VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Srpska pravi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu

    Srpska pravi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu

    Republika Srpska će u narednom periodu utvrditi minimalnu i prosječnu potrošačku korpu koja bi bila bazirana na tri člana porodice.

    Vlada Republike Srpske je na sjednici u četvrtak donijela odluku o formiranju Koordinacionog odbora za aktivnosti utvrđivanja minimalne i prosječne potrošačke korpe.

     

     

    “Zadatak odbora biće da pripremi i koordiniše aktivnosti Vlade Republike Srpske radi utvrđivanja metodologije za izradu minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj. Kako je utvrđivanje minimalne i prosječne potrošačke korpe u Republici Srpskoj najuže vezano za oblast statistike, predloženo je da predsjednik Koordinacionog odbora bude direktor Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, dok su članovi iz Ministarstva trgovine i turizma i Ministarstva privrede i preduzetništva”, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

    Ovaj prijedlog je prije nekoliko dana iznio Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekavši da je potrebno da se počne sa izradom minimalne potrošačke korpe.

    “Sindikalna potrošačka korpa je nerealna i bazira se na četiri člana porodice, dok u Republici Srpskoj, nažalost, prosječna porodica broji 2,7 do 2,8 stanovnika”, istakao je Račić.

    Prema njegovim riječima, minimalna potrošačka korpa u Srbiji iznosi 900 KM.

     

     

    “Kada se to uporedi sa sindikalnom potrošačkom korpom, koja u Republici Srpskoj iznosi 2.750 KM, vidi se da je to nerealan pokazatelj”, kazao je Račić.

    Sa druge strane, iz Saveza sindikata kažu drugačije.

    Božana Radomir, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS, rekla je za “Nezavisne novine” da se od 2008. godine izračunava i objavljuje sindikalna potrošačka korpa koja obuhvata sve one proizvode i usluge koji mogu obezbijediti osnovne potrebe jedne četvoročlane porodice na mjesečnom nivou.

    “Od sindikalne potrošačke korpe ne može ništa biti minimalnije. Ona obuhvata dva odrasla člana porodice i dvoje djece školskog uzrasta. Takva sindikalna potrošačka korpa predstavlja osnovni nivo životnih potreba. Ona ne obuhvata, na primjer, ugostiteljske usluge u restoranima ili slično. Kod prevoza obuhvata prosječne mjesečne karte”, naglasila je Radomirova.

     

    Prema posljednjim podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa u avgustu iznosila je 2.758 KM.

    Od ovog iznosa je najviše novca potrebno za prehranu, i to 46,11 odsto, ili 1.272 KM.

    Za stanovanje i komunalne usluge potrebno je 24,27 odsto ili 669 KM, za prevoz 8,18 odsto ili 225 KM, a za odjeću i obuću 8,06 odsto ili 222 KM.

    Za tekuće održavanje domaćinstva mjesečno je potrebno 161 KM ili 5,84 odsto od 2.758 KM, dok je za higijenu i njegu zdravlja potrebno 116 KM ili 4,22 odsto.

    Za obrazovanje i kulturu treba 91,52 KM ili 3,32 odsto.

  • Majevica između litijuma i života od prirode

    Majevica između litijuma i života od prirode

    Na Majevici, planini koja se prostire između Republike Srpske i Federacije BiH, sve veća je zabrinutost zbog planova za otvaranje rudnika litijuma. Strah da bi ovaj prostor mogao biti trajno narušen dijele i mještani i lokalne vlasti, ali i brojna udruženja.

    Stanovnici opština Lopare, Čelić, Tuzla, Brčko i okolnih mjesta podsjećaju da se radi o području u kojem živi oko pola miliona ljudi, te koje je poznato po poljoprivredi, turizmu i kulturnom nasljeđu. Majevica je prepoznata po zdravoj hrani, voću, medu, rakiji i siru, ali i po netaknutoj prirodi, što bi, tvrde, rudarenje moglo ugroziti.

    Švajcarska kompanija Arkor (ArCore AG) već je podnijela zahtjev za istraživanje i eksploataciju litijuma, a Narodna skupština RS do sada nije prihvatila inicijative o zabrani.

    Zdenka Mitrović iz sela Labucka, koja proizvodi dimljeni sir „zarac“, kaže da je zbog priča o rudnicima odustala od širenja proizvodnje.
    – „Da li biste vi kupili sir iz litijumske doline? Iskreno, ja ne bih, pa to ne mogu očekivati ni od svojih mušterija“ – navodi ona.

