Kategorija: Društvo

  • Pad interesovanja za testove očinstva

    Pad interesovanja za testove očinstva

    Dok su zahtjevi tužilaštava za DNK analize, koje bi trebalo da budu “tačka na i”, a ne polazna stanica u istragama i sudskim postupcima, zatrpali laboratorije Zavoda za sudsku medicinu, interesovanje za utvrđivanje srodstva i očinstva posljednjih godina palo je u drugi plan.

    Specijalista sudske medicine i direktor Zavoda za sudsku medicinu Republike Srpske u kojem, osim obdukcije, mogu da budu urađene skoro sve moguće analize forenzičkih tragova, Željko Karan istakao je da se u posljednje vrijeme značajno povećao broj zahtjeva za DNK vještačenja koje dostavljaju tužilaštva, prije svega zato što se analize sada rade o trošku države.

    – Dok se DNK analiza plaćala, tužilaštva nisu bila zainteresovana, nisu htjela ni da čuju za to. Danas, kada je besplatno, šalju nam ogromnu količinu materijala. Dobijali smo i po 40 uzoraka sa kojih je trebalo da utvrdimo DNK – naveo je Karan i istakao da je u dva slučaja, na bespotrebno DNK vještačenje otišlo oko 30.000 KM koje su mogli da usmjere na bitnije projekte.

    DNK analize, kako kaže, same po sebi, trebalo bi da budu “tačka na i” u rješavanju brojnih slučajeva, a ne polazna stanica, jer se uvijek postavlja pitanje kolika je vjerovatnoća da trag pripada određenoj osobi u odnosu na bilo koju drugu iz populacije.

    Prije skoro deceniju, priča Karan, kada su DNK testovi za utvrđivanje očinstva ušli u široku upotrebu, nastao je pravi “bum”. Danas je taj broj zahtjeva smanjen, a većina analiza radi se u sudskim postupcima, kao i u kriminalističkim istragama i identifikaciji posmrtnih ostataka.

    – Euforije u vezi sa DNK testiranjem su prošle, a praksa se danas odvija na realnom i stručnom nivou. Važno je naglasiti podatak da se u oko 25 odsto testiranih slučajeva osporavanja očinstva sumnja pokaže osnovanom – pojasnio je Karan. Ističe da ovo ne predstavlja opšti populacioni prosjek, već se odnosi isključivo na osobe koje već imaju razlog za sumnju.

    Laboratorije u Zavodu za sudsku medicinu obrađuju od pet do deset slučajeva utvrđivanja srodstva ili očinstva, a najčešće se koriste u brakorazvodnim parnicama.

    – DNK analize se u javnosti najčešće vezuju za utvrđivanje očinstva, ali njihova primjena je mnogo šira. One se koriste i za druge rodbinske veze – kazao je Karan i dodao da se, u praksi, DNK analizama može potvrditi ili osporiti očinstvo, a u određenom broju slučajeva ispostavi se da biološko srodstvo zaista ne postoji.

    Ovaj stručnjak koji svakodnevno sa svojim saradnicima analizira razne biološke, medicinske i druge tragove, kaže da se identifikacija posmrtnih ostataka, naročito onih starih više decenija, često radi poređenjem sa udaljenijim srodnicima, poput braće, sestara, ujaka ili tetaka, pri čemu je statistička tačnost veća što je stepen srodstva bliži.

    – Kod potpunih DNK profila tačnost iznosi i do 99 odsto. Pouzdanost analize u velikoj mjeri zavisi i od kvaliteta uzoraka. Ako su oštećeni, degradirani ili kontaminirani, statistička tačnost opada ili analiza uopšte nije moguća – naveo je za Glas Srpske Karan.

    Ističe da su posebno zahtjevni uzorci kostiju, naročito kada se radi o starim ili loše očuvanim posmrtnim ostacima, jer su humusne kiseline uticale na uzorak.

    – U takvim slučajevima posmrtni ostaci se često pronalaze i više od tri decenije nakon stradanja, zbog čega su uzorci degradirani i nerijetko kontaminirani – pojasnio je Karan i istakao da je, prije svega, potrebno iz koštanog materijala dobiti upotrebljiv DNK profil, što je zahtjevan i dugotrajan proces.

    SERIJE

    Zahvaljujući popularnim serijama poput “CSI” analize DNK su postale naročito poznate, a stvorile su utisak da je dovoljan jedan trag da slučaj bude riješen za nekoliko sati.

    – U praksi uzorci za DNK analizu mogu se uzimati sa različitih bioloških materijala – najčešće iz bukalne sluzi, odnosno brisa unutrašnjosti obraza, ali i iz krvi, pljuvačke, kose sa korijenom, tkiva pa čak i sa predmeta koje je osoba koristila. Kvalitet i očuvanost uzorka presudni su za uspješnost analize, što je daleko od televizijske slike brzih i jednostavnih rezultata – poručio je Željko Karan.

  • Kada sklone plastične zavjese, cigareta postaje prekršaj

    Kada sklone plastične zavjese, cigareta postaje prekršaj

    Piše: Marijana Bogdanović

    Sjedeći u ugostiteljskom objektu prije neki dan, bacih pogled na situaciju oko sebe. Jedna grupa društva tražila je prostor za nepušače, drugi su odmah s ulaznih vrata pitali da li su cigarete dozvoljene, dok je u trećoj skupini bilo podijeljenih — što bi se reklo, „ni tamo ni ovamo“.

