Kategorija: Društvo

Prvi bojkot održan je 31. januara, dok je drugi trajao dva dana, 7. i 8. februara.

Međutim, podaci Poreske uprave Srpske pokazali su da promet u maloprodaji nije opao nakon prvog bojkota, već je čak zabilježen rast. Prema dostupnim podacima, 24. januara promet preko fiskalnih kasa iznosio je 42,7 miliona KM, dok je 31. januara dostigao 59,3 miliona KM.

Ekonomisti upozoravaju da ukupni promet ne oslikava stvarne efekte bojkota, jer nije izvršena podjela na različite vrste proizvoda.

– Podaci ne izdvajaju prehrambene artikle, koji su glavni razlog nezadovoljstva građana. Ako je neko tog dana kupio kućanski aparat, a ne osnovne namirnice, to zamagljuje stvarnu sliku efekata bojkota – objašnjava ekonomista Zoran Pavlović.

Prema njegovim riječima, najvažnije je da se pokrenula neka inicijativa.

– Primijetio sam da su u nekim radnjama prodajni prostori bili manje popunjeni nego inače, što je značajan signal. Vlastima, naravno, najviše odgovara da se ovakve akcije uguše, da građani ostanu pasivni – kaže Pavlović.

Smatra da bi potrošačka udruženja trebalo da preuzmu vođenje ovakvih akcija.

– Bojkot se desio spontano, po uzoru na Hrvatsku, a potom su se pridružile i druge zemlje. Da bi ovakve inicijative imale dugoročni efekat, moraju ih predvoditi organizovane grupe – udruženja potrošača na nivou države, entiteta i gradova – poručuje Pavlović.

Dodaje da je ohrabrujuće što je nezadovoljstvo građana postalo vidljivo.

– Ljudi su se sami organizovali, bez političkog uticaja. Sada je važno da se protesti i bojkoti usmjere ka konkretnim ciljevima. Udruženja potrošača treba da preuzmu rukovođenje ovim procesom – zaključuje Pavlović.

Uvođenje neradne nedjelje u FBiH je vijest kojom se tamošnji političari diče dok privrednici, s druge strane, kukaju na sva zvona.

Pozitivno mišljenje o uvođenju neradne nedjelje nemaju vlasnici radnji kao ni ekonomisti.

Kako su pokazale urađene analize, pored toga što je zabilježen pad prometa, zabrana rada nedjeljom negativno je uticala i na zapošljavanje.

Broj zaposlenih u trgovini u decembru 2024. smanjen je za 16 radnika u odnosu na početak novembra, dok je u istom razdoblju 2023. zabilježen rast broja zaposlenih. Ovo ukazuje na nepovoljan trend koji bi mogao dodatno ugroziti tržište rada.

I nije neradna nedjelja napravila problem u oblasti trgovine, nego i u turizmu kukaju. Kažu, turisti su navikli kupovati vikendom.

“Sarajevo, Mostar i Neum svake godine privuku stotine hiljada turista, koji su navikli kupovati vikendom. Sada će se njihov novac sliti u onlajn trgovine. Hrvatska, koja je uvela ograničenja rada nedjeljom, ipak je dozvolila 16 radnih nedjelja godišnje, posebno u sezoni. Zašto FBiH ne prati ovaj model? Kako poboljšati zakon bez udara na ekonomiju? Jasno je da trenutni zakon donosi višestruke gubitke, ali rješenje postoji”, objasnio je ministar finansija Kantona Sarajevo Afan Kalamujić.

Neradna nedjelja glavobolje je zadala i onima u sektoru ugostiteljstva.

U sektoru uslužnih djelatnosti, uključujući ugostiteljstvo i druge prateće djelatnosti, zabilježen je pad prometa od 13,1 miliona KM u posmatranom razdoblju.

Osim toga, privrednici su prijavili odustajanje od planiranih investicija vrijednih više od 50 miliona KM, koje su bile u fazi donošenja opštinskih odluka i regulacionih planova.

