VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Uskoro nove mjere: Cilj stabilnost javnih finansija i postizanje efikasnijeg poslovnog okruženja

    Uskoro nove mjere: Cilj stabilnost javnih finansija i postizanje efikasnijeg poslovnog okruženja

    Saradnja u oblasti unapređenja poslovne i poreske politike, te jačanje poreske discipline, bila je tema današnjeg sastanka ministarke finansija Republike Srpske Zore Vidović sa rukovodstvom Unije poslodavaca Republike Srpske, predvođenim potpredsjednikom Unije Sašom Trivićem.

    Vidovićeva je tokom sastanka istakla da je Ministarstvo finansija već započelo sa aktivnostima na analizi poreskog sistema kako bi se do kraja godine predložio i usvojio set mjera s ciljem jačanja stabilnosti javnih finansija i postizanja efikasnijeg poslovnog okruženja.

    Zajednička je ocjena da je potrebno snažnije djelovati protiv sive ekonomije, te će u narednim danima biti preduzeti prvi koraci ka formiranju novog tima koji bi se bavio tim problemom i kako bi dio novca koji je u nelegalnim tokovima bio vraćen u budžet.

    Na sastanku je iskazana obostrana podrška u reformskim procesima i opredjeljenje da se u narednom periodu zajednički konkretizuju rješenja u vidu Memoranduma o saradnji, ističe se u saopštenju Ministarstva finansija.

  • Šta je sve poskupjelo u trgovinama od 2020. do danas

    Od kafe, preko mesa, do voća, povrća i odjeće – sve je to drastično, u nekim slučajevima i više od duplo, poskupjelo unazad pet godina, pokazuje poređenje cijena u BiH iz jula 2020. i istog mjeseca ove godine.

    Istovremeno, prosječna neto plata je, u istom periodu, sa 965 KM otišla na 1.570 KM i njen rast, prema mišljenju građana, nije ispratio divljanje cijena.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, riža, koja sada košta 4,6 KM, pet godina ranije je po kilogramu koštala 3,2 KM.

    Svježa piletina je sa 4,5 marke po kg skočila na 6,6 KM, a cijena svježe pastrmke, koja je nekada iznosila 9,7 KM, pala je u sjenu sadašnje vrijednosti kilograma, koja iznosi čak 13,3 KM.

    Slično je i sa junetinom – prije pet godina smo je plaćali 13,3 KM, a sada je 24,2 marke po kilogramu.

    Divljanje cijena nije zaobišlo ni voće. Jabuke su sa 2,5 KM otišle na tri marke po kilogramu, a banane, koje smo plaćali dvije KM, sada koštaju 3,2 KM.

     

    U istom periodu, značajno su povećane i cijene povrća – krompira sa 0,9 na 1,50 KM, a, recimo, pasulja sa 4,7 na 6,2 KM.

    Najveći porast cijena u BiH se može primijetiti ako obratimo pažnju na mliječne čokolade, koje su skoro duplo poskupjele. Za kilogram smo plaćali, u prosjeku, 16,10, a sada košta 30,60 KM.

    Kada se tome doda i cijena mljevene kafe, koja je sada 29,3 KM po kilogramu, a ne 13,1 KM, koliko je bila u julu 2020. godine, može se uvidjeti ozbiljnost situacije.

    Potrošači se ne hvataju za glavu samo zbog cijena hrane, već i brojnih drugih artikala koji im trebaju. Recimo, dječje teksas hlače, koje sada iznose 32,2 KM,  koštale su 26,5 KM. Znatno su poskupjele i muške kožne cipele, koje koštaju 169,5 KM, u odnosu na nekadašnjih 124,3 KM. Tome, svakako, treba dodati da su poskupjele i brojne komunalije.

    Komentarišući ovaj rast cijena, Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ocjenjuje da je izostala adekvatna reakcija nadležnih.

