Kategorija: Ekonomija

Dok je žetva ječma već počela u Semberiji, a pšenica ulazi u završnu fazu sazrijevanja širom Bosne i Hercegovine, poljoprivredni proizvođači i dalje ne znaju po kojoj će cijeni predati ovogodišnji rod.

Predstavnici udruženja poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH upozoravaju da neizvjesnost u vezi s otkupom, rast troškova proizvodnje i izostanak sistemske podrške dodatno ugrožavaju domaću poljoprivredu.

Žetva ječma

Žetva ječma u Semberiji je počela, a prvi podaci pokazuju da su prinosi na nivou prošlogodišnjih, dok je kvalitet zrna veoma dobar, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice, za “Nezavisne novine”.

Velika neizvjesnost

On je naveo da će narednih dana biti poznato više podataka o prinosima, ali da među proizvođačima vlada velika neizvjesnost zbog izostanka informacija o otkupnim cijenama.

“Pred žetvu pšenice još ne znamo ni cijene ni uslove otkupa. Niko se ne oglašava i svi ćute, dok su poljoprivrednici u sve težoj situaciji”, rekao je Bakajlić.

Mnogi proizvođači su prezaduženi

Prema njegovim riječima, mnogi proizvođači su prezaduženi, dok istovremeno čekaju isplatu podsticaja i premija koje, kako tvrdi, kasne još od prošle godine.

“Imamo oko 500 maraka neisplaćenih podsticaja po određenim osnovama, a pojedine premije iz prethodne godine još nisu isplaćene. Ljudi se s pravom hvataju za glavu”, istakao je Bakajlić.

U Semberiji je ove godine pod strnim žitima zasijano oko 26.000 hektara, od čega je približno 19.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak čine ječam i tritikale.

Cijene ječma i kukuruza

Govoreći o očekivanim otkupnim cijenama, Bakajlić smatra da bi cijena ječma trebalo da bude između 50 i 60 feninga po kilogramu, približno kao i cijena kukuruza.

“Prinosi se kreću od pet do šest tona po hektaru, ali troškovi proizvodnje nikada nisu bili veći. Cijena koštanja jednog hektara pšenice premašila je 2.500 maraka, dok su cijene repromaterijala znatno porasle”, kazao je on.

Vremenske nepogode

Bakajlić je upozorio i na posljedice vremenskih nepogoda koje su prethodnih dana pogodile dijelove Srbije i Vojvodine, strahujući da bi slični scenariji mogli ugroziti domaću proizvodnju.

Kako je rekao, potrebno je više raditi na zaštiti domaće proizvodnje i plasmanu domaće hrane na tržište.

“Mi možemo proizvesti značajan dio potreba za hranom u BiH. Potrebno je da domaći proizvod dobije prednost na domaćem tržištu, a ne da ga nekontrolisani uvoz potiskuje i uništava”, kazao je Bakajlić.

I u FBiH neizvjesnost u vezi s cijenama

Da je situacija skoro ista kao u Srpskoj, potvrđuju proizvođači iz Federacije BiH, koji očekuju dobar rod, ali strahuju da bi neizvjesnost u vezi s cijenama mogla umanjiti rezultate cijele sezone.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe za “Nezavisne novine” da su vremenske prilike tokom vegetacione sezone bile gotovo idealne.

“Vrijeme je bilo idealno, sve je poslužilo kako treba i teško da je moglo biti bolje. Međutim, na kraju se ponovo suočavamo s istim problemom, ne zna se zvanična otkupna cijena i ostaje da vidimo kako će se situacija razvijati”, rekao je Bićo.

Bićo navodi da je pšenica dominantna kultura, dok se ječam uglavnom proizvodi za potrebe stočarske proizvodnje.

“Ječam se uglavnom sije za vlastite potrebe i ishranu stoke, dok je pšenica daleko više zastupljena na području Federacije BiH”, kazao je.

