VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Mladima u BiH prodaju drogu kao legalan osvježivač vazduha

    Mladima u BiH prodaju drogu kao legalan osvježivač vazduha

    Sve više mladih u BiH eksperimentiše sa narkoticima, koji se prodaju i kao legalni osvježivači vazduha.

    Navedeno je to u Nacrtu srednjoročnog programa rada Ministarstva bezbjednosti BiH 2026-2028. godine, gdje su targetirani brojni izazovi koji su prisutni u BiH, a koji se odnose na ovu pošast.

    Upozoreno je da narkomanija, kao izražen društveni problem, dobija karakter bezbjednosne prijetnje i utiče na porast broja teških krivičnih djela.

    “Kako se heroin, kokain i ostale skupe droge  većinom krijumčare preko teritorije BiH i preprodaju na zapadnom tržištu, njeni prostori su preplavljeni vještačkim, sintetičkim drogama. Ove droge su hemijski spojevi, nastali u ilegalnim laboratorijama, poput tzv. skanka, spicea (galaxya) i ketamina. Njihova su osnovna obilježja laka dostupnost, atraktivno pakovanje i pristupačne cijene. Prodaju se i kao legalni osvježivači vazduha, što ih čini primamljivim za mlade ljude, posebno adolescente, na koje ostavljaju trajne psihofizičke posljedice”, navedeno je u ovom nacrtu.

    U tom dokumentu je iznesen još jedan zabrinjavajući podatak…

    “Sve više mladih eksperimentiše sa drogama i psihostimulansima, dok marihuanu koja je najpogodnija za proizvodnju na našim prostorima u vidu plantaža i umjetnih laboratorija smatraju bezopasnom, prirodnom biljkom, koja nije droga”, naglašeno je u nacrtu.

    U ovom dokumentu su se osvrnuli i na izvještaje o BiH koji se odnose na droge.

    “Dodamo li ovim podacima izvještaje Evropskog centra za praćenje droga i Kancelarije za pitanja droge i kriminala UN (UNDOC) o BiH, onda je jasno o kakvoj se opasnosti radi. U pomenutim izvještajima kriminalne grupe koje se bave širokim spektrom kriminalnih aktivnosti, uključujući prodaju i distribuciju droge, krađu i preprodaju automobila, te druge luksuzne robe, imaju podršku pojedinaca iz vlasti BiH. U pitanju je, dakle, jedan od najvažnijih izazova za javno zdravlje i bezbjednost zajednice u cjelini”, istaknuto je u Nacrtu srednjoročnog programa rada Ministarstva bezbjednosti BiH 2026-2028. godine.

    Ova situacija, kako je zaključeno, nalaže izmjene i dopune Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, kao i dopunu liste opojnih droga, psihoaktivnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora. Između ostalog, dodaje se, neophodna je i izrada nove državne strategije nadzora nad drogama.

    Prof. dr Rasema Okić, direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, kaže da ima raznih načina na koje se mladi navuku na određene supstance.

    “Heroin je potpuno reduciran i izgubio je na značaju, a regionalnim tržištem su zavladale sintetičke droge. Nije tajna da se i u našoj zemlji, tu, oko nas, nalaze laboratorije koje proizvode ove droge”, ističe Okićeva za “Nezavisne novine”.

    Prema njenim riječima, u preventivnom radu mogu učestvovati mnogi.

    “Svi, od najobičnijih građana do zdravstvenih profesionalaca, ali i obrazovnog sustava, prijatelji, porodica, dakle svako od nas ima nekog svog, mladog. Mislim da su najbolje što može da se dogodi jednom društvu zapravo kvalitetni preventivni programi. Djeca bi trebalo da se, ne u školama, nego još u vrtićima, upoznaju, za početak, sa potencijalnim ovisnostima”, poručuje Okićeva.

    Tijana Vasiljević Stokić, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj, kaže da prosvjetni radnici po prirodi posla kojim se bave, osim toga što obrazuju, imaju ulogu i da vaspitavaju mlade.

    “Jedna od vrlo bitnih uloga nam je i sam taj odnos prema zdravom odrastanju. Da je teško – jeste, jako je puno izazova kako među srednjoškolcima, tako i među prosvjetnim radnicima. Nismo svi dovoljno ni stručno edukovani da pomognemo, ali tu smo da im pružimo što je moguće veću podršku i da ih zaista uputimo na pravi put”, rekla je Vasiljević Stokićeva.

    Ona je majka troje djece tinejdžerskog uzrasta i jako ih je, naglašava, teško ne pustiti da se druže s ostalom djecom.

