VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Patrijarh Porfirije: Smisao Crkve nije u jednoumlju, već u jednodušnosti

    Patrijarh Porfirije: Smisao Crkve nije u jednoumlju, već u jednodušnosti

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije poručio je danas da smisao Crkve nije u jednoumlju, već u jednodušnosti.

    Mi možemo da budemo i jesmo različiti i niko ne traži jednoumlje, naročito ne u Crkvi Hristovoj, ali svakom od nas cilj treba da bude da smo jednodušni, a to znači da hoćemo da budemo jedno, bez obzira na to što smo drugačiji i različiti, što drugačije mislimo, govorimo i delamo – rekao je patrijarh Porfirije.

    Način da se to realizuje, istakao je patrijarh, jeste primjer apostola Petra i Pavla, a to je pokajanje, odnosno da praštamo i tražimo oproštaj jedni od drugih.

    Srpski patrijarh je u besjedi nakon liturgije u Crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u beogradskom naselju Kotež, istakao da ovi apostoli i danas pokazuju šta je vjera.

    – Ko ima istinsku, pravu i duboku vjeru ima i ključeve od Carstva Nebeskog… Važnije od svega jeste primjer dvojice apostola za našu svakodnevnicu koji polazi od činjenice da su različiti do te mjere da se svađaju o veoma važnim stvarima koje se tiču života i vjere – rekao je patrijarh Porfirije.

    Time, kaže Njegova svetost, pokazuju da ne žive u diktatorskom jednoumlju, nego da različito misle, ali da, budući da su ljudi vjere i pokajanja, pokazuju i jednodušnost, saopšteno je iz Srpske pravoslavne crkve.

    – Kad nam Gospod bude prvi i najvažniji, sve će nam biti na svom mjestu. Ako bilo šta dođe na njegovo mjesto, sve ostalo će biti na pogrešnom mjestu – poručio je patrijarh.

  • Ovo su nova pravila za stambene kredite mladim bračnim parovima

    Ovo su nova pravila za stambene kredite mladim bračnim parovima

    Stambeni krediti Investiciono–razvojne banke Republike Srpske, namijenjeni mladim bračnim parovima, uskoro bi mogli doživjeti ozbiljne promjene. V.d. direktora IRBRS Boris Knežević rekao je za Provjereno.info da su aktuelni uslovi neprihvatljivi i da će inicirati njihovu izmjenu kako bi kreditiranje bilo dostupnije većem broju građana.

    “Na sajtu imate kreditnu liniju za stambene kredite i kategorije. Po meni je ona neprihvatljiva u ovom momentu. To je nešto što ću sigurno već u narednom periodu mijanjati. Tamo su kategorizovani bračni parovi do 30 godina, kod nas su sada mladi bračni parovi do 40 godina”, kazao je Knežević.

    Podsjeća da se pronatalitetna politika Republike Srpske kreće u pravcu da se vještačka oplodnja finansira do 40 godina.

    “Sve je usmjereno na taj nekakav okvir od 40 godina i to treba omogućiti bračnim parovima do 40 godina, te stambene kredite. Imate jednu diskriminaciju pa se kaže u uslovima “za fakultetski obrazovane”. Mislim da je to stvarno neprihvatljivo. Uopšte nije bitno da li je čovjek fakultetski obrazovan ili ne, ima pravo da pristupi istoj kreditnoj liniji kao i onaj što je fakultetski obrazovan. To je možda poruka da oni koji nisu fakultetski obrazovani treba da odu odavdje. To ćemo mijenjati sigurno”, objasnio je Knežević.

    Najavio je i da će nova pravila obuhvatiti širi krug korisnika. Neće to biti krediti samo za bračne parove nego i za pojedince. “Usaglašavaćemo se sa komercijalnim bankama, ali taj sistem koji je sada na snazi, po meni je neprihvatljiv. Ponovo vam kažem, došao sam tu tek drugu sedmicu, mislim da sam uradio mnogo da obuhvatim sistem, da dođem do informacija ali u narednom periodu to je prvo što ću tražiti da se promijeni”, zaključio je Knežević.

  • Da li će pad cijena sirovina pojeftiniti i cijenu kvadrata u Srpskoj?

    Da li će pad cijena sirovina pojeftiniti i cijenu kvadrata u Srpskoj?