Nada umire posljednja

Kako se približava početak žetve pšenice, proizvođači se nadaju da će vremenski uslovi ostati povoljni i da će tržište ponuditi cijenu koja će opravdati ulaganja.

“Očekujemo da vrijeme posluži i da se žetva uspješno završi. Nadamo se i cijeni koja će odgovarati tržišnim uslovima i onome što su proizvođači uložili u proizvodnju”, kazao je Bićo.

Kako je rekao, sve je prepušteno tržištu.

“Sve je prepušteno tržištu. Nemamo nikakvu zaštitu ni sigurnost kada je riječ o cijeni. Pšenica je berzanska roba i jedino država može pomoći kroz garantovanu cijenu ili otkup za robne rezerve”, rekao je Bićo.

Cijene nafte pale su na novi najniži nivo u posljednja tri mjeseca, dok tržišta procjenjuju mogućnost obnove isporuka kroz Ormuski moreuz.

Fjučersi na naftu “brent” pali su jutros za 1,44 dolara, odnosno 1,7 odsto, na 81,73 dolara po barelu, što je najniži nivo od 10. marta.

Američka nafta VTI pojeftinila je za 1,55 dolara, ili 1,9 odsto, na 79,20 dolara po barelu, što je takođe najniži nivo od 10. marta.

Cijene nafte već su juče pale za skoro pet odsto i dostigle najniži nivo na zatvaranju tržišta od 4. marta, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp saopštio da je potpisan memorandum o razumijevanju radi okončanja rata sa Iranom.

Ukoliko se cijena nafte na svjetskom tržištu zadrži na sadašnjem nivou ili nastavi da pada, građani u Bosni i Hercegovini uskoro bi mogli plaćati gorivo jeftinije za pet do deset feninga po litru, poručuju stručnjaci.

Naime, kako je za “Nezavisne novine” kazao Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, juče, 15. juna, cijena barela nafte na svjetskim berzama iznosila je oko 83 dolara.

Stručnjaci: Pad cijene nafte otvara prostor za pojeftinjenje

“Ukoliko se ova cijena zadrži i u narednim danima, trebalo bi da dođe do pojeftinjenja goriva na benzinskim pumpama za između pet i deset feninga po litru. Već se približavamo nivoima cijena koje su bile prisutne prije izbijanja sukoba na Bliskom istoku”, rekao je Bečarević.

On je pojasnio da je prije eskalacije sukoba cijena barela nafte na svjetskim tržištima iznosila oko 75 dolara.

“U slučaju daljeg pada cijene nafte prema tom nivou, mogli bismo se dodatno približiti željenim cijenama goriva. Ipak, ne možemo očekivati potpuni povratak na ranije nivoe, jer na konačnu cijenu utiču i drugi troškovi. Međutim, približavamo se rasponu od 2,5 do 2,8 KM po litru”, istakao je Bečarević.

Dodao je da se cijene naftnih derivata u Sarajevu trenutno razlikuju od pumpe do pumpe, ali se uglavnom kreću oko tri marke po litru, što pokazuje da postoji prostor za njihovo dodatno snižavanje.

“Sa sadašnjim padom cijena barela, ima prostora za dodatno snižavanje cijena”, kazao je Bečarević za “Nezavisne novine”.

Trenutne cijene i kretanja na tržištu

I Đorđe Savić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da se, ukoliko se nastavi trenutni trend pada cijena na berzi, može očekivati i pojeftinjenje goriva na domaćem tržištu.

“Danas cijene na berzi bilježe pad. Ukoliko ostanu na tom nivou ili nastave da padaju, možemo očekivati i sniženje cijena goriva od oko pet do 10 feninga”, naveo je Savić.

Podsjećamo, cijene goriva u BiH počele su da rastu nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koja je počela krajem februara, kada su na pojedinim benzinskim pumpama dostizale i gotovo četiri KM po litru.

