VRBAS Media

Kategorija: Ekonomija

  • Gorivo u BiH najjeftinije od februara: Dizel već od 2,60 KM po litru

    Gorivo u BiH najjeftinije od februara: Dizel već od 2,60 KM po litru

    Dizel u Bosni i Hercegovini na pojedinim benzinskim pumpama trenutno košta oko 2,60 KM po litru, što predstavlja jednu od najnižih cijena u posljednjih nekoliko mjeseci, ističu sagovornici “Nezavisnih”.

    Dodaju da su sadašnje cijene goriva najniže zabilježene od kraja februara, kada je počeo sukob na Bliskom istoku.

    Cijene nafte na svjetskom tržištu i uticaj na BiH

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je za “Nezavisne novine” da su trenutno cijene nafte na svjetskim berzama u blagom padu, za oko dva do tri dolara. Ipak, kako ističe, takva kretanja za sada neće imati značajniji i brži uticaj na cijene goriva na domaćem tržištu.

    “Treba sačekati da cijena nafte padne na oko 70 dolara po barelu kako bi došlo do ozbiljnijeg i osjetnijeg pojeftinjenja goriva. Da li će se to desiti u narednom periodu, zavisi od daljih kretanja na svjetskom tržištu i odnosa ponude i potražnje”, rekao je Bečarević.

    On je pojasnio da su rijetke benzinske pumpe na kojima gorivo trenutno košta oko tri marke po litru, dok je u većini slučajeva cijena niža.

    “Uglavnom je cijena ispod tri marke. Sada ima dosta pumpi na kojima dizel košta i oko 2,60 KM, tako da potrošači imaju određeni izbor. Oni koji žele da uštede mogu pronaći povoljnije cijene ako se raspitaju i uporede ponudu”, kazao je on.

    Prema njegovim riječima, sadašnje cijene su najniže cijene goriva na benzinskim pumpama zabilježene od kraja februara, što pokazuje da tržište i dalje bilježi određene oscilacije, ali i mogućnost povoljnijih ponuda za potrošače.

    Očekuje se dodatno pojeftinjenje goriva

    Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je ranije za “Nezavisne novine” da se u ovoj sedmici očekuje pojeftinjenje od pet do 10 feninga po litru.

    On je istakao da su cijene goriva u posljednja dva mjeseca niže za približno jednu marku po litru.

    Na jednoj benzinskoj pumpi u Banjaluci navode da litar benzina trenutno košta 2,79 KM, dok je cijena dizela 2,86 KM.

    Potrošači traže pad cijena i ostalih proizvoda

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, istakla je za “Nezavisne novine” da su potrošači zadovoljni padom cijena goriva.

    “Primetan je pad cena goriva, što svakako pozdravljamo. Međutim, ono što nas brine jeste činjenica da nije došlo do snižavanja cena drugih proizvoda koji su ranije poskupeli upravo zbog rasta cena goriva”, kazala je Šešlija.

    Kako je rekla, potrošači se nadaju da će cijene goriva nastaviti da padaju, ali i da će cijene ostalih proizvoda krenuti silaznom putanjom.

    “Ako se prisjetimo perioda od prije dva ili tri mjeseca, kada su cene goriva rasle, rasle su i cene drugih proizvoda, uključujući hranu i osnovne životne namirnice. Sada, kada gorivo pojeftinjuje, cene tih proizvoda uglavnom ostaju iste i malo ko razmišlja o njihovom snižavanju. Građani se nadaju da će i cene ostalih proizvoda krenuti nadole”, zaključila je Šešlija.

    Subvencija od 10 feninga ostaje na snazi do 15. jula

    Naime, Vlada Republike Srpske je na sjednici održanoj 1. aprila 2026. godine donijela odluku o direktnoj podršci, kojom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog benzina i dizel goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj, a ova mjera je produžena do 15. jula.

    Nafta na svjetskim berzama pala na najniži nivo u tri mjeseca

    Cijene nafte na svjetskoj berzi u utorak su ostvarile blagi pad, pa se sirova nafta prodaje za 73 dolara po barelu, a cijena Brent nafte za 77 dolara.