    Ekološka udruženja već duže traže da se Majevica zaštiti.
    – „Ministarstvu građevinarstva i ekologije RS smo 2024. podnijeli zahtjev da se Majevica proglasi parkom prirode. Na ruku nam ide i to što je Prostornim planom RS već predviđena zaštita ovog područja“ – kaže Andrijana Pekić iz udruženja „Čuvari Majevice“.

    Prema istraživanjima biologa i geologa, na ovom području otkrivene su endemske vrste, kao i fosili stari više od deset miliona godina.

    Slobodan Simikić, planinar iz Lopara, podsjeća da Majevica čuva i značajno kulturno nasljeđe.
    – „Značajan broj ovih spomenika je uništen, ali Majevica još uvijek ima blago koje vrijedi sačuvati i pokazati svijetu“ – kaže on, misleći na 24 nekropole stećaka koje se nalaze na ovom području.

    Ekolozi ističu da su glavni resursi koje Majevica nudi – čista voda, zrak i nezagađeno zemljište.
    – „Nas razvijene zemlje posmatraju kao što su nekad posmatrali kolonije u Africi, koje su im služile samo za vađenje ruda. To ne samo da je pogubno sa stanovišta očuvanja prirode, nego je i ekonomski neisplativo. Kilogram litijuma danas košta manje od 4 marke, a kilogram borovnice koja se nabere na Majevici je 25 KM, da ne spominjemo prerađevine poput sira, rakije ili čvaraka“ – kaže Snežana Jagodić Vujić iz udruženja „Eko put“.

    I lovci iz Lopara uključili su se u očuvanje prirode. Prošle jeseni na vrh Busije, na više od 800 metara nadmorske visine, pušteni su jeleni i košute.
    – „Prošle jeseni smo nabavili i u prirodu pustili 27 jelena i košuta i već imamo 8 mladunčadi. Gajimo ih i čuvamo i nadamo se da će opstati i raširiti se planinom“ – kaže Goran Tasovac, predsjednik Lovačkog udruženja „Majevica“.

    Načelnik Lopara Rado Savić naglašava da lokalna zajednica neće dozvoliti da se Majevica ugrozi.
    – „Već smo usvojili zoning plan za Busije. Majevica mora ostati ono što jeste, ne smije se pretvoriti u cirkus i vašarište“ – kaže on.

    Dodaje i da je Deklaraciju protiv litijuma jednoglasno usvojila i Skupština opštine Lopare, kao i gradska skupština u Bijeljini.
    – „Nadam se da na republičkom nivou, gdje je SNSD na vlasti, sada neće, nama iza leđa, odobriti koncesiju za rudarenje litijuma. Ipak, spremni smo za svaki scenario i budno pratimo šta se dešava u Vladi RS i resornom ministarstvu. Opasnost nije prošla“ – navodi Savić.

    Dio mještana već ima loša iskustva. Jovan Krsmanović iz sela Gudura tvrdi da je ostao bez bunara nakon bušenja istraživača.
    – „Došao mi je geometar, kojeg poznajem, i pitao mogu li ljudi da buše na mom imanju, jer tragaju za nečim što je vrijednije od zlata. I ja ih pustim. Bušili su pa otišli, voda je stalno tekla iz bušotina i nakon šest mjeseci moj bunar i bunar moje komšinice su presušili“ – priča Krsmanović.

    On kaže da nikakvu odštetu nije dobio.
    – „Nisam ni znao da se radi o litijumu, da jesam, ne bih im dao ni da privire. Svi smo mi protiv litijuma. Nije dosta što smo ratovali još da nam zemlju zagade i otmu“ – dodaje on.

    Ekolozi upozoravaju da bi i samo odvoženje stijena sa litijumom, bez prerade na licu mjesta, bilo štetno po životnu sredinu, dok bi prerada litijuma podrazumijevala upotrebu opasnih hemikalija.

    Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu ističe da loša iskustva iz drugih rudnika u Srpskoj pokazuju koliko su posljedice ozbiljne.
    – „Majevica je posebna priča. Ova je planina bogata, ali je pitanje ko i u čijem interesu hoće da je osiromaši“ – kaže on.