Međutim, usljed pada cijene nafte na svjetskom tržištu, došlo je do postepenog pojeftinjenja naftnih derivata, pa se cijene dizela na pojedinim pumpama trenutno kreću i ispod tri KM po litru.

Vladine mjere i podrške

Naime, Vlada Republike Srpske je na sjednici održanoj 1. aprila 2026. godine donijela odluku o direktnoj podršci, kojom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog benzina i dizel goriva u iznosu od 0,1 KM po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.

A Vlada Republike Srpske juče je, 15. juna, produžila ovu mjeru do 15. jula.

Globalna dešavanja utiču na tržište nafte

Podsjetimo, cijena sirove nafte tipa brent u ponedjeljak je pala za 3,45 dolara po barelu nakon što su SAD i Iran najavili okončanje sukoba.

Brentom se trenutno trguje po cijeni od 83,88 dolara po barelu, prenosi Sky News.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je nakon postizanja dogovora odobreno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i trenutno ukidanje pomorske blokade.

Prethodno je pakistanski premijer Šehbaz Šarif saopštio da su SAD i Iran postigli mirovni sporazum te da su obje strane proglasile trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima. Potpisivanje sporazuma očekuje se 19. juna u Ženevi.

U Bosni i Hercegovini počela je berba borovnica i malina, trenutno njprofitabilnijih voćarskih kultura. Preživjele su mrazeve, rod je dobar, a ni prodaja nije problem.

Maline su duže vrijeme imale slabu otkupnu cijenu pa je mnogo zasada iskrčeno. Međutim, sirotinjska voćka, kako je zovu, posljednje dvije godine bilježi veliki rast što se tiče otkupne cijene, piše Agroklub. 

Posljedica manjka ponude na tržištu, nedostatka radne snage i nepovoljnih vremenskih uslova, zbog čega najbolje prolaze malinari koji izbjegnu proljećne mrazeve.

Dobri prinosi

Berba malina je počela, a ove godine, prinosi se kreću od 500 kilograma pa i do tone po dunumu. Otkupna cijena je od 12 KM pa čak i 15 KM po kilogramu. Uz to, kvalitet je odličan, nije bilo jakog napada bolesti i štetočina, a bilo je i padavina, ravnomjerno raspoređenih do berbe.

Oni voćari koji su odlučili da ne prekinu s proizvodnjom malina sad ubiru plodove svog rada, a slično je i sa proizvođačima borovnica, koja bilježi i najveći rast što se tiče novih površina.

Još nije došlo do zasićenja tržišta ovom voćkom, što se može zahvaliti i činenici da borovnica u našim krajevima dolazi dvije sedmice ranije u odnosu na onu iz Poljske, koja je najveći proizvođač, pa se lako može prodati na domaćem, a ako bi se proizvođači bolje organizovali, i na inostranom tržištu.

Ima i organskih borovnica

Prinosi takođe dolaze i do tone po dunumu. Prodajne cijene kreću se od 14 pa čak i 20 KM po kilogramu, za organsku borovnicu.

Ova kultura nije teška što se tiče zaštite pa se sve više proizvođača odlučuje za organsku proizvodnju, zbog čega je i prodajna cijena nešto viša.

Očekuje se da će se i u narednim godinama nastaviti trend rasta površina pod borovnicom u cijeloj BiH.

Sad je do proizvođača da se bolje organizuju i pokušaju izlazak na inostrano tržište jer bi otkupna cijena, koja bi bila u evrima, donijela još veći profit.

Cijena sirove nafte marke Brent pala je za 3,45 dolara po barelu, nakon što su SAD i Iran najavili okončanje rata.

Cijena nafte sada iznosi 83,88 dolara po barelu, prenosi Skaj njuz.

Sa druge strane, kako se navodi, cijene akcija su skočile u Aziji nakon što je objavljen sporazum o okončanju rata u Iranu i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza.

Referentne vrijednosti u Tokiju i Seulu su porasle za više od 5 odsto rano tokom dana.

