Kategorija: Društvo

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra se tokom dana očekuje umjeren razvoj oblačnosti od zapada ka jugu i istoku, lokalno moguće sa kišom ili pljuskom s grmljavinom, a sunčanije i najtoplije biće na sjeveroistoku.

Jutro će biti pretežno vedro, na jugu i zapadu promjenljivo oblačno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče pretežno oblačno i uglavnom suvo.

Vjetar slab do umjeren, na sjeveroistoku na momente i jak, promjenljiv ili istočnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do tri, na jugu do šest, u višim
predjelima od minus tri.

Maksimalna temperatura vazduha od 14 do 20, u višim predjelima od 10 stepeni.

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda navode da je danas u Srpskoj i FBiH sunčano, a da je od sredine dana u planinskim područjima umjeren razvoj oblačnosti uslovio slabe lokalne pljuskove.

Temperatura vazduha zmjerena u 13.00 časova: Bjelašnica nula, Čemerno 11, Ivan sedlo i Sokolac 12, Kneževo i Han Pijesak 13, Sarajevo, Bileća i Gacko 14, Livno 15, Srebrenica, Rudo, Neum i i Bijeljina 16, Mrkonjić Grad 17, Foča, Novi Grad, Srbac, Šipovo, Prijedor, Tuzla, Doboj i Banjaluka 18, Sanski Most, Višegrad i Trebinje 19 i Mostar 20 stepeni Celzijusovih.

U Trebinju su uspješno izvedene prve tri intervencije u angi – osali, čime je, kako ističu nadležni, otvoreno novo poglavlje u liječenju kardiovaskularnih pacijenata u Hercegovini.

Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Banjaluka, Nikola Šobot, rekao je da je riječ o velikom iskoraku u zdravstvenom sistemu, jer će Bolnica Trebinje ubuduće moći da zbrinjava pacijente sa akutnim infarktom miokarda, što do sada nije bio slučaj.

– Do sada su pacijenti sa ovim teškim stanjem iz Trebinja i okoline morali biti transportovani u UKC Banjaluka ili u Univerzitetsku bolnicu u Foči. Pokretanjem angio sale u Trebinju značajno se skraćuje vrijeme dobijanja neophodne terapije, što je presudno za spašavanje života kod srčanog udara – rekao je Šobot.

Šobot je naglasio da je ovo veliki pomak ne samo za Trebinje i Hercegovinu, već i za cijelu Republiku Srpsku. Dodao je da ni Dubrovnik ni Herceg Novi nemaju stalnu pripravnost za zbrinjavanje pacijenata sa akutnim infarktom miokarda, zbog čega Trebinje postaje važan regionalni zdravstveni centar.

Tokom jučerašnjeg dana izvedene su prve procedure koje se odnose na dijagnostiku ishemijske bolesti srca, a svi pacijenti su, prema riječima ljekara, stabilno.

Foto: RTRS

Rijeka Spreča nekada je na prostoru Evrope bila jedinstvena po bogatstvu različitosti ribljeg fonda, ali su je ljudski nemar i ekološki incidenti doveli u stanje u kojem je danas jedna od najzagađenijih.

Proteklih dana su izvučene tone smeća te ponovo svjedočimo ekološkoj katastrofi.

Ribočuvari udruženja Mrena iz Živinica nastavili su radove na čišćenju i probijanju brana u donjem toku rijeke Spreče.

Zbog ilegalne sječe šume, voda je nanosila granje i stabla te godinama skupljala komunalni otpad koji rijeka donosi od samog izvora u Kalesiji, ali i otpad iz pravca Banovića i cijelog toka Oskove.

“Zbog toga je donji tok Spreče godinama bio gotovo neprohodan. Međutim, od danas, zahvaljujući velikom trudu, zalaganju i teškom fizičkom radu naše uprave i ribočuvara, ponovo je otvoren i prohodan riječni put Spreče, od njenog ušća u jezero Modrac pa sve do Živinica. Ovo je izuzetno važan korak u sprječavanju krivolova u donjem toku Spreče s obzirom da sada imamo kontrolu nad cijelim donjim tokom jer se upravo na tom području mrijeste ribe poput bucova i soma iz cijelog jezera Modrac”, kazali su iz Mrene.

Spreča od 138 kilometara je najduža pritoka Bosne i jedna je od najzagađenijih rijeka zbog nesavjesnih građana i privrednika te nadležnih koji ne sankcionišu zagađivače, prenosi Klix.

Danas je, zbog različitih vrsta zagađenja, ozbiljno ugrožen ne samo njen svijet nego i cijeli sistem, a o tome dovoljno govori činjenica da je Spreča nekada imala 40 vrsta ribe, a danas svega 16.