    Iako cijene sekundarnih sirovina i materijala osciliraju pod uticajem globalnih kretanja, domaći privrednici ističu da posla ima, jer otpad, koji stiže u otkup, većinom završava u inostranstvu, dok je pojeftinjenje čelika donekle olakšalo rad građevinskom sektoru.

    Sekundarne sirovine poput otpadnog željeza, bakra, aluminijuma i mesinga važan su resurs u industriji, kako domaćoj tako i međunarodnoj. Njihove cijene se uglavnom, tvrde otkupljivači, formiraju na berzama i zavise od globalnih događaja, poput ratova i kriza u teškoj industriji.

    Direktor preduzeća “Sekundarac” iz Gradiške Vladimir Turjačanin kaže za “Glas” da se na tržištu sekundarnih sirovina uočava blaga stabilizacija, ali da su cijene i dalje podložne čestim promjenama.

    “Zbog dešavanja u svijetu, cijene idu gore-dolje. Čim Zapad donese neku odluku, to se odmah prelije i kod nas, jer sve je to berzanska roba. Trenutno otkupne cijene su otprilike na prošlogodišnjem nivou, a obojeni metali su najnestabilniji, bukvalno se mijenjaju na dnevnom nivou”, tvrdi on.

    Ističe da globalne turbulencije remete poslovne planove i onemogućavaju dugoročna planiranja.

    “Mi ne možemo uticati na dešavanja, samo se prilagođavamo. Posla ima, ali je potražnja u svijetu generalno opala”, istakao je Turjačanin, kod kojeg su trenutne otkupne cijene željeza 0,35 KM po kilogramu, aluminijuma 2,70 KM i bakra 11,50 KM.

    I u banjalučkom preduzeću “Prizma komerc” potvrđuju da cijene osciliraju, ali i da imaju sreću što rade sa stabilnim partnerima u inostranstvu.

    “Otkupne cijene na malo kod nas se kreću od 25 do 40 feninga, dok se sa pravnim licima dogovaramo direktno, u zavisnosti od količine. Posljednje dvije godine, otkad u potpunosti izvozimo, bilježimo rast poslovanja”, kazala je direktorica Suzana Majstorović, navodeći da berza služi kao orijentacija, dok je situacija na terenu često drugačija.

    Direktor trebinjskog preduzeća “Sirovina komerc” Srđan Radović kaže da su ponuda i potražnja smanjene u odnosu na prije nekoliko godina, ali da se ipak može reći da posla ima.

    “Cijena željeza je pala, sada je 33 feninga po kilogramu, dok je lani u ovo vrijeme bila i 50. Bakar je oko 11 KM, aluminijum oko dvije, inoks 1,20 KM”, ističe Radović, dodajući da je bitno da i dalje postoji svakodnevna aktivnost.

    Da tržište sirovina ne trpi jednosmjerne trendove pokazuju i podaci iz građevinskog sektora, gdje je ove godine došlo do osjetnog pojeftinjenja građevinskog čelika i drugih repromaterijala.

    Direktor i vlasnik preduzeća “Jokić invest” iz Zvornika Ivo Jokić kaže da su armaturni i betonski materijali u prosjeku jeftiniji za oko 50 maraka po toni u odnosu na prošlu godinu, dok je cijena konstrukcionih čelika niža i do 100 maraka.

    “Svako pojeftinjenje mnogo znači, jer manji troškovi u nabavci materijala direktno utiču na konkurentnost firmi na tržištu”, kazao je Jokić.

    Sada su, tvrdi on, u boljoj poziciji da koriguju cijene i na taj način ostanu u trci. Prema njegovim riječima, cijene u stambenoj izgradnji trenutno su stabilizovane, a u narednom periodu ne očekuje se njihov rast.

    “Naprotiv, moguće je čak i blago sniženje, jer pojeftinjenje ulaznih sirovina neminovno povlači i korekciju cijena nekretnina”, rekao je Jokić.

    Čeličane
    Ivo Jokić kaže da su sekundarne sirovine značajno pojeftinile, ali da to nema direktan odraz na građevinski sektor u onoj mjeri u kojoj se očekuje.

    “Tržištem sekundarnih sirovina, posebno otpadnog željeza, u velikoj mjeri upravljaju čeličane u smislu kolikim kapacitetom rade i koliko im je tog materijala potrebno. Zbog toga i pored pada cijena sekundarnih sirovina, građevinski sektor to ne osjeti punim intenzitetom”, pojasnio je Jokić.