Fjučers za S&P 500 je porastao za 1 odsto, a industrijski prosjek Dau DŽons je porastao za 0,8 odsto.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, nakon postizanja dogovora, da je odobrio slobodno otvaranje Ormuskog moreuza i trenutno uklanjanje pomorske blokade Sjedinjenih Država.

Prethodno je premijer Pakistana Šehbaz Šarif saopštio da su SAD i Iran postigli mirovni sporazum i da su obje strane proglasile trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Liban, a da se potipisivanje očekuje 19. juna u Ženevi.

Nacionalna banka Poljske povećala je svoje rezerve zlata na oko 550 tona, vrijedne više od 63 milijarde evra.

Predsjednik Narodne banke Poljske (NBP), Adam Glapiński, godinama naglašava da zlato ima posebnu ulogu u strukturi rezervi.

To je imovina bez kreditnog rizika, nezavisna od odluka monetarne politike drugih zemalja i otporna na finansijske šokove.

Visoke zlatne rezerve takođe doprinose stabilnosti poljske privrede.

Cilj je 700 tona

Ambicije banke su dalekosežne: cilj je imati 700 tona zlata, a ukupna vrijednost zlatnih rezervi treba da iznosi oko 400 milijardi PLN (94 milijarde evra).

Još 2024. godine, zlato je činilo 16,86 odsto deviznih rezervi Poljske. Procjene sa kraja decembra 2025. pokazale su skok na 28,22 odsto, što je jedna od najbržih promjena u strukturi rezervi među centralnim bankama širom svijeta.

Najveće transakcije realizovane su u posljednjim mjesecima 2025. godine, tokom perioda pojačane tržišne nestabilnosti i geopolitičkih tenzija.

Na inicijativu Glapińskog, upravni odbor NBP-a odlučio je da dodatno strateški poveća udio zlata.

Glapiński je ranije u januaru najavio da će zatražiti od odbora da usvoji rezoluciju o povećanju rezervi na 700 tona zlata.

Investiranje u zlato

Prema analizama Svjetskog savjeta za zlato, 2025. godina donijela je nastavak globalnog trenda akumulacije zlata od strane centralnih banaka. Uz nekoliko izuzetaka, većina zemalja je povećala svoje rezerve, tretirajući zlato kao stratešku zaštitu od valutnih i finansijskih kriza.

U 2025. godini, čak 95 odsto anketiranih centralnih banaka očekuje da će globalne zlatne rezerve rasti u narednih dvanaest mjeseci.

Razloge zbog kojih centralne banke ulažu u zlato objašnjava Marta Bassani-Prusik, direktorka investicionih proizvoda i deviznih vrijednosti u Poljskoj kovnici novca.

“Jedan od ključnih motiva za centralne banke je nezavisnost cijene zlata od monetarne politike i kreditnog rizika. Podjednako je važna diverzifikacija imovine i smanjenje udjela dolara i drugih valuta u rezervama”, objašnjava ona.

Stručnjaci ističu da ne izvještavaju sve centralne banke o punom obimu svojih kupovina. Kina ili Rusija se često navode u ovom kontekstu. Neki posmatrači tržišta tumače ove poteze kao dio priprema za alternativni model novca, u kojem bi zlato moglo igrati mnogo veću ulogu nego ranije.

Informacija da Poljska sada ima više zlata od Evropske centralne banke (ECB) nije samo simbolična.

ECB upravlja monetarnom politikom evrozone, ali su njene zlatne rezerve relativno ograničene i teret posjedovanja zlata uglavnom je na nacionalnim bankama zemalja članica.

Zlatne rezerve ECB-a

Zlatne rezerve ECB-a iznose oko 506,5 tona. U tom kontekstu, obim rezervi NBP-a – 550 tona – impresivan je i jača poziciju Poljske u evropskoj finansijskoj arhitekturi.

