Zavičajno društvo “Patrija Jelovac” iz Gornjeg Jelovca kod Prijedora pokrenulo je inicijativu za prikupljanje novčanih priloga za liječenje Srete Macure (35), koji se godinama bori sa teškim zdravstvenim problemima uzrokovanim šećernom bolešću.
Sreto boluje od dijabetesa, zavisnog od inzulina, sa brojnim komplikacijama, uključujući teško oštećenje vida i bubrežne funkcije, zbog čega je na redovnom programu hemodijalize.
Preporučeno je, da Sreto na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) u Beogradu bude podvrgnut operaciji oka, uz primjenu terapije koja zaustavlja ili usporava stvaranje novih i neželjenih krvnih sudova u oku.
Takođe, Sretin otac Pilip pribavlja medicinsku dokumentaciju kako bi mu donirao bubreg.
Iz Zavičajnog društva “Patrija Jelovac” ističu da je svaka pomoć dragocjena, te apeluju na humaniste da se uključe u akciju i pomognu Sreti, ocu 12-godišnje kećrke i šestogodišnjeg sina.
Otvoren je i tekući račun za broj: 555-100-00390001-76, sa naznakom, Sreto Macura – liječenje.
Građane BiH od juna bi mogla dočekati nova poskupljenja lijekova, jer rast cijena u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji automatski utiče i na povećanje maksimalnih veleprodajnih cijena na domaćem tržištu.
Naime, kako su kazali iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, okvir za cijene lijekova u BiH prema važećoj regulativi je prosječna cijena lijeka u referentnim zemljama (Srbija, Hrvatska, Slovenija).
Proizvođači dobijaju prostor za podizanje cijena lijekova
“Kada u tim zemljama dolazi do povećanja cijena lijekova, dolazi do povećanja i maksimalne veleprodajne cijene lijeka u BiH, i samim tim proizvođači dobijaju prostor za podizanje cijena lijekova. Novi izračun će stupiti na snagu u junu i tada kod lijekova za koje bude dobijena viša maksimalna veleprodajna cijena, proizvođači mogu podići cijene”, kazali su iz Agencije.
Pojasnili su da se trajni prekidi u snabdijevanju lijekovima uglavnom dešavaju iz komercijalnih razloga, odnosno zbog ukidanja dozvole ili neulaska proizvođača u postupak obnove dozvole.
Privremeni prekidi
“Kada su u pitanju privremeni prekidi, oni se dešavaju zbog problema u samom proizvodnom procesu, zbog izmjena u proizvodnom procesu, zbog reorganizacije proizvodnje, zbog problema u nabavci sirovina, problema u nabavci pakovnog materijala, zbog globalno narušenih lanaca snabdijevanja”, pojašnjavaju iz Agencije.
Ističu da veći broj lijekova ima takozvane generičke paralele, lijek sa istom aktivnom supstancom, u istom farmaceutskom obliku i iste jačine, ali ga pravi drugi proizvođač.
“Stoga nedostatak lijeka na tržištu ne znači i nedostupnost terapije za pacijenta.
Mi smo u svakodnevnoj komunikaciji sa proizvođačima i veleprometnicima. U prošloj godini smo nestašicu prevenirali na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje, obnovu, izmjenu dozvole za stavljanje u promet u BiH kvalitetnih, efikasnih i bezbjednih lijekova, čime smo uticali na brži dolazak lijeka do pacijenta”, ističu iz Agencije.
Kako su pojasnili, isto tako, odobravaju promet lijeka proizvedenog za drugo tržište, u skladu sa specifikacijom odobrenom od strane Agencije.
“Naša slabost prerasta u našu prednost”
“BiH nije članica Evropske unije i kao tržište je otvorenija u odnosu na države članice EU. Na ovaj način naša slabost prerasta u našu prednost”, zaključili su iz Agencije za lijekove i medicinska sredstava BiH.
Nova evropska pravila o pročišćavanju otpadnih voda
Podsjetimo, nova evropska pravila o pročišćavanju otpadnih voda mogla bi dovesti do rasta cijena lijekova širom Evrope, a stručnjaci upozoravaju da bi najveći udar mogao pogoditi generičke lijekove koji se najviše koriste u svakodnevnom liječenju.