Zimski period je udaran i tada osjećamo probleme lošeg kvaliteta vazduha po naše zdravlje. To nije samo problem Republike Srpske, već cijele Evrope, a ono što je loše jeste naš nemar, istakla je Aleksandra Čavić, doktor sa Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu, gostujući u Јutarnjem program RTRS-a.

– Nije to lokalno pitanje, već globalno. Uticaj životne sredine je izuzetno veliki, nemjerljiv.  Vazduh ima uticaj i na vodu i na zemljište – ističe Čavićeva.

Ona kaže da kaznene mjere moraju biti mnogo dominantnije.

– Moramo biti agresivniji i prisutniji sa ovom temom, ne samo zimi kada osjetimo to zagađenje.  Država mora da se probudi, ali i mi smo obavezni da dajemo odgovor. Јedan od odgovora jeste i da koristimo transportni saobraćaj koji neće imati sirova goriva, i čistija industrija. Te teme nisu popularne za donosioce odluka, ali kao društvo mi moramo preuzeti takve odluke u interesu svih – dodala je Čavićeva.

(Fokus)

Za sedamdesetogodišnjeg Jovicu Jocu Lajića iz Vrbaške, mjesta kod Gradiške poznatog po blizancima, najveća sreća je njegovih 16 unučadi, devet muških i sedam ženskih.

Svi žive u Austriji, gdje je Joco, vozač u penziji, došao prije 45 godina. Tu je, iz dva braka stekao tri sina i dvije kćerke.

“Sinovi su se oženili, kćerke udale. Svako od njih je pronašao svoje životne saputnike i formirao porodice. Djeca su moja radost, jer nastavljaju porodičnu lozu, svjesni odakle potiču”, pohvalio nam se Jovica, vjerni čuvar tradicije i običaja rodnog kraja, koje prenosi na unučad.

Svi znaju srpski jezik

“Svi znaju srpski jezik, a ja i moja supruga Radmila, koja je takođe iz Vrbaške, često pričamo o našem zavičaju, o Gradišci, Kozari, rijekama i ljepotama, kojih se nismo odrekli. Naprotiv. Mjesečno, u prosjeku dva puta dolazimo u Vrbašku, gdje imamo kuću, rodbinu i prijatelje. Tu žive naše uspomene”, kaže Lajić okružen brojnim potomcima.

Svake godine po jedno unuče

Jovica poznat po nadimku Joco, navodi njihova imena i godine, Meri (24) David (22) Neven (22) Nemanja (18), Gvozden (16), Milica (15), Stefan (13), Jana (12) Marija (11), Kiril (7), Leoni (6), Sara, Sofija i Danilo (4), Miloš (3), i Uroš (četiri mjeseca).

“Svake godine, uz rjeđe izuzetke, rađalo se po jedno unuče. U 2022. godini, rođeno je troje. Najmlađe je uvijek u centru pažnje. Sada je to četvoromjesečni Uroš, kojeg svi mazimo i čuvamo. Ima li veće sreće od toga”, pita Joco i sam odgovara;

“Nema. To je osjećaj koji se ne može objasniti”.

Rijetko je u prilici da sve njih, istovremeno okupi na jednom mjestu. Nedavno ih je, na rođendanskom slavlju najmlađeg sina Jove, bilo dvanaestoro.

“Svi žive u Austriji, u Beču i okolini… Svi su državljani Austrije. Volio bih da su moja unučad državljani BiH, da su njihovi lični dokumenti sa pečatom Gradiške, moga rodnog kraja, ali sudbina je tako odredila”, priča Lajić, ponosan na brojne potomke.

Krštenje u manastiru Karanovac

Petorica Jocinih unuka krštena su u manastiru Karanovac, u Potkozarju. To je važan događaj za cijelu porodicu.

“Među prvima, u ovoj bogomolji koja je u izgradnji, kršteni su moji unuci Neven, Nemanja, Gvozden, Kiril i Uroš. To je bila njihova želja, kao i  njihovih roditelja a posebno moja i moje supruge”, pohvalio nam se ovaj Vrbaščanin, držeći u naručju najmlađeg unuka Uroša.

Kupiće im konja

“Unučadi me uvijek nešto zapitkuju, predlažu, pričaju o svemu… Nedavno su predložili da kupim malog konja, što ću svakako učiniti. Kakvo bi to bilo djetinjstvo bez neke životinje. Ih, koliko sam ja imao pilića, pačića, štenadi, jaganjaca i drugih životinja, kada sam bio dijete. Sada unučadima o tome pričam i oni uživaju dok me slušaju”, pripovijeda Jovica Jovo Lajić, koji je u mladosti otišao u inostranstvo i započeo novi život. Rodno mjesto, nije zaboravio.

Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra ujutro biće vedro i hladno, uz rijeke i po kotlinama ponegdje i maglovito, a tokom dana u većini krajeva uglavnom sunčano.

