsjednika Republike Srpske.

    Punih 28 godina navršilo se danas od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

    Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

  • Višković: Dejtonom potvrđen suverenitet Srpske

    Višković: Dejtonom potvrđen suverenitet Srpske

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je Dejtonskim mirovnim sporazumom potvrđen suverenitet Srpske, čija autonomija nije došla sama, već ogromnom žrtvom naroda i političkog rukovodstva u teškim i istorijskim prelomnim vremenima.

    Višković je istakao da je danas veliki dan u istoriji ovih prostora kada se obilježava 28 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kojim su okončana ratna dejstva u BiH, a Srpska utemeljena kao jedan od dva ravnopravna entiteta, sa snažnim elementima državnosti i suvereniteta.

    On je naglasio da, poslije 9. januara 1992. godine, kada je Skupština srpskog naroda proglasila Republiku srpskog naroda u BiH, potpisivanje Dejtonskog sporazuma ostaje kao najvažniji dokument kojim je potvrđena samostalnost i autonomija Srpske, unutar administrativnog okvira u BiH, saopšteno je iz Biroa Vlade Srpske za odnose sa javnošću.

    “Sa ponosom obilježavamo ovaj veliki dan, kad je stavljen potpis na sporazum kojim je potvrđen suverenitet Republike Srpske. Nikada ne smijemo zaboraviti da potvrda naše autonomije nije došla sama, nego ogromnom žrtvom naroda i političkog rukovodstva koji ga je vodio, kroz ta teška i istorijski prelomna vremena”, dodao je Višković.

    On je naveo da se danas s tugom i sjetom odaje počast za 28.000 boraca i civila koji su tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata položili živote za Republiku Srpsku.

    “Sa ponosom baštinimo uspomenu na njih, dajući vječni zavjet da njihova žrtva nikada neće biti zaboravljena, niti unižena pod nasrtajima onih političkih snaga koje i 28 godina poslije nastoje da ostvare ratne ciljeve, ponište suštinu Dejtonskog sporazuma i naruše naša prava”, rekao je Višković.

    On je ponovio da je Republika Srpska opredijeljena za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavne strukture BiH, te da sve van toga nije prihvatljivo.

  • Cvijanović: BiH je stalno u krizi zbog nasrtaja na Dejtonski sporazum

    Cvijanović: BiH je stalno u krizi zbog nasrtaja na Dejtonski sporazum

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da bi bilo dobro da je Dejtonski mirovni sporazum dobio šansu da živi u punom kapacitetu, kako je i napisan, jer bi to značilo da je BiH uređeno društvo koje može izgraditi unutrašnji dijalog, ali je, nažalost, prošao različite modifikacije i BiH je stalno u krizi zbog nasrtaja na taj sporazum.

    Kroz sve godine smo vidjeli šta se dešavalo sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i da ga danas kobajagi brane oni koji su najviše doprinijeli da bude izokrenut, te da se ganja neki duh, a ne slovo tog sporazuma – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ukazala da se upravo zbog toga BiH danas nalazi u ovom prilično velikom neredu, te da to nije, kako neki kažu, jedna od najvećih ili najveća kriza, već je, kako je navela, BiH stalno u krizi upravo zbog tog nasrtaja na Dejtonski mirovni sporazum.

    • Šta dalje reći kada imate čovjeka koji se predstavlja kao visoki predstavnik, a kada se pogleda Aneks 10 i ko može biti na toj funkciji, te činjenica da on nije prošao kroz tu proceduru i poziva se na Dejtonski mirovni sporazum, pa još prijeti da će nekog sankcionisati jer ne poštuje taj sporazum – rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, da sa Dejtonskim mirovnim sporazumom različitim modifikacijama u prethodnom periodu nije učinjeno to što je učinjeno, BiH bi bila uspješno društvo koje može izgraditi unutrašnji dijalog, dogovarati se, a ne zavisiti od toga da li će neko pokucati na vrata neke ambasade i čuti nekog ambasadora da mu kaže šta treba da radi.

    Srpski član Predsjedništva ocijenila je da je BiH tamo gdje je sada jer su je urušili upravo oni koji se najviše pozivaju na BiH i njenu zaštitu.

    • Nisu uradili ništa da bude očuvana i kada to kažem, mislim i na strani, i na domaći faktor – rekla je Cvijanovićeva povodom 28. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Danas se navršilo 28 godina od kada je u američkoj bazi “Rajt Peterson” u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavnopravni poredak.

    Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.