Kategorija: Ekonomija

Bosni i Hercegovini su potrebne hitne reforme kako bi održala ekonomski rast i približila se Evropskoj uniji, navodi se u zaključcima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za ovu godinu.

Oni su upozorili da se Bosna i Hercegovina suočava s usporavanjem ekonomskog rasta, rastom inflacije i povećanim fiskalnim pritiscima, dok bez snažnijih reformi neće moći ostvariti značajniji napredak prema ekonomskom standardu Evropske unije.

“Rast ekonomije slabi pod uticajem viših cijena energije, slabije potražnje iz Evropske unije i povećane globalne neizvjesnosti”, naveli su iz MMF-a.

Očekuje se da privredni rast u ovoj godini bude dva odsto

Prema njihovim procjenama, privredni rast BiH usporio je sa 3,2 odsto u 2024. na 2,1 odsto u 2025. godini, dok se za 2026. očekuje dodatno usporavanje na dva odsto.

“Istovremeno, inflacija je sa 1,7 odsto u 2024. porasla na četiri odsto u 2025. godini, a tokom ove godine mogla bi dostići 5,4 odsto. Rast u srednjem roku postepeno će se oporavljati prema nivou od tri odsto, ali takva dinamika neće biti dovoljna za značajnije približavanje životnog standarda zemljama Evropske unije bez ozbiljnijih strukturnih reformi”, istakli su iz Međunarodnog monetarnog fonda.

Dodali su da se među glavnim rizicima izdvajaju slabiji rast ključnih trgovinskih partnera, dugotrajno visoke cijene energije, stroži globalni finansijski uslovi i političke tenzije unutar zemlje.

Fiskalna politika i dalje ostaje ekspanzivna

“Fiskalna politika i dalje ostaje ekspanzivna te doprinosi rastu budžetskih deficita, javnog duga i inflatornih pritisaka. Konsolidovani deficit opšte vlade kontinuirano raste od 2022. godine, a prema projekcijama, mogao bi dostići četiri odsto bruto domaćeg proizvoda u 2026. godini. Kao glavni razlozi navode se povećanja penzija, socijalnih davanja i plata u javnom sektoru”, piše u ovim zaključcima.

Iz MMF-a su upozorili da se povećani deficiti finansiraju rekordnim spoljnim zaduživanjem.

“Republika Srpska zadužila se za ukupno 750 miliona evra, što predstavlja 7,3 odsto BDP-a tog entiteta, dok je Federacija BiH osigurala 800 miliona evra, odnosno 3,9 odsto svog BDP-a.

Zbog toga MMF poziva vlasti da se suzdrže od novih mjera koje bi dodatno povećavale deficit te da eventualne viškove prihoda iskoriste za obnovu fiskalnih rezervi”, dodali su iz MMF-a.

Prethodnih godina se radilo na ekonomskim blokadama

Ekonomista Admir Čavalić kaže za “Nezavisne novine” da je ovo ispravna ocjena MMF-a.

“Mislim da je ovo rezultat činjenice da se prethodnih godina radilo na ekonomskim politikama dodatnih regulacija, blokada, zabrana rada, inspekcijskog terora i sličnog. Ovo ne donosi rezultate po pitanju ekonomskog rasta”, naglasio je Čavalić.

Prema njegovim riječima, treba da imamo inkluzivne politike koje će omogućiti dinamiziranje tržišta i tržišnih odnosa koje su vrlo bitne u kontekstu ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine.

“Šta to konkretno znači? Pa, evo, na primjer, u Federaciji BiH to je dodatno spuštanje zbirne stope doprinosa, intenziviranje liberalizacije finansijskih tržišta i tako dalje. Takođe, stale su te reforme u kontekstu priključenja SEPA, a sada dospijevamo i na “sivu listu”. Posljednja stvar je uklanjanje nekih institucionalnih barijera koje koče ekonomski rast u BiH, jer otežava poslovanje i čini nas manje atraktivnim kao investicionu destinaciju”, objasnio je Čavalić.

Pad cijena nafte na svjetskom tržištu mogao bi se uskoro odraziti i na vozače u Bosni i Hercegovini, pa se tokom narednih dana očekuje novo pojeftinjenje goriva na benzinskim pumpama.