    “Nešto što je vidljivo svih ovih godina jesu samo pokušaji vlasti da na neke načine privole trgovačke centre da se odreknu dijela marže i da se pozovu na akcije da se to uradi, a u stvari nije se vidjelo stvarno stanje i reakcija. Nešto čime se oni pravdaju jeste da treba da se pomogne samo onim socijalno ugroženim stanovnicima, a mi nemamo ni socijalne karte, tako da mi nismo došli ni do onog prvog segmenta kako pomoći najugroženijima”, navela je Marićeva za “Nezavisne novine“.

    Takođe, ona naglašava da je potrebna stvarna ekonomska analiza.

    “Nema tu prave i stvarne ekonomske analize da bi se mogle preduzeti određene mjere koje bi mogle pospješiti da ovakvo divljanje cijena više nije na sceni”, poručuje Marićeva.

    U julu ove godine prosječna isplaćena plata za radnike u građevinarstvu u Republici Srpskoj iznosila je tek 1.206 KM. Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, smatra da je radnicima u ovom sektoru, s obzirom na rast cijena života, jako teško.

    “S obzirom na to da su cijene rasle, rasla je i najniža plata unazad par godina, ali ona je definitivno nešto što ne služi čak ni za preživljavanje, a kamoli za život. Činjenica jeste da radnici u građevinskom sektoru imaju prosječne najniže plate, međutim isto tako činjenica je da i poslodavci u građevinskom sektoru zloupotrebljavaju institut najniže plate. Ljude plaćaju najnižom platom, a ostatak nečega što oni procijene da je vrijednost radnika koji radi daju u kovertama”, naglasila je Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

  • Kako će funkcionisati Fond za dječiju štednju

    Kako će funkcionisati Fond za dječiju štednju

    Uprkos brojnim pritiscima i pokušajima njenih urušavanja institucija, Republika Srpska svakodnevno potvrđuje svoju stabilnost. Očuvanje institucija i jačanje ekonomije, dva su osnovna zadatka nove Vlade. Veliku pažnju javnosti izazvala je i najava formiranja Fonda za dječiju štednju.

    Sigurna Srpska, ali i sigurno odrastanje i budućnost, glavni su prioriteti Vlade i predsjednika Republike Milorada Dodika. Za svako novorođeno dijete, iz republičkog budžeta, na ime djeteta, biće isplaćeno i na 18 godina oročeno po 1.000 maraka, najava je predsjednika Srpske. Cilj je jačanje Republike i njenog najvažnijeg resursa – stanovništva.

     

     

    – Trebamo se okrenuti politici da za svako novorođeno dijete uplatimo 1.000 maraka na račun koji se nalazi u okviru Fonda za dječiju štednju koji treba formirati i da taj dječiji Fond putem Uprave koja će se takođe formirati trguje sa tim novcem da bi dijete kada napuni 18 imalo značajan dio novca, neki su izračunali oko 140.000 maraka, sve zavisi kolika je kamata, prinosi – istakao je Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske i dodao da garancija treba da bude to što taj novac treba da kupuje obveznice Republike Srpske i bude siguran. Nema šanse u otvorenom tržištu da odete u neku banku, ona propadne nakon 15 godina i nema tog novca. Vlada kupuje obveznice i to je najsigurnije.

    Najavljene mjere predstavljaju najefektniji vid pronatalitetke politike, ali i ekonomsku sigurnost, mišljenje je roditelja. Fond bi, smatraju, mogao da donese višestruke pogodnosti.

    – „Ova mjera bi sigurno bila vjetar u leđa svakoj porodici. Ono što je najvažnije, doprinijela bi možda bržem odlučivanju mnogih bračnih parova na rađanje prvog djeteta, na formiranje porodice, ali i roditeljima koji imaju jedno ili dvoje djece da se odluče na proširenje porodice – istakla je Marina Protić predsjednik Udruženja porodica sa troje i više djece “Ponos” Doboj, navodi RTRS.