    “S druge strane, jako je puno izazova kojih nije bilo u naše vrijeme ili ih je bilo mnogo manje. Oni su zaista sada izloženi različitim vrstama problema, ili droga, u ovom slučaju. Zaista treba biti oprezan, voditi računa s kim se druže, a ako je moguće da poznajemo i roditelje tih njihovih vršnjaka. Svi imamo istu obavezu i ulogu: da nam djeca zdravo odrastaju”, ističe Vasiljević Stokićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    O sintetičkim drogama još prije nekoliko godina pisali su mediji u Hrvatskoj. Na osiječkoj dječjoj psihijatriji potvrdili su tada da je najmlađe dijete koje su liječili imalo tek 12 godina. Na tržištu se ova droga skriva u šarenim paketićima deklarisanim kao osvježivač prostora. Imaju brojne nazive, kao što su Blow, Galaxy, Spice, Euphoria, Bunga bunga…

    Prema dostupnim informacijama, i zdravstveni radnici u Srbiji susretali su se sa pacijentima koji su se otrovali drogama koje se prodaju kao osvježivači vazduha, so za kupanje, prihranjivači biljaka i sapuni.

  • Galopirajuća inflacija u Srpskoj

    Galopirajuća inflacija u Srpskoj

    Inflacija u Republici Srpskoj nastavlja da raste galopirajućiom brzinom, pa su tako prosječne potrošačke cijene u junu veće za 4,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

    Po podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, najviše je poskupjelo bezalkoholno piće i to u prosjeku za 30,2 odsto.

    I cijene hrane ne prestaju da rastu, a u šestom mjesecu je hrana skuplja u prosjeku za 8,2 odsto u odnosu na jun prethodne godine.

    Sve skuplje su i usluge, a na godišnjem nivou su najviše poskupjele zdravstvene, osim bolničkih usluga, i to u prosjeku za 15,5 odsto. Za 10,8 odsto je skuplje predškolsko obrazovanje, a putni aranžmani su u prosjeku skuplji za 11,7 odsto. Ugostitetljske usluge su skuplje za osam odsto, a usluge prijevoza za 6,1 odsto.

    Poskupjele su i finansijske usluge i to za 5,1 odsto, a ostale usluge su u prosjeku više za 8,4 odsto.

    Po podacima Saveza sindikata Republike Srpske, troškovi hrane i komunalnih usluga učestvuju sa oko 70 odsto u potrošačkoj korpi..

  • Zabrinutost BORS zbog otpuštanja RVI i djece poginulih

    Zabrinutost BORS zbog otpuštanja RVI i djece poginulih

    Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog, kako navode, sve učestalijih slučajeva u kojima djeca poginulih boraca i ratni vojni invalidi (RVI) gube radna mjesta u lokalnim institucijama, dok se na njihova mjesta zapošljavaju osobe koje su politički podobne.

    U dopisu koji je 18. jula dostavljen svim jedinicama lokalne samouprave u Republici Srpskoj, BORS je ukazao na ovaj trend kao na sistemski problem, a ne kao izolovani incident. Organizacija upozorava da će, ukoliko se takva praksa hitno ne prekine, biti prinuđena da preduzme „radikalne mjere“ protiv onih koji su odgovorni, iako nisu precizirali o kojim tačno mjerama je riječ.

    „Utvrdili smo da se u pojedinim lokalnim zajednicama s posla otpuštaju djeca poginulih boraca i RVI, dok se na njihova mjesta primaju politički podobni kadrovi. Takvi postupci su neprihvatljivi i duboko uvredljivi za sve one koji su dali najviše za stvaranje Republike Srpske“, navedeno je u dopisu koji potpisuje predsjednik Predsjedništva BORS Milovan Gagić.

    Posebno je istaknut slučaj iz opštine Sokolac, gdje je, prema tvrdnjama BORS, bez posla ostala Milanka Tomanić, kojoj su tokom rata poginuli otac i dva brata, a i sama je učestvovala u borbenim dejstvima kao pripadnica Vojske Republike Srpske.

    „Ovakvi slučajevi vrijeđaju ne samo porodice poginulih boraca, već i temeljne vrijednosti na kojima je stvorena RS. Tražimo od načelnika i gradonačelnika da odmah zaustave ovu sramnu praksu i uvaže zakonom zagarantovana prava djece poginulih i RVI“, poručuju iz BORS.

    Predsjedništvo organizacije još u maju je, kako se navodi, uputilo upozorenje Savezu opština i gradova RS, ali ni nakon dva mjeseca, tvrde, nisu dobili nikakav odgovor.