Prema procjenama predstavnika naftnog sektora, prve korekcije cijena mogle bi uslijediti već početkom naredne sedmice, iako se promjene neće istovremeno pojaviti na svim prodajnim mjestima.

Predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić rekao je za Srpskainfo da će se efekti pada cijena postepeno prenositi na tržište.

„Naravno, neće naftni derivati odmah pojeftiniti na svim pumpama, cijene zavise od zaliha“, istakao je Savić.

On pojašnjava da isti princip važi i kada cijene rastu, jer distributeri ne mogu trenutno prilagoditi maloprodajne cijene zbog ranije nabavljenih količina goriva.

Kako navodi Srpskainfo, trend pojeftinjenja traje već neko vrijeme. Tokom prethodna dva mjeseca cijene benzina i dizela smanjene su za približno jednu marku po litru u odnosu na period najvećih poskupljenja.

„Na početku krize cijene naftinih derivata u Republici Srpskoj su bile dostigle skoro 4 KM po litru, u međuvremenu gorivo je pojeftinilo skoro za 1 marku, a uskoro će biti još jeftinije“, rekao je Savić.

Prema trenutnim očekivanjima, u narednih sedam dana gorivo bi moglo dodatno pojeftiniti za između pet i deset feninga po litru.

Građanima i privredi u Republici Srpskoj i dalje je na raspolaganju i mjera povrata dijela novca za kupljeno gorivo. Odluka Vlade Republike Srpske kojom je omogućen povrat od 10 feninga po litru ostaje na snazi do 16. jula.

Pravo na ovaj popust moguće je ostvariti na 45 benzinskih pumpi širom Republike Srpske, među kojima se nalazi po devet prodajnih mjesta u Banjaluci i Bijeljini. Ukoliko se nastavi pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, vozači bi i u narednom periodu mogli očekivati povoljnije cijene goriva.

Sve više građana u BiH, posebno mladih porodica, umjesto kupovine stana u gradskom jezgru bira gradnju ili kupovinu kuće na periferiji.

Razlog su, kako ističu, visoke cijene stanova, veća kvadratura za isti novac i mogućnost života u mirnijem okruženju, zbog čega raste potražnja za placevima i kućama u okolini većih gradova.

Raste interesovanje za kuće i placeve u okolini Sarajeva

Berin Kumro, vlasnik Agencije za nekretnine NEX iz Sarajeva, istakao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da se sve veći broj mladih ljudi odlučuje da stambeno pitanje riješi kupovinom kuće na periferiji grada umjesto stana u centru.

“Sve je veća potražnja za placevima na kojima bi se gradile kuće, ali i za starijim objektima koje je potrebno renovirati. Ljudi u četrdesetim i pedesetim godinama sve češće traže nekretnine u okolini Sarajeva, gdje se odlučuju za život u mirnijem okruženju”, rekao je Kumro.

Kako je pojasnio, kuće koje se nalaze dva do tri kilometra od centra Sarajeva, a u pristojnom su stanju, mogu se kupiti po cijeni od 400.000 do 500.000 KM.

“Riječ je uglavnom o objektima površine oko 120 metara kvadratnih, smještenim na parcelama od 300 do 800 metara kvadratnih. Veoma brzo prodamo kuću od 150.000 marka umjesto stana od 50 kvadrata koji isto toliko košta”, kazao je Kumro.

Banjalučani sve češće biraju gradnju kuće umjesto kupovine stana

Slična situacija je i u Banjaluci, a kako kaže Dragan Milanović, direktor agencije “Remax” Banjaluka, u posljednje vrijeme primjetan je značajan rast interesovanja za kuće i placeve.

“Nagli rast cijena stanova u novogradnji, ali i polovnih stanova, doveo je do toga da se sve više građana okreće kupovini placeva i kuća na periferiji grada. Kada kvadrat stana u centru grada košta više od 5.000 KM, mnogi dolaze do zaključka da za isti novac mogu izgraditi kuću od 100 do 150 metara kvadratnih, što je sasvim dovoljno za potrebe jedne porodice”, rekao je Milanović.

Prema njegovim riječima, sve veće cijene nekretnina primorale su mnoge građane da preispitaju svoje prioritete.