Međutim, kritičari opsežne kupovine zlata od strane NBP-a ističu da su sredstva namijenjena za kupovinu mogla biti uložena u obveznice, koje donose kamatni prihod. Zaista, zlato ne donosi tekući prihod.

Rekordne cijene i prognoze za 2026.

Kupovine NBP-a poklopile su se sa istorijskim rekordima cijena zlata. Iako bi stopa rasta cijena mogla da se uspori 2026. godine, prognoze velikih finansijskih institucija ostaju optimistične. ING procjenjuje prosječnu cijenu od oko 4.150 dolara po unci, Dojče banka navodi 4.450 dolara, a Goldman Saks podiže svoju prognozu na 4.900 dolara. U scenariju snažne globalne tražnje, Džej Pi Morgan predviđa čak 5.300 dolara po unci.

“Rastuća tražnja centralnih banaka odgovor je na ekonomske tenzije i dinamične geopolitičke promjene. Iako institucionalne kupovine ne utiču direktno na cijene, one indirektno utiču na odluke pojedinačnih investitora”, naglašava Bassani-Prusik, prenosi B92.

Zlato se vraća u milost investitora

Za NBP, zlato je dio dugoročne strategije finansijske sigurnosti zemlje.

Kako ističu stručnjaci Poljske kovnice novca, što je veća neizvjesnost na tržištima, to je veće interesovanje za imovinu koja se doživljava kao “sigurno utočište”. Takođe raste svijest među malim investitorima o ulozi zlata u dugoročnoj zaštiti kapitala.

Međutim, neki ekonomisti ne slažu se sa ovom tezom i smatraju da visok udio zlata možda ne zadovoljava potrebe fleksibilnog upravljanja rezervama u modernoj ekonomiji te da bi sredstva mogla biti bolje raspoređena u druge, produktivnije investicije, prenosi B92.

Dostizanje 550 tona važna je prekretnica, ali najave daljih kupovina sugerišu da Poljska još nije rekla posljednju riječ.

U svijetu rastućih geopolitičkih tenzija i promjenjivog finansijskog poretka, zlato ponovo postaje jedan od ključnih oblika imovine, a Poljska želi da bude u samom vrhu ove igre.

Malo je poslovnih lidera toliko duboko ukorijenjenih u popularnu kulturu kao Ilon Mask (Elon Musk), ambiciozni preduzetnik koji je postao centralna figura internet kulture i stekao bogatstvo koje ga je učinilo prvim svjetskim bilionerom.

Koliko je uopšte bilion dolara?

Da bismo uopšte shvatili šta znači imati bogatstvo od jednog biliona dolara (odnosno hiljadu milijardi), najbolje je taj iznos pretočiti u vrijeme i potrošnju.

Ako biste, na primjer, svakoga dana trošili čak milion dolara, trebalo bi vam nevjerovatnih 2.740 godina da potrošite jedan bilion. To znači da biste sa trošenjem milion dolara dnevno morali početi još u doba Starog Rima i antičke Grčke, mnogo prije nove ere, i trošiti taj iznos bez prestanka svakog dana kroz gotovo cijelu ljudsku istoriju da biste ga tek danas uspjeli potpuno potrošiti.

Kada bi se taj novac podijelio građanima, Ilon Mask bi u ovom trenutku svakom punoljetnom stanovniku Hrvatske mogao da uplati oko 330.000 evra, što je iznos za koji se u Zagrebu može kupiti odličan porodični stan.

Da stvar bude još nevjerovatnija, kada bi se bilion dolara podigao u gotovini, u novčanicama od 100 dolara, i složio jedna na drugu, nastao bi toranj viši od 1.000 kilometara – udaljenost približno jednaka putu od Zagreba do Pariza, ali usmjerena pravo prema svemiru, daleko iznad Zemljine atmosfere, prenosi Index.