    Oklijevali su nekoliko minuta i na kraju su odlučili: idemo u prostor za nepušače, pa ko želi zapaliti cigaretu, neka izađe napolje.

    Jasno je da su ovi razgovori bili dovoljno glasni da sam ih u lokalu s tihom muzikom mogla čuti što mi je i upalilo lampice za dublje razmišljanje: koliko su pušači danas stigmatizovana grupa? Odnosno, da li su posmatrani kao neodgovorni, neobzirni ili „manje zdravi“, pa se prema njima treba odnositi s predrasudama?

    Činjenica je da je u određenim lokalima danas dozvoljeno konzumiranje cigareta, a u pojedinim ugostiteljskim objektima granica između pušača i nepušača povučena je jasno, barem na papiru.  Ipak, ni plastična zavjesa ne može naučiti dim gdje mu je mjesto.

    Zakon o zabrani pušenja u zatvorenom prostoru nije samo zdravstveno, već i društveno pitanje. On ne dijeli samo prostor, već i ljude — na one koji se osjećaju zaštićeno i one koji se osjećaju ograničeno.

    Upravo takva ograničenja u razgovoru najčešće u fokus stavljaju prava i navike, dok se zdravlje pojavi tek kao krajnji argument — onaj kojim se diskusija završava, a ne započinje. Pasivno pušenje, naravno, predstavlja stvarnu opasnost, ali problem nastaje onda kada se briga za zdravlje pretvori u etiketu, a cigareta iz loše navike u dokaz nečije društvene neodgovornosti.

    Pa ko je onda odgovoran — pušač za stolom u ugostiteljskom objektu ili država koja naplaćuje akcize i uredno organizuje legalni uvoz onoga što, zabranom pušenja u zatvorenom prostoru, istovremeno proglašava prijetnjom? Ostaje li ta jednačina između budžeta i zdravlja neriješena?

    Vratimo se zato ponovo na situaciju u lokalu. Kada pušač zapali cigaretu, nerijetko možemo vidjeti kako oni kojima dim smeta jednostavno okrenu glavu. U nekim situacijama, pristojnost podrazumijeva strpljenje, a ponekad ni ta jedna cigareta ne znači dovoljno da bi neko u društvu dobio etiketu „nesavjesnog“.

    Ipak, savjesni ili ne – nove odluke i zabrane stvaraju i nove pritiske, jer duvanski dim više neće biti samo lična navika, nego i društveni prekršaj.

    Nego, kada smo već kod jednačine prethodno postavljene, čini mi se da „X“ i dalje ostaje nepoznata, jer samom zabranom pušenja u javnim zatvorenim prostorima broj pušača se neće smanjiti (ko želi nađe način), ali je činjenica da će lokali biti ugodnije mjesto za provoditi vrijeme.

    Zabrana pušenja možda će očistiti vazduh u lokalima, ali ne vjerujem da će razbistriti naš odnos prema odgovornosti, zdravlju i pravilima koja vrijede – bar dok nam odgovaraju.

    Iako, čini mi se da problem današnjeg društva nije samo duvanski dim koji će možda nestati iz krugova oko stolova, pitanje je da li će društvena odgovornost ostati da lebdi u vazduhu?

  • Reforma tržišta rada u BiH

    Reforma tržišta rada u BiH

    Broj zaposlenih u realnom sektoru u Federaciji BiH približava se broju penzionera, dok rast troškova života dodatno opterećuje i radnike i poslodavce. Ovo je analizirala o tome kakve promjene donosi Prednacrt Zakona o radu FBiH, jedne od najvažnijih reformi tržišta rada posljednjih godina.

    Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH dostavilo je Vladi Prednacrt zakona o radu, na kojem se radilo nekoliko godina, čime je započela formalna procedura za njegovo usvajanje. Nakon razmatranja u Vladi, konačnu riječ daće Parlament Federacije BiH.

    Predlagač zakona navodi da je cilj unaprijediti položaj radnika i povećati pravnu sigurnost, ali bez ugrožavanja poslovnog ambijenta.

    „Zakon se ne donosi da bi bio na štetu bilo koga, posebno ne poslodavaca koji su pokretačka snaga i motor našeg društva. Nikad ništa nećemo uraditi protiv njih, ali imamo obavezu da popravimo poslovni ambijent i prava radnika u privatnom sektoru“, poručio je ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić.

    Sindikat podržava ključne izmjene

    Da je novi zakon potreban, saglasni su socijalni partneri uključeni u njegovu izradu. Sindikati posebno pozdravljaju fleksibilnije korištenje roditeljskog odsustva, uvođenje kaznenih odredbi za diskriminaciju po osnovu trudnoće, spola i roditeljstva, kao i ukidanje ograničenja trajanja godišnjeg odmora.