“Kuća možda nije prvi izbor svakoga, ali mnogi jednostavno nisu u mogućnosti da se toliko zaduže ili izdvoje novac potreban za kupovinu stana u gradu. Zbog toga sve češće traže alternativu na periferiji grada”, naveo je Milanović.

Najtraženije lokacije za gradnju porodičnih kuća

Dodaje da su među najtraženijim lokacijama za gradnju porodičnih kuća naselja Debeljaci, Dragočaj, Drakulić i Šargovac, gdje se i dalje mogu pronaći parcele po prihvatljivijim cijenama.

“Sa druge strane, naselja poput Lauša i Lazareva postala su znatno skuplja, jer investitori intenzivno kupuju zemljište za izgradnju stambenih zgrada, što dodatno podiže cijene”, istakao je Milanović.

Veća kuća i dvorište za cijenu manjeg stana

Mirko R. iz Banjaluke kaže da je odlučio sa suprugom da kupi plac 7,8 kilometara udaljen od centra grada.

“Odlučio sam se da pravim kuću jer za cijenu stana od nekih šezdesetak kvadrata u blizini centra grada mogu napraviti duplo veću kuću na placu koji sam pazario. Takođe, dvorište mi je bilo jako bitno kako bi se djeca mogla igrati. I na ovoj lokaciji su mi sve potrebne stvari poput marketa, apoteke, pekare, mesnice ili dječjeg igrališta vrlo blizu, tako da je i to jedan od razloga. Cijene su prethodnih godina eksplodirale i sve je skupo, ali mi je ipak opcija kuće mnogo bolja opcija”, istakao je ovaj Banjalučanin.

Cijena barela “brent” nafte na međunarodnom tržištu pala je na manje od 77 dolara prvi put od 2. marta, pokazuju podaci o trgovanju.

Cijena barela za isporuke u avgustu trenutno iznosi 76,99 dolara, nakon pojeftinjenja za 3,22 odsto.

Barel “brent” nafte za isporuke u julu pojeftinio je za 4,05 odsto i sada košta 73,68 dolara.

Cijene nafte pale su danas nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp potpisao sporazum sa iranskim kolegom Masudom Pezeškijanom o okončanju rata na Bliskom istoku, dok je Međunarodna agencija za energiju upozorila na višak ponude sljedeće godine.

Portal Trejding ekonomiks navodi da je cijena sirove nafte sada 74,56 dolara za barel, cijena Brent nafte 77,64 za barel, dok jecena prirodnog gasa 3,13.

Fjučersi za avgust pali su za 1,13 odsto na 78,65 dolara po barelu, dok su fjučersi američke nafte West Texas Intermediate za jul pali za 1,26 odsto na 75,82 dolara po barelu, orenosi CNBC.

Prema najnovijem mjesečnom izvještaju o tržištu nafte, očekuje se da će globalna ponuda da padne u prosjeku za 3,9 miliona barela dnevno u 2026. godini na 102,4 mb/d, prije nego što se oporavi na 110,3 mb/d naredne godine.

– Naš prvi pogled na stanja iz 2027. pokazuje značajan višak koji će se pojaviti sljedeće godine – dodala je IEA.

U izvještaju New York Life Investment Managementa navodi se i da je nafta i dalje iznad nivoa prije sukoba, da će normalizacija brodarstva da potraje, a da zalihe i strateške rezerve još uvijek treba nadopuniti.

Nadležni u BiH već više od godinu dana ne uspijevaju građanima omogućiti povrat PDV-a na prvu kupljenu nekretninu, ali su se uspjeli žestoko posvađati zbog posla koji nisu završili.

Dok inflacija nemilosrdno guta pare kojim, od vraćenog poreza, brojni kupci stanova namjeravaju da nabave namještaj, napretka nema, već bi se moglo reći da smo, kada je riječ o ovoj povlastici, iz dana u dan sve dalje od njene realizacije.

Loptica krivice

Tračak nade pojavio se prije nekoliko dana, kada je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH i predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) BiH, potvrdio da će nova sjednica UO UIO, nakon niza takvih, neuspjelih, biti održana u naredni ponedjeljak. On je, pritom, lopticu krivice prebacio na teren FBiH.

