Kategorija: Ekonomija

BiH već godinama bilježi spoljnotrgovinski deficit koji se mjeri u milijardama, tako što izvozi polugotove proizvode s niskom dodanom vrijednošću, a uvozi gotove proizvode po mnogo višim cijenama. Sve ovo ne brine predstavnike vlasti, jer se oni bave samo politikom, dok im se ekonomija zemlje svodi na zaduživanja.

BiH je od 2020. godine u spoljnotrgovinskoj razmjeni s inostranstvom ostvarila deficit od čak 70 milijardi maraka.

Negativan trend nastavio se i ove godine, jer je BiH u prva četiri mjeseca ostvarila izvoz od skoro šest milijardi maraka. Iako je taj izvoz veći u odnosu na isti period prošle godine, to nije bilo dovoljno jer je BiH istovremeno uvezla robu u vrijednosti od preko 10 milijardi maraka, čime je stvoren deficit od preko četiri milijarde maraka.

„Povećanje spoljnotrgovinskog deficita BiH rezultat je kombinovanog djelovanja bržeg rasta uvoza u odnosu na izvoz, pada izvoza na tržišta CEFTA-e te smanjenja izvoza energenata, uz istovremeni rast troškova uvoza mineralnih goriva o kojima je BiH zavisna.

Evropska unija dodatno učvršćuje poziciju glavnog izvoznog tržišta BiH, dok visoka uvozna zavisnost i dalje ostaje osnovni strukturni uzrok rasta spoljnotrgovinskog deficita“, saopšteno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević ističe da su glavni problemi spoljnotrgovinskog deficita BiH strukturne slabosti, koje se ogledaju u tome da izvozimo poluproizvode s nižim cijenama, a uvozimo finalne s mnogo višom vrijednošću.

„Taj visoki trgovinski deficit reper je nekonkurentnosti naše proizvodnje. Nismo u stanju da zadovoljimo domaću tražnju konkurentnim domaćim proizvodima nego ih uvozimo, i na taj način dolazi do odliva dijela potrošnje našeg stanovništva prema zemljama iz kojih dolaze ti proizvodi“, rekao je Mlinarević.

Ekonomski analitičar Svetlana Cenić kaže da je još veći problem to što nikoga od predstavnika vlasti ne zanima ovaj problem, kao ni činjenica da se gasi teška industrija.

„Ovdje se ništa ne preduzima, osim što se zadužuje i živi od danas do sutra. Ono, hajde da vidimo koliko su se povećali prihodi zato što je inflacija ogromna, i daj da vidimo kako namaći pare za budžet, kako kupiti izbore, a ove odgovore niko ne daje niti hoće da ih nađe. Kad saberete svo njihovo znanje o ekonomiji, to je ‘Gospode Bože’.

A onaj ko misli da se politika može odvojiti od ekonomije, taj nema pojma ni o čemu, jer politika je ta koja diktira tempo ekonomiji, a kako ga diktira, to možemo vidjeti po stanju u državi“, zaključila je Cenićeva.

Kada posmatramo izvoz iz BiH, postoji dio u kojem „prednjačimo“: izvozimo obrazovane, talentovane, vrijedne i mlade ljude koji doprinose poboljšanju ekonomije i života u zemljama u koje odlaze trbuhom za kruhom. Tako ono što su oni tamo stvorili svojim znanjem i radom, kasnije uvozimo u BiH i to papreno plaćamo.

Način na koji građani danas plaćaju račune, šalju novac ili obavljaju online kupovinu uskoro bi mogao doživjeti značajne promjene.

Pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske na 39. posebnoj sjednici zakazanoj za 7. jul naći će se paket od četiri međusobno povezana zakona koji bi trebalo da izmijene dosadašnje funkcionisanje platnog sistema. U pitanju su novi Zakon o platnim uslugama, izmjene Zakona o elektronskom novcu, Zakona o unutrašnjem platnom prometu i Zakona o mikrokreditnim organizacijama.

Iako su zakoni tehničke prirode, njihova primjena u praksi mogla bi donijeti veći izbor pružalaca usluga, jaču konkurenciju i razvoj novih digitalnih rješenja na finansijskom tržištu.