Uspio je da zadrži odanu bazu fanova

U vremenu kada su zabrinutost zbog društvene nejednakosti i negativan stav prema ultrabogatima sve izraženiji, Mask je uspio da zadrži odanu bazu poklonika uprkos svom astronomskom bogatstvu, i to bez pristupačnog i „narodskog“ imidža kakav je, na primjer, pomogao milijarderima poput Vorena Bafeta (Warren Buffett) da steknu naklonost šire javnosti, piše Reuters.

Dok njegovi obožavaoci smatraju da je upravo njegov stil komunikacije „bez filtera“ dio privlačnosti, kritičari ga optužuju da raspolaže moći nalik onoj koju imaju oligarsi, upozoravaju na probleme korporativnog upravljanja u njegovim kompanijama te kritikuju njegove sve izraženije političke intervencije.

SpaceX prikupio 75 milijardi dolara u javnoj ponudi akcija

Uprkos tome, SpaceX – ogromna kompanija koja se bavi raketnom tehnologijom, satelitima i vještačkom inteligencijom te zajedno sa proizvođačem električnih automobila Tesla čini jezgro Maskovog poslovnog carstva – prikupila je rekordnih 75 milijardi dolara u jučerašnjoj inicijalnoj javnoj ponudi akcija (IPO), potvrđujući snažno interesovanje investitora za njegove poslovne poduhvate, prenosi Reuters.

Prije prodaje akcija, magazin Forbes procijenio je Maskovo bogatstvo na oko 780 milijardi dolara, znatno više od drugoplasiranog na listi najbogatijih ljudi svijeta, suosnivača Alphabeta Lerija Pejdža (Larry Page).

„Druga najbogatija osoba na svijetu do sada se kretala oko 300 milijardi dolara, što je manje od trećine onoga koliko bi Mask potencijalno mogao da vrijedi već sutra“, rekao je Met Durot (Matt Durot), zamjenik urednika Forbes Wealthe.

„A samo je još jedna osoba, osnivač Oraclea Leri Elison (Larry Ellison), ikada premašila vrijednost od 400 milijardi dolara.“

Najveći dio bogatstva vezan za SpaceX

Najveći dio Maskovog bogatstva danas je vezan za SpaceX, u kojem posjeduje udio vrijedan približno 866 milijardi dolara.

Zajedno sa Teslom i ostalom imovinom, njegova neto vrijednost premašiće 1,1 bilion dolara kada akcijama počne da se trguje u petak, prema procjenama Forbesa i Reutersa zasnovanim na korporativnim dokumentima.

Mask je postao globalno prepoznatljivo ime zahvaljujući Tesli i SpaceX-u, prije nego što je dodatno proširio svoj uticaj kupovinom društvene mreže Twitter za 44 milijarde dolara 2022. godine.

Taj potez omogućio mu je direktan pristup stotinama miliona korisnika i pretvorio ga u jednog od najuticajnijih glasova u raspravama o politici, imigraciji, državnoj potrošnji i slobodi govora.

Politički angažman izazvao kontroverze

Njegov ulazak u politiku, posebno uloga koju je prošle godine imao u Odjeljenju za efikasnost vlade administracije američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), pokazao se jednim od njegovih najkontroverznijih poteza.

Političke kontroverze poklopile su se sa slabljenjem prodaje Teslinih vozila na nekoliko međunarodnih tržišta tokom 2025. godine, kada su protesti i potrošački bojkoti bili usmjereni protiv ovog proizvođača električnih automobila.

Azijska tržišta akcija zabolježila su danas snažan rast nakon novih signala o mogućem mirovnom sporazumu na Bliskom istoku, dok su cijene nafte pale na najniži nivo u posljednja dva mjeseca.

Cijena američke sirove nafte WTI pala je za 1,2 odsto na 86,69 dolara po barelu, nakon pada od 2,6 odsto prethodnog dana, prenose mediji.

Nafta Brent pojeftinila je za 1,1 odsto na 89,40 dolara po barelu, poslije gotovo troprocentnog pada tokom prethodne trgovinske sesije.