“Za naredni ponedjeljak sam zakazao novu sjednicu gdje je tema ponovo pravilnik. Što se tiče samog pravilnika, ja nemam suštinski prigovor ni od jednog člana Odbora, ali imamo opstrukciju iz Federacije BiH. Siguran sam da ćemo istrajati kada su ova pitanja na stolu”, rekao je Amidžić.

On je dodao da to može reći u svoje ime, ali i u ime ministra finansija Republike Srpske Zore Vidović.

“Nećemo stati”

“Dok ovo ne izguramo, mi nećemo stati. Ovdje ljudi moraju biti ispred politike, odnosi se na sve, ne samo ljude u Republici Srpskoj, već i na Federaciju BiH. Nažalost, mi smo imali nerijetko situaciju kada su ljudi pokušali da postave politiku ispred stvarnih potreba stanovništva. To je najmanje 25.000 KM povrata ljudima koji su kupili prvu nekretninu”, rekao je Amidžić za RTRS.

Nije se dugo čekao odgovor iz Vlade FBiH. Amidžiću, kojeg su nazvali ministrom blokaderom, poručili su da ne blokira FBiH povrat PDV-a građanima, već oni koji godinama blokiraju odluke o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza.

“Ministar neradnik”

“Tvrdnje da FBiH opstruiše donošenje pravilnika jednostavno nisu tačne. Tačno je da ministar blokader i neradnik ima problem sa Vladom FBiH jer se u ovom trenutku pred Sudom BiH vodi spor po tužbi Federacije BiH protiv Republike Srpske i Upravnog odbora UIO BiH zbog višegodišnjeg neusvajanja odluka o poravnanju i raspodjeli prihoda od indirektnih poreza. FBiH u tom postupku traži zaštitu svojih finansijskih prava nakon što zakonom predviđena poravnanja nisu vršena godinama, a procjene govore da je budžet FBiH zbog toga oštećen za više od 150 miliona KM”, naveli su iz kancelarije premijera FBiH Nermina Nikšića.

Zašto pravilnik nije usvojen

Poručili su da javnost s pravom postavlja pitanje zašto pravilnik nije usvojen ni više od godinu dana nakon što je zakon stupio na snagu i zašto se tek sada traže izgovori za kašnjenje. Podsjećaju da UO UIO BiH predsjedava upravo Amidžić, te da je, kako navode, “odgovornost za blagovremeno pokretanje i okončanje procedura donošenja podzakonskih akata prije svega na onima koji tim procesom upravljaju”.

“Da budemo jasni, FBiH podržava svako zakonsko rješenje koje građanima olakšava rješavanje stambenog pitanja i interes nam je da svi građani koji ispunjavaju zakonske uslove što prije ostvare pravo na povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine. Podsjećamo da je zakonsko rješenje doneseno još u aprilu prošle godine, a među predlagačima su bili i naši ljudi”, naveli su iz Vlade FBiH.

Dakle, zakon koji reguliše povrat PDV-a na prvu nekretninu stupio je na snagu 12. aprila 2025. godine, kada je počeo da curi rok od 60 dana da se završi i ostatak posla, što znači da je to trebalo da bude okončano početkom juna 2025.

Probijen rok

Sada, godinu dana kasnije, ne zna se kada će članovi UO UIO BiH završiti zaduženje za koje su plaćeni, ali se zna da nezavršen posao neće uticati na iznos njihove plate.

Amidžić je još ljetos priznao da su probili rok i govorio je i o razlogu zašto je to tako.

“Mi smo imali rok od 60 dana da završimo posao koji se odnosi na podzakonske akte. Trebalo nam je nešto više, a razlog je da pojednostavimo proceduru po pitanju onoga ko ima pravo na povrat PDV-a. Kada građani budu skupljali papire, to će biti svega sedam dokumenata koji će biti neophodni da ih predaju, te da ostvare pravo povrata PDV-a”, naveo je Amidžić.

Od sreće do hladnog tuša

I obradovalo je to mnoge građane, koji su se nadali lakoj proceduri pri prikupljanju papirologije. Malo ko je, međutim, i u najgorem scenariju mogao da pretpostavi da će, umjesto ove povlastice, godinu dana kasnije, dobiti novi rat na političkoj sceni.