Najveća promjena odnosi se na otvaranje tržišta platnih usluga, koje više ne bi bilo gotovo isključivo u rukama banaka. Novi okvir omogućava da, pored banaka, usluge plaćanja nude i platne institucije, izdavaoci elektronskog novca, pojedine mikrokreditne organizacije, javni poštanski operatori, kao i specijalizovani pružaoci usluga koji mogu omogućavati pristup računima ili iniciranje plaćanja.

U praksi to znači ulazak većeg broja igrača na tržište, što bi trebalo da poveća konkurenciju i utiče na kvalitet i cijenu usluga.

Značajne promjene predviđene su i za mikrokreditne organizacije, koje bi, uz dozvolu Agencije za bankarstvo Republike Srpske, mogle proširiti svoje djelovanje. Pored kreditiranja, dobile bi mogućnost izdavanja elektronskog novca i pružanja platnih usluga, čime bi postale aktivniji učesnici u digitalnom finansijskom sektoru.

Time bi građani dio usluga, koje su ranije bile dostupne isključivo kroz banke, mogli koristiti i kod drugih finansijskih institucija koje ispune zakonske uslove, uz cilj jačanja konkurencije i širenja bezgotovinskog plaćanja.

Jedna od novina odnosi se na objedinjavanje finansijskih informacija. Korisnici koji imaju račune u više banaka mogli bi, uz svoju saglasnost, da vide sve račune na jednoj platformi, bez potrebe za korištenjem više aplikacija.

Uvedena je i mogućnost tzv. iniciranja plaćanja, što znači da bi se kupovina putem interneta ili plaćanje računa moglo izvršavati direktno sa bankovnog računa, bez upotrebe platnih kartica, ako korisnik to odobri.

Izmjene Zakona o elektronskom novcu dodatno šire ulogu institucija koje ga izdaju. One bi, osim izdavanja elektronskog novca, mogle pružati i druge platne usluge, upravljati platnim sistemima i, u određenim slučajevima, nuditi kreditne proizvode povezane sa platnim transakcijama.

To otvara prostor za razvoj digitalnih novčanika, mobilnih aplikacija i fintech rješenja sličnih onima koji su već prisutni u razvijenim evropskim tržištima.

Paket zakona uvodi i jednostavniji mehanizam promjene pružaoca platnih usluga. Ideja je da korisnici lakše nego do sada prelaze iz jedne banke ili institucije u drugu, ukoliko pronađu povoljnije uslove, bez složenih procedura koje su ranije to otežavale.

Veća mobilnost klijenata trebalo bi da poveća konkurenciju među finansijskim institucijama i podstakne bolju ponudu usluga.

Značajna pažnja posvećena je i zaštiti korisnika. Uvode se stroža pravila za sigurnost plaćanja, zaštitu podataka, rješavanje sporova i obezbjeđenje informacionih sistema, kao i obavezna snažna autentifikacija prilikom elektronskih transakcija.

Posebna novina u oblasti unutrašnjeg platnog prometa odnosi se na sprečavanje zaobilaženja blokade računa. Preduzećima koja imaju blokirane račune biće onemogućeno preusmjeravanje sredstava kroz druge račune ili posrednike, a uplaćena sredstva biće usmjeravana na glavni račun radi prinudne naplate.

Cilj ove mjere je zatvaranje prostora za izbjegavanje obaveza prema povjeriocima.

Ako predloženi paket zakona bude usvojen, građani bi u narednom periodu mogli dobiti veći izbor platnih usluga, jednostavnije online plaćanje i lakšu promjenu banke ili finansijske institucije. Istovremeno, očekuje se razvoj digitalnih novčanika, jačanje sigurnosti transakcija i veća transparentnost troškova usluga.

Za privredu bi to značilo moderniji platni sistem, brže finansijske tokove i veći broj dostupnih pružalaca usluga, uz usklađivanje sa savremenim evropskim standardima.

Ukoliko dobije podršku poslanika, ovaj paket zakona mogao bi označiti početak najobimnije reforme platnog sistema u Republici Srpskoj u posljednje dvije decenije, sa potencijalom da promijeni način na koji građani upravljaju novcem i koriste finansijske usluge.

Cijene dizela i benzina na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj u posljednjih nekoliko dana bilježe osjetan pad – sa 2,95 KM pale su na 2,75 KM po litru. Riječ je o jednom od izraženijih pojeftinjenja goriva u skorijem periodu.