    Prema pisanju medija, načelnik opštine Sokolac Strahinja Bašević je, osim Tomanićeve, do sada otpustio još 24 službenika Opštinske uprave. Među njima, navodi se, ima i drugih bivših boraca i njihovih potomaka.

  • Šeranić: Formiranje Zavoda za hemodijalizu i transplantaciju kao javne zdravstvene ustanove veliki dobitak

    Šeranić: Formiranje Zavoda za hemodijalizu i transplantaciju kao javne zdravstvene ustanove veliki dobitak

    Formiranje Zavoda za hemodijalizu i transplantaciju Srpske kao javne zdravstvene ustanove veliki je dobitak, rekao je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    – Takvu vrstu usluge do sada je obavlja privatan partner. Poslovalo je devet privatnih jedinica širom Srpske, a sada Vlada Srpske preuzima tu obavezu do kraja godine – istakao je Šeranić.

    Godišnje na dijalizu ode 900 pacijanata, podaci su Fonda.

    – Najteža stvar je naći organ da bi se uopšte mogla obaviti transplantacija. Cilj je da sve početne preglede, i samu transplantaciju radimo u Srpskoj. Neke usluge se pomjeraju nabolje. Cilj je da pokrenemo ustanovu i bavimo se radom – dodao je Šeranić.

    Prema njegovim riječima 2109. godine napravljena je analiza po pitanju svih obaveza, kako bi se došli do pozitivne nule.

    – Veoma mali broj je ustanova koji je u prošloj godini poslovao negativno, što je svakako pozitivan pomak. Izmilrili smo i obaveze Bolnice Srbija u Istočnom Sarajevu u iznosu od 19 miliona maraka, a sada ćemo ići i na druge bolnice da im pomognemo da prevaziđu probleme, jer sredstva imamo obezbjeđenja – naglasio je Šeranić.

  • Talas vrelog vazduha zahvatio Srpsku

    Talas vrelog vazduha zahvatio Srpsku

    Republički hidrometeorološki zavod upozorio je da je nad našim područjem i dalje prisutan uticaj vrelog vazduha koji pristiže sa sjevera Afrike, zbog čega se očekuje pretežno sunčano i izuzetno toplo vrijeme.

    U višim slojevima atmosfere dominira greben sa juga, dok je u prizemlju pritisak ispod normale zbog ciklona koji se premješta preko Centralne ka Sjevernoj Evropi.

    – Danas će biti pretežno sunčano i veoma vruće. Od sutra će vrućine ostati samo na jugu – navodi meteorolog Milica Đorđević za RTRS.

     

    Maksimalne dnevne temperature kretaće se od 35 do čak 41 stepen Celzijusa, dok će u višim krajevima biti nešto niže, oko 30 stepeni.

    Za područje Banjaluke, meteorolozi prognoziraju sunčano i vrelo vrijeme uz prolaznu umjerenu oblačnost u večernjim časovima. Vjetar će biti slab do umjeren, povremeno pojačan, jugozapadni, a maksimalna temperatura oko 38 stepeni Celzijusa.

    Veoma toplo, kaže, biće osim u Banjaluci, i u Mostaru, Podgorici…

    Stručnjaci apeluju na građane da izbjegavaju boravak na otvorenom tokom najtoplijeg dijela dana, te da unose dovoljno tečnosti i vode računa o zdravlju, posebno najosjetljivijih kategorija stanovništva.

    Na putovanja, kažu metorolozi, kretati rano ujutro, ili kasno naveče.

  • BiH kao „kanta za smeće“ Evrope

    BiH kao „kanta za smeće“ Evrope

    Tržište Bosne i Hercegovine je za Evropu malo tržište, ali je vrlo dovoljno kao “kanta za smeće”, pa smo svjedoci da smo u rangu ishrane mesom kao kućni ljubimci Evropske unije, izjavio je Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja.Prema njegovim riječima u Evropskoj uniji meso koje je zamrznuto duže od šest mjeseci daje se kućnim ljubimcima, dok se u BiH koristi meso zamrznuto do godinu dana.

     

    – Znači sve što treba da se baci ide za Bosnu. I tu nastaje veliki problem i zato imamo ovakav disbalans, a Savjet ministara je zabavljen svojim igrama i jednostavno ne želi da uredi tržište – rekao je Maljčić.

     

    Zapravo vrlo rijetko pri kupovini mesa znamo šta zapravo kupujemo. U marketima na deklaracijama navodi se zemlja porijekla mesa, ali bez detalja kada je životinja zaklana, koliko je dugo meso zamrznuto, kada je odmrznuto… Znamo samo kada je meso stiglo u market.