Prema novim pravilima, farmaceutska i kozmetička industrija trebalo bi da snose najveći dio troškova dodatnog uklanjanja ostataka lijekova iz otpadnih voda.
Cilj je smanjiti zagađenje rijeka, jezera i podzemnih voda, ali proizvođači upozoravaju da bi dodatni troškovi mogli ozbiljno opteretiti proizvodnju jeftinijih terapija.
Posebno ugroženi generički lijekovi
Posebno su ugroženi generički lijekovi, jer imaju niske cijene i malu zaradu, a koriste se za liječenje najčešćih bolesti poput dijabetesa, visokog pritiska, srčanih oboljenja i infekcija. Stručnjaci upozoravaju da bi dio proizvođača mogao odustati od proizvodnje pojedinih lijekova, što povećava rizik od nestašica na tržištu.
Sa druge strane, naučnici upozoravaju da su ostaci antibiotika i drugih lijekova sve prisutniji u vodi i okolišu, što povećava opasnost od razvoja otpornosti bakterija na antibiotike. Zbog toga smatraju da su dodatne mjere pročišćavanja neophodne za zaštitu javnog zdravlja.
Skuplje terapije i veći pritisak
Iako trenutno nema ozbiljnih nestašica lijekova, stručnjaci upozoravaju da bi naredne godine mogle donijeti skuplje terapije i veći pritisak na zdravstvene sisteme ukoliko se ne pronađe balans između zaštite okoliša i dostupnosti lijekova.
Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor kazala je ranije za “Nezavisne novine” da su lijekovi u našoj zemlji već duži period preskupi
“U regionu je totalno drugačija priča i nije strano čuti da mnogi od naših građana odlaze u Srbiju da nabavljaju lijekove”, kazala je Marićeva i dodala da su marže na lijekove previsoke.
Prostor za pojeftinjenje
“Prostora za pojeftinjenje sigurno ima, ali mislim da je ovdje neka druga poenta njihove priče, a posebno kada vidimo koliko je apoteka po gradovima otvoreno, što pokazuje da je to i te kako unosna branša”, kazala je Marićeva.
Pojasnila je da se u apotekama sada prodaje sve, od žvaka do papuča.
“Apoteka je postala klasična trgovina, tako i ne čudi zašto ne žele da cijene ne budu niže”, kazala je Marićeva.
Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za sutra zbog očekivanih obilnih padavina na jugu i zapadu Republike Srpske.
Najveća količina kiše očekuje se prije podne na jugu i zapadu od 30 do 70 litara po metru kvadratnom, a u Hercegovini lokalno i više.
Na istoku će pasti od 10 do 20 litara po metru kvadratnom.
Zbog obilnih padavina u kratkom periodu na zapadu mogući su problemi sa bujičnim vodotokovima i oborinskim vodama, kao i sa oticanjem vode u urbanim zonama, upozoravaju iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Nekada je bilo dovoljno da ugledate limenku, kutiju ili plastičnu posudu omiljenog proizvoda pa da odmah znate kakav ukus slijedi.
Danas, decenijama kasnije, upravo ta stara ambalaža kod mnogih budi uspomene na djetinjstvo, porodične ručkove, školske užine i bezbrižne dane.
Udruženje „Istorijski muzej Jugoslavije“ na svojoj Facebook stranici objavilo je dio kolekcije ambalaže prehrambenih proizvoda nastalih od ranih šezdesetih do kraja osamdesetih godina prošlog vijeka.
Riječ je o pakovanjima koja su generacijama bila dio svakodnevice i koja su ostala upamćena ne samo po proizvodima, već i po prepoznatljivom dizajnu.
Dizajn koji je trajao decenijama
U vremenu kada marketing nije bio agresivan kao danas, mnoga pakovanja imala su jednostavan, ali upečatljiv izgled koji se gotovo nije mijenjao godinama.