Ukupno posmatrano, gorivo je pojeftinilo za oko 20 feninga po litru, odnosno približno sedam odsto u odnosu na prethodni nivo.

Istovremeno, na svjetskom tržištu zabilježen je značajan pad cijene sirove nafte, koja je u određenom periodu izgubila i do 37 odsto svoje vrijednosti u poređenju sa ranijim maksimumima.

Iako bi jeftinije gorivo trebalo da olakša troškove života, taj efekat se za sada ne vidi u cijenama osnovnih životnih namirnica i usluga.

Ekonomisti i udruženja potrošača već duže vrijeme upozoravaju da tržište brzo reaguje na poskupljenja goriva, dok se pojeftinjenja uglavnom ne prenose na krajnje cijene proizvoda.

Za građane, pad cijene goriva ipak donosi određenu uštedu. Vozač koji mjesečno troši oko 100 litara sada plaća približno 20 KM manje nego ranije, što na godišnjem nivou može iznositi i oko 250 KM uštede – dovoljno za dio kućnih računa ili sezonske troškove.

Znatan efekat osjete i prevoznici, taksisti te kompanije iz sektora transporta, kojima i mali pad cijene goriva može značajno smanjiti ukupne operativne troškove.

Međutim, i pored pada cijena na pumpama, cijene prehrambenih i drugih osnovnih proizvoda ostaju uglavnom nepromijenjene. Stručnjaci ističu da se time ponavlja dugogodišnji obrazac u kojem poskupljenja goriva brzo utiču na tržište, dok pojeftinjenja nemaju isti efekat.

Ekonomisti i predstavnici udruženja potrošača navode da trgovci često kao razlog za poskupljenja navode rast troškova goriva, ali da se isti princip rijetko primjenjuje kada gorivo pojeftini.

Predsjednik Udruženja potrošača „Reakcija“ iz Banjaluke, Dušan Srdić, smatra da se radi o ustaljenoj praksi domaćeg tržišta.

„Nažalost, to je već poznat obrazac ponašanja. Kada gorivo poskupi, cijene brzo rastu, ali kada pojeftini, rijetko dolazi do korekcija. Trgovci se očigledno vode logikom da, dok postoji potražnja, nema potrebe za snižavanjem cijena“, naveo je Srdić za „Glas Srpske“.

Podaci sa svjetskih berzi pokazuju da je cijena nafte od početka juna do 1. jula pala sa oko 97,8 na 71,7 dolara po barelu, što je smanjenje od približno 26,7 odsto.

Ako se posmatra duži period, pad je još izraženiji – u odnosu na maj, kada je barel dostizao oko 114 dolara, sadašnja cijena niža je za oko 37 odsto.

Uprkos tome, sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj i dalje raste. Od januara do maja ove godine povećana je za više od 76 KM, odnosno oko 2,7 odsto.

U januaru je za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova četvoročlane porodice bilo potrebno oko 2.835 KM, dok je u maju taj iznos porastao na 2.911 KM, pri čemu je najveći rast zabilježen u kategoriji hrane.

Kupci prve nekretnine uskoro će moći da podnose zahtjeve za povrat plaćenog PDV-a, ali će prije toga morati da prikupe obimnu dokumentaciju propisanu novim pravilnikom.

Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u, kojim je precizno uređena procedura ostvarivanja ovog prava, usvojen je 22. juna. Osim kupca, određena dokumentacija biće potrebna i za supružnika, kao i za ostale članove domaćinstva.

Agent za nekretnine Dragan Milanović pojašnjava da je jedan od osnovnih uslova da podnosilac zahtjeva, ali i članovi njegovog domaćinstva, u posljednjih deset godina nisu bili vlasnici nekretnine na području Bosne i Hercegovine.

Pravo na povrat PDV-a može se ostvariti za stan do 40 kvadratnih metara, uz dodatnih 15 kvadrata za svakog člana domaćinstva. Najveći iznos koji je moguće dobiti po jednom zahtjevu iznosi 24.557 KM.

Za podnošenje zahtjeva neophodno je dostaviti izvod iz matične knjige rođenih, odnosno vjenčanih gdje je primjenjivo, uvjerenje o državljanstvu, potvrdu o prebivalištu, notarski ovjeren ugovor o kupoprodaji, račun sa iskazanim PDV-om, kao i dokaz da je cjelokupan iznos za kupovinu stana uplaćen na račun prodavca.