    Mještani i udruženja najavljuju da će nastaviti da se protive rudarenju i da će insistirati na zaštiti planine kao prirodnog dobra.

  • Raste broj nezaposlenih u BiH

    Raste broj nezaposlenih u BiH

    Broj nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini raste, a za mjesec dana na biroima za zapošljavanje je ukupno oko 4.000 više ljudi.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj nezaposlenih osoba u julu ove godine u BiH iznosio je 320.940.

     

     

    Samo mjesec dana ranije, odnosno u junu ove godine broj nezaposlenih osoba je bio 316.927.

    “U julu 2025. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 320.940, a od toga 191.407 žena. Broj registrovanih nezaposlenih osoba se u odnosu na jun 2025. godine povećao za 1,3% (broj nezaposlenih muškaraca se povećao za 0,8%, a žena za 1,6%). U poređenju sa julom 2024. godine broj registrovanih nezaposlenih se smanjio za 2,4% (broj nezaposlenih muškaraca se smanjio za 3,2%, a žena za 1,8%)”, piše u saopštenju Agencije za statistiku BiH.

    Dalje navode da, posmatrano po starosnim grupama, od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba najveći broj njih, 84.494, pripada starosnoj grupi od 50 do 59 godina.

    “Zatim 67.340 pripada starosnoj grupi od 40 do 49 godina, 61.703 od 30 do 39 godina, 41.548 je u starosnoj grupi 60+, 33.821 osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 29 godina, dok je najmanji broj nezaposlenih osoba u grupi od 15 do 24 godine i iznosi 32.140 osobe”, dodaje se u saopštenju.

    Podaci Federalnog zavoda za statistiku kažu da je u junu u ovom entitetu bila zaposlena 547.601 osoba, dok je u julu bilo zaposleno 544.379 osoba.

    Ovo znači da je za mjesec dana u FBiH bez posla ostalo 3.222 radnika, pa se može pretpostaviti da je rast nezaposlenosti u cijeloj BiH zbog podataka iz Federacije BiH.

    To potvrđuje i statistika Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. U njihovoj evidenciji u avgustu ove godine bila su 51.134 nezaposlena lica u Republici Srpskoj što je 227 manje nego u julu ove godine, odnosno 4.546 lica manje negu u avgustu prošle godine.

    Zadnji podaci Republičkog zavoda za statistiku za Republiku Srpsku su iz marta ove godine kada je u cijeloj RS bilo zaposleno 289.328 lica, te je u odnosu na septembar 2024. godine broj zaposlenih smanjen za 0,1 odsto.

     

    Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, kazao je prije nekoliko dana za “Nezavisne novine” da je za godinu dana skoro 10.000 radnika manje u FBiH, te uz to priložio podatke Poreske uprave ovog entiteta.

    “Krajem prošle godine, prema podacima PU FBiH, bilo je 551.452 zaposlenih, dok je krajem avgusta taj broj iznosio 541.921. Podaci Poreske uprave FBiH su najbolji podaci za razumijevanje tržišta rada, jer prate mjesečne prijave i odjave kada je riječ o zaposlenima. Koji su razlozi? To su prije svega loše politike Vlade FBiH, loša komunikacija tih politika, te provođenje ekonomskih politika bez ikakvih analiza, samo na bazi određenog populizma, to jednokratno daje rezultate, ali evo dugoročno donosi nezaposlenost”, objasnio je Čavalić, koji je od uvođenja neradne nedjelje krajem prošle godine u ovom entitetu govorio da će to dovesti do otkaza.

  • Prosječna plata u Srpskoj u avgustu 1.555 KM, u Srbiji 1.800 KM

    Prosječna plata u Srpskoj u avgustu 1.555 KM, u Srbiji 1.800 KM

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj tokom drugog kvartala 2025. godine iznosila je 1.564 KM. Riječ je o plati za jun, koji je ujedno i poslednji mjesec tog obračunskog perioda.

    Za poređenje, u Srbiji je prosječna neto plata u drugom kvartalu iznosila 108.016 dinara, odnosno oko 1.800 KM. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, to je povećanje od 10,8 odsto u nominalnom, odnosno 6,4 odsto u realnom iznosu u odnosu na isti kvartal prošle godine.