  • Udruženje Srba iz BiH u Srbiji: Retorika iz Zagreba podsjeća na nacističke skupove i prijeti novim zločinima

    Udruženje Srba iz BiH u Srbiji: Retorika iz Zagreba podsjeća na nacističke skupove i prijeti novim zločinima

    Udruženje Srba iz BiH u Srbiji saopštilo je da je koncert Marka Perkovića Tompsona, održan 5. jula 2025. godine u Zagrebu uz podršku hrvatske države, bio ispunjen retorikom koja, kako navode, podsjeća na nacističke govore i upozorava na mogućnost novih zločina nad Srbima.

    “Retorika koja je sinoć korišćena na koncertu nacista upozorava na zamisao hrvatskog rukovodstva o novom genocidu nad Srbima”, navodi se u zaključcima sa sjednice Upravnog odbora Udruženja održane 6. jula u Beogradu.

    Predstavnici Udruženja tvrde da poruke iz Zagreba imaju sličnosti s propagandom iz perioda pred Drugi svjetski rat, poredeći ih sa nacističkom retorikom sa Olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine.

    “To je bio početak kataklizme i smotre smrti, a ista ideološka matrica i danas je prisutna. Oni koji to ne vide, slijepi su ili odobravaju mržnju prema Srbima”, poručuju iz Udruženja.

    Dodaju da srpski narod ne može ostati nijem na poruke koje doživljava kao napad na Republiku Srpsku, Srbiju i Srpsku pravoslavnu crkvu.

    Udruženje upozorava da hrvatsko društvo, kako navode, nije raskrstilo sa zločinima iz vremena ustaškog režima NDH i da se i danas mogu prepoznati “recidivi krvave prošlosti”.

    “Hrvatski narod nije naučio lekciju iz prošlosti, naprotiv – time se i danas diči”, zaključuje se u saopštenju koje potpisuje predsjednik Udruženja Nenad Maksimović

  • Ograničene količine seruma protiv zmijskog otrova

    Ograničene količine seruma protiv zmijskog otrova

    U zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj trenutno su, zbog povećanih potreba, ograničene količine seruma protiv zmijskog otrova, a u toku je proces nabavke novih količina, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Srpske.

    Do tada, iz Instituta apeluju na povećan oprez građana, uz provođenje ranije objavljenih preporuka i mjera predostrožnosti koje mogu znatno umanjiti mogućnost ujeda zmija.

    Oprez je potreban tokom boravka u prirodi, gdje treba izbjegavati kretanje kroz neuređena područja koja mogu biti staništa zmija, kao i visoku travu, šiblje i korov bez prikladne odjeće i obuće.

    – Vrlo često ugriz zmije se desi pri pokušaju njenog ubijanja ili kada im se ljudi iz znatiželje previše približe. Zmije najčešće pobjegnu, a samo u izuzetnim slučajevima napadaju – rekla je Srni portparol Instituta Milka Mrđa.

    Prema njenim riječima, kod sumnje na ugriz zmije otrovnice potrebno je mirovanje i izbjegavanje najmanjeg pokreta, a ako je ujed na ruci ili nozi ekstremitete treba imobilisati, odnosno fiksirati uz čvrst predmet.

    – Iznad mjesta ugriza ekstremitet treba podvezati srednje jakim pritiskom kako bi se usporila venska cirkulacija i širenje otrova u organizmu. Važno je da se ne podveže prečvrsto kako se ne bi zaustavila arterijska cirkulacija – navela je Mrđa.

    Iz Instituta su napomenuli da je opšteprihvaćen stav da se ranica ne zarezuje, ne isisava otrov i ne stavlja led na mjesto ugriza.

    – Neophodan je hitan prevoz osobe u najbližu zdravstvenu ustanovu, jer se svaki slučaj ugriza zmije hospitalizuje, bez razmišljanja o tome da li je otrovnica ili ne – istakla je Mrđa.

    Prema podacima Katedre za zoologiju, evoluciju i genetiku na Priropdno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, na prostoru Republike Srpske pouzdano živi 13 vrsta zmija, među kojima tri otrovnice – poskok, šarka i planinski šargan.

    Najveći diverzitet zmija registrovan je na području Trebinja, gdje je pouzdano zabilježeno 11 vrsta, od kojih je samo jedna otrovnica – poskok.