    Ono što je sigurno, dodaje Protić, jedan od pozitivnih efekata jeste da bi ova mjera dugoročno smanjila odliv stanoviništva sa područja Republike Srpske.

    Јer da bi koristili sredstva, preduslov za mlade ljude je da nakon navršenih osamnaest godina, ostanu i privređuju u Srpskoj. Cilj najavljenih mjera u bližoj budućnsti je poboljšanje demografske slike. Najsvježija statistika je zadovoljavajuća, a zadatak za budući period jeste jačanje nataliteta i podmlađivanje stanovništva.

    – Možemo biti zadovoljni sa tendencijama što se tiče nataliteta. U prethodnih desetak godina , mi otpirlike imamo u Republici Srpskoj oko 9.200 rođene djece – kaže Aleksandar Majić demograf.

    Fond za dječiju štednju i nove investicije naišao je i na podršku ekonomista. Kako se fondovi budu punili tako će se, smatraju, investirati u sigurne finansijske instrumente, a to su državne obveznice. Finansiranje bi se, ističu, moglo vršiti iz nekoliko izvora.

    Da krenemo za početak kroz transformaciju tih sredstava na primjer kroz neke koncesije, iz nekih procesa privatizacije, recimo kroz isplate dividendi javnih preduzeća, jer iako je veoma često mišljenje da ne postoje takvi slučajevi, mi itekako imamo javna preduzeća koja uredno isplaćuju dividente i veoma uspješno posluju – dodao je Bojan Lučić ekonomista.

    Јedan od ciljeva je i ekonomsko osnaživanje stanovništva i jačanje privrede.

  • Stanić: Protiv sam povećanja kvota za strane radnike

    Stanić: Protiv sam povećanja kvota za strane radnike

    Stranci koji dolaze na rad u Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu sve su primjetniji u svakodnevici i zauzimaju radna mjesta koja domaći radnici napuštaju odlaskom u inostranstvo. Naši ljudi, u potrazi za boljim uslovima, sele ka bogatijim zemljama, dok praznine popunjavaju radnici sa drugih kontinenata.

    U javnosti se sve češće izražava zabrinutost. Razlog nije samo u rastućem broju stranih radnika, već i u strahu da bi mogli postati brojniji od domaćih.

    Odbornik u banjalučkoj Skupštini, Neven Stanić, jasno se usprotivio ideji povećanja kvota za dolazak stranih radnika u Srpsku i BiH, bilo da je riječ o onima sa niskim ili visokim kvalifikacijama.

    „Oštro sam protiv zahtjeva poslodavaca koji žele više stranih radnika, a sve zarad brze zarade. To vodi gubitku našeg identiteta. Ako se ovako nastavi, stranci će na kraju živjeti u vašim kućama,“ poručio je Stanić.

    On smatra da je „Evropa prestala biti Evropa“ i da današnju sliku evropskih gradova oblikuju radnici iz Azije, Afrike i Bliskog istoka.

    „Dalje širenje kvota za strane radnike vodi ka tome da Republika Srpska izgubi vlastiti identitet. Kada pogledate sve veći broj stranaca na ulicama Banjaluke, jasno je da Srpska ide u pravcu pretvaranja u dio Afrike, Azije ili Bliskog istoka“, upozorio je Stanić, najavljujući da će uskoro izaći u javnost sa konkretnim brojkama i prijedlozima mjera.

    Primjeri iz regiona pokazuju da je taj trend sve izraženiji. Hrvatsku, na primjer, karakteriše masovno zapošljavanje stranaca u ugostiteljstvu, trgovini i uslužnim djelatnostima. Na to ukazuje i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović.

    „Naša djeca i unuci nisu iznad poslova koje danas obavljaju strani radnici. To je potpuno drugačiji odnos od vremena kada su Hrvati, Srbi ili Slovenci odlazili u Njemačku prije 70 godina. Tamo su naučili jezik i uklopili se, a ovdje se to neće dogoditi“, rekao je Milanović, naglašavajući da se u nekim hotelima recepcioneri sa gostima obraćaju na engleskom jer ne znaju hrvatski.