    „Ključne su mnoge stvari – od plata i dodataka na platu, do godišnjih odmora, zaštite prava radnika i sindikalaca. Ovo je zakon koji će biti puno kvalitetniji nego postojeći“, smatra Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

    Poslodavci traže korekcije

    Poslodavci ističu da im je usvajanje zakona važno zbog nastavka rasta preduzeća i investicija, ali naglašavaju da određena rješenja treba doraditi.

    „Jasno mi je da je bilo poslodavaca koji su zloupotrebljavali zakon i davali ugovore mjesec po mjesec, ali zbog pojedinačnih slučajeva ne treba cijelu privredu dovesti u neizvjesnost“, kaže Suad Ećo, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

    Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, navodi da su nezadovoljni određenim institutima u zakonu, posebno vrstama ugovora.

    „Radimo kalkulacije troškova tereta kojima će se poslodavci ponovo opteretiti, umjesto da se rasterete. Nije problem izračunati prosječnu satnicu pomnoženu s plaćenom pauzom i vidjeti o kakvim iznosima je riječ“, upozorava Nenadić.

    Ugovor na neodređeno kao pravilo

    Ministar Delić naglašava da ugovor na neodređeno vrijeme mora postati standardna praksa, uz jasnije definisanje ugovora na određeno kako bi se spriječile zloupotrebe.

    „Ugovor na određeno vrijeme biće zadržan, ali preciznije definisan kako se ne bi dešavalo da ljudi decenijama rade bez mogućnosti da steknu ugovor na neodređeno. Kada je riječ o pauzi, o tome smo razgovarali, ali kompromis još nije postignut“, navodi Delić.

    Dodaje da će zakonom biti definisani i novi alati za sezonske poslove, rad na daljinu, kao i rad u periodima prirodnih nesreća.

    Potraga za kompromisom

    Poslodavci i resorno ministarstvo saglasni su da je privredi potrebno dodatno rasterećenje, dok struka smatra da je ključ u pronalaženju balansiranog rješenja.

    „Zakon je iskorak u odnosu na ranije stanje. Evropa je prostor u kojem su radnička prava najzaštićenija. Razmišljanja poslodavaca su djelimično opravdana, ali zato postoji dijalog i medijatorska uloga Vlade kako bi se našao kompromis“, smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

    Predstoji nastavak dijaloga i finalizacija procedura s ciljem modernizacije tržišta rada, rasterećenja poslovnog sektora i unapređenja položaja radnika, piše Federalna televizija.

     

  • Računi rastu, usluge sve gore: Komunalna preduzeća traže nove cijene

    Računi rastu, usluge sve gore: Komunalna preduzeća traže nove cijene

    Početak 2026. godine građanima je, uz rast cijena hrane, donio i novi talas poskupljenja komunalnih usluga, pa kućni budžeti trpe dodatni pritisak.

    Dio računa već je uvećan, dok su nova povećanja najavljena i izvjesno je da će ih domaćinstva teško izbjeći. Od juče je skuplja mrežarina, što će, prema procjenama, povećati račune za električnu energiju u prosjeku za oko deset odsto.

    U brojnim lokalnim zajednicama korigovane su i cijene vode i odvoza otpada, a zahtjev za poskupljenje usluga uputila je i banjalučka „Čistoća“. Istovremeno, Eko toplane Banjaluka traže višu cijenu grijanja, pa bi, ukoliko prijedlog bude usvojen, računi porasli za 25 odsto, odnosno oko 30 KM za stan od 60 kvadrata.

    Kada se saberu već uvedena i najavljena povećanja, mjesečni izdaci za režije mogli bi biti veći za približno 50 maraka. Ta procjena odnosi se na jednočlano domaćinstvo, dok bi porodice morale izdvajati znatno više.

    Dodatno nezadovoljstvo izaziva obrazloženje komunalnih preduzeća, koja poskupljenja pravdaju otežanim poslovanjem i rastom troškova.

    S druge strane, potrošači se često suočavaju sa prekidima u snabdijevanju strujom i vodom, slabijim grijanjem tokom zime i neredovnim odvozom smeća, pa smatraju da kvalitet usluge ne prati tražene cijene.

    – Ovo nema nigdje! Čim im zafali para, pukne preko naših leđa. A, malo-malo, nema vode, nema struje, ljudi cvokoću uz hladne radijatore, smeće na svakom koraku… Pa, na osnovu čega komunalna preduzeća traže više para?! Ponašaju se prema nama kao prema budalama, jer plaćamo nešto što nemamo, ili bar nemamo u potpunosti, a još nam prijete više cijene?! Zbrze nešto u saopštenjima, a mi strahujemo koliko će nam se natovariti na leđa. Ako već ne mogu da vode preduzeća kako treba, ti direktori treba da se povuku – kaže Milenko S, građevinac iz Banjaluke.

    Ekonomisti ocjenjuju da su poskupljenja dodatni teret za stanovništvo, ali i da je problem u nedostatku povjerenja prema obrazloženjima preduzeća.

    – Naš narod stvarno nema povjerenje u ta povećanja cijena, čak i kad su ona, možda, opravdana. Zašto, zato što vjeruju da je to plod neefikasnog upravljanja i da se, onda, neki rashodi koji su posljedica toga, prevaljuju na cijene, odnosno na potrošače – ističe za Srpskainfo profesor ekonomije Predrag Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, preduzeća bi morala jasnije i otvorenije objašnjavati razloge za povećanje cijena.