    U avgustu ove godine u Republici Srpskoj prosječna neto plata bila je 1.555 KM. U poređenju sa julom, nominalno je zabilježen blagi pad od 0,1 odsto, dok je realni nivo ostao nepromijenjen. Na godišnjem nivou, u odnosu na avgust 2024, prosječna zarada je porasla za 10,2 odsto nominalno, a za 5,5 odsto realno. Prosječna bruto plata u istom mjesecu dostigla je 2.392 KM.

    Po djelatnostima, najviše prosječne neto zarade u avgustu su ostvarene u sektoru stručnih, naučnih i tehničkih poslova – 1.954 KM, dok su najniže isplaćene u oblasti saobraćaja i skladištenja, gdje su iznosile 1.210 KM.

    U Federaciji BiH, prema podacima za juli 2025, prosječna neto plata dostigla je 1.628 KM, dok je bruto iznosila 2.540 KM. To predstavlja realni rast od približno 12 odsto u poređenju sa julom prethodne godine.

  • Nenamjenski krediti čine 72% duga stanovništva u BiH

    Nenamjenski krediti čine 72% duga stanovništva u BiH

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, prosječan dug po glavi stanovnika trenutno iznosi 4.040 KM. Na kraju jula 2025. godine, ukupni plasmani komercijalnih banaka u zemlji dostigli su 27,46 milijardi KM.

    Od toga, građani su se u bankama zadužili 13,83 milijarde KM. Najveći dio tog iznosa odnosi se na potrošačke, nenamjenske kredite, koji čine gotovo tri četvrtine ukupnog duga i iznose 9,93 milijarde KM. Stambeni krediti za izgradnju ili kupovinu novih stanova i kuća iznose 2,1 milijardu KM, dok za kupovinu postojećih nekretnina građani duguju 1,23 milijarde. Na ostale vrste zaduženja – od popravki stanova i kupovine automobila, do kreditnih kartica i malih biznisa – otpada oko 518 miliona KM.

    Prema evidenciji Centralne banke, kreditna aktivnost stanovništva u julu 2025. bila je veća za 10,7% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što u novcu iznosi 1,34 milijarde KM.

    Ekonomista Predrag Mlinarević objašnjava da je porast kreditnog zaduženja pratio i još brži rast štednje građana.

    – Kad bi to malo pojednostavljeno pokušali da predstavimo, to znači da je naše stanovništvo više deponovalo novca u banke nego što ga je povuklo kroz kredite – rekao je Mlinarević.

    Dodaje da se u tom periodu osjetio snažniji priliv doznaka iz inostranstva, koje se evidentiraju kroz bankarski sistem i završavaju u obliku depozita. Pored toga, do rasta štednje došlo je i zbog nominalnog povećanja plata, što je rezultat rasta minimalca, prilagođavanja zarada usljed inflacije i nastojanja poslodavaca da zadrže radnu snagu.

    – Sami sebe faktički finansiramo, nema tu nikakvih priliva u smislu da se kapital iz banaka drugih zemalja, odnosno gdje su sjedišta ovih filijala, gdje su matične banke, prenosi u našu zemlju. Uglavnom to je stanovništvo, njihovi depoziti se slijevaju u banke i onda one kreditiraju naše stanovništvo – istakao je on.

    Mlinarević naglašava da rast plata automatski povećava kreditnu sposobnost građana, pa time i obim odobrenih kredita.

    – Pa čim vam se poveća ta vaša nominalna zarada, da vaša kreditna sposobnost djelimično raste, usljed toga vi onda možete da dobijete više kreditnih plasmana. Sa druge strane, treba istaći da je zbog djelimičnog rasta cijena i inflacije, potrebno malo više novca da se finansiraju te potrebe i to je onda uzrokovalo da dođe do povećanja kreditnih plasmana sektoru stanovništva – rekao je on.

    Kako objašnjava, slična situacija prisutna je i u zemljama regiona, poput Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, gdje se zbog niskih primanja građani sve više oslanjaju na kredite da bi održali standard ili rješavali stambeno pitanje.

    Zaključuje da banke u BiH relativno malo kreditiraju privredu, dok se za zaduživanje građana oslanjaju isključivo na domaću štednju, koja im omogućava i dodatnu zaradu.

  • Treća prilika za studente da ugrabe indeks na banjalučkom Univerzitetu

    Treća prilika za studente da ugrabe indeks na banjalučkom Univerzitetu

    Budući studenti koji još uvijek nisu ugrabili svoj indeks imaće i treću priliku da se upišu na fakultet, jer većina fakulteta u okviru banjalučkog Univerziteta organizuje treći upisni rok.