    Dodao je i da narodi sa prostora bivše Jugoslavije, i pored svih istorijskih sukoba, ipak imaju sličniju kulturu i bliži način života nego ljudi iz udaljenih dijelova svijeta.

    U konačnici, strani radnici predstavljaju samo privremeno rješenje problema nedostatka radne snage. Dugoročno, masovni odlazak domaćih ljudi osiromašuje privredu, slabi društvo i dodatno pogoršava demografsku sliku.

  • IRB RS: Fokus na mlade bračne parove i ranjive kategorije stanovništva

    IRB RS: Fokus na mlade bračne parove i ranjive kategorije stanovništva

    Uprava Investiciono-razvojne banke Republike Srpske usvojila je prijedlog novih kreditnih linija koje se upućuju na saglasnost Nadzornog odbora i konačno odobrenje Vlade Republike Srpske, navodi se na zvaničnoj stranici ove banke.

    Dodaju da nove kreditne linije građanima Republike Srpske donose povoljnije uslove zaduživanja, sa jasnim fokusom na podršku mladim bračnim parovima i najosjetljivijim kategorijama stanovništva.

    Prema usvojenom prijedlogu, IRB Republike Srpske će ponuditi univerzalnu kreditnu liniju namijenjenu bračnim parovima do 40 godina starosti, uz fiksnu kamatnu stopu od 2,99 odsto tokom cijelog perioda otplate. Ovaj model omogućava stabilnost i predvidljivost u planiranju porodičnog budžeta i predstavlja direktnu podršku demografskoj politici Republike Srpske.

    Posebno se izdvaja kreditna linija sa kamatnom stopom od 1,99 odsto, namijenjena porodicama poginulih boraca, ratnim vojnim invalidima, civilnim žrtvama rata, osobama sa invaliditetom, višečlanim porodicama i samohranim roditeljima.

    Nove kreditne linije predviđaju i niže troškove obrade, viši maksimalni iznos kredita, kao i opcionu mogućnost grejs perioda do šest mjeseci. Time se korisnicima omogućava dodatni prostor da opreme svoje stambene jedinice i odmah stvore funkcionalan i opremljen dom.

    “Ovo je prvi u nizu koraka Investiciono-razvojne banke Republike Srpske koji imaju za cilj modernizaciju Banke i približavanje građanima čime se dodatno potvrđuje društvena uloga i značaj IRB-a. Na ovaj način želimo i da omogućimo korisnicima kreditne linije da dobiju na vremenu i sigurnosti, dok paralelno jačamo povjerenje u domaći finansijski sektor”, izjavio je Boris Knežević.v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske,

    Ovim potezom IRB Republike Srpske nastavlja sa strateškim odlukama usmjerenim na direktnu pomoć građanima, njihov životni standard i demografsku stabilnost Republike Srpske.

  • Sud: Racije u Banjaluci nemaju pravno uporište

    Sud: Racije u Banjaluci nemaju pravno uporište

    Pravosnažno rješenje Okružnog suda u Banjaluci, do kojeg je došla Srpskainfo, otvorilo je novu dimenziju u vezi sa nedavnim policijskim racijama koje su izazvale snažnu buru u gradu.

    Sud je, naime, u dokumentu jasno konstatovao da Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, odnosno Policijska uprava Banjaluka, ovakve akcije opravdava ovlaštenjem nazvanim „privremeno ograničavanje slobode kretanja“. Međutim, prema stavu suda, ne postoji nijedan zakon niti podzakonski akt koji precizira šta zapravo predstavlja operativno-taktička mjera poznata pod nazivom racija, niti je sam termin uopšte definisan u pravnom sistemu.

    To znači da su policijske racije sprovođene bez jasnog pravnog uporišta, što dodatno otvara pitanje zakonitosti nasilnih upada u ugostiteljske objekte u Banjaluci, koje su građani opisivali kao scene do sada neviđene brutalnosti.

