Kategorija: Društvo

  • U UKC-u Srpske iskorak u liječenju onkoloških pacijenata

    U UKC-u Srpske iskorak u liječenju onkoloških pacijenata

    U Univerzitetskom kliničkom centru Banjaluka danas će biti održana svečanost povodom puštanja u rad trećeg linearnog akceleratora i Bravos sistema za brahiterapiju u Centru za radioterapiju Banjaluka.

    Ovim je učinjen značajan iskorak u liječenju onkoloških pacijenata.

    Direktor Afidea/IMC Banjaluka, Marijan Bilić, naglasio je da će time biti unapređen sistem liječenja, a biće i obučen medicinski kadar za upotrebu nove tehnologije.

    V.d. generalnog direktora UKC-a Srpske Nikola Šobot kaže da je uvođenje svakog novog uređaja od velikog značaja za liječenje onkoloških pacijenata.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i FBiH sutra se, nakon svježeg jutra, očekuje sunčano i toplo vrijeme, uz prolaznu oblačnost i pojačan vjetar uveče.

    Uveče će biti pretežno vedro, uz prolazno naoblačenje, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Minimalna temperatura vazduha od sedam do 12, a maksimalna od 24 do 30, u višim predjelima oko 19 stepeni Celzijusovih.

    Duvaće slab do umjeren vjetar, koji će uveče jačati i biti sjevernih smjerova. U Hercegovini se očekuje umjerena, povremeno i jaka bura.

  • Ruski meteorolozi upozoravaju: Mobilni telefon može da eksplodira kada grmi

    Ruski meteorolozi upozoravaju: Mobilni telefon može da eksplodira kada grmi

    Pametni telefoni tokom grmljavinskog nevremena mogu da eksplodiraju i izazovu povrede, ali ne zbog direktnog udara groma, već usljed procesa indukcije izazvanog snažnim elektrostatičkim poljem, izjavila je danas vodeća saradnica Hidrometeorološkog centra Rusije Marina Makarova.

    Makarova je za agenciju TASS objasnila da pod uticajem snažnog elektrostatičkog polja grmljavinskih oblaka u provodnicima na zemlji nastaju električni naboji koji mogu da dovedu do zagrijavanja uređaja.

    – Dolazi do iznenadnih eksplozija, pri čemu može da bude povrijeđena osoba koja drži pametni telefon blizu glave ili u džepu. To nije direktan udar groma, već proces indukcije. Dakle, nije riječ o tome da telefon privlači grom, već se uređaj zagrijava pod uticajem tih struja – rekla je Makarova.

    Ona je naglasila da se takvi slučajevi događaju veoma rijetko.

    Prema njenim riječima, mnogo je veća vjerovatnoća da tokom grmljavine stradaju posjetioci masovnih događaja, poput fudbalskih utakmica.

    – Grom može da udari u masu ljudi mokrih od kiše, koji tada postaju dobar provodnik električne struje – upozorila je Makarova.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i FBiH sutra se očekuje promjenljivo vrijeme uz sunčane periode, ali i povremenu kišu, pljuskove i grmljavinu, a temperatura vazduha biće nešto niža u odnosu na prethodne dane.

    Tokom noći i jutra biće promjenljivo oblačno, ponegdje sa kišom i pljuskovima praćenih grmljavinom, dok će na jugu preovladavati vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    U nastavku dana očekuje se pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost i malo svježije, na jugu su mogući umjereni razvoji oblačnosti sa povremenom kišom i pljuskovima, dok će uveče biti uglavnom vedro.

    Duvaće slab do umjeren vjetar, koji će uveče jačati i mijenjati pravac na sjeverni. U Hercegovini će duvati bura, uveče mjestimično i jaka.

    Јutarnja temperatura vazduha biće od 13 do 19 stepeni, u višim predjelima oko 10, a najviša dnevna od 24 do 29 stepeni, na jugu do 32, a u višim predjelima oko 20 stepeni Celzijusovih.

    Danas je pretežno sunčano vrijeme, uz mogućnost lokalnih pljuskova i grmljavine u poslijepodnevnim i večernjim časovima u sjevernim dijelovima, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

  • Za regije Banjaluke i Prijedora upozorenje zbog vrućine i grmljavine

    Za regije Banjaluke i Prijedora upozorenje zbog vrućine i grmljavine

    Za područje Banjaluke i Prijedora za danas je izdato žuto upozorenje zbog visoke temperature vazduha, ali i grmljavine, objavio je Meteoalarm.

    Za regiju Banjaluke upozorenje za visoku temperaturu vazduha objavljeno je za period od 11.00 do 18.00 časova, kada je prognozirano da će temperatura biti od 30 do 34 stepena Celzijusova.

    U saopštenju je navedeno da je upozorenje za grmljavinu izdato za period od 18.00 časova do ponoći, a građanima je predočeno da budu posebno pažljivi u izloženim područjima, kao što su planine, šume i otvoreni tereni.

    Za regiju Prijedora upozorenje za grmljavinu na snazi je za period od 17.00 časova do ponoći.

    Upozorenje za visoku temperaturu vazduha na području Prijedora izdato je za period od 11.00 do 18.00 časova, a prognozirano je da će temperatura biti u intervalu od 30 do 34 stepena Celzijusova.