    – Jer, ljudi vjeruju da je to posljedica nekog neefikasnog upravljanja. Zato bi trebalo da postoji transparentnost u strukturi troškova, u objašnjavanju koji su to razlozi koji dovode do povećanjem cijene usluga. Treba organizovati javne konferencije, prezentacije, ako treba čak i javne rasprave, prije nego dođe do poskupljenja – kaže Mlinarević i dodaje da bi se, na taj način, spriječilo da komunalna preduzeća, onako ovlaš, plasiraju informaciju da su neki troškovi porasli i da se moraju povećati cijene, a da građani, jednostavno, treba da shvate da to tako mora.

    On naglašava da bi odgovornost trebalo da snose i rukovodioci javnih preduzeća.

    – Treba da postoji jedna vrsta pritiska i na direktore koji upravljaju tim preduzećima, da ne mogu bez osnova da podižu cijene. I da će se, ako im je to praksa, naći na udaru čak i onih koji su ih delegirali na pozicije. Odnosno, da bi ih ta poskupljenja po inerciji, kao politički nepopularna, mogla koštati pozicije – poručuje Mlinarević.

    Građane dodatno zabrinjavaju upozorenja komunalnih preduzeća da bi, bez odobrenja za veće cijene, moglo doći do restrikcija u isporuci usluga.

    Iz banjalučkog „Vodovoda“ ranije su naveli da bi odbijanje poskupljenja moglo dovesti u pitanje redovno vodosnabdijevanje. Sredinom januara gradska toplana je samoinicijativno snizila temperaturu u stanovima sa 22 na 20 stepeni, a potom ponovo najavila mogućnost restriktivnog režima grijanja jer njihov zahtjev za povećanje cijene nije usvojen.

    Sve to dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti među potrošačima, koji se suočavaju s većim računima, ali i neizvjesnim kvalitetom usluga.

  • Epidemiolozi upozoravaju: Gripa još nije gotova, najugroženiji stariji i hronični bolesnici

    Epidemiolozi upozoravaju: Gripa još nije gotova, najugroženiji stariji i hronični bolesnici

    Respiratorne infekcije u ovoj sezoni odnijele su 18 života, a početkom februara najvjerovatnije se očekuje još jedan, doduše manji, porast broja oboljelih. Iako se čini da je najteži talas iza nas, epidemiolozi upozoravaju da oprez i dalje mora biti pojačan.

    Kako kaže prof. dr Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, najugroženije su starije osobe, naročito hronični bolesnici, kod kojih infekcija virusom gripa može dovesti do pogoršanja osnovnih bolesti. U rizične grupe spadaju i trudnice, kao i mala djeca, posebno dojenčad, koja još nemaju razvijen imunitet i teže se bore sa ovakvim infekcijama.

    Dr Vukmir upozorava da se pojava prvih simptoma ne mora odmah završiti odlaskom kod ljekara. Prema njenim riječima, pacijenti sa povišenom temperaturom i kašljem treba prije svega da se odmaraju, uzimaju simptomatsku terapiju i ograniče kretanje kako ne bi širili infekciju.

    Ipak, naglašava da postoje simptomi koji se ne smiju ignorisati. Visoka temperatura koja traje nekoliko dana i teško se obara, izražen kašalj i malaksalost znakovi su da je neophodno potražiti ljekarsku pomoć, jer komplikacije mogu nastupiti brzo i neočekivano.

    U intervjuu za Srpskainfo, dr Vukmir objašnjava i kako je moguće da neko u jednoj sezoni dva puta oboli od gripa, zašto se bebe posebno teško nose sa ovom infekcijom, te koliko je opasan takozvani „supergrip“. Ukazuje i na razloge zbog kojih se dešava da pacijent, koji je do tada bio potpuno zdrav, iznenada podlegne infekciji.

    Govoreći o prevenciji, savjetuje jačanje imuniteta kroz odmor i pravilnu ishranu, te pojašnjava koliko dugo je potrebno uzimati vitamin C kako bi se nadoknadio njegov nedostatak. Zaključuje da sezona gripa još nije završena i da su odgovorno ponašanje i pravovremena reakcija ključni za smanjenje rizika od težih posljedica.

  • Zašto povrat PDV-a na prvi stan još nije počeo?

    Zašto povrat PDV-a na prvi stan još nije počeo?

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH pripremio je sve potrebne materijale neophodne za primjenu izmjena Zakona o PDV-u koje se odnose na povrat novca na prvu nekretninu, te je ostalo samo da se zakaže sjednica i ti materijali i u konačnici usvoje.

    Pravilnik spreman, ali bez sjednice UO UIO

    “UO UIO BiH nakon obavljene javne rasprave i usaglašavanja teksta Pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u nije imao redovnih sjednica jer nije bilo moguće usaglasiti termin koji bi odgovarao svim članovima.  U Kancelariji predsjedavajućeg UO UIO pripremljeni su svi potrebni materijali i u toku su konsultacije sa članovima UO u vezi sa terminom naredne sjednice na čijem dnevnom redu će se naći i ovaj pravilnik”, rekli su za “Nezavisne” u Kancelariji predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Zakon prošao bez problema, primjena zapela

    S obzirom na to da su ovi materijali već jednom razmatrani tokom javne rasprave, očekuje se da ne bude problema prilikom njihovog usvajanja. Ove izmjene Zakona o PDV-u, još ranije, praktično bez problema, prošle su oba doma Parlamentarne skupštine BiH, ali i Savjet ministara BiH, što je bila rijetkost u ovom sazivu.