Rast cijena proizvoda u BiH nije zaobišao ni apoteke, pa su poskupjele brojne vrste lijekova.

Apotekari su za “Nezavisne novine” potvrdili da su lijekovi u Srpskoj prošle godine poskupjeli dva puta.

“Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda, marža je u RS za lijekove bila ograničena na maksimalno šest odsto u veleprodaji, odnosno 18 odsto u maloprodaji. Ta uredba je važila do 30. juna 2024. godine, a nedugo nakon što je istekla, uslijedilo je povećanje marže u apotekama na 20 odsto. Samim tim poskupjeli su lijekovi. Novo poskupljenje uslijedilo je krajem 2024. i marža je podignuta na 22 odsto. Poskupjeli su svi lijekovi, od kafetina, preko brufena itd. Apsolutno svi”, ispričala je za “Nezavisne novine” jedna apotekarka.

Na poskupljenje lijekova ukazuje i Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, koja ističe da mnogo toga ostaje nezapaženo dok se priča o osnovnim životnim namirnicama.

“Nije ovo samo više divljanje cijena u trgovinama, mi imamo ogromne cijene sad i u našim apotekama”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

Slično stanje bilježi se i u drugim gradovima.

“Posljednjih nekoliko dana dobijamo prijave od potrošača o novim ‘korigovanim’ cijenama u apotekama, gdje je veliki broj lijekova skuplji za 0,5 do šest KM u odnosu na januar ove godine. Svi razlozi koji se navode za opravdanje rasta cijena u ostalim sektorima u ovom trenutku, mislim da se ne mogu primijeniti na prodaju lijekova – i potrošači su zaista u pravu kada negoduju”, ističe za “Nezavisne novine” Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

On podsjeća da su najveći potrošači lijekova upravo ljudi s najmanjim primanjima – penzioneri.

“Ako još tome dodamo da je više od pola penzionera na penziji do 600 KM i da na lijekove troše prosječno 100 do 300 KM mjesečno – zaista je veliko pitanje kako oni prežive od penzije do penzije”, poručuje Arnautović.

Da su lijekovi poskupljivali u prošloj godini, proističe i iz podataka Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske, koji finansira lijekove koji se nalaze na listi lijekova FZO RS koji se izdaju na recept.

“U 2024. godini propisano je 5.494.800 recepata, dok je trošak Fonda za ove lijekove iznosio 69,9 miliona maraka. Godinu ranije, propisano je 5.630.259 recepata, a trošak Fonda iznosio je 67,6 miliona maraka. Iako podaci pokazuju da je lani propisan manji broj recepata, trošak Fonda bio je veći u odnosu na 2023. godinu, što se moglo očekivati”, kažu iz FZO RS za “Nezavisne novine”.

Kako dodaju, iz godine u godinu raste trošak za lijekove koji se izdaju na recept na teret FZO RS, a izuzetak je bila epidemija virusa korona.

“Na povećanje troška najviše utiče količina propisanih lijekova u 2024. godini, ali i rast cijena pojedinih lijekova, uvođenje novih lijekova, a za mnoge lijekove proširena je indikacija, odnosno povećan broj dijagnoza kod kojih se može primijeniti terapija.

Finansiranje i uvođenje novih lijekova na liste Fonda je kontinuirana praksa u cilju poboljšanja dostupnosti terapija, ali i efikasnijeg liječenja”, kažu iz FZO RS.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu da je pravni okvir za izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka koji se izdaje na recept i plasira na BiH tržište definisan Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH.

“Pravilnikom je definisano da se za izračun maksimalne veleprodajne cijene uzima prosjek cijena iz tri referentne zemlje: Srbija, Hrvatska, Slovenija, a ukoliko u tim zemljama nema registrovanih lijekova, uzimaju se lijekovi iz rezervnih zemalja: Bugarske i Italije”, navode iz Agencije.

Pravilnikom je, dodaju, definisana marža na lijekove, na način da je maksimalna veleprodajna marža do osam odsto, dok maloprodajnu maržu određuju entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja.