Pored toga, potrebno je pribaviti potvrde poreskih organa da podnosilac u posljednjih deset godina nije imao promet nekretnina, potvrdu da ne posjeduje drugu nekretninu osim kupljenog stana, dokaz da je nekretnina evidentirana u službenim registrima, ovjerenu izjavu da se radi o prvoj nekretnini (IKPS obrazac), izjavu o članovima domaćinstva, podatke o bankovnom računu na koji će biti izvršen povrat sredstava, kao i saglasnost za obradu ličnih podataka putem ISLP obrasca.

Slična dokumentacija predviđena je i za supružnika, dok će za ostale članove domaćinstva biti potrebni rodni listovi, potvrde o državljanstvu i prebivalištu, uvjerenja koja se odnose na vlasništvo nad nekretninama, kao i dokaz o srodstvu ukoliko ono nije vidljivo iz priložene dokumentacije.

Pravilnik je usvojen na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić tada je izjavio da bi građani kompletnu dokumentaciju trebalo da prikupe za manje od pet dana. Dodao je da je pravilnik mogao biti usvojen još u novembru prošle godine, ali da su, kako je naveo, pojedinci političke interese stavili ispred interesa građana. Prema njegovim riječima, primjena ove mjere koštaće budžet Republike Srpske oko 50 miliona KM.

Priča o uvođenju 13. plate i godišnjih bonusa u Republici Srpskoj dobila je svoj zvanični nastavak kroz surove i neumoljive brojke. Nakon što je Privredna komora RS u analizi za BL portal spustila loptu na zemlju i priznala da dodatnu platu mogu očekivati uglavnom radnici u finansijski stabilnim i uspješnim kompanijama, podaci koje smo dobili iz Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) mnogo toga otkrivaju.

Ove cifre su do kraja ogolile domaće tržište i precizno nacrtale granicu između onih koji plivaju u profitu i onih koji jedva preživljavaju.

Zvanični podaci APIF-a o prošlogodišnjim finansijskim rezultatima potvrđuju da domaća privreda jeste ostvarila istorijski profit, ali da je on neravnomjerno raspoređen, što automatski znači da će krug radnika koji će vidjeti godišnje nagrade ostati dramatično uzak.

Milijarde na računima, ali i hiljade gubitaša

Prema posljednjem finansijskom skeneru u Republici Srpskoj sa pozitivnim finansijskim rezultatom poslovalo je ukupno 8.424 preduzeća. Ova uspješna privredna društva uspjela su da akumuliraju rekordan iznos ostvarene dobiti od skoro četiri milijarde maraka, tačnije 3.822.363.707 KM.

Ipak, druga strana medalje krije ozbiljan minus koji gasi optimizam. Naime, u istom obračunskom periodu, čak 3.323 preduzeća poslovala su negativno. Kada se ove dvije cifre uporede, postaje jasno da skoro svaka treća firma u Srpskoj tone u gubitke i bori se za goli opstanak. U takvim okolnostima, tražiti od njih isplatu 13. plate ili bilo kakvih stimulacija je potpuno nerealno, što potvrđuje raniji stav Privredne komore da privreda ne posluje pod jednakim uslovima.

Ko su poslodavci koji drže ključ od sefa?

Privredna komora RS ranije je istakla da se stabilni sistemi upravljanja ljudskim resursima i redovni bonusi uglavnom vezuju za srednja i veća izvozno orijentisana preduzeća, IT sektor, finansije i razvijeni dio prerađivačke industrije. Podaci APIF-a sada daju precizan uvid u to koliko zapravo imamo takvih, ozbiljnih poslodavaca.

U cijeloj Republici Srpskoj registrovano je svega 2.192 preduzeća koja zapošljavaju više od 10 radnika. Upravo u toj grupi srednjih i velikih preduzeća leži najveći potencijal za uvođenje modernih modela nagrađivanja. Preostali dio uspješnih firmi čine mikro-preduzeća i samostalni biznisi koji često nemaju finansijsku kondiciju za isplatu punih trinaestih plata.