Prepoznatljive kutije Kraš Expressa, limenke sardina, plastične posude Cedevite, pakovanja Plazme ili Fructal sokova postali su simbol jednog vremena.
Tu su bile i bombonjere, vafli, čokolade, čajevi, konzerve punjenih paprika i brojni drugi proizvodi koje su mnogi držali u kuhinjama svojih domova.
Iza njih su stajali brendovi poput Podravke, Bambija, Gavrilovića, Pionira, Kandita, Zvečeva i drugih kompanija koje su obilježile tržište nekadašnje Jugoslavije.
Više od obične ambalaže
Za mnoge ljude ova pakovanja danas predstavljaju mnogo više od obične ambalaže.
Jedna kutija keksa ili stara limenka često mogu vratiti uspomene na djetinjstvo, odlazak u prodavnicu sa roditeljima ili miris kuhinje tokom zimskih dana.
Posebno mjesto u sjećanjima imaju stare plastične kutije Cedevite koje su se poslije često koristile za šećer, brašno, dugmad ili razne sitnice po kući.
Upravo zato fotografije stare ambalaže redovno izazivaju veliku pažnju na društvenim mrežama, gdje ljudi u komentarima dijele uspomene i priče iz tog perioda.
Nostalgija koja ne prolazi
Iako su se proizvodi i dizajn vremenom mijenjali, mnogi smatraju da su stara pakovanja imala posebnu toplinu i prepoznatljiv identitet.
Bila su jednostavna, lako pamtljiva i dovoljno upečatljiva da ih ljudi prepoznaju i poslije nekoliko decenija.
Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin izjavio je Srni da su u proteklih nekoliko godina značajno unaprijeđeni uslovi studiranja na ovoj visokoškolskoj ustanovi, te da je studentski standard među najboljima u regionu.
Gajanin je naveo da Univerzitet u Banjaluci planira da u novoj akademskoj godini upiše 2.600 studenata, od kojih će većina biti finansirana iz budžeta.
Naš zahtjev za upis ove godine je oko 2.6000 studenata. Od kojih je najveći broj studenata na budžetu, praktično blizu 2.000 studenata je budžetskih – rekao je Gajanin u podkastu Srne.
On je naveo da se objavljivanje konkursa očekuje uskoro.
– Konkurs će izaći polovinom maja, a prijemni ispit je planiran krajem juna ili početkom jula – precizirao je Gajanin.
On kaže da će izgradnja naučno-tehnološkog parka Republike Srpske u Univerzitetskom kampusu u Banjaluci biti ključna za jačanje saradnje Univerziteta i privrede, te razvoj novih ideja i kompanija.
Govoreći o međunarodnoj saradnji Univerziteta, Gajanin je naveo da se očekuje unapređenje saradnje sa američkim univerzitetima.
– Očekujemo da će u narednom periodu delegacija sa Univerziteta Јejl biti gost Univerziteta u Banjaluci -, najavio je Gajanin.
Nova epizoda podkasta Srne, čiji je gost rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin, biće dostupna sutra u 10.00 časova korisnicima našeg servisa, kao i na društvenim mrežama i “Јutjub” kanalu.
U Doboju je sa Gradskog mosta spušteno 11 ruža u rijeku Bosnu u znak sjećanja na jedanaestoro stradalih u majskim poplavama 2014. godine, kada je ovaj grad bio potpuno potopljen.
Prema ranijim podacima Gradske uprave, tokom majskih poplava 2014. godine u Doboju je pričinjena materijalna šteta od oko 173 miliona KM.
Vodena stihija oštetila je 2.890 stambenih jedinica i 950 privrednih subjekata.
Mjesec maj posvećen je borbi protiv melanoma, jednog od najagresivnijih oblika karcinoma, a tim povodom se u Srpskoj sprovodi kampanja “Euromelanoma 2026”, kroz koju se želi istaći da je ovaj tumor izlječiv ako se otkrije u početnoj fazi.
Besplatni pregledi za građane u dvije smjene
Na Klinici za kožne i polne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske 29. maja će se organizovati besplatni pregledi za građane u dvije smjene, te neće biti potrebna uputnica, već samo treba na vrijeme zakazati termin putem kol centra.