    Građani su u razgovoru za Srpskainfo svjedočili o drastičnim postupcima policajaca. „U restoranu su sjedili ljudi sa djecom kada su odjednom upali maskirani i počeli galamiti. Čupali su kamere, video nadzor. Bio sam u ratu i prošao sam strahote, a ovo me sve podsjetilo na to“, rekao je jedan od sagovornika.

    Iz Policijske uprave Banjaluka su ranije odgovorili na upite novinara, navodeći:
    „Povodom dopisa koji ste dostavili na internet adresu Policijske uprave Banjaluka, obavještavamo Vas da su policijski službenici tokom proteklog vikenda na području koje operativno pokriva Policijska uprava Banjaluka sa ciljem održavanja javnog reda i mira, sprečavanja vršenja krivičnih djela i zloupotrebe opojnih droga izvršili službene radnje ‘Privremeno ograničenje slobode kretanja’ u više ugostiteljskih objekata. Obavještavamo Vas da u vezi sa navedenim Policijska uprava Banjaluka nije zaprimila nijednu pritužbu na postupanje policijskih službenika.“

    Ipak, posljedice ovakvih akcija već su dovele do prvih krivičnih prijava. Jedan Banjalučanin, koji je zadobio teške tjelesne povrede, najavio je da će uskoro podnijeti prijavu Okružnom javnom tužilaštvu, a njegov medicinski nalaz već je postao dokaz ozbiljnosti povreda.

    Advokatica Jovana Kisin Zagajac podsjetila je da građani koji su pretrpjeli nasilje imaju pravo da podnesu i krivične i parnične tužbe, naglašavajući da se u građanskoj parnici tuži država, jer ona snosi odgovornost za rad svojih organa.

    Sada, kada je Okružni sud pravosnažno konstatovao da racija u pravnom smislu uopšte nije definisana, postavlja se pitanje ko će odgovarati za brutalnost, nezakonite postupke i upade koje su brojni Banjalučani doživjeli kao vid torture.

  • Indirektni porezi čine više od 70 odsto prihoda Republike Srpske

    Indirektni porezi čine više od 70 odsto prihoda Republike Srpske

    Struktura javnih prihoda u Republici Srpskoj pokazuje duboku zavisnost od PDV-a i drugih indirektnih poreza, što je prema ocjenama ekonomista jasan znak nerazvijenosti. Više od 70 odsto budžetskih prihoda dolazi upravo od potrošnje, a ne od rada ili kapitala.

    Ekonomista Predrag Mlinarević naglašava da poreska struktura zemlje u velikoj mjeri odražava stanje njene ekonomije i konkurentnosti. Kako je rekao, „sve tranzicione i relativno nerazvijene zemlje u strukturi javnih prihoda imaju dominaciju prihoda od indirektnih poreza odnosno od oporezivanja potrošnje“.

    On je pojasnio da suprotna situacija postoji u državama koje su prošle kroz uspješnu transformaciju privrede, povećale konkurentnost domaće proizvodnje i ostvarile ozbiljniji izvoz. „Sa druge strane zemlje koje naprave adekvatnu strukturnu transformaciju svoje privrede u smislu da podignu konkurentnost proizvodnje kako na domaćem tržištu u smislu zamjene uvoznih proizvoda, tako i kroz rast i izvoza na treća tržišta imaju situaciju u kojoj je značajan udio u strukturu javnih prihoda u stvari udio od direktnih poreza prevashodno od poreza na dobiti i poreza na dohodak“, rekao je Mlinarević.

    U Republici Srpskoj porez na dobit je svega 10 odsto, a porez na dividendu uopšte ne postoji. To, prema ocjenama stručnjaka, ide u korist vlasnicima kapitala koji tako uvećavaju bogatstvo. Za poređenje, u Hrvatskoj je porez na dobit 10 odsto za preduzeća sa prihodom manjim od milion evra, dok za veće iznosi 18 odsto. Takođe, dividende i kamate se automatski oporezuju sa 12 odsto. U Srbiji porez na dobit je 15 odsto, a ista stopa važi i za dividende.