  • Od septembra uvećani dodaci borcima, Vlada bez precizne brojke

    Od septembra uvećani dodaci borcima, Vlada bez precizne brojke

    Vlada Republike Srpske planira da od avgusta poveća borački dodatak, dok će isplata povećanog iznosa biti realizovana u septembru. Potvrdu toga dao je predsjednik Vlade RS Radovan Višković, koji je najavio skorije razgovore sa predstavnicima boračkih i socijalnih udruženja.

    Višković nije precizirao koliki će iznos povećanja biti, ističući da bi bilo neozbiljno spekulisati unaprijed. Time je ostalo nejasno da li će povećanje iznositi 5 procenata, kako je to ranije najavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ili će doći do izmjena.

    – U narednim danima biće održani sastanci sa relevantnim udruženjima kako bi se dogovorili detalji oko povećanja boračkog dodatka. Ne bih govorio o konkretnim ciframa prije tih razgovora – poručio je premijer Višković.

    Ukoliko bi se realizovalo Dodikovo obećanje o petoprocentnom uvećanju, to bi značilo da bi postojeći dodatak od 3 KM po mjesecu provedenom u borbenim dejstvima bio uvećan za svega 15 feninga, što je izazvalo negativne reakcije među borcima.

    Iako je većina bivših boraca izražavala razočaranje takvom ponudom, Udruženje “Veterani Republike Srpske”, koje vodi Duško Vukotić, javno je pohvalilo zalaganje premijera Viškovića. U saopštenju ovog udruženja istaknuto je da podržavaju povećanje dodatka, kao i uvođenje sistemske kontrole putem boračkih legitimacija i revizije Registra boraca.

    Iz istog udruženja su se ogradili od pojedinaca koji, kako tvrde, neovlašteno koriste njihov naziv u političke svrhe i javno nastupaju predstavljajući se kao veterani.

    Nedeljko Klincov, potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, izjavio je za Srpskainfo da iz Viškovićeve najave nije jasno šta se tačno planira.

    – Ako se ostane na Dodikovoj najavi od 5 posto, to je ponižavajuće. Možda Vlada sada želi popraviti utisak. No, koliko je meni poznato, Ustavni sud je već utvrdio da Vlada RS nema ovlašćenje da samostalno određuje iznos boračkog dodatka – rekao je Klincov.

    On tvrdi i da je formirana radna grupa koja radi na novom zakonu o pravima boraca, ali da u njenom sastavu učestvuju samo pojedina udruženja koja, prema njegovim riječima, vlast doživljava kao podobna.

    – Sva udruženja su registrovana na republičkom nivou, pa i naše. Međutim, nismo dobili nikakvu pozivnicu da se uključimo u taj proces – kaže Klincov.

    Između redova, Klincov sugeriše da vlast namjerno bira organizacije koje može lakše kontrolisati.

    Kritikuje i izjave iz Udruženja “Veterani RS” koje se odnose na “lažne veterane”, smatrajući da su te riječi usmjerene protiv njegovog udruženja.

    – Ako već govore o lažnim veteranima, neka Vukotić javno kaže koliko njegovih odbora postoji u Srpskoj. Znamo mi dobro kako je govorio na protestima prije deset godina, a sada se pretvorio u nekoga ko je blizak vlasti. Mi radimo pošteno i ne obaziremo se na njihove stavove – zaključuje Klincov.

  • Drastična poskupljenja: građani sve teže priušte osnovne namirnice

    Drastična poskupljenja: građani sve teže priušte osnovne namirnice

    Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, kao i drugih artikala široke potrošnje, nastavljaju da rastu bez naznaka stabilizacije.

    Posebno zabrinjava činjenica da građani najviše osjete udar upravo na namirnicama koje svakodnevno kupuju. Zbog sve izraženijih poskupljenja, mnogi su prinuđeni da smanje potrošnju čak i na najosnovnije artikle – bilo tako što kupuju manje količine, bilo da se okreću jeftinijim alternativama.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, značajan skok cijena u posljednjih godinu dana zabilježen je kod kafe, čokolade i kakaa.

    Tako je kilogram kafe u maju ove godine koštao u prosjeku 29,32 KM, što predstavlja rast od čak 61,2% u odnosu na maj prošle godine.

    Ni čokolada nije pošteđena – cijena kilograma mliječne čokolade porasla je za 58,8%, a trenutno iznosi 30,64 KM.

    Cijena kakaa povećana je za 30,6% u istom periodu.