    Tako će svi oni koji nisu upisali fakultet tokom prva dva upisna roka svoja zanimanja moći odabrati sada jer će treći upisni rok biti organizovan na Fakultetu političkih nauka 24. septembra, na Ekonomskom, Poljoprivrednom i Filozofskom fakultetu 25. septembra, a 26. septembra na Pravnom i Rudarskom fakultetu. Svi koji požele studirati na Tehnološkom fakultetu imaće priliku izboriti se za svoje mjesto u amfiteatru 29. septembra.

    Treći upisni rok biće organizovan i na Filološkom fakultetu, kao i Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta, a datum prijemnog će biti naknadno poznat.

    Treću sreću brucoši su već okušali na Akademiji umjetnosti, Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, kao i na Prirodno-matematičkom fakultetu, gdje su prijemni ispiti u trećem roku već održani.

    S druge strane, treće prilike za upis u ovoj akademskoj godini nema na Elektrotehničkom i Šumarskom fakultetu, kao i Fakultetu bezbjednosnih nauka. Treći upisni rok za sada je pod znakom pitanja na Medicinskom i Mašinskom fakultetu.

    Na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci na studijskom programu prehrambene tehnologije i industrijske biotehnologije ostalo je sedam mjesta, dok je jedno mjesto ostalo nepopunjeno na smjeru hemijsko inženjerstvo i tehnologije. Za studijski program tekstilno inženjerstvo ostalo je šest mjesta, dok su četiri mjesta ostala na grafičkom inženjerstvu.

    Prema riječima Borislava Malinovića, dekana ovog fakulteta, oni očekuju da će biti zainteresovanih studenata koji će se upisati u trećem upisnom roku.

    “Naravno, neće to biti brojka kao u prvom i drugom roku, ali ove godine smo zadovoljni upisom. Ostvarili smo veći broj kandidata na prvom i drugom upisnom roku, te je za oko 20 odsto više upisanih u odnosu na prošlu godinu”, istakao je on za “Nezavisne novine”.

    Za troje studenata koji se najbolje pokažu ima mjesta na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, jer je ovaj fakultet do sada upisao 107 od planiranih 110 studenata što je, kako kaže Ranka Perić Romić, dekanica ovog fakulteta, povećanje od oko 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    “Fakulteti koji nisu popunili kapacitete za upis studenata imaju pravo organizovanja trećeg upisnog roka, što je svakako iskoristio i Fakultet političkih nauka, te danas ističe rok za prijavu kandidata”, navodi ona za “Nezavisne novine”.

    Kako ističe, Univerzitet u Banjaluci ove godine ima znatno veći broj upisanih studenata kako na prvom, tako i na drugom upisnom roku.

    “Lično ne smatram da je aktuelna situacija u Srbiji isključivo dovela do povećanja zainteresovanosti kandidata za upis na univerzitete u Republici Srpskoj, nego je razlog tome činjenica da se iz godine u godinu povećava i poboljšava kvalitet izvođenje nastave i nastavnog procesa, o čemu govore referentni podaci u pogledu naučnoistraživačkog rada profesora kao i brojne projektne aktivnosti na Univerzitetu”, smatra Perić Romićeva.

    Inače, iz banjalučkog Univerziteta podsjetili su da nastava u akademskoj 2025/2026. godini za studente prve i viših godina prvog ciklusa studija počinje 1. oktobra.

    “Nastavni proces sa povremenim provjerama znanja trajaće do 16. januara 2026. godine, a januarski ispitni rok biće održan od 19. januara do 13. februara”, kažu sa ovog univerziteta.

  • Minić: Problem roditelja njegovatelja hitno mora biti riješen

    Minić: Problem roditelja njegovatelja hitno mora biti riješen

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je da su skandalozni uslovi pod kojima roditelji njegovatelji ostvaruju pravo na naknadu i za naredne dane najavio konkretna rješenja.

    – Problem roditelja njegovatelja mora pod hitno biti riješen – istakao je Minić u objavi na Iksu.

     

    On je naveo da je detaljno upoznat sa ovim problemom i da će u narednim danima javnost će biti upoznata sa konkretnim rješenjem.