Radnici dobijaju novac samo ako država povuče potez

Ova finansijska slika daje jasan putokaz nadležnima. Sa više od 3,8 milijardi maraka čiste dobiti u džepovima uspješnih firmi, novca za nagrađivanje radnika na tržištu očigledno ima. Međutim, da bi se poslodavci motivisali da taj profit podijele sa zaposlenima i tako ih zadrže na domaćem tržištu, hitno je potreban zakonski okvir koji zagovaraju privrednici.

Ukoliko država omogući dobrovoljni model po kojem bi se dodatna godišnja nagrada isplaćivala potpuno oslobođena poreza i doprinosa, radnici u pomenute 8.424 uspješne firme mogli bi se nadati punom iznosu bonusa. U suprotnom, bez poreskog vjetra u leđa, surove brojke APIF-a jasno poručuju – 13. plata za većinu radnika u Srpskoj ostaće samo pusti san na papiru.

Mercedes-Benc prinuđen je da dodatno pooštri mjere štednje, a najnovija mjera je odgađanje vanredne isplate radnicima koja je dogovorena kolektivnim ugovorom. Taj dodatak trebalo je da bude isplaćen u julu.

Za sada nije poznato o kojem se tačno iznosu radi, ali on obično iznosi 18,4 odsto mjesečne plate. Mercedes je u pismu naveo da strukturni troškovi proizvodnje u Njemačkoj, posebno troškovi rada, više nisu konkurentni u međunarodnom poređenju.

Uprava je istovremeno za naredne sedmice najavila razgovore sa radničkim savjetom o produženju radnog vremena bez dodatne naknade.

Prema kolektivnom ugovoru, zaposleni trenutno rade 35 časova sedmično. Kompanija je navela da je i dalje pod ogromnim pritiskom da smanjuje troškove, jer cijenu svojih proizvoda mora zadržati konkurentnom.

“Uprkos svim našim naporima, stanje u Njemačkoj je dramatično”, saopštila je uprava, dodajući da svaki novi birokratski zahtjev za fabrike u Njemačkoj dodatno pogoršava cjenovnu konkurentnost Mercedesovih automobila.

Mercedes se već duže vrijeme suočava s poslovnim poteškoćama. Poslovni rezultat u prvom kvartalu pao je za 17,2 odsto. Prošle godine prihod je prepolovljen u odnosu na prethodnu godinu, sa 10,4 na 5,3 milijarde evra, pri čemu je i 2024. godina već bila veoma loša.

Poslovanje kompanije opterećuju carine, kretanje deviznih kurseva i sve jača konkurencija na najvažnijem tržištu – u Kini. Zbog toga su promet i profit u kontinuiranom padu.

Mercedes je na ove izazove pokušao da odgovori programom štednje koji je pokrenuo prošle godine.

Smirivanje sukoba na Bliskom istoku dovelo je do pada cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, ali vozači u Republici Srpskoj i dalje ne osjećaju u potpunosti to pojeftinjenje na benzinskim pumpama.

Tokom vrhunca krize gorivo je dostizalo cijenu od gotovo četiri marke po litru, dok se danas dizel prodaje za oko 2,75 do 2,80 KM. Iako je riječ o osjetnom pojeftinjenju u odnosu na najskuplji period, gorivo je i dalje znatno skuplje nego prije eskalacije sukoba, kada je litar dizela koštao oko 2,25 KM.

Istovremeno, cijena sirove nafte vratila se na nivo od približno 75 dolara po barelu, nakon što je krajem aprila dostigla oko 126 dolara, što je bio najviši nivo u posljednje četiri godine.

U Savezu sindikata Republike Srpske smatraju da pad cijene nafte nije adekvatno ispraćen na domaćem tržištu. Ističu da su ranija poskupljenja goriva bila gotovo trenutna, dok sadašnja pojeftinjenja dolaze znatno sporije i u manjem obimu nego što bi to tržišne okolnosti opravdavale.

Zbog toga od nadležnih institucija traže detaljniju kontrolu formiranja cijena i provjeru da li su prethodna poskupljenja bila opravdana, kao i da li postoje uslovi za dodatno snižavanje cijena goriva u skladu sa aktuelnim kretanjima na svjetskom tržištu.