    Ako se uporede podaci iz maja 2020. godine sa ovogodišnjim, poskupljenja su još izraženija. Prije pet godina, kilogram mljevene kafe koštao je 13,08 KM, dok je za kilogram mliječne čokolade bilo potrebno izdvojiti 16,32 KM.

  • Da li će Srpska konačno dobiti socijalnu kartu?

    Da li će Srpska konačno dobiti socijalnu kartu?

    Vlada RS utvrdila je Nacrt zakona o socijalnoj karti, koji bi u konačnom dokumentu trebalo da bude jedinstvena baza koja sadrži podatke o socijalno-ekonomskom statusu pojedinca i sa njim povezanih lica.

    Nadalje, u bazi će biti upisana i vrsta prava i usluga koje lice koristi ili je koristilo, prava i usluge iz oblasti socijalne, dječje, boračko-invalidske i zaštite civilnih žrtava rata, ratne torture, oblasti socijalnog stanovanja i zaštite porodice, kao i podaci o službenim licima koja su koristila podatke iz socijalne karte.

    Dokumentom, kako je rečeno, treba da se omogući, između ostalog, i kreiranje socijalnih politika i prevencija siromaštva.

    “Značaj postojanja socijalne karte, između ostalog, je u tome da se smanji mogućnost zloupotreba kako u sistemu socijalne zaštite, tako i ostalim sistemima koji se bave posebnim kategorijama stanovništva, s obzirom na to da će podaci o korisnicima biti objedinjeni”, pojasnili su iz Vlade Republike Srpske.

    Ljubo Lepir, profesor socijalne politike na Univerzitetu u Banjaluci, kaže da je najmanji problem donijeti neki zakon, već da je suština njegova primjena.

    “Ovdje se treba prvo odgovoriti na pitanje šta je cilj socijalne karte. Mora se pripremiti dosta drugih elemenata koji moraju pratiti taj zakon, a jedan od njih je definisanje odluke o uvođenju socijalnog minimuma. To je faktički ono što se kaže granica siromaštva. Dalje, na osnovu čega ćemo mi utvrđivati da li je neko socijalni slučaj ili nije, da li ima ovakve ili onakve prihode, da li je u stanju socijalne potrebe da država treba intervenisati ili ne? E, to je suština socijalne karte”, poručuje Lepir.

    Podsjeća da u svakom zakonu kod nas postoje kriterijumi za dodjelu neke pomoći.

    “Recimo, u Zakonu o socijalnoj zaštiti RS ima da pojedinac može imati 15 odsto pomoći od iznosa prosječne plate. Ali je to politička odluka, to nema veze sa tih 15 odsto, i to je oko 200 KM mjesečno. Šta on može sa tim novcem, ne može da preživi mjesec dana”, navodi Lepir.

    Ističe da Vlada RS mora donijeti akte koji će imati uticaj na efekte socijalne karte.

    “Srbija je donijela socijalnu kartu i ona je napravila fijasko. Faktički vi za jedan fening koji odredite političkom odlukom izbacite jednu kompletnu porodicu iz pomoći. To nije smisao”, naglasio je Lepir za “Nezavisne novine”.

    Stručnjaci poručuju da je potrebno analizirati kome je pomoć najpotrebnija i da se sredstva koja budu obezbijeđena plasiraju na najpravedniji način.

    “Npr. ako govorimo da je neki mjesečni cenzus 100 KM za dječju zaštitu, ili ako postoji materijalni cenzus po broju članova porodice, ne znači da neko svojim primanjima zaista može da pokrije sve te potrebe. To je iz razloga što su rashodi koje ima ta osoba ili za izdržavanje djece ili za brigu o djeci sa posebnim potrebama ili drugim licima u okviru svog domaćinstva, a koji nemaju prihode, daleko prevazilaze ono što on mjesečno zaradi. Onda, ti ljudi bi isto trebalo da budu obuhvaćeni mjerama socijalne karte”, smatra Aleksandar Čavić, demograf.

    S druge strane, navodi da bi nadležni morali da budu oprezni jer postoje osobe koje primaju neku vrstu pomoći jer na papiru nemaju redovne prihode, a u stvarnosti imaju milionsku imovinu.

    “Neko može imati pet miliona, može imati 20 stanova, ali da ima nula maraka prihoda ovih koji se kod nas ostvaruju, dakle da nema platu i slično. A može se desiti da je imovinu poklonio najbližim srodnicima, koji su dalje prema Porodičnom zakonu dužni da se staraju o njemu jer imaju sredstva za to bez ikakve društvene asistencije. Ali ti ljudi ipak ostvaruju pravo na neku socijalnu pomoć, dok drugi koji zaista nemaju ništa, često to ne mogu da ostvare”, dodaje Čavić za “Nezavisne”.

