Kategorija: Ekonomija

Era besplatne vještačke inteligencije mogla bi uskoro postati prošlost, jer troškovi razvoja i održavanja naprednih AI sistema nastavljaju naglo da rastu.

Tehnološke kompanije koje su godinama nudile moćne alate bez naknade sada uvode ograničenja za korisnike, povećavaju cijene pretplata i traže nove izvore prihoda kako bi pokrile milijarde dolara troškova.

Glavni razlog su ogromna potrošnja električne energije, skupi serverski centri i sve veći zahtjevi za računarskom snagom potrebnom za rad naprednih AI modela.

OpenAI uvodi stroža ograničenja

Kompanija OpenAI značajno je smanjila mogućnosti za korisnike koji koriste besplatne verzije svojih alata.

Prema navodima medija, novi osnovni model GPT-5.5 omogućava ograničen broj upita u određenom vremenskom periodu, nakon čega se korisnici prebacuju na manje zahtjevne modele.

Istovremeno, pojedine napredne funkcije postaju dostupne uglavnom pretplatnicima plaćenih paketa.

Kompanija nastoji da smanji troškove rada sistema, ali i poveća prihode kako bi finansirala dalji razvoj tehnologije.

Google mijenja sistem korištenja Geminija

Sličnim putem krenuo je i Google.

Umjesto fiksnih dnevnih ograničenja, kompanija uvodi sistem kredita koji se troše u zavisnosti od složenosti zadataka.

Jednostavni tekstualni upiti zahtijevaju manje resursa, dok analiza velikih količina podataka ili generisanje složenijeg sadržaja troši znatno više kredita.

Takav model trebalo bi da omogući precizniju kontrolu troškova i efikasnije korištenje računarskih kapaciteta.

Korisnici nezadovoljni novim pravilima

Promjene nisu naišle na odobravanje svih korisnika.

Na internet forumima sve češće se pojavljuju kritike zbog smanjenih limita i većih troškova korištenja AI alata.

Posebne zamjerke upućene su kompanijama koje tokom perioda najvećeg opterećenja dodatno ograničavaju pristup pojedinim funkcijama.

Korisnici navode da se mjesečni limiti kod nekih servisa mogu potrošiti znatno brže nego ranije.

Da li je vještačka inteligencija postala preskupa?

Sve veći broj kompanija počinje da preispituje ekonomsku opravdanost masovne upotrebe vještačke inteligencije.

Iako AI može ubrzati mnoge procese, troškovi korištenja naprednih modela ponekad postaju veći od očekivanih.

Stručnjaci ističu da potpuna automatizacija poslova za sada nije isplativa u svim sektorima, posebno kada su potrebni visoka preciznost, ljudska procjena i složeno donošenje odluka.

Što kompanije zahtijevaju veći nivo pouzdanosti od AI sistema, to rastu i troškovi njihove primjene.

Uber među primjerima rastućih troškova

Jedan od primjera dolazi iz kompanije Uber, gdje su troškovi korištenja AI alata navodno dostigli milionske iznose.

Prema medijskim izvještajima, pojedini inženjerski timovi koristili su napredne AI sisteme toliko intenzivno da su troškovi po zaposlenom dostizali i nekoliko hiljada dolara mjesečno.

Rukovodstvo kompanije navodno je počelo da preispituje da li takva ulaganja donose dovoljno koristi u odnosu na troškove.

Budućnost u kombinaciji ljudi i AI sistema

Analitičari smatraju da će naredne godine donijeti novi pristup korištenju vještačke inteligencije.

Umjesto potpunog oslanjanja na velike cloud sisteme, sve više pažnje usmjeravaće se na lokalnu obradu podataka putem naprednih čipova ugrađenih u računare i mobilne telefone.

Istovremeno, mnoge kompanije sve više naglašavaju da AI neće u potpunosti zamijeniti ljude, već će služiti kao alat koji zaposlenima pomaže da budu efikasniji.

Zbog toga se sve češće govori o modelu saradnje čovjeka i vještačke inteligencije, umjesto o potpunoj automatizaciji radnih mjesta, prenosi Telegraf.

Predsjednik Saveza Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković rekao je da je zbog prekomjernog uvoza mesa, cijena mesa svinja značajno niska, čak ispod proizvođačke.