Iz Sindikata upozoravaju da su visoke cijene goriva nakon izbijanja sukoba izazvale lančani rast cijena brojnih proizvoda i usluga, posebno osnovnih životnih namirnica, zbog čega očekuju veću društvenu odgovornost trgovaca i privrede prema građanima koji su, kako navode, podnijeli najveći teret inflacije.

Ekonomista Predrag Mlinarević ocjenjuje da su distributeri goriva djelimično korigovali cijene, ali da to nije dovoljno u odnosu na pad vrijednosti sirove nafte na svjetskom tržištu.

Prema njegovim riječima, kompanije kao razlog navode da ostali troškovi poslovanja nisu smanjeni, ali smatra da takvo objašnjenje ne može dugoročno opravdavati visoke cijene. Zbog toga, ističe, potrebno je analizirati kompletan lanac nabavke i utvrditi da li su marže i troškovi zaista opravdani.

Mlinarević upozorava da se nakon smirivanja tržišta smanjuje i intenzitet inspekcijskih kontrola, zbog čega je, kako kaže, manje pritiska na distributere da dodatno koriguju cijene. Prema njegovoj procjeni, litar dizela trenutno bi trebalo da košta oko 2,30 KM, što znači da vozači na pumpama i dalje plaćaju približno pola marke više.

On ne očekuje da će pad cijene nafte automatski dovesti i do pojeftinjenja hrane i ostalih proizvoda iz potrošačke korpe. Kako navodi, trgovci sada tvrde da gorivo ima mali udio u ukupnoj cijeni proizvoda, iako su upravo rast cijene nafte ranije koristili kao glavni argument za poskupljenja. Rješenje vidi u jačanju konkurencije na tržištu, što bi, smatra, moglo ograničiti neopravdano visoke cijene.

Zabrana izvoza pilećeg mesa iz BiH u EU trebalo bi da bude ukinuta danas, rečeno je u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Pomoćnik ministra za veterinarstvo Republike Srpske Negoslav Lukić ranije je podsjetio da je zabrana trajala četiri mjeseca, odnosno od kada je ustanovljen ptičiji grip na podruju opštine Petrovo.

– Ukidanje zabrane izvoza pilećeg mesa od velikog je značaja za domaće proizvođače – rekao je Lukić za Srnu.

Ptičiji grip na području opštine Petrovo evidentiran je u februaru, dok su zone nadzora ukinute početkom aprila, od kada se i očekivao povratak izvoznog statusa pilećeg mesa na tržište EU.

Peradarstvo je jedina grana stočarstva u BiH koja ima suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Vremenske prilike, izuzetno visoka temperatura vazduha i suša negativno utiču na sve segmente poljoprivredne proizvodnje, biljne i stočarske, rečeno je u prijedorskoj kancelariji Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Viši stručni saradnik Siniša Slijepac rekao je da u ovoj regiji žetva pšenice nije počela u većem obimu.

– Visoka temperatura je stigla u vrijeme kad pšenica trebala da završava sa zrenjem, treba da otpušta vlagu. Zbog vremenskih prilika ovaj proces je prekinut – rekao je on.

Slijepac kaže da je u prijedorskoj regiji, u odnosu na ostatak Republike Srpske, bolja situacija na poljima koja su pod kukuruzom.

– Imali smo bolju situaciju kad su padavine u pitanju. S druge strane, zemljište na sjeverozapadu Srpske bolje zadržava vlagu. Ipak, ovo je prvi toplotni talas i ne znamo kakav će biti nastavak sezone – rekao je on.

Slijepac je objasnio da izrazito visoka temperatura vazduha može imati negativan uticaj u voćnjacima gdje nema navodnjavanja.

– Usljed toplotnog stresa dolazi do poremećaja fiziološkog procesa i biljka smanjuje aktivnost kako bi sačuvala vodu, zbog čega dolazi do usporenog rasta i slabijeg razvoja plodova – rekao je Slijepac i dodao da poseban problem predstavljaju ožegotine, oštećenje pokožice ploda usljed visoke temperature.

On apeluje na proizvođače da svim kulturama obezbijede dovoljne količine vode.

– Kad je u pitanju voćarska proizvodnja treba obezbijediti i dovoljne količine kalijuma koji biljkama pomaže da lakše prevaziđu stres – objasnio je on.

Slijepac je rekao da stočari takođe treba da obezbijede dovoljne količine vode za stoku i sklonište od sunca.