Najširi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija bez Јapana porastao je za 3,2 odsto.

Јužnokorejski KOSPI skočio je 7,4 odsto, japanski Nikkei 2,7 odsto, kineski CSI300 jedan odsto, dok je hongkonški Hang Seng porastao 1,3 odsto.

Rast je zabilježen i na Volstritu, gde su sva tri glavna indeksa ostvarila najveće dnevne dobitke od aprila.

Tehnološki indeks Nasdak porastao je 2,5 odsto.

Na valutnim tržištima dolar se stabilizovao nakon prethodnih gubitaka, dok su australijski i novozelandski dolar oslabili prema američkoj valuti.

Cijene plemenitih metala takođe su pale.

Zlato je izgubilo 0,6 odsto vrijednosti i trgovalo se po cijeni od 4.189 dolara za uncu, dok je srebro oslabilo za isti procenat, na 66,93 dolara za uncu.

Analitičari ocjenjuju da će dalji pravac tržišta u velikoj mjeri zavisiti od razvoja pregovora između Vašingtona i Teherana i eventualne potvrde mirovnog sporazuma.

Višednevna čekanja bh. prevoznika na granicama sa Hrvatskom uskoro bi mogla da budu znatno smanjena zahvaljujući novom sporazumu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Sporazumom je broj graničnih prelaza najviše kategorije za inspekcijski nadzor robe povećan sa dva na pet, što bi trebalo da rasteretiti najopterećenije prelaze i ubrza promet robe.

Omogućeno da prelaz Gradiška ostane otvoren

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je potpisanim sporazumom između BiH i Hrvatske omogućeno da granični prelaz Gradiška ostane otvoren, ali i da se prošire kapaciteti za obavljanje inspekcijskih kontrola.

“Nadamo se da će na nekoliko graničnih prelaza u narednim danima biti otvorene fitosanitarne inspekcije, što će značajno olakšati prelazak granice i smanjiti gužve. Mislim da će tada saobraćaj biti mnogo jednostavniji i efikasniji”, rekao je Grbić.

Kako je pojasnio, najveća zadržavanja i dalje se bilježe na graničnom prelazu Gradiška.

“Kao i uvijek, najveća čekanja na prelazu Gradiška, ali imamo najave da će na prelazima Izačić, Kamensko i Svilaj biti uvedeni fitosanitarni pregledi, što će ubrzati protok robe i rasteretiti najopterećenije prelaze”, istakao je Grbić.

Primjena novih procedura na granici

On je dodao da se vrlo brzo očekuje primjena novih procedura na graničnim prelazima, što bi trebalo da doprinese bržem i efikasnijem prometu robe.

Zadržavanja trenutno kraća

Mirko Ivanović, član Konzorcijuma “Logistika BiH”, kazao je za “Nezavisne novine” da su zadržavanja na granicama trenutno znatno kraća nego prethodnih dana.

“Kamioni iz BiH trenutno na granicama čekaju od pet do osam časova, što je mnogo bolje nego prošle sedmice, kada su vozači na pojedinim prelazima čekali danima”, rekao je Ivanović.

Proširenje inspekcijskih pregleda veliko olakšanje

Prema njegovim riječima, proširenje mogućnosti za obavljanje inspekcijskih pregleda na više graničnih prelaza predstavljaće veliko olakšanje za transportni sektor.

“To će nam mnogo pomoći, jer će Gradiška i Bijača biti rasterećene. Vozila koja prevoze robu podložnu inspekcijskim kontrolama više neće morati da koriste samo ova dva prelaza”, naglasio je Ivanović.

On je pojasnio da je dosadašnji režim stvarao dodatne troškove i zastoje, posebno za prevoznike iz Federacije BiH, koji su zbog obavljanja inspekcijskih pregleda morali da dolaze na granični prelaz Gradiška.