     

    Maljčić je istakao da s razlogom domaći proizvođači savjetuju stanovništvo da obrati pažnju kada kupuju meso iz uvoza.Trenutno je uvozna tovna svinja jeftinija od domaće tovne svinje, dok je prasad puno skuplja od domaće a prema riječima Maljčića to nije logično.

     

    – Naši uvoznici, odgovorno tvrdim, previše prate samo dobit i ne gledaju na kvalitet i šta se dovozi stanovništvu, a i stanovništvo ne zna do kada se može upotrebljavati svježe meso i nije propisano da znate da meso je upotrebljivo – do određenog datuma. To niko ne zna – rekao je on.Tvrdi da nema zdravijih svinja od domaćih, jer je njihova ishrana bazirana na klasičnom domaćim žitaricama.U Evropi je ogromna prehrambeno-prerađivačka industrija i veliki broj svinja se hrani nusproizvodima te industrije i samim tim je to vrlo jeftina, a nezdrava hrana, što preko mesa dalje utiče na ljude – rekao je on.

    Naglasio je da domaći uzgajivači imaju veliki problem – prekomjeran uvoz, te da udruženje pokušava utvrditi uzroke.

     

    – Jednostavno više nas brine što osjećamo da nema interesa da se uredi tržište. Imamo nelojalnu konkurenciju po tom pitanju – rekao je on.

     

    Pojasnio je da prerađivači mesa u Republici Srpskoj često nemaju nož za klanje, napominjući da se ne uvoze žive svinje, već dolazi samo konfekcija ili polutke.

    Govoreći o radu Savjeta ministara Maljčić kaže da se otvaraju tržišta sa Latinskom Amerikom, sa Rusijom.

    – Ta priča oko otvaranja tržišta s Rusijom, to nije rađeno da mi izvozili, već je Rusija je postala velesila u uzgoju svinja, samim tim imaju viška i vjerovatno će izvoz svinja vrlo brzo krenuti iz Rusije prema Republici Srpskoj i BiH – dodao je Maljčić.

    O disproporciji između uvoza i izvoza govore i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH. Naime, uvoz mesa u BiH je tokom prvih pet mjeseci ove godine veći za skoro 14 puta u odnosu na izvoz.

    U periodu januar-maj ove godine uvezeno je meso vrijednosti oko 222 miliona KM, dok je izvezeno za 16,3 miliona KM. Najviše je uvezeno goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog, za oko 135 miliona KM, svinjskog za oko 46 miliona KM, te mesa peradi i jestivih klaničkih proizvoda od peradi za oko 23 miliona KM.

    Najviše mesa i mesnih prerađevina uvezeno je iz Holandije, i to za oko 54 miliona KM, a meso iz ove zemlje najčešće se može naći u marketima.

    Prema podacima UIO tokom cijele prošle godine uvezeno je mesa i mesnih prerađevina za oko 590 miliona KM, dok je izvezeno za 46,2 miliona KM.

  • Šeranić: Izmirene sve obaveze Bolnice “Srbija”

    Šeranić: Izmirene sve obaveze Bolnice “Srbija”

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da je Vlada izmirila sve obaveze za poreze i doprinose za lična primanja Bolnice “Srbija” i da će tokom godine biti nastavljeno izmirenje tih obaveza i drugim bolnicama Srpske.

    Šeranić je precizirao da je Vlada Srpske izvršila uplatu obaveza koje se odnose na dugovanja nastala po pitanju poreza i doprinosa u periodu od 2011. do 2019. godine.

    – Cijela obaveza Bolnice “Srbija” je iznosila oko 35 miliona KM, ali ono što se odnosi na uplatu Vlade je oko 19,5 miliona KM. To se, prije svega, odnosi na obaveze koje je Bolnica imala prema doprinosima za penziono osiguranje. Razlika koja ostaje do 35 miliona KM je otpis kamata – rekao je Šeranić.

    On je dodao da su sa tom uplatom izmirene sve obaveze koje je imala Bolnica “Srbija”.

    – Sa ovom uplatom oni su došli na nulu. Izmirene su obaveze iz prijašnjeg perioda i sada njihovo poslovanje može da krene normalnim tokom – poručio je Šeranić.

    Podsjetio je da je Vlada izmirila obaveze za poreze i doprinose domova zdravlja Republike Srpske i time većinu domova zdravlja uvela na trezorski način poslovanja koji dobro funkcioniše.

    – Ovom uplatom bolnici u Istočnom Sarajevu počeli smo da realizujemo aktivnosti po pitanju obaveza bolnica Srpske. Ovo je prva bolnica u cijelom tom ciklusu i nastavljamo dalje sa ovim mehanizmom – rekao je Šeranić za Srnu.