Građani Bosne i Hercegovine danas i sutra mogu da učestvuju u novom bojkotu potrošnje, koji je pokrenut kao odgovor na visoke cijene osnovnih životnih namirnica.

Ovaj dvodnevni bojkot dolazi nakon prvog protesta potrošača održanog 31. januara, kada su građani pozvani da taj dan ne kupuju ništa.

Organizatori inicijative ponovo apeluju na građane da ograniče svoju potrošnju i u drugim danima, kupujući samo neophodne namirnice, dok za danas i sutra pozivaju na potpunu obustavu kupovine u znak protesta protiv rasta cijena.

Međutim, podaci Poreske uprave Republike Srpske, kao i Poreske uprave Federacije BiH, pokazuju da prvi bojkot, održan prošlog petka, nije imao željeni efekat. Umjesto pada prometa, zvanični podaci govore o njegovom povećanju. Ovo otvara pitanje da li su građani zaista poslušali poziv na bojkot.

Dok organizatori smatraju da je svaki oblik protesta protiv visokih cijena koristan i da građani imaju moć da izvrše pritisak na trgovce i vlasti, ekonomski analitičari upozoravaju da je za stvarni efekat potrebno dugoročnije strateško djelovanje.

Ostaje da se vidi hoće li drugi bojkot polučiti drugačije rezultate ili će se ponoviti scenario iz januara. Građani i trgovci će u narednim danima saznati da li je ovaj vid protesta zaista efikasan način borbe protiv visokih cijena.

Privreda Zeničko-dobojskog kantona suočava se s ozbiljnom krizom, jer sve veći broj preduzeća obustavlja poslovanje ili otpušta radnike, pišu federalni mediji.

Fabrika “Еni M” iz Doboj Juga, koja je poslovala 25 godina, ovih dana zatvara pogone i raskida ugovore sa svim zaposlenicima.

Osim toga, ugostiteljski objekt “CIOM” već je otpustio dva radnika, dok je tržni centar “Robot” u Doboj Jugu potpuno zatvoren. Prodajni objekti “Azel Frans” u Tešnju i Maglaju prestaju s radom, a istu sudbinu doživljavaju i trgovine brendova “Alpina”, “Astra” i “Borovo”.

Pred zatvaranjem je i veliki drvni centar “Nansi” iz Žepča, što dodatno produbljuje problem nezaposlenosti u kantonu.

Sve ovo ukazuje na ozbiljnu ekonomsku nestabilnost, zbog koje sve više radnika ostaje bez izvora prihoda, a lokalne zajednice trpe posljedice zatvaranja preduzeća.

Privrednici upozoravaju da su visoki nameti, niska kupovna moć građana i nedostatak podrške vlasti ključni razlozi ovakvog stanja.

Ukoliko se ne pronađu rješenja, postoji bojazan da će se ovaj trend zatvaranja firmi nastaviti, što bi moglo dovesti do još većeg ekonomskog kolapsa u Zeničko-dobojskom kantonu. 072

Prosječna cijena kilograma banana pri uvozu u BiH u januaru je, sa uključenim dažbinama, iznosila 1,79, a mi ih u trgovinama plaćamo od 2,80 do tri marke.

To znači da na putu do trgovina ovo izuzetno popularno voće poskupi za oko marku po svakom kilogramu.

“Nezavisne novine” su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH dobile podatke o uvoznim cijenama više proizvoda koje građani često kupuju, a računica pokazuje da na većini njih neko kupi kajmak.

Kilogram pasulja uvezenog u BiH u prosjeku je iznosio tri KM, dok ga mi plaćamo pet, šest, pa i do osam maraka po jednom kilogramu.

Tu se spisak ne završava, jer kilogram uvezenog meda košta 11,67 KM, a u trgovinama, u zavisnosti od vrste, tegla mase koja je i manja od kilogram (uglavnom oko 900 grama), košta 16, 18, pa i 23 marke.