    Ovo je najniži nivo cijena u posljednja tri mjeseca zahvaljujući znacima napretka u američko-iranskim mirovnim pregovorima, koji su ublažili zabrinutost u vezi snabdijevanja.

     

  • Trivić: Trinaesta plata dobra podsticajna mjera Vlade Srpske

    Trivić: Trinaesta plata dobra podsticajna mjera Vlade Srpske

    Uvođenje 13. plate dobra podsticajna mjera od strane Vlade Republike Srpske rekao je Potpredsjednik Unije poslodavaca Saša Trivić.

    – Svaka plata koja nije zarađena već administrativno povećana proizvodi inflaciju i sa jedne strane oni koji plaćaju finalne proizvode plaćaju ih skuplje, a sa druge strane oni koji trebaju da izvoze u svoj proizvod sve manje su konkurentni. To je problem naše strukture privrede jer nismo dovoljno automatizovani i nismo dovoljno produktivni – naveo je Trivić.

    Trivić komentarišući mogućnost uvođenja 13. plate kaže da je to samo opcija za onoga ko ima sredstva da je isplati.

    – Pomoć plate bi se ogledala u tome da 13. plata bude neoporeziva, što znači da će za radnika biti 50 odsto veća ako za onog poslodavca koji može – kaže Trivić.

    Danko Ružičić sekretar Saveza sindikata Republike Srpske kaže da i Unija i Savez sindikata razgovaraju pojedinačno sa Vladom Srpske, a posljednji razgovor Saveza bio je prije osam dana.

    – Mi smo došli do određenih rezultata i dogovora, ali mi još uvijek nismo sjeli da razgovaramo o pitanjima ovim i način na koji popraviti materijalni status radnika – kazao je Ružičić.

    Ističe da podržava pomoć Vlade Republike Srpske prerađivačkoj industriji Republike Srpske kroz razne vidove subvencija, posticaja ali da je dobit privrednih subjekata u Republici Srpskoj bila veća u 2025. godini za 19 odsto, a da je rast plata išao za devet odsto.

  • Kako je Kina spriječila skok cijene nafte na 200 dolara

    Kako je Kina spriječila skok cijene nafte na 200 dolara

    Dok Sjedinjene Američke Države i Iran vode pregovore o trajnom otvaranju Hormuškog moreuza i obnovi nesmetanog izvoza bliskoistočne nafte, dalji razvoj situacije na svjetskom energetskom tržištu mogao bi u velikoj mjeri zavisiti od Kine, iako ona nije direktan učesnik pregovora.

    Kina, kao drugi najveći potrošač nafte na svijetu, posljednjih mjeseci je koristila različite mehanizme kako bi zaštitila domaće tržište od posljedica rata u Iranu, koji je poremetio isporuke više od 11 miliona barela nafte dnevno. Smanjenjem uvoza, oslanjanjem na velike zalihe i ubrzanim korišćenjem alternativnih izvora energije, kineske vlasti uspjele su da ublaže rast cijena, a time indirektno utiču i na stabilnost globalnog tržišta.

    Iako su pojedini analitičari tokom sukoba upozoravali da bi cijena nafte mogla dostići i 200 dolara po barelu, takav scenario se nije ostvario. Uprkos procjenama da je tržište ostalo bez više od milijardu barela nafte, cijene su ostale pod kontrolom. Mnogi stručnjaci smatraju da je upravo Kina odigrala ključnu ulogu u sprečavanju ozbiljnijeg poremećaja.

    – Kina je djelovala kao svojevrsni amortizer za ostatak Azije, a samim tim i za svjetsku ekonomiju – ocijenio je Dan Volter iz energetskog istraživačkog centra Ember.

    Cijena nafte tipa Brent početkom sedmice pala je ispod 78 dolara po barelu zbog očekivanja da će Hormuški moreuz uskoro biti ponovo otvoren za redovan pomorski saobraćaj. Prije izbijanja sukoba između SAD, Izraela i Irana, Brent se trgovao za manje od 70 dolara, dok je početkom maja dostigao najviši nivo u posljednje četiri godine – 114 dolara po barelu.

