Kategorija: Ekonomija

Centralna banka BiH značajno je povećala procjene inflacije za ovu godinu, upozoravajući da rast cijena energenata na svjetskom tržištu i izraženi rizici iz međunarodnog i domaćeg okruženja održavaju snažne inflatorne pritiske.

Ukupna inflacija

Prema najnovijim projekcijama, ukupna inflacija mogla bi dostići 6,1 odsto u trećem kvartalu, dok ekonomisti upozoravaju da bi, uz spoljne šokove i neopravdana poskupljenja na domaćem tržištu, rast cijena mogao ostati povišen i do kraja godine.

Inflatorni pritisci pojačani

Iz Centralne banke BiH ističu da su inflatorni pritisci pojačani zbog rasta cijena energenata na svjetskom tržištu, čiji se efekti sve više prelijevaju na domaće cijene.

“Trenutno procjenjujemo da bi ukupna inflacija u prvoj polovini 2026. godine mogla iznositi 5,3 odsto, a temeljna inflacija 4,5 odsto. Očekujemo da će inflatorni pritisci ostati prisutni i u trećem kvartalu, kada bi ukupna inflacija mogla dostići 6,1 odsto, dok bi temeljna inflacija ostala na nivou od 4,5 odsto”, navode iz Centralne banke BiH.

Neizvjesnost

Iz CB BiH upozoravaju da su rizici za dalje kretanje cijena izrazito naglašeni zbog neizvjesnosti u međunarodnom i domaćem okruženju. Za razliku od ranijih godina, Centralna banka ovog puta nije objavila preliminarne procjene inflacije za četvrti kvartal.

Kako navode, trenutni nivo neizvjesnosti i asimetrični rizici otežavaju pouzdano predviđanje kretanja cijena do kraja godine, zbog čega će preciznije projekcije za završnicu 2026. biti poznate u narednim krugovima ekonomskih procjena.

Dvije dimenzije

Ekonomista Igor Gavran ističe za “Nezavisne novine” da inflatorna očekivanja u BiH imaju dvije dimenzije.

“Ako gledamo realne parametre i stvarni rast troškova poslovanja, ne bi trebalo da bude daljeg povećanja cijena, osim u slučaju širenja sukoba na Bliskom istoku i novog rasta cijena goriva”, kazao je Gavran.

Prema njegovim riječima, trajno okončanje sukoba stabilnim mirovnim sporazumom moglo bi dovesti do značajnog pojeftinjenja goriva, a time i do pada cijena drugih proizvoda i usluga.

“Međutim, drugu dimenziju čine unutrašnji faktori rasta cijena, gdje dominiraju pohlepa i zloupotreba tržišnih okolnosti, odnosno povećanje cijena sa malo ili nimalo osnova, čak i kada troškovi poslovanja ne rastu ili se smanjuju”, pojasnio je Gavran.

Dodao je da bi otpornost na spoljne šokove mogla biti ojačana povećanjem strateških rezervi goriva, pokretanjem prerade nafte u domaćoj rafineriji i razvojem infrastrukture za tranziciju na električna vozila.

“S druge strane, zloupotrebe tržišta i ostvarivanje ekstra profita moguće je suzbiti jedino odlučnijim kontrolama cijena, strožim kaznama i dodatnim oporezivanjem, ali vlasti zasad ne pokazuju namjeru da preduzmu takve mjere”, rekao je Gavran.

On smatra da je bojazan od zadržavanja ili čak dodatnog rasta inflacije opravdana, iako bi njeni efekti mogli biti ublaženi adekvatnim djelovanjem nadležnih institucija.

Istovremeno, CB BiH procjenjuje da je godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu 2026. godine iznosio 2,1 odsto, što je identično brzoj procjeni objavljenoj u martu.

Sadašnje projekcije

U odnosu na martovski krug procjena, sadašnje projekcije ne donose značajnije promjene u kratkoročnim izgledima ekonomskog rasta, potvrđujući očekivanja o umjerenoj dinamici privredne aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Preliminarna procjena godišnje stope rasta realnog BDP-a za drugi kvartal 2026. godine iznosi dva odsto. Najveći doprinos rastu daje sektor usluga, dok je doprinos prerađivačke industrije negativan usljed slabe spoljne tražnje i povišenih troškova proizvodnje.