On kaže da velike farme svinja ne mogu prodati prasad i tovljenike, jer je tržište prezasićeno uvozom mesa iz EU ili trećih zemalja i ne mogu konkurisati tim cijenama.

Marinković je podsjetio da je cijena prasića žive vage oko sedam KM po kilogramu, a što se tiče teladi, nema ih dovoljno na našem tržištu, te telad uvoze za dalji tov.

“U mesnicama cijene su vezane za uvoznu teletinu, uvoznu junetinu. Čast pojedinim mesnicama koje sarađuju sa domaćim farmerima i otkupljuju od njih bikove, što za sada ide normalnim tokom. Međutim taj prekomjerni uvoz mesa i akcijske cijene koje prave pojedini marketi i tržni centri su nešto sa čime mi ne možemo da se nosimo”, rekao je Marinković za Srnu.

Marinković dodaje da je slična situacija sa mlijekom koje, i pored smanjene cijene otkupa, mljekari ne mogu plasirati na tržište usljed prekomjernog uvoza, te dodaje da bi poljoprivredni prizvođači bez subvencija definitivno propali.

“Nažalost naši apeli da se uvedu zaštitne mjere nisu urodili plodom. Svi se ograđuju i plaše se da primjene odredbe iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Cefta, koji dozvoljavaju uvođenje zaštitnih mjera, ali kod nas, nažalost, nema političke volje da se to dovede do kraja”, rekao je Marinković.

Evropske zemlje izgubile su oko tri biliona evra od kada odbijaju ruske energente, izjavio je specijalni izaslanik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

“Njemačka i druge evropske zemlje mogu da vide da su izgubile oko tri biliona evra zbog odbijanja da kupuju ruske energente jer, zapravo, guraju svoju ekonomiju na ivicu kolapsa”, rekao je Dmitrijev novinarima na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

On je najavio da će tokom Foruma biti održani sastanak i panel diskusija sa članovima stranke Alternativa za Njemačku (AfD), prenio je TASS.

Dmitrijev, koji je i generalni direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja, istakao je da se AfD “zalaže za obnovu gasovoda `Sjevernog toka` i za oživljavanje partnerstva sa Rusijom”, prenosi Srna.

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa predložila je uvođenje dodatnih carina od 10 i 12,5 odsto na uvoz iz 60 ekonomija nakon što je utvrđeno da njihovi propusti u ograničavanju trgovine robom proizvedenom prinudnim radom predstavljaju nerazumnu praksu koja ograničava američku trgovinu.

U Park-šumi Maksimir 23. januara 2026. godine prvi je put u Hrvatskoj potvrđen nalaz karantinskog štetnog organizma Popillia japonica Newman, poznatijeg kao japanski pivac, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.

Nalaz je potvrđen u sklopu službenog nadziranja, nakon što je jedna jedinka pronađena u feromonskoj lovki, a identifikaciju je potvrdila referentna laboratorijska analiza Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Kako će Hrvatska spriječiti širenje japanskog pivca?

S obzirom na nalaz u Maksimiru te mogućnost slučajnog unosa putem ljudi, opreme ili vozila, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske izradilo je Akcijski plan za sprečavanje njegova daljeg širenja i mogućeg udomaćivanja u toj zemlji.

“Planom su predviđene mjere nadzora, praćenja i, po potrebi, iskorjenjivanja štetnog organizma. Aktivnosti uključuju dodatno postavljanje feromonskih lovki, vizualne preglede terena te kontinuirano praćenje pojave štetnika”, navode iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.

Akcijski plan, navode iz ministarstva, biće fleksibilan i prema potrebi ažuriran u skladu s novim nalazima i rezultatima nadzora.

Zanat za mesara u Republici Srpskoj budući srednjoškolci moći će učiti u samo tri škole, i to u Banjaluci, Prijedoru i Bijeljini. Međutim, uprkos plati od 2.000 KM samo rijetki se odluče za ovu struku.

Zašto škole ne uspijevaju upisati buduće mesare?

Već dvije godine u banjalučkoj Poljoprivrednoj školi nisu uspijevali formirati odjeljenje mesara, dok je ove godine iz škole izašla posljednja generacija ovog zanimanja. Da će situacija od septembra biti drugačija nada se Bojan Bakal, direktor škole, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da će sada upisati kombinovano odjeljenje pekar – mesar.