    O kompleksnosti problema socijalne karte pisali smo nebrojeno puta do sada.

    Naveli smo tada da građani u Republici Srpskoj u više od 400 institucija ostvaruju neka od 90 različitih vrsta prava, definisanih kroz 15 zakona.

    Jedno od najvažnijih pitanja u ovom poslu biće koliko će građana biti obuhvaćeno socijalnom kartom. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS kazali su da je to oko 67.000, ali je premijer Radovan Višković poručio da će to biti manje jer “dio penzionera nema potrebe za socijalnu pomoć jer imaju primanja iz drugih država”.

    Prema informacijama do kojih smo došli u 2024. godini, više od 6.000 građana Republike Srpske prima stalnu novčanu pomoć svakog mjeseca, a ona se, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, dijeli osobama koje nemaju nikakva druga primanja.

  • Stranci u Srpskoj polako preuzimaju i svakodnevne poslove

    Stranci u Srpskoj polako preuzimaju i svakodnevne poslove

    Dolaze iz raznih dijelova svijeta i kod nas danas dostavljaju hranu, peru prozore, prave kifle. Strani radnici su nekada uglavnom bili angažovani na građevini, ali proširio se dijapazon poslova koje rade.

    Najveći broj stranih radnika, uglavnom iz Turske, bio je angažovan u građevinskom sektoru, ali pretpostavlja se da ih danas možda čak više ima u pekarskoj industriji. I to uglavom radnika iz Nepala, Šri Lanke i sa Filipina.

    Naši ljudi, zbog malih plata i loših uslova rada, odlaze na sezonu ili pokušavaju da se zaposle u nekim evropskim zemljama.

    -Zrelom politikom, koja se ovdje ne vodi, i odnosu proslodavaca u vrednovanju i nagrađivanju radnika, mogli bismo da imamo radnike koji bi ostali i radili. Zbog promjena u visini najniže plate nešto se malo pomaklo i stanje popravilo. Ali, ako se to ne bude nastavilo, ne budu stimulisali radnici, ljudi će odlaziti. Onda nećemo imati mogućnost da živimo bez uvoznih radnika – upozorava Goran Savanović iz Sindikata trgovine i turizma RS.

    Pojašnjava da ima prostora da se ovdje zaposle naši radnici, ali da su poslodavci našli računicu da im je isplativije da zaposle stranca.

    -Oni njima obezbjeđuju smještaj, nađu im kuće, stanove. Oni malo troše, po cijeli dan su na poslu, rade duže od 8 sati, a pare koje dobiju šalju kućama. Ovdje imaju bar jedan obrok. Njima je život ovdje jeftin, ali je mukotrpan – objašanjava on za Srpskainfo.

    Naši ljudi, skoro pa tradicionalno, na sezonu odlaze u Crnu Goru i Hrvatsku. U Hrvatsku najčešče dolaze i radnici sa Filipina, iz Indije, Nepala.

    -Filipinci su poznati kao vrijedni i dobri kuvari. Nisam upoznat da ih kod nas ima, ali mislim da će ih vjerovatno biti kako se stvari odvijaju – ističe Savanović i dodaje kako strane radnike u Srpskoj zapošljavaju manji privredni subjekti, a da veliki sistemi za sada zapošljavaju domaću radnu snagu.

  • Kolika je prosječna plata u Srpskoj?

    Kolika je prosječna plata u Srpskoj?

    Najviša prosječna neto plata u januaru u Republici Srpskoj isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja i iznosila je 1.844 KM, dok je najniža prosječna plata 1.135 KM isplaćena u građevinarstvu.

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u januaru iznosila je 1.434 KM i u odnosu na decembar prošle godine nominalno je manja za 0,3 odsto, dok je u odnosu na prvi mjesec lani nominalno veća za 9,3 odsto.

    Prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 2.194 KM, saopšteno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

    U januaru ove godine, u odnosu na januar prošle, sva područja zabilježila su nominalni rast neto plate, i to najviše administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 21,3 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 18 odsto i trgovina na veliko i malo, te popravka motornih vozila i motocikala 16,5 odsto, prenosi Srna.