Dragana Popović, dermatolog na Klinici za kožne i polne bolesti, za “Nezavisne novine” ističe da u ovom mjesecu imaju niz aktivnosti, ali da se kampanja “Euromelanoma 2026” sprovodi već 15 godina.
Melanom je jedan od najagresivnijih oblika karcinoma kože
“Melanom je jedan od najagresivnijih oblika karcinoma kože, ali i uopšte karcinoma. On se razvija na koži koja je vidljiva, te je jedini rak koji možemo da vidimo golim okom, što je prednost koju treba da iskoristimo, jer ako se melanom otkrije u prvim fazama – on je 99 odsto izlječiv upotrebom hirurških tretmana”, ističe Popovićeva.
No, kako kaže, ako se otkrije u odmaklim fazama, onda je potrebna sistemska terapija i prognoze su loše.
“Mi imamo imunoterapiju i ciljnu terapiju za ove pacijente i unazad 10-15 godine je napravljen proboj vezan za liječenje melanoma, međutim te terapije su veoma finansijski zahtjevne. Zato je naš cilj da se melanom uhvati na vrijeme”, dodaje.
Prevencija, šta preporučuju ljekari?
Kada je u pitanju prevencija, ona napominje da je bitno izbjegavanje UV zračenja, a pogotovo onih koji imaju svijetlu boju kože, veći broj mladeža, te pozitivnu porodičnu anamnezu, a oni bi trebali, navodi, bar jednom godišnje obavljati dermoskopiju.
“To je metoda koja je bezbolna i vrlo komforna za pacijenta, te nema nuspojava. Sam pregled traje desetak minuta, te se na vrijeme mogu otkriti promjene na mladežima”, kaže Popovićeva.
Prema njenim riječima, u cijelom svijetu lagano raste broj oboljelih, a prednjače Australija i Novi Zeland zbog broja sunčanih dana.
“Ali i mi pratimo taj trend. Podaci iz 2023. pokazuju da je bilo 129 novootkrivenih, dok je godinu ranije bilo 114. Prednjače muškarci, ali vjerovatno zbog toga što se oni više javljaju. Potrebno je da ljudi znaju šta gledaju kad rade samopregled, tj. promjenu boje, oblika, veličine, njegove ivice, asimetriju, jer mladeži preko šest milimetara zahtijevaju praćenje”, objašnjava doktorka.
Iz Instituta za javno zdravstvo RS navode da se mаligni mеlаnоm tumоr mоžе rаzviti unutаr vеć pоstојеćеg mlаdеžа u 30 odsto slučајеvа ili “de novo” nа nоrmаlnој kоži.
“Svi mlаdеži izglеdајu sličnо i imајu sličаn оblik i bојu. Ukоlikо sе pојаvi nоvа prоmјеnа kоја izglеdа rаzličitо оd оstаlih, оnа је sumnjivа. Simptоmi kао štо su svrаb i krvаrеnjе su glаvni znаk mаlignitеtа. Pојаvа bilо kоје nоvе prоmјеnе nа kоži kоја је prеthоdnо izglеdаlа nоrmаlnо kоd pаciјеnаtа stаriјih оd 40 gоdinа sе smаtrа sumnjivоm, tе pаciјеnt mоrа оbаvеznо dа sе kоnsultuје sа dеrmаtоlоgоm”, kažu iz Instituta.
Dodaju da se mеlаnоm mоžе pojaviti bilо gdје nа kоži, аli sе nајčеšćе nаlаzi nа kоži grudnоg kоšа i nоgаmа.
“Nаstајu nа prеthоdnо zdrаvој kоži, аli kоd оkо 30 odsto pаciјеnаtа mоgu dа sе јаvе nа mјеstu prеthоdnоg mlаdеžа. Mоgu brzо dа rаstu i dа sе širе nа unutrаšnjе оrgаnе. Zbоg оvоgа је nеоphоdаn nеоdlоžаn trеtmаn, nајčеšćе u vidu hirurškе еksciziје”, kazali su iz Instituta.