“Iskreno, žao mi je da ne uspijemo upisati jer naši učenici nemaju problem sa zaposlenjem. Mi kao škola imamo potpisane ugovore sa poslodavcima gdje učenici imaju plaćenu praktičnu nastavu. Oni već u trećem razredu zarađuju fin novac za svoj uzrast. Malo ko danas radi za platu ispod 2.000 KM. Oni postavljaju uslove, koju će smjenu, neće radne vikende… Deficitarno je zanimanje i vrlo lako dođu do zaposlenja”, kaže on.

Bakal podsjeća da je ovo zanimanje deficitarno, te dodaje da upravo zbog toga učenici svakog mjeseca dobijaju stipendiju u iznosu od 100 KM, kao i plaćen prevoz.

Kako Prijedor pokušava vratiti zanimanje mesara u škole?

Želju i potrebu za školovanim mesarima iskazali su i privrednici u Prijedoru, zbog čega će i u njihovoj Poljoprivredno-prehrambenoj školi ovo zanimanje biti jedno od onih koje će učenici moći upisati.

Goran Aničić, direktor ove škole, ističe za “Nezavisne novine” da su i lani htjeli upisati ovo zanimanje, ali da u svojoj namjeri nisu uspjeli.

“Prošle godine smo išli na stručno usavršavanje radnika i nastavnika na institut u Trento u Italiju. Imamo i njihovu podršku. Trenutno smo u fazi opremanja kabineta, a sve sa nadom da ćemo upisati odjeljenje”, kaže on.

Kako dodaje, djeca u današnje vrijeme izbjegavaju upisivati zanate.

“Zanimanje mesara nije popularno. Iz kojih razloga, ne znam. Trgovačke kuće, lanci, vrše obuku, za nekoliko mjeseci prekvalifikuju i naprave radnu snagu”, kaže on, navodeći moguće potencijalne razloge.

Zašto je Bijeljina ponovo uvela ovo zanimanje?

Uvođenje zanimanja mesar bila je i zajednička odluka škole i predstavnika grada u Bijeljini, a zainteresovanim učenicima i upisanom odjeljenju nada se Biljana Zarić, direktorica Poljoprivredne i medicinske škole u Bijeljini.

“Ranije smo imali zanimanje mesar, ali ga dugo nije bilo. Drugi smatraju da je to djelimično i deficitarno zanimanje, da im je neophodno, pogotovo na ovom našem području. Tako smo donijeli zajedničku odluku da nam je potrebno to zanimanje”, kaže ona za “Nezavisne novine”, dodajući da je riječ o kombinovanom odjeljenju pekar – mesar kao i u drugim školama.

Da li je posao mesara danas lakši nego ranije?

Lazo Šešić, predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske i vlasnik banjalučkih mesnica “Kod Laze”, ističe da su mnogi ranije bježali od ovog posla jer je bio težak zanat.

“Sada su došle mašine. Nema fizičkog rada, sada je sve faktički mehanizovano, samo treba upravljati tim”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Uprkos tome, rijetki se za to odluče, a Šešić krivce pronalazi u roditeljima.

“Svi hoće da im djeca budu menadžeri, da rade olovkom i papirom, da ne idu u proizvodnju, a bez proizvodnje nema života”, ističe on.

Prema njegovim riječima, plate se kreću od 1.000 do 2.000 KM.

“Većinom neće da rade za platu, već za satnicu, kao na Zapadu. To je na Zapadu tako. Sada mesari to traže i ovdje. Mnogi hoće da rade i po učinku”, kaže Šešić za “Nezavisne novine”.

Period izuzetno povoljne internet kupovine preko platformi poput Temua, Šejna i Aliekspresa mogao bi uskoro doživjeti značajne promjene. Evropska unija planira da od 1. jula uvede posebne naknade na pakete iz trećih zemalja čija vrijednost ne prelazi 150 evra, s ciljem suzbijanja nelojalne konkurencije i uređenja tržišta elektronske trgovine.

Prema podacima Evropske komisije, tokom 2024. godine u zemlje EU stiglo je više od 4,6 milijardi paketa male vrijednosti, odnosno oko 12 miliona pošiljki dnevno. Sličan trend bilježi se i u BiH, gdje je broj pošiljaka sa međunarodnih e-commerce platformi posljednjih godina višestruko povećan.