    Analitičari francuske banke Sosijete Ženeral navode da je reakcija tržišta tokom ove krize neuobičajena. Dok je naftni embargo iz 1973. godine, uz pad globalne ponude od sedam odsto, doveo do rasta cijena od čak 134 procenta, sadašnji poremećaj zahvatio je približno 14 odsto svjetske ponude, ali bez sličnih posljedica po tržište.

    Upravo zbog toga stručnjaci Kinu nazivaju „nevidljivom rukom“ koja održava ravnotežu na tržištu. Procjenjuje se da je Peking smanjio uvoz za oko tri miliona barela dnevno, što približno odgovara ukupnoj dnevnoj potrošnji Japana.

    Takav potez omogućen je zahvaljujući velikim rezervama koje je Kina stvarala prethodnih godina kupujući jeftiniju naftu iz Rusije i Irana. Prema procjenama, kineske strateške i komercijalne rezerve trenutno premašuju milijardu barela.

    Dodatno, kineske vlasti ograničile su izvoz prerađenih naftnih derivata kako bi prioritet dali domaćem tržištu, čime je smanjena potreba za novim uvozom sirove nafte.

    Važan faktor predstavlja i ubrzana elektrifikacija saobraćaja. Danas je svaki drugi novi automobil prodat u Kini vozilo na novu energiju. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da su električna vozila prošle godine smanjila kinesku potrošnju nafte za oko milion barela dnevno.

    Nakon višemjesečnih strahovanja od velike energetske krize, Međunarodna agencija za energiju sada upozorava na suprotnu mogućnost. Ukoliko se proizvodnja na Bliskom istoku normalizuje i Hormuški moreuz bude potpuno otvoren, svjetsko tržište moglo bi se suočiti sa viškom nafte.

    Prema procjenama IEA, globalna ponuda naredne godine mogla bi premašiti potražnju za čak 4,7 miliona barela dnevno.

    Istovremeno, energetska nestabilnost dodatno je podstakla ulaganja u obnovljive izvore energije. Kina je u martu ostvarila rekordan izvoz proizvoda iz sektora čiste energije, što mnogi analitičari vide kao važan korak u procesu globalne dekarbonizacije.

    Potpuno otvaranje Hormuškog moreuza značilo bi i povratak oko 100 miliona barela trenutno blokirane nafte na tržište. Očekuje se da će Iran nastojati da brzo poveća proizvodnju, posebno ukoliko dođe do ublažavanja ili ukidanja američkih sankcija.

    Međutim, iranska nafta mogla bi izgubiti dio privlačnosti za kineske kupce, koji su je do sada nabavljali po znatno nižim cijenama od tržišnih.

    Kako su brojne države već obezbijedile dovoljne količine nafte za ljetni period, analitičari smatraju da bi Kina ponovo mogla postati ključni kupac eventualnih viškova. Ostaje da se vidi pod kojim uslovima i po kojoj cijeni će Peking biti spreman da ih preuzme.

  • Nova Željezara Zenica pred ključnim odlukama, između stečaja i oporavka

    Nova Željezara Zenica pred ključnim odlukama, između stečaja i oporavka

    Nakon što je Vlada Federacije BiH imenovala vanrednu upravnicu u Novoj Željezari, nadležni sud bi uskoro trebalo da verifikuje to imenovanje, dok je za 25. jun zakazano ročište u vezi sa stečajnim postupkom koji je ranije predložila uprava kompanije.

    Kazao je to za “Nezavisne novine” Rašid Fetić, predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica, ističući da se radnici trenutno nalaze u svojevrsnom vakuumu i čekaju odluke suda i nadležnih institucija.

    Radnici se nadaju pokretanju proizvodnje u septembru

    “Radnici se nadaju da bi proizvodnja u Novoj Željezari mogla ponovo biti pokrenuta u septembru”, rekao je Fetić.

    On pojašnjava da radnici podržavaju aktivnosti pokrenute kroz poseban zakon o Željezari, naglašavajući da je cilj sačuvati fabriku, radna mjesta i omogućiti nastavak proizvodnje.