    On je naveo da je Vlada obezbijedila sredstva od Svjetske banke za izmirenje navedenih obaveza i drugih bolnica, te dodao da očekuje da će se to činiti tokom ove godine.

    – Time ćemo apsolutno anulirati dugovanja koje su imale bolnice o tom pitanju. Imamo određen plan za realizaciju tih aktivnosti – rekao je Šeranić.

  • Svaka tri dana u Srpskoj u saobraćaju jedna žrtva

    Svaka tri dana u Srpskoj u saobraćaju jedna žrtva

    Svakog trećeg dana od januara do juna na putevima u Republici Srpskoj u saobraćaju je poginula jedna osoba, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji govore da je za šest mjeseci tako stradalo 55 osoba.

    Statistika pokazuje da je broj onih koji su poginuli na cestama u prvoj polovini godine veći nego u istom periodu lani, kada je stradalo 46 osoba.

    Bezbjednošću saobraćaja na putevima nisu zadovoljni u MUP-u RS, a ministar Siniša Karan ističe da tome treba pristupiti multidisciplinarno.

    “Pravimo analize i možemo na tom planu reći da više treba raditi i na obuci vozača”, istakao je Karan, dodavši da nedostaci postoje i na putevima, da se voze stara i neispravna vozila i slično.

    Kako kaže, porazan je i podatak da je među kontrolisanim vozačima njih 700 bilo pod uticajem droge.

    Prema mišljenju Nikole Ćopića, vještaka saobraćajne struke, prekoračenje brzine problem je koji u najvećoj mjeri dovodi do saobraćajnih nezgoda.

    “Posmatrajući statističke podatke o broju saobraćajnih nezgoda, koji se ponavljaju iz godine u godinu, mišljenja sam da vozači na putevima Republike Srpske nisu svjesni opasnosti koje sa sobom nosi nebezbjedno ponašanje u saobraćaju, a naročito ono koje se odnosi na prekoračenje dozvoljene brzine kretanja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prilikom povećanja srednje brzine saobraćajnog toka za samo jedan procenat, rizik od smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama se povećava za četiri procenta. Ako na to dodamo podatke Auto-moto saveza Republike Srpske, koji ukazuju na to da svaki drugi vozač na našim putevima prekoračuje dozvoljenu brzinu kretanja, tada se može izvući jasna konkluzija zašto se crne brojke ponavljaju iz godine u godinu”, objašnjava on.

    Osim prekoračenja brzine, Ćopić kao problem navodi i alkohol, jer kako kaže, poznata je činjenica da vožnja pod dejstvom alkohola produžava vrijeme reakcije vozača na opasnost, a samim tim i zaustavni put vozila, što povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda.

    Pored brzine i alkohola, na nastanak saobraćajki, kako objašnjava vještak saobraćajne struke, svakako utiču i faktor vozilo i faktor put sa putnim okruženjem.

    “Poznato je da Bosna i Hercegovina ima jedan od najstarijih voznih parkova u Evropi, a prilikom preventivnih kampanja koje sprovodi Auto-moto savez Republike Srpske, brojke kažu da prosječna starost kontrolisanih vozila prelazi 16,5 godina, dok trećina kontrolisanih vozila ima jednu ili više tehničkih neispravnosti, što sigurno u određenoj mjeri povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda”, navodi on.

    Zbog svega navedenog, Ćopić ističe da je, kada je u pitanju faktor čovjek, potrebno djelovati dvojako.

    “Prvenstveno preventivno, na način da se više pažnje posveti obuci novih vozača kroz proces obuke u auto-školama, ali i da se stvara prostor za priču o bezbjednosti saobraćaja i posljedicama nebezbjednog ponašanja kroz obavezno obrazovanje. Zatim je potrebno djelovati i represivno, ali sam mišljenja da je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske dalo maksimum prilikom terenskog rada i da kontinuiranom represijom trošimo ljudske resurse, dok broj saobraćajnih nezgoda stagnira ili je u blagom porastu. To je pokazatelj da postojeće sankcije ne utiču značajno na promjenu stavova i ponašanja vozača na putevima Republike Srpske i da potencijalno rješenje treba tražiti u pooštravanju kaznenih odredbi”, ističe Ćopić za “Nezavisne novine”.

    Kada je riječ o faktoru put, on navodi da je potrebno realizovati niz mjera kako bi se unaprijedila postojeća infrastruktura.