Izvršni direktor za poštanski saobraćaj Pošta Srpske Zoran Durić istakao je da je rast internet kupovine posebno izražen od 2022. godine.

– Danas govorimo o stotinama hiljada pošiljaka na mjesečnom nivou. Temu je napravio pravu revoluciju u međunarodnoj online trgovini, a korisnici su se veoma brzo navikli na ovakav način kupovine – rekao je Durić.

On navodi da trenutno građani Republike Srpske ne plaćaju dodatne naknade za pošiljke naručene preko Temua, bez obzira na način plaćanja. Međutim, upozorava da bi evropske mjere mogle indirektno uticati i na tržišta zemalja regiona.

Prema najavama, od novembra bi mogla biti uvedena i dodatna naknada za rukovanje pošiljkama, što bi dodatno povećalo troškove međunarodne dostave.

S druge strane, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” Dragan Јošić smatra da argument o zaštiti tržišta od nelojalne konkurencije nije u potpunosti opravdan.

– Umjesto fokusiranja na cijene, mnogo više pažnje trebalo bi posvetiti kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti proizvoda koji dolaze iz inostranstva. Potrošači često nemaju dovoljno informacija o sastavu i sigurnosti robe koju kupuju preko stranih platformi – rekao je Јošić.

On upozorava da su kupci prilikom kupovine preko stranih aplikacija manje zaštićeni nego kod domaćih trgovaca, jer na takve transakcije nije moguće primijeniti domaće propise o zaštiti potrošača, uključujući pravo na povrat robe u roku od 14 dana.

Uprkos mogućem poskupljenju, sagovornici smatraju da nove naknade neće značajno smanjiti interes građana za kupovinu preko kineskih platformi.

– Čak i uz dodatne troškove, proizvodi sa Temua i sličnih platformi ostaju znatno jeftiniji od mnogih proizvoda dostupnih na evropskom i domaćem tržištu. Zbog toga ne očekujemo drastičan pad broja narudžbi – ocijenio je Јošić.

Pošte Srpske su, usljed naglog rasta onlajn trgovine, posljednjih godina modernizovale svoje logističke procese, digitalizovale praćenje pošiljaka i uvele paketomate kao alternativni način preuzimanja paketa.

I dok Evropska unija nastoji pronaći balans između zaštite domaće privrede i interesa potrošača, ostaje da se vidi kako će nove mjere uticati na navike kupaca i budućnost internet trgovine u regionu.

Cijene nafte porasle su ovog jutra zbog neizvjesnosti oko izgleda za pronalaženje rješenja sukoba na Bliskom istoku, pa je cijena sirove nafte marke Brent porasla na 93,01 dolara po barelu.

Fjučersi sirove nafte marke Brent za avgust na londonskoj berzi ICE Futures Berze trguju se po ceni od 93,01 dolara po barelu, što je povećanje od 1,89 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje.

Јulski fjučersi sirove nafte marke WTI na elektronskoj trgovinskoj sesiji Njujorške robne berze (NYMEX) porasli su za 2,21 dolara na 89,57 dolara po barelu.

Tokom vikenda, SAD i Iran su razmijenili prijedloge za nacrt sporazuma kojim bi se produžilo primirje i otvorio Ormuski moreuz, ali obim napretka u pregovorima ostaje nejasan.

Američki predsjednik Donald Tramp takođe je ponovio svoj zahtjev da Teheran obustavi svoj nuklearni program i u potpunosti obnovi status Ormuskog moreuza kao otvorene međunarodne transportne “arterije”, navodi Trejding ekonomiks.

Cijene nafte su pale u maju, ali su i dalje povišene u poređenju sa nivoima prije rata.

Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

 

Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

“U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

“Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

“Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

“Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

Godišnja bruto plata od 50.000 evra” stavka je u oglasu za posao jedne njemačke kompanije koja radnike traži i u Bosni i Hercegovini putem platformi za pronalazak radnika, a na kojima se sve češće oglašavaju strane firme.

Šta njemačka kompanija nudi radnicima iz BiH?