    “Raspoloženje je sigurno bolje nego prije mjesec dana, kada se intenzivno govorilo o gašenju i zatvaranju fabrike. Radnici podržavaju odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i pozdravljaju poteze koji imaju za cilj spas Željezare, očuvanje radnih mjesta i, u konačnici, industrije u Federaciji BiH”, rekao je Fetić.

    Vanredni upravnik kao ključni korak

    Govoreći o narednim koracima, istakao je da će jedan od ključnih trenutaka biti imenovanje vanrednog upravnika, koji će preuzeti upravljanje kompanijom i odgovornost za donošenje važnih odluka.

    “Vanredni upravnik će imati sve nadležnosti i preuzeti odgovornost za vođenje kompanije. Potrebno je formirati kvalitetan tim, nastaviti saradnju sa institucijama i krenuti u nabavku sirovina kako bismo najkasnije do jeseni ponovo potpalili visoku peć”, kazao je Fetić.

    Dodao je da Sindikat ne razmišlja samo o trenutnom rješavanju problema, već i o dugoročnoj budućnosti jednog od najvažnijih industrijskih giganata u zemlji.

    “Ne razmišljamo kratkoročno. Vjerujemo u budućnost Željezare. Uz određena ulaganja i stručne ljude moguće je osigurati njen opstanak. Najvažnije je da postoje ljudi koji žele sačuvati ovu fabriku”, poručio je.

    Fetić je naveo da radnici i dalje obavljaju neophodne aktivnosti u pogonima te da će za ponovno pokretanje proizvodnje biti potrebno osigurati znatna sredstva za nabavku osnovnih sirovina.

    “Radnici su iskoristili dio godišnjeg odmora, ali su se vratili u fabriku i rade ono što je potrebno. Najveći izazov biće nabavka koksa i rude, za šta će biti potrebno između 50 i 60 miliona KM. Nakon toga možemo osigurati proizvodnju za naredna dva do tri mjeseca”, rekao je.

    Prema njegovim riječima, dodatna ulaganja biće potrebna i u postojeće proizvodne kapacitete.

    “Na visokoj peći i u Čeličani postoji oprema i materijal koji zahtijevaju određena ulaganja u narednom periodu. Vjerujem da bismo novu godinu mogli dočekati u znatno pozitivnijoj atmosferi i sa jasnijom perspektivom za fabriku”, kazao je Fetić.

    Radnici vjeruju u opstanak Željezare

    Osvrćući se na postupak pred sudom, rekao je da očekuje profesionalno postupanje institucija te da bi cijeli proces konačno trebalo da bude okončan.

    “Nemam razloga ni da vjerujem ni da ne vjerujem sudu. Oni treba da postupaju po svojoj savjesti i ovu agoniju privedu kraju”, poručio je.

    Među zaposlenima i dalje prevladava uvjerenje da treba vjerovati u opstanak fabrike, iako konačan ishod zavisi od sudskih i institucionalnih odluka.

    “Stečaj nije dobra opcija i smatramo da nije osnovan. Vrijeme će pokazati”, kazao je Fetić, dodajući da i u slučaju otvaranja stečajnog postupka očekuju da on bude vođen na način koji bi omogućio nastavak proizvodnje.

    Podsjetimo, u februaru ove godine pokrenut je prethodni postupak radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečajnog postupka nad Novom Željezarom Zenica.

    Za privremenog stečajnog upravnika imenovan je Jasmin Hadžirašidović iz Zenice.

    U međuvremenu, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je 11. juna Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica.

    Kako je ranije za “Nezavisne novine” rekao Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona, usvajanje zakona predstavlja priliku za oporavak kompanije, ali ne i konačno rješenje njenih problema.

    “Neki ga nazivaju zakonom za spas Željezare, ali ovo je prije zakon za posljednju šansu. Usvajanjem ovog zakona apsolutno nisu riješeni problemi koji su nas doveli u ovu situaciju, ali se otvara nova perspektiva”, kazao je Mujkanović.