Ovo su fаktоri rizikа zа rаzvој mаlignоg mеlаnоmа: vеliki brој оbičnih i/ili klinički аtipičnih mlаdеžа, vеliki kоngеnitаlni mlаdеži, оdrаniје prisutаn mеlаnоm ili nеmеlаnоmski kаrcinоm kоžе, prisustvо vеlikоg brоја mеlаnоcitnih ili аtipičnih nеvusа i/ili mеlаnоmа u pоrоdici, tеškе, bоlnе оpеkоtinе оd suncа, pоsеbnо u dјеtinjstvu. Osim toga, to su i intеnzivnо izlаgаnjе suncu, riđа ili plаvа kоsа, svijеtlе оči, vеliki brој pјеgа, imunоsuprеsiја te kоrištеnjе sоlаriјumа i dr.
Nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom očekuje sutra Republiku Srpsku i Federaciju BiH, a meteorolozi upozoravaju i na mogućnost lokalno jačih padavina poslije podne.
Јutro će biti promjenljivo do pretežno oblačno, dok se na jugu i zapadu već od ranih časova očekuju kiša i pljuskovi sa grmljavinom.
Prije podne će na sjeveru i istoku biti i sunčanih intervala, dok će u ostalim krajevima preovladavati oblačno vrijeme, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Sredinom dana i poslije podne pljuskovi sa grmljavinom proširiće se i na ostale predjele, a ponegdje su moguće intenzivnije padavine praćene jačim grmljavinskim nevremenom.
Duvaće umjeren vjetar, u višim predjelima i jak južnih smjerova.
Minimalna temperatura vazduha od šest do 12, a maksimalna od 18 do 24 stepena Celzijusova.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u većini predjela danas je sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, a tokom noći se sa zapada očekuje jače naoblačenje koje će donijeti kišu, pljuskove i grmljavinu.
Temperatura vazduha u 14.00 časova: Bjelašnica šest, Čemerno 12, Gacko 16, Sokolac 17, Zvornik i Drvar 18, Bileća 19, Mrkonjić Grad, Trebinje i Sarajevo 20, Bijeljina i Tuzla 21, Banjaluka, Doboj, Prijedor, Višegrad i Zenica 22, te Mostar 23 stepena Celzijusova.
Imamo posebno zadovoljstvo da razgovaramo sa ženom čiji su rad, energija i posvećenost ostavili snažan trag u našem gradu. Titula „Banjalučanka godine“ pripala je Jeleni Bjelici koja je svojim djelovanjem pokazala koliko jedna osoba može inspirisati zajednicu i biti primjer drugima.
Na početku našeg razgovora kažite nam šta za Vas znači titula „Banjalučanka godine“?
“Znači mi mnogo. Ja sam jako ponosna što sam ove godine izabrana za “Banjalučanku godine”. To je dokaz da radim pravu stvar, da radim nešto korisno za naše društvo i da su ljudi koji su glasali za mene nagradili moj rad. Znači mi i zbog mog djeteta koje je sve to sa mnom pratilo, koje je bilo zajedno sa mnom na toj manifestaciji, koje je bilo ponosno na svoju mamu i kome će, nadam se, ovo ostati u lijepom sjećanju, isto kao i meni”.
Da li ste očekivali ovo priznanje?
“Pa ne, nisam očekivala. Kada su me nazvale djevojke iz organizacije i rekle da je bilo dosta prijava za mene, zaista sam se jako iznenadila. A onda, kada sam vidjela pet dama koje su ušle u finale, zaista nisam pomislila da baš ja mogu biti izabrana. Kada je krenulo glasanje i kada sam vidjela da dobijam najviše glasova, pa onda do kraja glasanja nije se znalo ko će pobijediti, sve je bilo javno i glasalo se na Facebooku.
Tu moram da naglasim da mi zbog toga ovo priznanje posebno znači, jer su mene izabrali ljudi koji su glasali. Nije bila komisija koja sjedi i bira nekoga na osnovu nečega, nego su me izabrali ljudi koji prepoznaju ono što ja radim i koji misle da je kvalitetno to što radim”.