    Prema riječima Mlinarevića, snagu ekonomije najbolje pokazuje učešće direktnih poreza. „Kad posmatramo 3 ključna oblika koja pune budžete, porez na dobit i porez na dohodak i njihova izdašnost su vezani za to u kojoj mjeri imate profitabilna preduzeća, koliku oni dobit generišu jer je to osnovica za oporezivanje dobiti i kad god raste prihod od poreza na dobit raste njegovo učešće uporedo sa rastom ukupnih budžetskih prihoda, to vam je signal da vaša ekonomija jača u konkurentskom smislu zato što preduzeća postaju profitabilnija i generišu veće profite“, istakao je.

    Dodao je da se kroz rast prihoda od poreza na dohodak jasno vidi poboljšanje životnog standarda građana. „Ako se bilježi rast prihoda zbog većeg poreza na dohodak, to znači da su građani postajali bogatiji, ili po osnovu činjenice se da imaju više plate, zarade za radna mjesta na kojima su angažovani, a s druge strane i kroz određene druge koristi koje mogu da proizađu kao dio koji se oporezuje kroz oporezivanje dohotka, dakle i imovinu, nekretnine, druge stvari, za čiju kupovinu je potrebna adekvatna zarada“, naglasio je Mlinarević.

    Za razliku od toga, kada dominira PDV i slični porezi, ekonomija postaje uvoznički orijentisana i zasnovana na potrošnji. „S druge strane, ako ostanete u situaciji da vam dominiraju porezi na potrošnju, kao što je PDV kod nas, imate situaciju u kojoj čitavu ekonomiju drži potrošnja, koju vi nerijetko finansirate posredstvom, na primjer, javnog sektora i plata, određenih davanja tim alimentiranim populacijama, poput penzionera i korisnika budžeta, koji troše taj novac, a ako nemate konkurentnu proizvodnju, on se u cijelosti odliva kroz uvoznu pukotinu kao podsticaj razvoju drugih zemalja iz kojih uvozimo te proizvode“, rekao je on.

    Ako takav sistem ne stvara dovoljno stabilne prihode, jedino rješenje je zaduživanje. „Da li će to raditi pojedinačno građani, ukoliko budu u poziciji da ne budu suočeni sa kreditnim restrikcijama zbog ograničenja vezanih za kolaterale, visine plata koje će im banke ispostaviti kada budu tražili kredite, da li će to uraditi država na način da se ona zaduži s obzirom da je njen kreditni rejting veći i da svako prije pozajmi novac državi jer ona ima način da ga vrati“, objasnio je Mlinarević.

    On ističe da ovakav model vodi rastu javnog duga, deficita u trgovinskoj razmjeni i održavanju potrošnje koja nije zasnovana na realnom rastu privrede. „Zato je struktura javnih prihoda jako važna u kontekstu promjena udjela ove 3 komponente, dakle indirektnih i direktnih poreza i svaki put kad imamo pomjeranje koje je podrazumijeva rast direktnih poreza nam govori da se dešavaju pozitivne stvari, da firme postaju profitabilnije, da ih je više, a sa druge strane građani postaju bogatiji što je plod činjenice da su došli do bolje plaćenih poslova“, istakao je Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, sadašnji potrošački model može opstati dok postoji mogućnost zaduživanja. „Onda kad se suočimo s ograničenjima jer nećemo biti adekvatnog kreditnog rejtinga da se možemo zaduživati, onda ćemo morati da stežemo kaiš, doći će do nekog potencijalnog prizemljenja u smislu redukcije nivoa potrošnje, onda će se to odraziti na sve te djelatnosti koje ona finansira“, poručio je Mlinarević.