    Foto: Nova Željezara/Facebook

  • Pada cijena nafte zbog mirovnog pregovora između SAD-a i Irana, indeksi u blagom padu

    Pada cijena nafte zbog mirovnog pregovora između SAD-a i Irana, indeksi u blagom padu

    Cijene nafte pale su danas nakon što su investitori pozitivno reagovali na znakove napretka u tekućim mirovnim pregovorima između SAD-a i Irana.

    Portal Trejding ekonomiks navodi da je cijena sirove nafte sada oko 76 dolara po barelu, dok je cijena brent nafte oko 80 dolara po barelu.

    Nemački DAX je u pao za 0,35 odsto, moskovski MOEX za 1,96 odsto, francuski CAC 40 za 0,75 odsto, a britanski FTSE 100 za 0,13 odsto.

    Evropski fjučersi gasa za jul su se danas na otvaranju amsterdamske berze TTF prodavali po ceni od 51 evro za megavat-sat ili 505 evra za 1.000 kubnih metara.

    Vrijednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Foreks danas iznosi 1,15 dolara.

    Cijena zlata je porasla je na 4.229,75 dolara za trojsku uncu, a cijena pšenice pala na 6,09 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kilogram).

    Američki berzanski indeks Dau DŽons je porastao je za 0,14 odsto, S&P 500 za 1,08 odsto, a Nasdak za 1,91 odsto.

  • Majska neto plata veća za 8,6 odsto u odnosu na isti mjesec lani

    Majska neto plata veća za 8,6 odsto u odnosu na isti mjesec lani

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u maju iznosila je 1.682 KM i nominalno je veća za 2,4 odsto u odnosu na april, a realno za 3,2 odsto, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    U Zavodu naglašavaju da je prosječna neto plata nominalno veća za 8,6 odsto u odnosu na isti mjesec lani, a realno za 2,7 odsto.

    Prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 2.595 KM.

    Najviša prosječna neto plata isplaćena je u oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti i iznosila je 2.186 KM, a najniža u oblasti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva – 1.278 KM.

    U svim oblastima u maju je zabilježen nominalni rast neto plate u odnosu na isti mjesec lani, od čega najviše kod stručne, naučne i tehničke djelatnosti 19,5 odsto, poljoprivrede, šumarstva i ribolova 14,1 odsto i djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada 12,7 odsto.

    Kada je riječ o cijenama proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju mjerenim indeksom potrošačkih cijena, one su maju bile niže za 0,8 odsto u odnosu na prethodni mjesec, dok su u odnosu na isti mjesec lani bile više za 5,7 odsto.

  • Kineski juan “pojeo” milijarde evra njemačkog rasta

    Kineski juan “pojeo” milijarde evra njemačkog rasta

    Kineska valuta, koju Peking vještački održava niskom, svake godine njemačku privredu košta milijarde dolara izgubljenog rasta, pokazuje nova procjena ekonomista iz Kelna.

    Studija Njemačkog ekonomskog instituta (IW), koju je naručilo Savezno ministarstvo spoljnih poslova Njemačke, pokazala je da bi njemački bruto domaći proizvod (BDP), prilagođen cijenama, mogao biti i do 0,3 odsto veći 2028. godine kada bi juan bio pravedno vrednovan.

    Autori studije naveli su u saopštenju objavljenom u subotu da bi to predstavljalo oko 43 milijarde evra u periodu od 2026. do 2028. godine.

    Za potrebe simulacije, juan je revalorizovan za 40 odsto, što prema mišljenju stručnjaka približno odgovara njegovoj realnoj vrijednosti.

    Institut je zaključio da Peking ne dozvoljava slobodno formiranje kursa, već upravlja valutnim sistemom pod državnom kontrolom, čime namjernim potcjenjivanjem juana kineski izvoz čini jeftinijim, a uvoz skupljim.

    To je jedan od razloga zbog kojih je vrijednost njemačkog izvoza u Kinu značajno opala, dok je uvoz kineske robe naglo porastao, navodi IW. Trgovinski deficit Njemačke sa Kinom porastao je na oko 90 milijardi evra u 2025. godini.