    “Konačno, kada je u pitanju faktor vozilo, jedino rješenje koje se čini adekvatnim je subvencionisanje nabavke novih i ekološki prihvatljivih vozila, kao i smanjivanje nameta prilikom registracije za nova vozila, kako bi se u budućnosti smanjila prosječna starost voznog parka”, navodi Ćopić i dodaje da je ipak ključ rješenja problema u vozačima.

  • Kako će se Šume Srpske izvući iz minusa?

    Kako će se Šume Srpske izvući iz minusa?

    Preliminarni rezultati poslovanja za prvih šest mjeseci ove godine ne idu u korist Šuma Srpske. Minus je veći u odnosu na lani više od pet miliona. U ovom javnom preduzeću problem vide u vremenskim neprilikama posebno u zimskom periodu, ali i u slabijoj potražnji za drvnim sortimentima. Tako je ostvareno 90 odsto od planirane proizvodnje.

    Poslovanje šumskih gazdinstava je polovičan. Od njih 27 približno je isti broj onih koja su poslovala pozitivno i negativno. U upravi Šuma kažu da je od prošle godine nešto više od 300 zaposlenih manje. Tvrde da redovno servisiraju sve svoje obaveze.

    Ako je suditi po rezultatu poslovanja u prvih šest mjeseci , ni ove godine Šume Srpske neće na zelenu granu. Minus od 5,2 miliona maraka to potvrđuje. Ko je kriv? Direktor ovog javnog preduzeća zna ko nije. Za ovako veliki gubitak odgovornost tvrde ne snose uprava i zaposleni. U isto vrijeme padavine , ali i tople zime krivac su za loše poslovanje kao i manja potražnja za drvnim sortimentima.

    – Proizvodnja iznosi 90 odsto, mogli smo da je napravimo 110 odsto. Nama proizvodnja ne vrijedi ništa ako nemamo otpremu – rekao je vršilac dužnosti direktora Šuma Srpske Blaško Kaurin.

    A ministar poljoprivrede , šumarstva i vodorpivrede Savo Minić , kako su nam rekli iz njegovog kabineta svoje stav o poslovanju Šuma javnosti će reći sutra. Iz resornog udruženja u Privrednoj komori kažu teško je naći način kako da Šume izađu iz dubioze, ali jedan od razloga lošeg poslovanja vide u strukturi zaposlenih. U Šumama kažu da su smanjili broj radnika, ali veliki problem su i dalje sumnjiva bolovanja i radnici sa ograničenom sposobnošću.

    Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske Igor Andrić

    – U pitanju je veći broj zaposlenih, a i što se tuiče same strukture, veliko je pitanje koliko je šumarskog kadra – rekao je sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske Igor Andrić

    Iz Ministarstva unutrašnjih poslova potvrda da se vode određeni procesi zbog sumnje na nezakonite radnje u Šumama Srpske.

    – U oblasti privrednog kriminaliteta došlo je do manjeg pada broj takvih krivičnih djela, ali uz veću materijalnu štetu. Samo u Šumama Srpske imamo oko 160 evidentiranih krivičnih djela u tom periodu i na njima radimo – rekao je ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan.

    Po rezultatima poslovanja u prvih šest mjeseci najbolje je šumsko gazdiinstvo Јahorina. Najlošiji skor ima šumsko gazdinstvo iz Čajniča, ali kako tvrde iz uprave Šuma ostvarilo je dobru proizvodnju u posljednja dva mjeseca.

  • Zašto u BiH ustavom nisu zagarantovana neka osnovna prava?

    Zašto u BiH ustavom nisu zagarantovana neka osnovna prava?

    U Finskoj je pristup brzom internetu osnovno ljudsko pravo, Slovenci imaju Ustavom zagarantovano pravo na pitku vodu, Francuskinje ustavno pravo na abortus. A šta imaju građani i građanke BiH? Imaju 2 entiteta i 3 konstitutivna naroda.

    Ustav BiH ne garantuje, eksplicitno, čak ni jednakost muškaraca i žena. Pojam roda se u Ustavu BiH uopšte ne spominje, a ravnopravnost polova je spomenuta samo u kontekstu zabrane diskriminacije.

    Najviši pravni akt BiH je pisan isključivo u muškom rodu. U njemu postoje 3 člana Predsjedništva BiH i nijedna članica. Željka Cvijanović je, dakle, u Ustavu BiH “nevidljiva”, kao , uostalom, i Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.

    Jer, u Ustavu BiH nema funkcionerki, ali ni građanki, ni pripadnica konstitutivnih naroda i Ostalih.

    Čak ni neka prava koje su građanima socijalističke Jugoslavije bila zagarantovana još davne 1974. godine, poput prava da “svaki čovjek slobodno odlučuje o rađanju djece”, Bosna i Hercegovina nije “prepisala”.