Kilogram uvezene riže je sa dažbinama koje je uzela država u januaru plaćen 2,26 KM, a u trgovinama košta od 3,40 do pet maraka, pa i više od toga.

Oni koji učestvuju u lancu prodaje imaju nešto manje apetite pri kreiranju marži na suncokretovo ulje, čija je uvozna cijena sa dažbinama, u prosjeku, 2,87 KM, dok ova namirnica u trgovinama košta, uglavnom, od 3,10 do 3,30 KM.

Kada je u pitanju šećer, on je pri uvozu koštao 1,48 KM/kg, a u trgovinama je 1,75 do 2,30 KM.

Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da su banane i u tom gradu oko 2,80 do tri marke, s tim što im malo spuste cijenu ako počnu da kaliraju.

“Apsolutno se kupi kajmak. Ulazne cijene ‘obični’ građanin ne zna. Mislim da je dobit velika, recimo, na bananama. Ili što se tiče graha, apsurd je da ga uvozimo i da ga plaćamo skupo. A to je proizvod koji se može proizvesti na našem tržištu, umjesto da se grah iz Argentine ovdje prodaje za sedam ili osam maraka. I pritom se ne zna kad je proizveden i čime je tretiran”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Priča o, za mnoge, preskupoj hrani i ostalim proizvodima koje građani kupuju, top je tema već sedmicama i u BiH i regionu. Vlasti na entitetskim nivoima u BiH su najavile šta namjeravaju.

Tako je Vlada FBiH najavila sniženje cijena 50 osnovnih životnih namirnica, dok nadležni u Srpskoj poručuju da će danas održati sastanak sa proizvođačima i dobavljačima na kojem će im biti predložena ideja da u narednom periodu bude formirana nova paleta proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto.

Podsjetimo, u prošli petak u BiH, ali i zemljama regiona, održan je bojkot trgovina, a novi bojkot kod nas najavljen je za sutra i prekosutra. Ministar trgovine FBiH Amir Hasičević izjavio je da je bojkot prepoznat kao signal građana i da se u FBiH radi na vraćanju cijena, a ne samo na njihovom zamrzavanju.

S druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić najavio je proširenje kampanje “Društveno odgovorni” uvođenjem novih proizvoda široke potrošnje sa maržom od nula odsto, a sastanak na tu temu zakazan je za danas.

Kada je u pitanju bojkot trgovina održan u prošli petak, a prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa bio je veći nego dan ranije.

Međutim, ako se dublje uđe u analizu, vidi se da je u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” promet, ipak, smanjen.

Naime, 24. januara (u petak, sedam dana pred bojkot), evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 23.274.523 KM.

Dan prije bojkota, 30. januara, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u ovoj djelatnosti iznosio je 23.212.813 KM.

Kada je u pitanju 31. januar (dan bojkota), kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” iz Poreske uprave Republike Srpske, evidentirani promet preko fiskalnih kasa u Republici Srpskoj u djelatnosti “trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala” iznosio je 22.908.884 KM

Povećanje plata zdravstvenim radnicima nije upitno, i ići će onom dinamikom kako je i dogovoreno, rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, gostujući u našem Јutarnjem programu.

Medicinske sestre i tehničari u Republici Srpskoj, od januarske plate će dobiti povećanje od 100 KM, a od aprila – svi radnici u zdravstvu trebali bi dobiti povećanje plata od 10 odsto.

Međutim, pojavile su se neke informacije o namjerama nekih direktora da zbog toga smanje koeficijente, što Šeranić kategorički odbija.

Bilo je takvih informacija. Ono što se može reći da se ne smije dovesti u pitanje ovo povećanje plata. Zdravstvene ustanove su bile u strahu da li će moći ispoštovati to povećanje, za ova izdvajanja Vlada će obezbijediti 53 miliona KM – dodao je Šeranić.

Resorni ministar je naveo da je Fond zdravstvenog osiguranja ove godine planirao više aktivnosti kada je riječ o uvođenju novih usluga u primarni nivo zdravstvene zaštite.