  • Ništa od povrata cijelog PDV-a za stanove u većim gradovima

    Ništa od povrata cijelog PDV-a za stanove u većim gradovima

     Kupci prve nekretnine u Banjaluci, Sarajevu i ostalim većim gradovima neće moći da računaju na povrat kompletnog PDV-a koji su uplatili, ukoliko ne budu izmijenjena zasad planirana pravila u Nacrtu pravilnika o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.

    U ovom dokumentu, koji je trenutno u procesu e-konsultacija i podložan je izmjenama, navedeno je da je maksimalna cijena na koju se može odobriti povrat PDV-a zapravo prosječna cijena stana sa PDV-om u BiH, koju je u zadnjem kvartalnom izvještaju objavila Agencija za statistiku BiH.

    U praksi to znači da će na prosječnu cijenu uticati i cijene stanova u izrazito malim sredinama, gdje su nekretnine mnogo, pa i višestruko jeftinije nego u većim gradovima.

    Ili da budemo još precizniji – prоsјеčnа ciјеnа prоdаtih nоvih stаnоvа po metru kvadratnom u drugom kvartalu 2025. godine u BiH iznosila je 3.147 KM, a u Banjaluci 3.649 maraka.

    Dakle, onome ko je u Banjaluci kupio stan u aprilu, te po svakom kvadratu platio 530,20 KM PDV-a, biće vraćeno 456,40 KM po kvadratu.

    I to nije sve – Nacrt pravilnika predviđa povrat PDV-a u maksimalnom iznosu od 24.557,74 KM, što znači da kupci komfornijih stanova, u većim gradovima, neće moći računati na kompletan iznos PDV-a ni po tom osnovu.

    “Maksimalna cijena na koju se može odobriti povrat PDV-a je prosječna cijena stana sa PDV-om u BiH koja je u zadnjem kvartalnom izvještaju objavljena u biltenu Agencije za statistiku BiH. Maksimalan iznos povrata PDV-a koji se može ostvariti po jednom zahtjevu kupca prvog stana ne može iznositi više od 24.557,74 KM od sume plaćenog PDV-a i koji iznos se usklađuje po prosječnoj cijeni u biltenu Agencije za statistiku BiH”, navedeno je u Nacrtu pravilnika.

    Ipak, ovo nije konačan dokument. Sve zamjerke koje imaju, građani mogu da iznesu na portalu ekonsultacije.gov.ba. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO BiH) je, naime, 11. septembra objavila Nacrt pravilnika, sa rokom od 15 dana za zainteresovane, da pristupe dokumentu i dostave svoje komentare i prijedloge.

    “Da bi građani ili privredni subjekti učestvovali u javnim konsultacijama, potrebno je da se na portalu ekonsultacije.gov.ba registruju kao fizičko ili pravno lice. Tek nakon registracije imaju mogućnost da pristupe tekstu Nacrta pravilnika i ostave svoje primjedbe, sugestije i komentare. Samo na taj način podneseni komentari ulaze u zvaničnu bazu i biće dostavljeni Upravnom odboru UIO na razmatranje”, rekli su iz UIO BiH.

    Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, podsjeća da je parlament BiH početkom aprila usvojio zakon koji omogućava povrat PDV-a na prvu nekretninu.

    “Upravni odbor UIO je tek nedavno usvojio Nacrt pravilnika. Ono što sam do sada čuo od zainteresovanih ljudi kao primjedbu je da pravilnik tretira prosječnu cijenu stana u BiH kao najveći iznos cijene kvadrata za povrat PDV-a i što je maksimalni iznos koji pravilnik predviđa za povrat novca građanima 24.557,74 KM”, naveo je Magazinović.

    Sve koji su direktno zainteresovani za ovaj pravilnik pozvao je da se uključe u javne konsultacije.

    “Finalni dokument će usvojiti Upravni odbor UIO nakon sprovedenih javnih konsultacija. O pravilniku se parlament BiH ne izjašnjava niti zastupnici imaju mogućnost da mijenjaju neke njegove dijelove”, upozorio je Magazinović.

    Ekonomista Igor Gavran navodi da je jasno da, ako se prosječna cijena utvrđuje na nivou BiH, odnosno uzimaju se u obzir i cijene stanova u Sarajevu i Banjaluci, gdje su basnoslovno skupi, i onih u, recimo, Čajniču ili Drvaru, onda dobijamo iznos koji je drastično niži od onoga koji većina kupaca stvarno plaća, jer se stanovi najviše kupuju u najatraktivnijim sredinama, dok one druge praktično izumiru i mnogi stanove ne mogu ni pokloniti, a kamoli prodati.