    Pravo na abortus u BiH je propisano zakonima, ali u mnogim dijelovima BiH to je pravo ženama faktički onemogućeno, zbog toga što ginekolozi, zbog “priziva savjesti”, odbijaju da obave tu intervenciju.

    Da je pravo na abortus Ustavom zapečaćeno, kao što je to, od prošle godine, slučaj u Francuskoj, pitanje je kakva bi bila situacija na terenu.

    Ustavne promjene vruća tabu tema

    Mnogi zagovornici ljudskih prava su stava da bi Ustav BiH trebalo mijenjati, ali ta priča ne ide lako.

    Još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je integralni dio i Ustav BiH, ustavne promjene su neka vrsta tabua i svode se na “vruću” političku, etno – nacionalnu temu.

    Problem je, kako su primjetili brojni analitičari, u tome što Ustavom BiH, kakav je definisan 1995. godine, dominiraju kolektivna prava. Shodno tome ustavne reforme su uvijek bile ekskluzivno pravo vodećih političkih partija, koje ta kolektivna prava zastupaju.

    Uz to, u dosadašnjim pokušajima ustavnih promjena uvijek su se pitali i predstavnici međunarodne zajednice, dakle SAD i Evropske unije.

    U takvom rasporedu snaga razgovori o Ustavu su se dešavali u zatvorenim krugovima, daleko od očiju javnosti, dakle od očiju građana i građanki kojih se to najviše tiče.

    Kad je u pitanju “raspakivanje” Ustava BiH, najmanje se govorilo o korpusu ljudskih prava, mada je u izvještaju za 2023. godinu Evropska komisija konstatovala da su promjene Ustava potrebne kako bi se on uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    Brisel je u ovoj ocjeni samo donekle u pravu. Jer, katalog ljudskih prava, propisan dejtonskim Ustavom BiH, je doslovno prepisan iz Evropske konvencije.

    U Ustavu BiH je proklamovano 13 ljudskih prava, koja su takoreći elementarna: od prava na život, na slobodu kretanja i udruživanja, do zabrane torture i protivpravnog lišenja slobode.

    Zarobljeni u 1995. godini

    Uz to, Ustavom BiH je propisano da se prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava u BiH “direktno primjenjuju” i da “imaju prioritet nad svim ostalim zakonima”.

    U čemu je onda problem? Problem je u najmanje dvije stvari. Prvo, neka prava u Ustavu BiH nisu eksplicitno navedena, nego se “podrazumijevaju”, a podrazumijevanje u BiH i nije baš neka garancija.

    I drugo, od 1995. godine, kada je u cilju zaustavljanja rata i stvaranja kakve takve države, utemeljen Ustav BiH, koji do danas nije promijenjen, svijet se promijenio. I svijet i evropski standardi.

    Goran Marković, profesor ustavnog prava na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, ocjenjuje da su odredbe Ustava BiH o ljudskim pravima odraz “istorijskih okolnosti njegovog donošenja”.

    – I teorija ljudskih prava i pojedini ustavni sistemi u međuvremenu su napredovali u smislu priznavanja i zaštite novih ljudskih prava, što nije slučaj sa našim ustavom, koji je ostao “zarobljen” u 1995. godini – kaže profesor Marković za Srpskainfo.

    Dodaje da politički sukobi i neriješen problem diskriminacije presudno utiču na to da nema sluha za razgovore o priznavanju nove generacije ljudskih prava.

    – Obim i sadržaj pojedinih ljudskih prava u BiH često zavise od volje političkih elita, izražene u zakonskim tekstovima, mada ne bi smjelo da bude tako – dodaje Marković.

    On ističe da, uz pravne, postoje i faktički problemi koji se tiču se krajnje neravnomjerne i nepravedne raspodjele ekonomske i političke moći u društvu, što znatno otežava ili onemogućava ostvarivanje ljudskih prava, pogotovo onih ekonomskih i socijalnih.

    Marković smatra da bi BiH trebalo a bude Ustavom definisana kao socijalna država.

    – To bi bila programska i deklarativna norma, koja po sebi ne bi predstavljala garanciju da će BiH zaista biti socijalna država. Ipak, ova programska norma bi mogla da vrši moralno-politički uticaj, da ukazuje na volju ustavotvorca da država u perspektivi postane socijalna i da usmjerava zakonodavstvo u pravcupriznavanja i ostvarivanja principa socijalne države – zaključuje Marković.

    Ali, BiH je definisana “samo” kao demokratska država, dok je recimo Crna Gora definisana kao građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde. I druge dvije nama komšinske države, Srbija i Hrvatska, u svojim ustavima definišu i socijalnu, porodičnu i zdravstvenu komponentu.