  • Aleksić: Osiromašeni uranijum koji je NATO koristio u Srpskoj je zločin protiv čovječnosti

    Aleksić: Osiromašeni uranijum koji je NATO koristio u Srpskoj je zločin protiv čovječnosti

    Nakon što se uradi analiza uzoraka biopsije građana koji su oboljeli ili preminuli od kancera, biće pokrenuti postupci pred sudovima u BiH i Republici Srpskoj i NATO će biti tužen za nadoknadu štete za svakog građanina oboljelog od kancera usljed korištenja osiromašenog uranijuma tokom bombardovanja Srpske 1995. godine, rekao je advokat iz Niša Srđan Aleksić, u Јutarnjem programu RTRS.

    Aleksić, čija kancelarija zastupa građane Srbije oboljele od malignih bolesti kao posljedice bombardovanja, kaže da je u Srbiji u toku 75 postupaka, a analiza je rađena u Italiji.

    – Da bi pokrenuli postupak potrebno je da se prvo uradi biopsija građana, učesnika rata i onih koji su živjeli na bombarovanoj teritoriji u ratu. Suprotna strana ne može da ospori nijeda dokaz. Prve presude očekujemo do kraja godine. – rekao je Aleksić.

    On kaže da u Srbiji svake godine oko 30.000 ljudi oboli od kancera, pola njih premine, značajan broj je upravo posljedica osiromašenog uranijuma.

     

    – Zagadili su nam zemlju, vodu i vazduh, bez obzira što je prošlo toliko godina posljedice su vidljive. Možemo da dokažemo uzročko – posljedičnu vezu. Osiromašeni uranijum koji je bačen u Srpskoj je zločin protiv čovječnosti – ističe Aleksić.

    On ističe da se uzorci biopsije čuvaju 50 godina poslije smrti pacijenta i da se uzorci od živih mogu poslati Institutu za nanotehnologiju u Italiju, gdje su rađene analize za italijanske vojnike, kako bi se utvrdilo da li je kancer bio posljedica osiromašenog uranijuma.

    Aleksić je pozvao advokate iz Srspke na saradnju kakao bi se ovaj postupak proveo i kako bi pravda bila zadovoljena.

  • Moguće povećanje cijene mrežarine izazvalo buru u javnosti

    Moguće povećanje cijene mrežarine izazvalo buru u javnosti

    Nove, predložene uvećane cijene mrežarine povećale bi ukupan račun za struju za oko 20%. Zahtjev za povećanje opravdava se rastom troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka. Regulatorna komisija za energetiku o zahtjevu tek treba da odluči i da odobri ili odbije traženo povećanje.

    Što se privrednika tiče,zahtjev je neopravdan. Ionako tvrde, grcaju u problemima. Fabrika obuće “Bema” za mrežarinu po sadašnjim cijenama, za dvije fabrike, na godišnjem nivou izdvaja 120 hiljada maraka. Uz najavljeno povećanje cijene za godinu dana više će platiti 3,5 računa za struju.

    “Ne samo struja nego i sve ostalo. Mi smo iscijedili iz kamena vodu. Iz drenovine sto se kaže. Mi više nemamo prostora. Mi to ne možemo platiti. Vjerujte mi, pošteno kažemo. Ova zadnja dva tri mjeseca kako nemamo posla smo na infuziji”, rekao je Marinko Umićević, direktor fabrike obuće “Bema”.Izmjena cijene mrežarine za Udruženje potrošača nema realne osnove. Poručuju da su distributivni troškovi već dovoljno visoki i da su upravo potrošači oni koji plaćaju danak gubitaka javnih preduzeća.