    “Ovaj pristup je logičan iz ugla budžeta, jer se osigurava koliko-toliko ograničenje gubitaka po ovom osnovu, ali, naravno, nije logičan iz ugla tržišta i kupaca. Recimo, stan od 50 metara kvadratnih u Sarajevu lako može dostići, pa i prestići cijenu od 250.000 KM bez poreza i onda bi PDV iznosio 42.500 KM. Dakle, daleko više od ovoga limita. A ako je riječ o većim stanovima, onda je očito da limit ne bi bio ni polovina stvarno plaćenog PDV-a”, pojašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.

    Ipak, on misli da određeni limit ima smisla, jer ne treba ni stvarati motivaciju za dodatno povećanje cijena i eventualne dogovore i fiktivne cijene radi većeg povrata i podijele između povezanog prodavca i kupca, ali bi morao biti u vezi i sa lokacijom, inače je – besmislen.

    “Također bi trebali biti osigurani imovinski limiti i limiti prihoda ne samo kupaca nego i članova porodica da se spriječi da milioneri na ovaj način uštede pare za stanove djeci ili neki investiraju u nekretnine povoljnije. Svrha ovoga zakona mora biti pomoć prije svega mladima koji realno ne mogu priuštiti nekretninu drugačije. Ali, ukratko, bolje za sve bi bilo da vlasti utiču na smanjenje cijena nekretnina umjesto ovakvih problematičnih i manjkavih rješenja”, ocjenjuje Gavran.

  • Vantjelesnom oplodnjom rođeno 2.200 beba u RS

    Vantjelesnom oplodnjom rođeno 2.200 beba u RS

    Postupkom vantjelesne oplodnje u Republici Srpskoj do sada je rođeno više od 2.200 beba, a samo tokom osam mjeseci ove godine odobreno je ukupno 326 zahtjeva za vantjelesnu oplodnju.

    Pokazuju to podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, koji je za finansiranje vantjelesne oplodnje u ovoj godini izdvojio oko 1,5 milion maraka, dok je trošak za refundacije iznosio oko 258.000 KM.

    Inače, FZO RS finansira tri pokušaja vantjelesne oplodnje za parove koji na drugi način ne mogu da ostvare potomstvo, a upravo je ona 2007. godine uvrštena u prava iz zdravstvenog osiguranja u Srpskoj. Tada je finansiran samo jedan pokušaj, a kasnije je broj pokušaja povećan.

    “Fond u cijelosti finansira tri postupka vantjelesne oplodnje ženama do navršenih 40 godina starosti, a  ženama od navršenih 40 do navršene 42 godine Fond finansira 50 odsto troškova. Ženama koje su starije od 42 godine, ukoliko rode dijete postupkom vantjelesne oplodnje, FZO u potpunosti refundira troškove, u skladu sa našim cjenovnikom”, navode oni za “Nezavisne novine” dodajući da se postupak vantjelesne oplodnje radi u ugovorenoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj “Medico S”.

    Ukoliko se ta procedura ne može sprovesti u zdravstvenoj ustanovi koja ima ugovor sa FZO RS, iz ove ustanove objašnjavaju da parovi mogu da urade postupak vantjelesne oplodnje u nekoj od zdravstvenih ustanova u inostranstvu, a Fond im potom refundira troškove u skladu sa cjenovnikom.

    “Osim toga, Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju omogućeno je da Fond može da refundira troškove parovima koji su nakon dva neuspjela pokušaja vantjelesne oplodnje u Srpskoj, treći postupak, po svojoj želji, uradili u inostranstvu”, navode oni.

    Potomstvo uz pomoć vantjelesne oplodnje veliki broj građana u Srpskoj pokušao je ostvariti i prošle godine, kada je odobreno 495 zahtjeva, a trošak Fonda tada bio je 2,6 miliona KM.