Koji trenutak iz svog rada biste izdvojili kao presudan za ovaj uspjeh?
“Ne mogu sada konkretno nešto izdvojiti. Mislim da je značajan moj cjelokupan rad. Ja vodim društvene mreže već sedam-osam godina, na Instagramu i Facebooku. Prvenstveno sam novinar po profesiji i tu pišem tekstove gdje informišem roditelje kako da ostvare svoja prava. Pomažem im kako da ostvare svoja prava. Oni mi se jako često javljaju u inbox sa nekim problemom i ja zajedno sa njima pokušavam to da riješim. Mislim da je taj moj kontinuirani rad svemu tome doprinio, jer ja znam koliko njima značim. Kada mi kažu da sam im pomogla da riješe neki problem, to mi zaista mnogo znači. Tako da vjerujem da sve ove godine mog rada i pomaganja njima imaju veliku vrijednost.
Izdvojila bih i to da je, zahvaljujući mojoj inicijativi, lijek Utrogestan za trudnice uvršten na listu besplatnih lijekova. Utrogestan je bio jako skup lijek koji su trudnice plaćale. Kada sam pokrenula društvene mreže, pokrenula sam i inicijativu da se lijek Utrogestan uvrsti na listu besplatnih lijekova, kako trudnice više ne bi morale da ga plaćaju. Ogroman broj žena me je podržao. To je baš odjeknulo u medijima i lijek je registrovan kao besplatan. Zaista sam jako ponosna na to jer je to ogromna olakšica trudnicama.
Bilo je još nekoliko inicijativa. Između ostalog, prošle godine sam ispred svog udruženja podnijela inicijativu da se poveća broj dana bolovanja za njegu bolesnog djeteta, jer je sada propisano 15 dana godišnje, što je premalo. Tu inicijativu je Vlada Republike Srpske usvojila baš u periodu kada sam nominovana za “Banjalučanku godine”. Tako da mogu reći da mi je i ta inicijativa nekako pomogla.
Koliko je bilo izazovno graditi svoj put u Banjaluci?
“Ja ne gledam na to da mi je nešto bilo izazovno. Ja sam iz Bratunca. Došla sam u Banjaluku da upišem fakultet i odmah nakon studija počela sam da radim. Nisam još bila ni završila fakultet kada sam počela da radim u Glasu kao novinar. Skoro četiri godine sam radila u Glasu, a isto toliko i u Blicu.
Novinarstvo je predivna profesija. Ja novinarstvo obožavam, ali ono mora jako da se voli da bi se radilo. To je izuzetno lijepa, ali i veoma stresna i odgovorna profesija. Ja sam se jako trudila i ne mogu reći da mi je nešto bilo teško, jer zaista obožavam novinarstvo.
Godine 2017. rodila sam dijete i više se nisam vraćala da profesionalno radim u medijima, prvenstveno zato što sam željela da se posvetim djetetu. Dvije godine uopšte nisam radila. Nakon toga nisam mogla da se vratim u medije jer je novinarstvo veoma zahtjevno i traži mnogo vremena, truda i rada, što ja tada nisam mogla uskladiti sa malim djetetom. Sada radim na drugom radnom mjestu i dalje u okviru svoje branše, ali mi je jako nedostajalo pisanje i novinarstvo. Zato sam, između ostalog, pokrenula svoj portal i društvene mreže na kojima i dalje pišem.
Sama određujem koliko ću pisati i kada, što je najljepši vid novinarstva. Tako sam shvatila koliko roditelji nisu informisani o svojim pravima i koliko zapravo ne znaju kako da ih ostvare. Često im u institucijama čak i otežavaju ostvarivanje tih prava. Zato mi se prvenstveno javljaju trudnice i porodilje.
Mnogo mi znači kada mi kažu: „Kada pročitamo neku informaciju kod tebe, znamo da je 100% tačna i tebi najviše vjerujemo. I zaista uživam u novinarstvu i sada”.