Nafta je u petak zvanično završila u padu i zabilježila treću sedmicu gubitaka, ali je poslije zatvaranja berze poskupjela zbog vijesti o američkom napadu na Iran.

Vijest je objavljena samo nekoliko minuta prije završetka elektronskog trgovanja nakon redovnog radnog vremena, zbog čega trgovci nisu imali mnogo vremena da reaguju. Napad je izveden kao odgovor na iranski napad od četvrtka na komercijalni brod koji je prolazio kroz Hormuški moreuz.

“Lopta je sada u dvorištu Irana”
SAD su, kako je ocijenio Tarik Zahir, upravljački partner u kompaniji Tajk kepital advajzors (Tyche Capital Advisors), posegnule za “tipičnom stranicom iz priručnika”, prema kojoj moraju nešto da urade kao odgovor na iransku agresiju, ali tako da to bude “brz napad na ograničene ciljeve”, nakon čega bi se nastavili mirovni pregovori.

“Lopta je sada u dvorištu Iranaca”, rekao je Zahir za Marketvoč (MarketWatch) kasno u petak poslijepodne.

Prema njegovim riječima, ako Teheran nastavi da gađa brodove u moreuzu ili zatvori taj plovni put, očekuje da će američki predsjednik Donald Tramp u jednom trenutku izgubiti strpljenje i da bi mogao uslijediti veći napad.

Nafta izgubila više od 20 odsto od početka mjeseca
Fjučers ugovor za američku laku naftu WTI, sa isporukom u avgustu, na kraju trgovanja nakon radnog vremena iznosio je 70,24 dolara po barelu, što je rast u odnosu na dnevno zatvaranje od 69,23 dolara.

Cijene su tokom redovne sesije pale 3,7 odsto, dok su na sedmičnom nivou izgubile 8,7 odsto, prema podacima Dau Džons market data (Dow Jones Market Data).

Avgustovski ugovor za naftu brent iznosio je 72,98 dolara, nakon što je porastao u odnosu na nivo zatvaranja od 71,99 dolara. Brent je u petak zabilježio pad od 4,3 odsto, a na sedmičnom nivou gotovo 11 odsto.

Oba referentna tipa nafte zabilježila su treću uzastopnu sedmicu gubitaka, pri čemu su od početka mjeseca oba pala za više od 20 odsto.

Analitičari: Cijene su pale prebrzo
Tramp je ranije u petak u objavi na društvenim mrežama potvrdio da je Iran prekršio sporazum o prekidu vatre sa SAD napadom na brod u Ormuskom moreuzu.

Pojedini analitičari smatraju da su cijene nafte pale prebrzo, imajući u vidu da neizvjesnost i dalje traje.

Cijene nafte će i dalje biti nestabilne – rekao je Zahir prije američkog udara, dodajući da su “pale previše i prebrzo”.

On je ocijenio da je primirje “veoma krhko” i da trgovci treba da očekuju nastavak nestabilnosti zbog rizika od novih vijesti, sve dok ne bude postignut čvrst sporazum i dok Ormuski moreuz ne bude potpuno otvoren, bez naplate taksi.

Kolin Češinski, glavni tržišni strateg u kompaniji SIA velt menadžment (SIA Wealth Management), naveo je da je sirova nafta bila “glavni pokretač” među robama u reakcijama na vijesti o ratu sa Iranom. Kako je objasnio, cijene nafte su na početku sukoba rasle brže od cijena benzina i drugih roba, a zatim su i brže vodile pad.

I dalje neizvjesnost oko Hormuškog moreuza
Cijene nafte su u četvrtak nakratko porasle nakon što je Iran nagovijestio da pooštrava kontrolu nad Ormuskim moreuzom. Iranske vlasti tada su poručile da će se prema brodovima koji ne budu pratili odobrene rute “postupati u skladu s tim”.

Pitanja o slobodnom prolasku brodova kroz moreuz i dalje su otvorena. Blumberg (Bloomberg) je u petak objavio da je Oman evropskim zvaničnicima saopštio da bi brodovima mogla biti naplaćivana određena taksa za prolazak kroz taj plovni put.

Kvota za zapošljavanje stranih radnika u Republici Srpskoj povećana je za tačno 1.000, od čega se kvota od 300 odnosni na produženje ranije izdatih radnih dozvola, a od 700 na novo zapošljavanje.