    Prema studiji, korist bi imala i sama Kina, jer bi pravednije vrednovanje juana pomoglo boljem uravnoteženju njene privrede, koja je snažno oslonjena na izvoz.

    Iako bi kineski BDP u početku opao zbog pada izvoza, simulacija predviđa brz oporavak zahvaljujući rastu domaće potražnje. Kako izvoz postaje manje atraktivan, više robe ostaje na domaćem tržištu, što doprinosi snižavanju cijena.

    Stručnjaci IW-a ističu da bi rast domaće potražnje u velikoj mjeri mogao da nadoknadi smanjenje izvoznog suficita u roku od nekoliko godina. Do 2028. godine kineska privreda bi tako gotovo dostigla nivo iz početnog scenarija sa potcijenjenom valutom.

  • Stručnjaci upozoravaju: Građani i privreda platiće cijenu povratka na sivu listu

    Stručnjaci upozoravaju: Građani i privreda platiće cijenu povratka na sivu listu

    Povratak Bosne i Hercegovine na sivu listu Manivala ponovo je otvorio pitanje efikasnosti domaćih institucija u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Prema ocjenama međunarodnih tijela, BiH nije pokazala dovoljan nivo aktivnosti u sprovođenju standarda koji se odnose na zaštitu finansijskog sistema.

    Iako su vlasti imale više prilika da ispune tražene obaveze i otklone nedostatke, evropske institucije zaključile su da napredak nije bio dovoljan. Zbog toga je BiH ponovo svrstana među zemlje koje se nalaze pod pojačanim nadzorom.

    Dio političara pokušao je da umanji značaj ove odluke, ali predstavnici privrede, bankarskog sektora i ekonomski stručnjaci upozoravaju da posljedice neće biti zanemarljive. Očekuje se da međunarodne finansijske transakcije budu sporije, složenije i skuplje nego do sada.

    Nakon odluke Manivala, Centralna banka BiH i entitetske agencije za bankarstvo zajednički su saopštile da je bankarski sektor stabilan, adekvatno kapitalizovan i sposoban da odgovori na izazove. Međutim, stručnjaci ističu da stabilnost sistema ne znači i izostanak negativnih efekata koje nosi status zemlje na sivoj listi.

    Posljedice bi mogli osjetiti i građani i privreda. Od onlajn kupovine do međunarodnog poslovanja kompanija, dodatne provjere i procedure mogle bi dovesti do povećanja troškova i usporavanja platnog prometa.

    Predstavnici vlasti u Republici Srpskoj smatraju da odgovornost za ovakav ishod snose institucije u Federaciji BiH. Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je Srpska ispunila sve potrebne obaveze, dok su, prema njegovim riječima, nadležni organi u Federaciji propustili da sprovedu potrebne reforme.

    Sličan stav iznio je i Gojko Pavlović, docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta za poslovne studije u Banjaluci i član Koordinacionog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti pri Savjetu ministara BiH. On navodi da je Republika Srpska još 2019. godine stvorila uslove za uspostavljanje registra stvarnih vlasnika, dok u Federaciji BiH i Brčko distriktu ta oblast, prema njegovim riječima, nije adekvatno uređena.

    Pavlović objašnjava da Manival procjenjuje dvije ključne oblasti. Prva se odnosi na usklađenost domaćih propisa sa međunarodnim preporukama, dok druga ocjenjuje koliko se ti standardi zaista primjenjuju u praksi.

    Prema njegovim riječima, BiH je uglavnom zadovoljila zakonodavni dio, ali nije ostvarila dovoljno dobre rezultate kada je riječ o praktičnoj primjeni propisa. Upravo zbog toga država je dobila negativne ocjene u segmentima koji se odnose na efikasnost sprovođenja mjera.

    Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da problem nije u zakonima, već u nedostatku političke volje da se postojeći propisi dosljedno primjenjuju. On tvrdi da institucije nisu pokazale dovoljan stepen odlučnosti u procesuiranju slučajeva povezanih sa finansijskim kriminalom.