    “U 2023. godini odobreno je 507 zahtjeva za vantjelesnu oplodnju, a trošak Fonda iznosio je oko tri miliona maraka, dok su troškovi za refundacije postupaka rađenih izvan Srpske iznosili oko 400.000 KM. U 2022. godini odobren je 591 zahtjev za vantjelesnu oplodnju, dok je 2021. godine odobreno 656 zahtjeva”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

    Osim finansiranja tri pokušaja vantjelesne oplodnje, prije osam godina Srpska je među prvima u regionu uvela i čuvanje embriona na dvije godine.

    “Finansiranje ove usluge mnogo znači parovima, jer zahvaljujući čuvanju embriona, posebno žene, ne moraju ponovo da se izlažu hormonskoj terapiji, a sam postupak kraće traje”, objašnjavaju iz FZO RS.

    Takođe, Fond je u 2023. godini počeo da finansira i novu uslugu zamrzavanje reproduktivnog materijala.

    “Ova usluga podrazumijeva zamrzavanje spermatozoida, zamrzavanje i čuvanje tkiva testisa, odmrzavanje spermatozoida ili tkiva testisa, zamrzavanje i čuvanje do deset jajnih ćelija na period od pet godina. Onkofertilitet je nova oblast u medicini u Srpskoj i značajan je iskorak u pravima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, jer ima za cilj da sačuva i produži fertilitet kod žena i muškaraca oboljelih od malignih bolesti”, navode oni dodajući da zamrzavanje reproduktivnih ćelija oboljelih od malignih bolesti prije izlaganja onkološkim terapijama i zračenju, pruža mogućnost da se kasnije dobije potomstvo.

     

  • Kolika bi trebala biti plata u BiH

    Kolika bi trebala biti plata u BiH

    Prosječna neto plata u BiH u julu ove godine iznosila je 1.601 KM, pokazuju zvanični podaci koje je objavila Agencija za statistiku BiH.

    Plata je u odnosu na prethodni mjesec nominalno veća za dva odsto, a realno za 1,8 odsto. Kada je o godišnjem poređenju riječ, prosječna neto plata u sedmom mjesecu u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,8 odsto, a realno za 9,5 odsto.

     

    Koliko ona prati cijenu potrošačke korpe?

    Prema podacima Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, potrošačka korpa za juli mjesec iznosila je 3.202,70 KM, a za mjesec august 3.541,80 KM, što predstavlja porast od 10,59 odsto.

    Dakle, prosječna plata u BiH pokriva tek oko 45,2 odsto mjesečnih troškova potrošačke korpe.

    Da bi sustigla njen rast, plata bi se morala povećati za 121,2 odsto, a da bi pružila “solidan” život, što znači 20 odsto više od potrošačke korpe, što bi uključivalo pristojan život, štednju ili nepredviđene troškove, morala bi porasti za 165,4 odsto, tj. lični dohodak bi trebao iznositi oko 4.000 KM.

    Takođe, inflacija od 4,8 odsto čini realni standard još nižim, jer ima manju kupovnu moć nego prošle godine. Iako plata iznosi 1.601 KM, realno “vrijedi” oko 1.527 KM.

    U drugom kvartalu 2025. godine, radnu snagu činilo je 1,405 miliona osoba od kojih je 1,221 milion (86,9 odsto) zaposlenih i 184 hiljada (13,1 odsto) nezaposlenih.

    U poređenju sa prethodnim kvartalom, broj zaposlenih osoba se povećao za 0,7 odsto, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 1,8 odsto.

    Stopa aktivnosti je bila 48,9 odsto, stopa zaposlenosti 42,5 odsto, stopa nezaposlenosti 13,1 odsto i stopa neaktivnosti 51,1 odsto. Od ukupnog broja radne snage, 60,5 odsto su muškarci, a 39,5 odsto su

    Ovakvi podaci pokazuju da je samo polovina građana radno aktivna na tržištu rada.

    Stopa neaktivnog stanovništva od 51,1 odsto pokazuje da više od polovine ljudi nije ekonomski angažovano, dakle niti radi niti traži posao. Uzimajući u obzir da je u EU stopa zaposlenosti oko 76 odsto, Bosna i Hercegovina daleko je ispod tog nivoa.

    Tu se primjećuje i značajan polni disbalans zbog manjeg broja zaposlenih žena i njihovu visoku stopu neaktivnosti.

    Iako nominalna plata u Bosni i Hercegovini raste, njen stvarni značaj slabi zbog porasta stope inflacije, visoke neaktivnosti, demografskih izazova…, koji sve više opterećuju ekonomski sistem, piše Forbes.