    Pritisak javnosti i pitanja građana

    Inače, u posljednjih nekoliko dana pojedini zvaničnici u Bosni i Hercegovini otvoreno su pitali vlasti u BiH šta je sa primjenom Zakona o PDV-u i kada oni koji su postali vlasnici prve nekretnine mogu očekivati povrat PDV-a na tu nekretninu.

    Nešković: Odugovlačenje stvara pravnu i finansijsku nesigurnost

    Želimir Nešković, potpredsjednik SDS-a i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da je Zakon o PDV-u izmijenjen 12. aprila 2025. godine te da je Uprava za indirektno oporezivanje u septembru iste godine usvojila i Pravilnik o njegovoj primjeni, međutim njegova primjena još nije počela.

    “UO UIO početkom septembra prošle godine je Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u uputio na petnaestodnevne javne konsultacije, nakon kojih je najavljeno njegovo usvajanje, ali taj podzakonski akt još nije usvojen i početak njegove primjene se ne nazire”, kaže Nešković.

    On je naveo da građani s pravom očekuju da zakon koji je usvojen prije više mjeseci konačno počne da se primjenjuje.

    “Odugovlačenje stvara pravnu i finansijsku nesigurnost. Rok za usvajanje podzakonskih akata je bio 60 dana od dana usvajanja zakona, ali politika je to zakočila i onemogućila građanima da dobiju povrat novca. Više udruženja građana i potencijalnih kupaca stanova već mjesecima upozorava da se proces bespotrebno odužio, ali konkretnih odgovora nema”, poručio je Nešković.

    Ko ima pravo na povrat PDV-a na prvu nekretninu

    Dakle, primjena izmjene Zakona o PDV-u trebalo je da počne već u ljeto prošle godine, međutim do danas to nije urađeno. Zakonom je predviđeno da svi oni koji su kupili novi stan i postali prvi put vlasnici nekretnine budu oslobođeni od PDV-a. Tačnije taj PDV će platiti, ali će im on biti vraćen nakon podnošenja zahtjeva. Kupac prvog stana može ostvariti pravo na povrat PDV-a za površinu stana do 40 kvadrata, a ukoliko se odluči da to pravo koristi i za članove njegovog porodičnog domaćinstva, tada se površina može uvećati do 15 kvadratnih metara po članu.

    Ukoliko je stan površinom veći od one propisane pravilnikom, kupac će ostvariti pravo na povrat PDV-a do iznosa koji ispunjava uslov.

  • Zašto se problemi građana guraju u drugi plan

    Zašto se problemi građana guraju u drugi plan

    Rastuće cijene koje poništavaju efekat povećanja plata, kontinuirani odlazak mladih, loš kvalitet vazduha u urbanim sredinama, kao i hronični problemi u zdravstvu, obrazovanju i javnim preduzećima, obilježavaju svakodnevni život građana Republike Srpske. Dok političke teme visokog nivoa dominiraju javnim diskursom, sve češće se postavlja pitanje da li vlast nudi rješenja za probleme koji direktno utiču na kvalitet života stanovništva.

    Politikolog Velizar Antić ocjenjuje da je ključni uzrok ovakvog stanja gubitak moralne komponente u političkom djelovanju i izostanak lične odgovornosti nosilaca vlasti.

    – Iako bi bavljenje politikom trebao biti častan poziv gdje bi ljudi dio svog vremena odvajali i bavili se temama i problemima koji se tiču čitavog društva, kod nas je ovaj moralni aspekt politike skoro potpuno ustupio mjesto materijalnom. Tako naši političari na vlasti prije svega gledaju svoj lični interes i interes partije kojoj pripadaju, pa tek onda interes i čitavog naroda. Politika je postala sredstvo uz pomoć koga se dolazi do pozicija moći i ostvarenja ličnog interesa – kaže Antić.

    Prema njegovim riječima, takav pristup vlasti dovodi do izražene društvene nejednakosti i produbljuje jaz između političke elite i većine građana.

    – Iz ove perspektive sasvim je razumljivo zašto nam se dešava ovo što se dešava, a to je da su političari na vlasti i njima bliski pojedinci svakog dana sve bogatiji, a ogromna većina naroda jedva preživljava. Naravno da će iz ove neravnomerne i nepravedne raspodjele resursa veliki broj, prije svega mladih, ljudi bježati iz Srpske i svoju sreću tražiti u uređenijim društvima – navodi Antić.

    On smatra da dilema o tome da li vlast uopšte rješava probleme građana ima jasan odgovor.

    – Vlast u Srpskoj prije svega brine i rješava svoje materijalne interese, zatim se podmiruju interesi samih partija koje su na vlasti i tek onda šta preostane se prenosi i do običnog naroda. A ostane tek toliko da velika većina jedva preživljava – zaključuje Antić.