    Pavlović odbacuje takve tvrdnje, navodeći da se radi o političkim ocjenama, te podsjeća da se finansijske aktivnosti politički eksponiranih lica nadziru strožije nego kod ostalih građana.

    Jedna od glavnih primjedbi Manivala odnosi se na mali broj pravosnažnih presuda za pranje novca povezanih sa političkom korupcijom, organizovanim kriminalom i poreskim utajama. Kao rješenje preporučuje se istovremeno vođenje finansijskih istraga uz krivične postupke kako bi nezakonito stečena imovina mogla biti identifikovana i oduzeta.

    Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić ocijenio je da će odluka Manivala donijeti određene poteškoće, ali da je važno što BiH nije završila na crnoj listi. On je podsjetio da se na sivoj listi nalaze i pojedine evropske zemlje, te naglasio da takav status ne znači blokadu poslovanja.

    Amidžić je istovremeno poručio da su pojedini zahtjevi koji se postavljaju pred BiH povezani sa pitanjima nadležnosti, što je izazvalo dodatne političke polemike.

    S druge strane, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić optužio je ministre iz SNSD-a da su svojim djelovanjem doprinijeli povratku zemlje na sivu listu.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da su reakcije političara pokazale visok nivo međusobnog optuživanja i izbjegavanja odgovornosti. Prema njenoj ocjeni, građanima se pokušava predstaviti kao uspjeh činjenica da BiH nije završila na crnoj listi, iako je povratak na sivu listu ozbiljan signal o problemima u funkcionisanju institucija.

    Ona zaključuje da odgovornost nije moguće pripisati samo jednoj strani, te da politički sukobi i blokade godinama sprečavaju efikasno rješavanje pitanja koja direktno utiču na privredu, finansijski sistem i svakodnevni život građana.

  • Evropske akcije u blagom minusu nakon odlaganja pregovora Irana i SAD

    Evropske akcije u blagom minusu nakon odlaganja pregovora Irana i SAD

    Akcije na evropskim berzama završile su jučerašnje trgovanje u blagom minusu, nakon što su prethodnih dana dostigle rekordne nivoe.

    U međuvremenu, berzanski investitori procjenjuju posljedice odlaganja pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država i kretanja na tržištu energenata, prenio je Trejding ekonomiks, prenosi Bankar.me.

    Panevropski indeks STOXX Europe 600 oslabio je za 0,2 odsto na 636 poena, dok je indeks najvećih kompanija eurozone Euro STOXX 50 pao za 0,3 procenta na 6.302 poena, prenosi Tanjug.rs.

  • Dm povlači proizvod s tržišta BiH: Može biti opasan za djecu

    Dm povlači proizvod s tržišta BiH: Može biti opasan za djecu

    Dm drogerie markt iz predostrožnosti iz prodaje povlači proizvod “babylove silikonska kašika, 2 komada”, a kako navode, razlog je što se prilikom korištenja mogu odvojiti mali dijelovi i predstavljati opasnost za djecu.

    “Povlačenje se isključivo odnosi na proizvod brojeva šarže 2521 i 2532 te GTIN broja 4067796183429. Podatke možete pronaći na pakovanju iznad barkoda. Broj šarže nije vidljiv na samim kašikama. Proizvodi s navedenim brojevima šarže već su povučeni iz prodaje”, naveli su iz dm-a.

    Kako dodaju, s obzirom da broj šarže na samom proizvodu nije vidljiv, oni pozivaju sve kupce koji su već kupili proizvod, bez obzira na broj šarže, da isti prestanu koristiti te da, otvoren ili neotvoren, vrate u najbližu dm trgovinu, gdje će dobiti povrat novca i bez računa.

    “Kvalitet proizvoda i sigurnost kupaca za nas je od velike važnosti. Žalimo zbog ovog događaja i našim kupcima se izvinjavamo zbog nastalih neugodnosti ali i zahvaljujemo na razumijevanju”, poručili su iz dm-a te dodaju da se u slučaju pitanja kupci mogu obratiti na kontakt telefon: 033 778 300.

    Foto: Facebook dm