    Potrošači koji su u prethodnom periodu trošili nekih 700 kilovata, da ne odemo na onu osnovnu od 500, plaćali su nekih 100 maraka. Sa ovim prvim poskupljenjem najavljenim od 40.68 % to poskupljenje bi bilo nekih 17 maraka za iste kilovate po računu. Dok je ovo sljedeće najavljeno već preko 20 KM.Negoduju i građani. Barem oni sa kojima smo razgovarali. Poručuju da je svaki novi izdatak iz novčanika problem, te da sada nije vrijeme za veće račune za struju”, rekla je Murisa Marić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Don Prijedor.

    “Mislim da je to previše.I da je to teško. Za naš narod je to teško. Svi mi zamo kolika je platežna sposobnost kod nas. Mislim da će to biti teško”

    “Mislim da je u ovoj republici sve previše podignuto. I tu nema šta da se kaže”

    “Sve je udar. Mislim da je sada malo rano i previše. Da se povećaju plate i penzije i sve ostalo, pa neka bude. Sada je malo previše”, neki su od komentara građana.

    Operateri distributivnih sistema u Republici Srpskoj tvrde da je do zahtjeva za izmjenu cijene Mrežarine moralo da dođe. Bez toga, poručuju nema ni stabilnosti snabdijevanja, neophodnih ulaganja u mrežu i smanjenjem gubitaka. A treba platiti i radnike Elektrodistribucija i povećati im plate što, kažu, sindikat traži. Bez nove, više cijene mrežarine prijeti i gubitak radne snage. Uz sve to gotovo 80% građana Srpske plaća električnu energiju po najnižoj tarifi od 500 kilovata.

    “I to je jedan ogroman problem kod nas. Znači, da većina domaćinstava spada u tu najnižu cijenu el. energije. Ne možemo reći da nije razdvojena cijena el. energije za socijalne slučajeve i za one koji mogu da plate veću cijenu el. energije. Imate ljude koji imaju vikendice troše do 500 KNj, imate ljude koji se bave izdavanjem stanova troše do 500 KM. Ali bi se trebalo u narednom periodu ozbiljnije ući u tu tematiku i razdvojiti po nekim socijalnim kategorijama cijene el energije”, rekao je Aco Stanišić, direktor Elektrodistribucije Pale.

    Uvećani računi za struju, ukoliko nova cijena bude prihvaćena u sandučiće građana stići će tek naredne godine. Do tada možemo da naučimo kako da štedimo. Manje aparata na struju, manje mašina veša, ne mora svjetlo baš uvijek da gori . Manje kilovata-manja mrežarina pa u novčaniku možda i ostane koja marka, prenosi ATV.

  • Traži se dodatno poskupljenje mrežarine za struju

    Traži se dodatno poskupljenje mrežarine za struju

    Distributivna preduzeća električne energije u Republici Srpskoj traže dodatno povećanje cijena mrežarine, navodi se u saopštenju Regulatorne komisije za energetiku RS.

    Oni su u saopštenju naveli da su u tou formalne rasprave u tarifnom postupku za korisnike distributivnih sistema u Republici Srpskoj (mrežarina), a koji se vodi po zahtjevima operatera distributivnih sistema u Srpskoj.

    “Istovremeno obavještavamo javnost da je u ovom tarifnom postupku došlo do izmjene zahtjeva od strane operatera distributivnih preduzeća, kojima se traži dodatno povećanje cijene mrežarine zbog zahtjevanog rasta troška za pokrivanje distributivnih gubitaka. Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih 0,10900 KM/kWh na 0,15255 KM/kWh, od strane MH “Elektroprivreda Republike Srpske” iz Trebinja, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 %. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58% na 46,01%”, istakli su iz Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.

    Dodali su da će javne rasprave u tarfinom postupku trajati do kraja sljedeće sedmice.

    Podsjećamo, krajem jula je Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske objavila da su distributivna preduzeća tražila povećanje cijena mrežarine.

    Ovo je znači u svega nešto više od mjesec dana zahtjev za dodatno povećanje cijena mrežarine.

    Ono što nije jasno zbog čega se traži uopšte povećanje cijena mrežarine, ako znamo da su četiri od pet distributivnih preduzeća u Republici Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.