    Sličan stav iznosi i lider Liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji smatra da vlast sistematski izbjegava suočavanje sa ključnim pitanjima svakodnevnog života građana.

    – Mi potenciramo da se, nažalost, uvijek skreće pažnja sa suštinskih problema u društvu – rekao je Vukanović.

    Kao ilustraciju naveo je problem zagađenja vazduha u Banjaluci, ističući da uzrok nije samo sezona grijanja.

    – Jedno je pitanje zagađenje – uvijek je bilo zime i grijanja, ali ovaj problem u Banjaluci posljedica je urbanističkog haosa i pogodovanja tajkunima i interesu krupnog kapitala, zbog čega se žrtvuje čitav grad od 200.000 stanovnika – rekao je on.

    Vukanović smatra da se isti obrazac ponašanja vlasti ponavlja i u drugim oblastima društva.

    – Stanivuković obilazi Kistanje, daje narodni novac, a ne rješava pitanja u svom gradu, isto Dodik ide u Izrael, priča o Trampu, a nema para da se riješi pitanje mljekara i poljoprivrednika – naveo je Vukanović.

    Prema njegovim riječima, vlast svjesno proizvodi afere i krize kako bi se pažnja javnosti usmjerila daleko od stvarnih problema.

    – Uvijek je cilj vlasti da produkuje neku krizu, aferu i skrene pažnju javnosti sa ključnih životnih pitanja, kakvi su zagađenje, ekologija, urbanistički haos, korupcija, nefunkcionisanje pravosuđa, problemi zdravstvenog sistema, Elektroprivrede i elektroenergetskog sistema – rekao je on.

    Dodaje da se javni prostor, umjesto rješavanjem problema, ispunjava populističkim temama.

    – Mi se zamajavamo Izraelom i Trampom, a u većini gradova gušimo se u smogu – poručio je Vukanović.

    Kao izlaz iz postojeće situacije vidi odgovorno upravljanje i stručan kadar.

    – Za mene su rješenje odgovorni političari i meritokratija, da se insistira da ljudi koji su najbolji u nekoj oblasti vode resore i da oni daju stručne odgovore. Ovakvo partijsko kadriranje, postavljanje poslušnika nas je i dovelo do toga da ništa u društvu ne funkcioniše – rekao je Vukanović.

    S druge strane, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mladen Ilić smatra da se ne može govoriti o kolektivnoj odgovornosti svih političara.

    – To je individualna stvar i stvar individualno političkih partija, ne možemo generalizovati niti političare, niti možemo generalizovati to da li neko radi dovoljno da rješava te probleme građana. Građani svoj sud o radu svakog od nas daju na izborima i to ja uvijek smatram kao jedan ispit prema građanima – rekao je Ilić.

    On ističe da politički akteri imaju različite nadležnosti i mogućnosti djelovanja.

    – Drugačije su ingerencije pojedinaca i političara, čim se bave, na koje stvari mogu uticati. Ono što možemo uvijek raditi jeste početi od primjera samog sebe – naveo je Ilić.

    Govoreći o ulozi Narodne skupštine, Ilić je naveo da se kroz zakonske mjere pokušava ublažiti pritisak rasta cijena.

    – Mi kao Narodna skupština imamo odgovor, a to je uglavnom povećanje primanja naših građana i trudimo se da na taj način pokušamo amortizovati poskupljenja – rekao je Ilić, dodajući da je mogućnost uticaja na cijene u privatnom sektoru ograničena.

  • Više od 1,2 miliona noćenja turista u 2025.

    Više od 1,2 miliona noćenja turista u 2025.

    U 2025. godini u Republici Srpskoj je ostvareno 514.740 dolazaka i 1.207.068 noćenja turista, te je ponovo, četvrti put zaredom, oboren rekord po broju noćenja.

    Rekordni rezultati turizma u Republici Srpskoj

    Iz Republičkog zavoda za statistiku navode da je na taj način oboren dosadašnji rekord iz prethodne godine, kada je ostvareno 1.176.689 noćenja.

    “Broj dolazaka turista u 2025. godini veći je za 4,4 odsto u odnosu na 2024, dok je broj noćenja turista bio veći za 2,6 odsto. Turizam predstavlja jednu od najvitalnijih grana privrede u Republici Srpskoj, koja već četvrtu godinu u nizu ostvaruje rekordne pokazatelje”, navode iz Zavoda.

    Struktura turista: Ko najviše dolazi u Srpsku

    Najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Srbije, i to 202.996, potom Hrvatske 155.536, Slovenije 89.378, te Turske 36.422 i Crne Gore 33.474.

    Domaći i strani gosti – poređenje

    Tokom prošle godine domaći turisti su ostvarili 517.384, a strani 689.684 noćenja, pri čemu je broj noćenja domaćih turista veći za 7,9 odsto, a stranih manji za 1,1 odsto u odnosu na 2024. godinu.

    Planine i banje u fokusu turista

    Sanela Šimun, saradnica za odnose s javnošću u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, za “Nezavisne novine” kaže da su po broju ostvarenih noćenja tokom 2025. u odnosu na 2024. godinu, planinska mjesta zabilježila povećanje od 8,2 odsto, a banjska mjesta od 2,4 odsto.