Borci za zaštitu potrošača poručuju da su siti političkih svađa. Sramota je, kažu, ovo što se dešava. Tačnije, ne dešava.

“Svakome je došlo preko glave. To što još nije omogućen povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine je sramota. Ljudi su kupili stanove i oni jedva čekaju da im se vrati PDV da ih opreme. Oni su blokirani, ali koliko vidim, nadležne potrošači uopšte ne interesuju”, rekla je Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača Kakanj, u izjavi za “Nezavisne novine”.

Iako je do početka grijne sezone ostalo još nekoliko mjeseci, građani širom BiH već uveliko rezervišu pelet, strahujući da bi se mogao ponoviti scenario od prošle godine, kada je nagli rast potražnje doveo do nestašice na tržištu.

Proizvođači bilježe povećanu potrošnju

Zbog eventualnih novih poskupljenja i problema sa nabavkom, proizvođači već sada bilježe povećanu potražnju za ovim ogrevom.

U firmi “Drvoprodex” iz Banjaluke kažu da građani svakodnevno kontaktiraju ovo preduzeće kako bi na vrijeme obezbijedili ogrev za narednu grijnu sezonu.

Svakodnevni upiti

“Imamo svakodnevno upita i rezervacija za ovu vrstu ogreva. U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 640 maraka, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, kazali su iz ove firme.

Podsjećaju da je početkom aprila cijena palete peleta iznosila 590 KM, sa uključenim prevozom.

Kako navode, ranijih godina tokom ljetnih mjeseci gotovo da nije bilo narudžbi, dok je krajem septembra i početkom oktobra interesovanje naglo raslo.

Slična situacija je i u sarajevskoj kompaniji “Drvosječa”, koja posluje putem predstavništava u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine.

Cijena zavisi od klase

Iz ove firme ističu da cijena peleta zavisi od klase proizvoda.

“Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 621 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 684 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi.

Kupci u strahu od nestašice

“Kupci su u strahu da ne dođe do nestašice kao što je bilo prošle godine, pa su ove godine odlučili da pelet nabave ranije”, kazali su iz ove firme.

Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je povećano interesovanje za pelet posljedica iskustava iz prethodne godine.

“Ranijih godina uvijek smo apelovali da se pelet kupuje u proljeće. Prošle godine uopšte nije bilo potražnje, pa smo došli u situaciju da je u oktobru i novembru, pred sam kraj godine, došlo do enormne potražnje, a proizvođači nisu mogli da odgovore tim količinama”, kazao je Andrić i istakao da cijenu diktira potražnja.

Građani se odlučili na raniju kupovinu

Dodao je da je upravo nestašica peleta prošle godine jedan od razloga zbog kojeg se građani ove godine odlučuju na raniju kupovinu.

“Prošle godine, i pored toga što je cijena skočila, nije bilo mogućnosti da se nabavi pelet. Pretpostavljam da ljudi upravo zbog toga sada kupuju kako ne bi ponovo došli u takvu situaciju”, istakao je Andrić.

Cijene previsoke

Prema njegovim riječima, trenutne cijene peleta su visoke u odnosu na kupovnu moć građana, ali ističe da se proizvođači suočavaju sa rastom troškova proizvodnje.

“Sadašnje cijene peleta jesu previsoke s obzirom na trenutnu situaciju i kupovnu moć građana. Ali, sami inputi u proizvodnji su povećani. Stalno dolaze novi nameti, od povećanja cijena goriva, preko rasta cijena električne energije, pa do povećanja plata”, kazao je Andrić.

On smatra da pred početak grijne sezone ne bi trebalo da dođe do znatnijeg rasta cijena.

“Ne bi trebalo da dođe do nekog većeg skoka cijena jer su se potrošači u ovom ljetnom periodu već snabdjeli određenim količinama ovog ogreva. Na cijene najveći uticaj imaju ponuda i potražnja”, kazao je Andrić.

Ipak, kako naglašava, veoma je teško predvidjeti buduća kretanja na tržištu zbog brojnih dešavanja u svijetu koja utiču na privredu i energetski sektor.