Naime, Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti na Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2026. godinu.

Tako je kvota za produženje ranije izdatih radnih dozvola povećana sa 500 na 800, a za novo zapošljavanje sa 1.500 na 2.200.

Prema riječima Zorana Škrebića, predsjednika Unije poslodavaca Republike Srpske, povećanje kvota može i da ohrabruje “jer znači da se privreda pomalo oporavlja”.

U kojim djelatnostima najviše nedostaje radnika?

“To je još uvijek daleko od dobrog stanja. Ono što je bitno napomenuti jeste da je u svim djelatnostima primjetan nedostatak radne snage, od nekvalifikovanih radnika do visokokvalifikovanih radnika. Najizraženiji nedostatak je u Banjaluci jer je tu velika koncentracija, kako ljudi, tako i privrede, naročito građevinarstva. Dosta je veliki zahtjev za radnicima, majstorima iz oblasti građevinarstva. To ne umanjuje potrebu i značaj onih koji su neophodni u svim drugim djelatnostima, a naročito u prerađivačkoj industriji”, ističe on.

Kako govori Škrebić u razgovoru za “Nezavisne novine”, nije isključeno da u narednom periodu dođe i do novih zahtjeva za povećanje kvota, ali to će zavisiti od privredne aktivnosti.

Prema podacima koji su objavljeni na sajtu Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, u Srpskoj su do sada u 2026. godini izdate 1.082 radne dozvole stranim državljanima.

Zašto su strani radnici sve potrebniji Republici Srpskoj?

Škrebić je objasnio i zašto su Republici Srpskoj potrebni strani radnici.

“Slobodno mogu da kažem jedan od razloga, a to pokazuje i zvanična statistika, da mi svake godine imamo oko 15.000 penzionera i 9.000 mladih ljudi koji završavaju srednju školu, i to je automatski nedostatak koji se pojavljuje svake godine”, objašnjava on.

Međutim, prema njegovim riječima, problem nedostatka radne snage nije samo prisutan u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini, već i u regionu i cijeloj Evropi.

“Ukoliko budemo jedini plovili uzvodno, mislim da ćemo imati dosta veliki problem koji se tiče kompletne ekonomske aktivnosti, a kada tu dođe problem, onda je problem u svim segmentima i društvenog, i kulturnog, i sportskog života”, ističe Škrebić za “Nezavisne novine”.

Ko utvrđuje kvotu radnih dozvola?

Inače, iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske ističu za “Nezavisne novine” da radne dozvole stranim državljanima i licima bez državljanstva se izdaju na osnovu Zakona o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva, a godišnju kvotu radnih dozvola za Republiku Srpsku utvrđuje Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje uz saglasnost Vlade Republike Srpske.

Zabrana izvoza pilećeg mesa iz BiH u EU ukida se od 30. juna, izjavio je pomoćnik ministra za veterinarstvo Republike Srpske Negoslav Lukić.

Lukić je podsjetio da je zabrana trajala četiri mjeseca, odnosno od kada je ustanovljen ptičiji grip na podruju opštine Petrovo.

– Ukidanje zabrane izvoza pilećeg mesa od velikog je značaja za domaće proizvođače – rekao je Lukić.

Ptičiji grip na području opštine Petrovo evidentiran je u februaru, dok su zone nadzora ukinute početkom aprila, od kada se i očekivao povratak izvoznog statusa pilećeg mesa na tržište EU.

Peradarstvo je jedina grana stočarstva u BiH koja ima suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Opštinski sud u Zenici danas nije donio odluku o sudbini Nove Željezare Zenica, iako izvještaj privremenog stečajnog upravnika ukazuje da su ispunjeni svi uslovi za otvaranje stečaja nad ovim preduzećem.

Glavnim pretresom rukovodila je sutkinja Sanja Pavlić, koja je nakon saslušanja kompletnog izvještaja privremenog stečajnog upravnika Jasmina Hadžirašidovića najavila da će odluku donijeti u naredna tri dana.

Hadžirašidović je,  istakao kako ostaje pri svim navodima iz izvještaja koji je sačinio na zahtjev ovog suda, u kojem je naveo da postoje svi uslovi za otvaranje stečaja nad ovim preduzećem, a koje zahtijeva potpunu reorganizaciju i prekid integralne proizvodnje čelika, koja je i obustavljena nedavnim gašenjem ili prestanka rada pogona Visoka peć, Aglomeracija i Čeličana.