Privremeni režim na novom graničnom prelazu Gradiška

Ističe da privremeni novi granični prelaz u Gradišci još nema kapacitete za obavljanje svih inspekcijskih kontrola, zbog čega se i dalje primjenjuje poseban režim.

“Kamioni preko novog mosta dolaze do privremenog terminala, gdje se parkiraju, a potom hrvatska policija, kada se prikupi određeni broj vozila, organizovano sprovodi kamione do starog graničnog prelaza radi obavljanja inspekcijskih pregleda”, rekao je Ivanović.

Novi ugovor donosi pet graničnih prelaza za inspekcijski nadzor

Podsjetimo, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković potpisali su 8. juna novi ugovor o graničnim prelazima između dvije zemlje.

“Po sadržaju ranijeg ugovora imali smo samo dva prelaza najviše kategorije – Bijaču i Gradišku. Sada, prema novom ugovoru, imamo pet graničnih prelaza za kontrolne preglede robe pod svim inspekcijskim nadzorima. Tu je i šesti prelaz Stara Gradiška, koji će preuzeti tu ulogu kada novi most postane potpuno operativan i u funkciji”, izjavila je Krišto.

Kada se u Srbiji govori o najuticajnijim privrednicima, najčešće se pominju imena poput Miroslava Miškovića i Aleksandra Kostića.

Ipak, ako se uticaj mjeri stvarnim prisustvom u svakodnevnom životu građana, kontrolom proizvodnog lanca i snagom poslovnog sistema koji se proteže od njive do trpeze, malo ko može da parira Petru Matijeviću.

Osnivač i vlasnik kompanije Industrija mesa Matijević izgradio je tokom više od tri decenije jednu od najvećih privatnih poslovnih imperija u Srbiji. Od male zanatske radnje osnovane početkom devedesetih godina, Matijević je stvorio konglomerat koji danas obuhvata proizvodnju hrane, poljoprivredu, trgovinu, ugostiteljstvo i nekretnine.

Ono što njegov poslovni model čini posebno moćnim jeste činjenica da kontroliše gotovo cijeli proizvodni lanac. Njegove kompanije raspolažu sa oko 19.000 hektara zemljišta u vlasništvu, dok sa zakupljenim parcelama obrađuju približno 31.000 hektara oranica. Istovremeno, grupa zapošljava oko 2.400 radnika i posluje kroz desetine povezanih preduzeća.

Više od 80 povezanih kompanija

Uticaj Matijevićevog sistema najbolje se vidi kroz podatke o njegovoj poslovnoj mreži. Prema podacima zasnovanim na izvještajima APR-a, Matijevićeve firme povezane su sa više od 80 kompanija, što ga svrstava među privrednike sa najrazgranatijom poslovnom strukturom u zemlji.

Njegova osnovna kompanija, Industrija mesa Matijević, danas zapošljava više od 1.600 ljudi, posjeduje široku maloprodajnu mrežu širom Srbije i svakodnevno plasira stotine tona mesa i mesnih prerađevina na domaće i regionalno tržište.

Širenje poslovnog carstva

Posljednjih godina Matijević je nastavio širenje poslovnog carstva kroz nova preuzimanja. Krajem 2024. godine njegova kompanija kupila je Energo-Zelenu iz Inđije, jedinu kafileriju za preradu otpada životinjskog porijekla u Srbiji, dodatno učvrstivši poziciju u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru.

Njegovo bogatstvo procjenjivano je na više od 1,8 milijardi evra, zbog čega se godinama nalazi u samom vrhu lista najbogatijih ljudi u Srbiji.

Za razliku od pojedinih biznismena čiji se uticaj vezuje za pojedinačne sektore, Matijević je izgradio sistem koji direktno utiče na proizvodnju hrane, poljoprivredu, zapošljavanje i trgovinu. Upravo zbog toga mnogi ekonomski analitičari smatraju da je njegov stvarni privredni uticaj daleko veći nego što se može zaključiti samo na osnovu procjene bogatstva, prenosi Telegraf Biznis.