Od jugozapada ka istoku i jugu očekuje se umjeren razvoj oblačnosti, lokalno s kišom ili pljuskom. Uveče će biti pretežno vedro, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Vjetar slab do umjeren, uveče na sjeveroistoku i pojačan, promjenljiv ili sjevernih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do tri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus tri stepena Celzijusova.

Maksimalna temperatura vazduha od 14 na istoku do 20 na sjeveru, u višim predjelima od devet stepeni.

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda navode da je danas u Republici Srpskoj i FBiH sunčano vrijeme.

Temperatura vazduha izmjerena u 13.00 časova: Bjelašnica jedan, Čemerno 10, Han Pijesak 11, Ivan sedlo 12, Gacko, Sokolac i Kneževo 13, Višegrad, Livno, Foča i Bijeljina 16, Neum, Sarajevo, Sanski Most, Banjaluka, Bileća, Mrkonjić Grad, Srebrenica, Srbac, Novi Grad i Bileća 17, Tuzla, Prijedor i Šipovo 18, Doboj i Trebinje 19 i Mostar 21 stepen Celzijusov.

Samo 64 medicinska radnika sa srednjom stručnom spremom u protekloj godini dobila su posao u Njemačkoj, što je drastično manje u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.

Drastičan pad zapošljavanja medicinskih radnika u Njemačkoj

Naime, prema njihovim podacima, u 2024. godini uz njihovo posredstvo u Njemačkoj su posao dobila 223 radnika.

Sem u Njemačku, uz posredstvo Agencije, radnici iz BiH mogu posao pronaći i u Sloveniji, međutim i u ovoj zemlji je prošle godine izdato manje radnih dozvola za radnu snagu iz BiH.

Manje radnih dozvola i u Sloveniji

“U 2025. godini u Sloveniji je izdato 12.295 radnih dozvola našim radnicima, dok je taj broj u 2024. godini iznosio 13.436 dozvola”, potvrdili su iz Agencije za “Nezavisne novine”.

I dok se u Njemačku može samo sa diplomom medicinskog radnika sa srednjom stručnom spremom, mnogo više zanata otvara vrata radnicima koji žele raditi i zarađivati u Sloveniji.

“U Sloveniju mogu otići svi profili radnika, ali najviše zahtjeva je za variocima, vozačima, zidarima, fasaderima, bravarima”, ističu oni.

Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, rekao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da se stanje u Evropskoj uniji mijenja, ali nagore.

“Pritisci u vezi sa ratom u Ukrajini utiču na to da se i njihova ekonomija usporava, te plate ne rastu u određenom iznosu kao ranije”, kazao je Motika i dodao da je to jedan od glavnih razloga zbog čega se medicinski kadar iz Srpske manje odlučuje da ide da radi u Njemačku.

“Ali kao jedan od razloga je sigurno što su plate medicinskim sestrama i tehničarima u Srpskoj prošle godine povećane za oko 18 odsto, ali su i dalje veoma male”, kazao je Motika i dodao, da su plate veće, kadar ne bi ni razmišljao o odlasku.

Upozorenje na usporavanje ekonomije EU

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, komentarišući navedene podatke, istakao je da je i u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini znatno smanjen broj radno aktivnih koji traže posao.

“Ta tržišta više ne zahtijevaju i ne traže toliko radnika, što znači da je pad aktivnosti na tim tržištima. S obzirom na to da su to naša tradicionalna tržišta gdje se izvozi naša roba, to znači da možemo i mi očekivati negativne posljedice”, naveo je on za “Nezavisne novine”.

Kako je dodao, sve ukupno, smanjenje broja radnika koji odlaze iz BiH ne mora značiti da su to pozitivni trendovi.

Takođe, Škrebić je istakao da u Bosni i Hercegovini postoji agencija koja se bavi odvođenjem naših ljudi, dok sa druge strane postoje veoma negativne kampanje za dolazak radne snage u Bosnu i Hercegovinu iz drugih zemalja.

Trend smanjenja odlaska radnika u Sloveniju i Njemačku ranije je za “Nezavisne novine” komentarisao i Igor Gavran, ekonomista, ističući da se to može objasniti lošijom ekonomskom situacijom u EU, kao i rastom troškova života i padom životnog standarda, ali i činjenicom da se već toliko naših građana iselilo da se smanjuje i raspoloživa populacija koja ispunjava uslove tržišta rada izvan BiH.

Duge su kolone vozila čekaju na ulazu u BiH na graničnim prelazima sa Hrvatskom i Srbijom.

Čeka se na prelazima Gradina, Gradiška, Kostajnica, Velika Kladuša i Orašje na ulazu u BiH iz Hrvatse i na Rači na ulazu iz Srbije, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.