    “Ostala turistička mjesta su zabilježila povećanje od 0,7 odsto (a to su druga mjesta koja posjeduju atraktivne faktore npr. klimatske, kulturno-istorijske te riječna i jezerska mjesta). Takođe, treba napomenuti da su se gosti tokom 2025. godine u prosjeku zadržavali dva-tri dana”, ističe Šimun.

    Razlike u izboru destinacija domaćih i stranih gostiju

    Po vrsti turističkih mjesta, kako kaže, domaći turisti su najveći broj noćenja ostvarili u banjskim mjestima, slijede ostala turistička, pa planinska mjesta i ostala mjesta (mjesta koja se ne mogu razvrstati ni u jednu od navedenih grupa, a raspolažu ugostiteljskim objektima za smještaj).

    “Strani turisti su najveći broj noćenja ostvarili u ostalim turističkim mjestima, zatim banjskim, pa planinskim”, dodaje ona.

    Banjaluka kao turistički lider u 2025.

    Iz Turističke organizacije grada Banjaluka (TOBL) za “Nezavisne” potvrđuju da turizam u ovom gradu i tokom 2025. godine bilježi nastavak rasta, čime je ostvaren najviši nivo turističkog prometa do sada, uz kontinuirano interesovanje domaćih i stranih gostiju.

    “Prema statističkim podacima, u Banjaluci je u 2025. godini evidentirano 131.326 dolazaka, ili sedam odsto više nego u 2024. godini (123.266), odnosno 200.714 noćenja, što je za oko sedam odsto noćenja više u odnosu na 2024. godinu (186.718)”, naveli su iz TOBL.

    Kako kažu, tu treba dodati još 4.107 dolazaka i 7.836 noćenja ostvarenih u tipovima smještaja apartmani, sobe za iznajmljivanje, kuće za odmor i seoski turizam, čija se evidencija prometa vodi od 1. januara 2025. godine.

    “Poseban intenzitet turističkog prometa zabilježen je tokom perioda novogodišnjih i zimskih praznika, kada je Banjaluka ostvarila povećano interesovanje i popunjenost smještajnih kapaciteta”, zaključuju iz TOBL.

  • Sindikat: Vlada Republike Srpske da hitno analizira i koriguje cijene

    Sindikat: Vlada Republike Srpske da hitno analizira i koriguje cijene

    Savez sindikata Republike Srpske zahtijeva da Vlada Republike Srpske, bez odlaganja, hitno analizira i koreguje cijene osnovnih proizvoda i usluga koje su neopravdano povećane u posljednja tri mjeseca.

    Savez sindikata Republike Srpske upozorava i izražava duboku i ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog i nekontrolisanog rasta cijena, posebno  osnovnih životnih namirnica, usluga i komunalija, što, kako su naveli, direktno ugrožava životni standard radnika, penzionera i građana Republike Srpske.

    Kontrolisana ograničenja trgovačkih marži

    Stoga Savez sindikata Republike Srpske zahtijeva da Vlada Republike Srpske, bez odlaganja, preduzme konkretne i efikasne mjere i  korake u cilju zaustavljanja rasta cijena i zaštite životnog standarda radnika.

    Između ostalog, od Vlade Republike Srpske traže i da uvede jasna, obavezujuća i kontrolisana ograničenja trgovačkih marži na osnovne životne namirnice i ključne usluge.

    Zatraženo je od Vlade i da uspostavi efikasan i transparentan sistem kontrole formiranja cijena na tržištu.

    Traže i da se obezbijedi kontinuiran i pojačan rad inspekcijskih organa, uz javno objavljivanje rezultata izvršenih kontrola.

    Zatražili su i da se značajno povećaju novčane kazne i dosljedno sankcionišu svi subjekti koji neopravdano  i spekulativno podižu cijene..

    Društveno neprihvatljiva situacija

    “Republika Srpska se danas suočava sa društveno neprihvatljivom situacijom u kojoj cijene osnovnih životnih namirnica i proizvoda neophodnih za svakodnevni život domaćinstva u Republici Srpskoj, u pojedinim slučajevima dostižu, pa čak i premašuju cijene u zemljama Evropske unije, dok su plate radnika značajno niže”, naveli su iz Saveza sindikata Republike Srpske.

    Istovremeno, kako podsjećaju, javnost se gotovo svakodnevno suočava sa  najavama novih poskupljenja koja se najčešće pravdaju takozvanom “slobodom tržišta” bez ikakve stvarne kontrole, analize opravdanosti i odgovornosti prema radnicima i građanima Republike Srpske, te jasne institucionalne reakcije.

    Kakvu opasnost donosi inflacija

    “Podsjećamo javnost da se Savez sindikata Republike Srpske  u pregovorima sa socijalnim partnerima  Vladom Republike Srpske i Unijom poslodavaca  Republike Srpske  izborio za povećanje najnižih plata u Republici Srpskoj za 2026. godinu u rasponu od 10 – 11,50 odsto, što je bio značajan korak ka poboljšanju položaja radnika sa najnižim primanjima. Međutim, zbog stalnog i ubrzanog rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica i usluga, ta povećanja su već sada ozbiljno ugrožena, a realna je opasnost da inflacija u potpunosti pojede sva povećanja plata”, navode u Savezu.