    Ali, tu nije kraj priče. Ustav Republike Srpske garantuje pravo na slobodno odlučivanje o rađanju djece. U Republici Srpskoj je garantovano i pravo na zdravu životnu sredinu i pravo na zdravstvenu zaštitu, uz eksplicitnu odredbu da se to parvo za djecu, trudnice i starije osobe obezbjeđuje iz javnih sredstava.

    Znači li to da građani i građanke Federacije BiH ne moraju živjeti u zdravoj životnoj sredini, da ne mogu slobodno odlučivati o rađanju djece, niti imati obezbjeđenu zdravstvenu zaštitu? Biće da je tako, jer Ustav Federacije BiH ove prava ne garantuje, a ne garantuje ih ni Ustav BiH.

    Muškarci i žene

    Kako ističe Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, zbog nedefinisanja spomenutih prava kroz Ustav BiH, majke u različitim dijelovima BiH u praksi nemaju jednaka prava tokom porodiljskog odsustva. Razlike postoje i u ostvarivanju prava na zdravstveno osiguranje i socijalnu zaštitu.

    – Najbolje rješenje bi bilo donošenje novog ustava BiH, ali to nije moguće, jer ne postoji politički konsenzus. Drugo rješenje je da se pristupi sveobuhvatnom mijenjanju ustavnih odredbi vezanih za ljudska prava – kaže Lučka za Srpskainfo.

    On ističe da su i ona ljudska prava, koja Ustav BiH deklarativno garantuje, samo pobrojana, a ne i definisana. Uz to, navodi Lučka treba imati na umu da je Ustav temelj za donošenje zakona, pa samo pozivanje na međunarodne konvencije nije najbolje rješenje.

    Lučka smatra da bi u Ustav BiH trebalo uvrstiti nekoliko dodatnih ljudskih prava. Stava je da osobama sa invaliditetom treba najvišim pravnim aktom garantovati posebnu zaštitu i ravnopravno uključivanje u život.

    – Muškarci i žene treba da imaju pravo na jednaku naknadu za isti rad ili rad jednake vrijednosti. Ustav bi trebalo da garantuje i pravo na brak i zasnivanje porodice, tako da svi imaju pravo na brak prema sopstvenom izboru – kaže Lučka.

    On smatra da Ustavom treba garantovati da žena slobodno odlučuje o rađanju djece.

    – Takođe, treba garantovati da majka i otac imaju ista prava i obaveze u vezi sa roditeljstvom i da žena i muškarac imaju pravo odlučivanja o svojim reproduktivnim pravima i reproduktivnom zdravlju, bez diskriminacije, prisile ili nasilja – zaključuje Lučka.

    Dejan Lučka je jedan od branilaca ljudskih prava u BiH, koji podržavaju inicijativu “Građanke za društvene promjene”. A “građanke” se takođe zalažu da BiH bude definisana, ne samo kao demokratska, nego i kao socijalna država.

    Ova platforma predlaže amandmane, kojima bi se osigurala rodna ravnopravnost u jeziku Ustava BiH, te pravo žena na jednak pristup zapošljavanju i jednakost u platama.

    Zalažu se i za ustavnu garanciju posebne zaštite trudnica, majki i samohranih roditelja, te za rodno osjetljivu politiku socijalne zaštite.

    Da li su ovakvi ciljevi ostvarivi? Nerzuk Ćurak, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, samtra da jesu, mada to nije ni lak ni jednostavan zadatak.

    – Da bismo uspjeli u namjeri izgradnje dobrog, pravednog i inkluzivnog društva trebaju nam saveznici u političkoj sferi koji su spremni da podrže destrukciju patrijarhata kao vladajuće društvene norme i koji su, kao donosioci odluka, spremni da ulože svu energiju u izgradnju društva rodne ravnopravnosti. Takvih političara je malo i baš zato što ih je malo, oni moraju postati naši saveznici – poručio je profesor Ćurak.

    I zaključio: društva zasnovana na rodnoj ravnopravnosti su, naprosto, bolja društva.

    Građanke za ustavne promjene

    “Građanke za ustavne promjene” je inicijativa koja se zalaže za Ustav BiH koji će osigurati veću zaštitu ljudskih prava i sloboda, sa posebnim fokusom na rodnu perspektivu. Inicijativu su formirali aktivisti, aktivistkinje i organizacija iz cijele BiH.

    Ova neformalna grupa okuplja 35 organizacija civilnog društva, koje kontinuirano rade na razumijevanju pojmova pola, roda, mira, slobode i ljudskih prava.