Preduzeće se, istakao je, nalazi u stanju platežne nesposobnosti, a povjerioci potražuju oko 317.307.000 KM, od čega je 240.000.000 KM dospjelih te još 77 miliona KM nedospjelih potraživanja.

Najveći povjerioci su Ferrum iz Zvornika sa 160 miliona, Nova Ljubija Prijedor sa 69 miliona, Pavgord s 41 milion KM, Elektroprivreda BiH s 8,2 miliona, Toplana Zenica sa 6,5 miliona KM, Messer BiH s 5,4 miliona, Energoinvest sa 4,65 miliona KM.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, koja je nedavno sačinila Prijedlog zakona o postupku vanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica, kojeg su usvojili i zastupnici oba doma Parlamenta FBiH, ima planove za očuvanje integralne proizvodnje čelika u Zenici i BiH te je nedavno,Opšinskom sudu Zenica, za vanrednu upravnicu predložila dugogodišnju radnicu ovog preduzeća Senu Šaranović.

Vlada Republike Srpske povećala je kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2026. godinu.

Na današnjoj sjednici Vlada je dala saglasnost na izmjene Odluke o utvrđivanju kvota, kojima je broj radnih dozvola za produženje već izdatih dozvola povećan sa 500 na 800, dok je kvota za novo zapošljavanje povećana sa 1.500 na 2.200.

Naime, pored ove odluke Vlada Republike Srpske je danas, 25. juna, na 16. sjednici donijela Uredbu o objedinjenom izvještaju o poslovanju javnih preduzeća.

“Osnovni razlog za donošenje ove uredbe jeste potreba da se na jedinstven i precizan način urede sadržaj, način izrade, rokovi i postupak dostavljanja objedinjenog izvještaja o poslovanju javnih preduzeća”, navode iz Vlade.

Takođe, Vlada je donijela i Uredbu o Jedinstvenom informacionom sistemu za koordinaciju nadzora javnih preduzeća u Republici Srpskoj, a usvojen je i Nacrt programa javnih investicija Republike Srpske za period 2027-2029. godina.

Cijene nafte i danas su ostvarile blagi pad, pa se sirova nafta prodaje za 69,4 dolara po barelu, a Brent nafta za 72,6 dolara.

Cijene se približavaju vrijednostima koje su zabilježene prije početka sukoba na Bliskom istoku, jer je sve veći broj tankera nastavio plovidbu kroz Ormuski moreuz usljed napretka u mirovnim pregovorima između SAD-a i Irana, piše Trejding ekonomiks.

Cijena zlata pala je na 3.993,49 dolara za trojsku uncu (trojska unca iznosi 31,10 grama), a cijena pšenice je 586,79 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg) što je za 1,04 više nego u srijedu.

Vrijednost evra u odnosu na dolar danas iznosi 1,14 dolara.

Statistički podaci za maj pokazuju blagi pozitivni trend rasta plata. Ali, situacija se razlikuje od sektora do sektora.

Najnoviji podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je prosječna neto plata isplaćena u maju iznosila 1.682 KM. Ova cifra predstavlja nominalni rast od 2,4% u odnosu na april.

Tradicionalno profitabilni sektori i dalje drže liderske pozicije, a u maju su titulu najplaćenijih preuzeli stručnjaci. U oblasti stručne, naučne i tehničke djelatnosti prosječna neto plata iznosila je 2.186 KM.

Zato radnici u uslužnim djelatnostima i dalje najteže krpe kraj s krajem.

-Najniža prosječna neto plata u maju 2026. godine isplaćena je u području Djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, 1.278 KM – podaci su Republičkog zavoda za statistiku.U maju ove godine, u odnosu na maj 2025, u svim područjima zabilježen je nominalni rast neto plate, od čega najviše u područjima Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 19,5%, Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 14,1% i Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada 12,7%. –

Cijena sirove “brent” nafte prvi put je ispod 76 dolara od 2. marta, pokazali su podaci sa tržišta.

Fjučersi za septembar pojeftinili su u 5.09 časova za 1,08 odsto, na 75,97 dolara po barelu.

Cijena fjučersa je nešto kasnije ponovo porasla na 76,11 dolara po barelu.