Šta Vas svakodnevno motiviše?
“Svakodnevno me motivišu žene koje me prate na društvenim mrežama i koje mi pišu o svojim svakodnevnim problemima.
Jedno je propisati zakon, a nešto sasvim drugo je kako se taj zakon primjenjuje u praksi. Zaista imam mnogo povratnih informacija od žena o problemima na koje nailaze i o nedostacima u zakonu.
Trudim se da javno ukazujem na te probleme i pokušavam da ih promijenimo. Tako da me one svakodnevno inspirišu, jer mi se svaki dan neko javi sa nekim problemom koji zajedno pokušavamo riješiti”.
Kako ostati dosljedan sebi uprkos pritiscima okoline?
“Mislim da je za to najzaslužniji karakter. Takav sam tip osobe da neću posustati bez obzira na prepreke i pritiske sa strane. Ja sam jako tvrdoglava i imam čvrst karakter. Kada nešto odlučim, to će biti riješeno.
Dešavalo se da posumnjam u ovo što radim, prvenstveno zbog toga da li mogu sebi napraviti neki problem, jer sam veoma uporna i idem bez obzira na sve. Možda malo posumnjam, ali nikada ne odustajem. Nikakvi pritisci i nikakva okolina ne mogu da utiču na mene da odustanem”.
Šta biste voljeli promijeniti ili unaprijediti u svom gradu?
“Ja Banjaluku jako volim. Meni je Banjaluka prelijepa. Ali ono što mi jako smeta jesu gužve u saobraćaju. Mislim da se na tome mora raditi i da se mora pronaći neko rješenje kako bi se saobraćaj rasteretio. I parking me užasno nervira. To su dvije stvari koje bih promijenila. Ostalo mi je zaista prelijepo”.
Što se tiče tema kojima se bavite, da li postoji nešto što biste promijenili kada je riječ o roditeljstvu?
“Promijenila bih dosta toga. Naši zakoni jesu u redu i posljednjih godina se zaista radi na poboljšanju uslova za porodice, trudnice i porodilje. Mnogo toga je danas bolje nego prije osam ili devet godina kada sam se ja porodila. Srećna sam što se ulaže i što je prepoznato koliko su porodica i rađanje djece važni.
Ali i dalje postoji mnogo problema, jer sam svakodnevno u kontaktu sa ženama i svakodnevno čujem o nekim nedostacima. Mislim da treba slušati glas porodice i žene, da se čuje kako je stvarno u realnom životu i kako se zakoni primjenjuju u praksi, te šta možemo promijeniti da bude još bolje”.
Kako izgleda jedan Vaš običan dan?
“Moj dan nije ništa posebno ni inspirativno. Imam dijete koje ide u treći razred osnovne škole. Kada je prva smjena, ustanemo jako rano jer on već u 7:15 mora biti ispred škole. Ostavim njega u školi, a ja idem na posao. Radim od 8 do 16 časova. Poslije posla idem kući, spremam ručak i obavljam obaveze oko kuće i djeteta. Svaki dan ili njega vodim na trening ili ja idem na svoj trening. To su uglavnom naše svakodnevne obaveze”.
Kako balansirate privatni i poslovni život?
“Dobra organizacija je ključ svega. Stignem sve, pogotovo zato što ne radim vikendom, što mnogo znači. Ako nešto ne stignem tokom radne sedmice, završim vikendom”.
Imate li životnu poruku kojom se vodite?
“Moja životna poruka je da uvijek treba biti istrajan, uporan i pozitivan. Ja sam veoma pozitivna osoba i uvijek se trudim da iz svake situacije izvučem nešto dobro. Nikada nisam gledala da je čaša poluprazna, nego uvijek polupuna. Čak i kada se desi nešto loše ili težak period, trudim se da pronađem nešto pozitivno i da iz toga naučim nešto korisno. Uvijek gledam šta me neka situacija može naučiti i kako me može usmjeriti ka nečemu boljem. Svima savjetujem da iz svega pokušaju izvući pouku, da budu pozitivni i uporni, jer rezultat na kraju dođe”.