Uz platu budućem zavarivaču-bravaru za metalne konstrukcije u oglasu su naveli i niz drugih pogodnosti koje nude, ali su naglasili i da mu za posao nije potrebno znanje njemačkog jezika.

“Ova ponuda za posao namijenjena je isključivo osobama koje su spremne na trajno preseljenje u Njemačku”, ističu iz kompanije koja traži radnika i dodaju da će pružiti i podršku pri preseljenju.

“Naša partnerska agencija pruža podršku pri dobijanju radne dozvole i pronalaženju privremenog smještaja za prve dane nakon dolaska u Njemačku. Povrat troškova stanovanja do 1.000 € mjesečno tokom prva tri mjeseca. To Vam omogućava da se u miru prilagodite i bez vremenskog pritiska pronađete trajni smještaj. Dodatno pokrivamo troškove preseljenja do 1.500 €, i to do 12 mjeseci nakon početka radnog odnosa”, stoji među stavkama oglasa.

Takođe, kompanija nudi ugovor na neodređeno vrijeme, dodatne isplate za prekovremeni rad, kao i 30 radnih dana godišnjeg odmora.

Sem ovog oglasa, koji nam je bio posebno zanimljiv i koji smo izdvojili, tu je i niz drugih poslova koji su oglašeni, a među njima i oglasi firmi koje traže servisere liftova, konobare, kuvare, recepcionare, trgovce, šefove gradilišta, bageriste, vozače i druge.

Zašto strane firme sve češće traže radnike u BiH?

Da su poslovi koji se oglašavaju raznoliki, potvrdio je i Miroslav Vukajlović iz Agencije “Spektar” iz Banjaluke navodeći da strane firme odavno na ovim prostorima pokušavaju da dođu do potencijalnih saradnika.

“Nekada su to bile drugačije metode, sada je uglavnom digitalno oglašavanje način na koji oni stupaju u kontakt s potencijalnim kandidatima i mi smo prepoznati kao agencija koja može biti dobar kanal promocije njihovih potreba za zapošljavanjem”, kaže on.

Kako dodaje, u zadnjih nekoliko godina Hrvatska je prepoznala priliku za pronalazak radnika u BiH, pa upravo oglasi za posao dolaze iz ove zemlje.

Koja zanimanja su najtraženija?

“Imamo sezonske zahtjeve. To su tradicionalni sezonski poslovi koji se prije svega odnose na ugostiteljstvo i turizam. Pored tih zahtjeva iz Hrvatske, bilo je i zahtjeva iz Crne Gore”, kaže Vukajlović za “Nezavisne novine” dodajući da se često traže sobarice, recepcionari, ali i drugi radnici, od građevinskih zanimanja do elektroposlova.

Iz kojih zemalja dolazi najviše oglasa za posao?

Oglasima stranih kompanija svjedoče i u “MojPosao.ba”, a prema riječima Amile Jažić, brend i marketing menadžera “MojPosao.ba”, najveći broj oglasa za rad u inostranstvu u prva tri mjeseca ove godine dolazio im je iz Slovenije, Hrvatske, Njemačke i Austrije.

“Najčešće je riječ o poslovima iz oblasti proizvodnje, građevine, transporta i logistike, ugostiteljstva, ali i tehničkih zanimanja. Među najtraženijim pozicijama izdvajaju se radnici u proizvodnji, elektroinstalateri, građevinski radnici, vozači C kategorije, CNC operateri, kuvari, konobari, kao i različiti tehnički i servisni profili. Posebno je primjetna kontinuirana potreba za kadrom u deficitarnim zanimanjima, gdje poslodavci iz tržišta EU već duži period aktivno traže radnike iz BiH”, ističe ona.

Da li radnici iz BiH pokazuju interes za odlazak?

Kako dodaje, i građani su zainteresovani za te oglase, posebno kada je riječ o poslovima koji nude konkurentnija primanja, dugoročniji angažman ili dodatne benefite poput smještaja i organizovanog prevoza.

“Ipak, broj prijava značajno zavisi od vrste pozicije i uslova rada. Oglasi za proizvodne, sezonske i ugostiteljske poslove uglavnom ostvaruju dobar odziv kandidata, dok kod specifičnih tehničkih i stručnih zanimanja poslodavci i dalje imaju izazov da pronađu adekvatan kadar”, ističe ona za “Nezavisne novine”.