    Savez sindikata Republike Srpske, kako dodaju, stalno je upozoravao da povećanje plata neće postići očekivani efekat, ukoliko istovremeno ne postoji efikasna kontrola rasta cijena. Održali su, dodaju, i nekoliko sastanaka sa resornim ministarstvom, ali konkretnih rezultata nije bilo.

    “Očuvanje životnog standarda i kupovne moći radnika nije pitanje dobre volje, već zakonska, društvena i moralna obaveza insitucija, a posebno Vlade Republike Srpske. Bez hitne intervencije, Republika Srpska  može ući u zonu  socijalne nestabilnosti i  nastavka trenda odlaska radne snage iz Republike Srpske, što može ostaviti dugoročne i teško popravljive posljedice po ekonomiju i društvo u cjelini”, navode iz Saveza.

    Takođe, kako ističu, “poslodavci moraju dodatno povećati plate zaposlenima, kako bi se očuvala kupovna moć radnika i spriječio dalji pad životnog standarda”.

    Savez sindikata Republike Srpske, naglasili su, ne može i neće prihvatiti da teret ekonomskih kretanja, tržišnih poremećaja i neodgovornih poslovnih praksi  snose isključivo radnici.

    “Očekujemo rješenja u najkraćem roku”

    “Očekujemo da Vlada Republike Srpske u najkraćem roku ponudi konkretna  i djelotvorna rješenja, jasne mjere i precizne rokove u cilju zaštite životnog standarda radnika i svih građana Republike Srpske. Ukoliko izostane blagovremena i efikasna reakcija, Savez sindikata Republike Srpske će u skladu sa svojom ulogom i odgovornošću, preduzimati dalje korake u zaštiti prava i  interesa radnika”, naveli su.

    Kako ističu, radnici u Republici Srpskoj “više ne žele samo da preživljavaju, oni žele da imaju pristojne plate, sigurnost i mogućnost dostojanstvenog života”.

  • Povećanje studentskih stipendija od akademske 2026/27. godine

    Povećanje studentskih stipendija od akademske 2026/27. godine

    Povećanje iznosa studentskih stipendija predstavlja stratešku mjeru Vlade Republike Srpske i Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje usmjerenu na jačanje sistema visokog obrazovanja, čime se potvrđuje da je znanje i budućnost mladih prioritet Republike Srpske, rekao je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Draga Mastilović.

    Ministarstvo dodjeljuje 1.065 stipendija svake godine za studente koji studiraju u Republici Srpskoj, za šta se iz budžeta Resora za visoko obrazovanje do sada izdvajalo 2.130.000 KM. Stipendije se isplaćuju mjesečno, 10 mjeseci, koliko traje akademska godina. Mjesečni iznos stipendije je 200 KM, dakle 2.000 KM godišnje po studentu. Budžetom za 2026. godinu predviđeno je povećanje iznosa stipendija za akademsku 2026/27. godinu sa 200 na 300 KM, odnosno budžet za stipendije za ovu godinu je 3.195.000 KM.

     

     

    Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske, putem Fonda „”Dr Milan Јelić”, svake godine raspisuje Konkurs za dodjelu stipendija studentima prvog, drugog i trećeg ciklusa studija za studente koji studiraju u Republici Srpskoj, BiH i visokoškolskim ustanovama u inostranstvu te isplaćuju stipendije u devet mjesečnih rata.

    Budžetom za akademsku 2026/27. godinu predviđeno je povećanje iznosa stipendija Fonda “Dr Milan Јelić”. Budžet Fonda je sa 750.000 KM povećan na 1.125.000 KM.

    Tako će studentima prvog ciklusa studija koji studiraju na javnim na univerzitetima u Republici Srpskoj i BiH u akademskoj 2026/27. godini stipendije umjesto 400 KM biti povećane na 600 KM mjesečno, studentima prvog ciklusa studija na visokoškolskim ustanovama u Pepublici Srbiji, Makedoniji, Sloveniji, Hrvatskoj ili Crnoj Gori sa 500 KM biće povećane na 700 KM, dok će studentima prvog ciklusa studija na visokoškolskim ustanovama u inostranstvu umjesto 800 KM biti dodijeljeno 900 KM.

    Studentima drugog ciklusa studija na univerzitetima u Republici Srpskoj, BiH i visokoškolskim ustanovama u inostranstvu umjesto dosadašnjih 5.000 KM biće dodijeljeno 5.500 KM, a studentima trećeg ciklusa studija na univerzitetima u Republici Srpskoj, BiH i visokoškolskim ustanovama u inostranstvu stipendije će sa 10.000 KM biti povećane na 12.000 KM godišnje.

     

    Mastilović je podsjetio da je jedna od najznačajnih mjera Vlade Republike Srpske u oblasti visokog obrazovanja besplatno školovanje za sve redovne studente prvog i drugog ciklusa studija, te besplatan smještaj u studentskim domovima i subvencionisana ishrana u studentskim menzama, što Republiku Srpsku čini jedinstvenom u regionu.