  • Tragedija na UKC-u Republike Srpske: Pacijent poginuo u padu s petog sprata

    Tragedija na UKC-u Republike Srpske: Pacijent poginuo u padu s petog sprata

    Pacijent, čiji identitet nije saopšten, poginuo je danas prilikom pada sa petog sprata zgrade Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.

    Prve informacije ukazuju da se radi o samoubistvu, piše ATV.

    ”PU Banjaluka danas je u 11.40 časova prijavljeno da je pacijent skočio sa petog sprata zgrade UKC Republike Srpske. Na lice mjesta izašli su policijski službenici i slijedi vršenje uviđaja”, navode u PU Banjaluka.

    Ukoliko se osjećate potišteno, imate sucidalne misli ili se suočavate sa problemima pomoć možete potražiti preko ”Plavog telefona” na broj 080 05 03 05.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i FBiH sutra će biti sunčano uz umjerenu oblačnost, sa temperaturom vazduha do 33 stepena Celzijusova.

    U drugom dijelu dana na istoku i jugoistoku lokalno je moguća kratkotrajna slaba kiša ili pljusak, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Vjetar će biti slab, sjevernog smjera.

    Јutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, na jugu do 20 stepeni, a najviša dnevna od 26 do 31, na jugu do 33 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

  • Sve više stranaca želi da uči srpski jezik

    Sve više stranaca želi da uči srpski jezik

    Filološki fakultet banjalučkog Univerziteta od jeseni će imati studijski program srpskog kao stranog jezika, budući da sve više stranaca želi da uči srpski jezik, najavila je dekan Biljana Babić povodom 17 godina rada ove visokoobrazovne ustanove.

    Babićeva je istakla da je Filološki fakultet jedna od najznačajnijih visokoškolskih ustanova u oblasti jezika, književnosti i kulture, prepoznatljiva po nastavno-naučnom i naučnoistraživačkom radu na sva tri ciklusa studija.

    – Srbistika je osnova Filološkog fakulteta i u narednoj akademskoj godini očekuje se blagi uspon na ovom programu – izjavila je Babićeva novinarima ističući da su u toj visokoobrazovnoj ustanovi ponosni što nastavljaju misiju svetitelja Ćirila i Metodija – prosvetiteljsku, obrazovnu i prevodilačku.

    Ona je napomenula da Filološki fakultet prati trendove i osavremenjuje programe, kao i da je njihove studije završilo nekoliko hiljada studenata koji širom svijeta rade u bankama, naučnim organizacijama, međunarodnim udruženjima.

    Babićeva je navela da će upisna kvota za predstojeću akademsku godinu biti nešto više od stotinu mjesta jer se to pokazalo kao dobra procjena.

    Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin istakao je da je Filološki fakultet dio Univerziteta koji ima najintenzivniju međunarodnu saradnju i najčešći je domaćin gostujućim studentima, nastavnicima i saradnicima sa drugih Univerziteta.

    Gajanin je najavio da će naredne godine biti izgrađen aneks zgrade Filološkog fakulteta u kojem će biti smješteni novoosnovani studijski programi, kao i da će podrška Univerziteta ovom fakultetu biti nastavljena.

    – To je jedna od kapitalnih investicija. Do kraja 2026. ćemo završiti izvedbeni projekat, a gradnju očekujemo u narednoj godini – izjavio je Gajanin.

    Student treće godine Sinologije na Filološkom fakultetu u Banjaluci Marina istakla je da je jako perspektivno danas učiti jezike jer su oni nešto što povezuje ljude i svemu daju širu perspektivu.

    Filološki fakultet osnovan je 2009. godine izdvajanjem filoloških studijskih programa iz okrilja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

    Na ovom fakultetu izučavaju se srpski, engleski, njemački, italijanski, francuski, ruski i kineski jezik, uz prateće književnosti i kulture, dok su studentima dostupni i lektorati za više stranih jezika.

    Filološki fakultet raspolaže razvijenim naučnoistraživačkim kapacitetima, bibliotekom sa više od 20.000 bibliotečkih jedinica, bogatom izdavačkom djelatnošću i brojnim naučnim publikacijama.

    Posebnu vrijednost, kako su naveli na ovom fakultetu, predstavljaju generacije diplomiranih studenata koji danas obavljaju značajne prosvjetne, kulturne, naučne i društvene funkcije širom Republike Srpske i BiH.

  • Novinari sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj: Borba protiv dezinformacija i izazovi slobode medija

    Novinari sa Zapadnog Balkana u Njemačkoj: Borba protiv dezinformacija i izazovi slobode medija

    Novinari i urednici iz zemalja Zapadnog Balkana, zajedno sa kolegama iz Grčke i Bugarske, boravili su početkom maja u Berlinu i Lajpcigu, gdje su sa predstavnicima njemačkih medija, fondacija i organizacija razgovarali o slobodi medija, dezinformacijama i izazovima savremenog novinarstva.

    Studijski program koji je organizovao Goethe-Institut u ime Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, bio je prilika da se uporede iskustva medijskih radnika iz različitih evropskih zemalja, ali i da se otvore pitanja koja sve više određuju budućnost novinarstva, od političkih pritisaka i ekonomskog slabljenja redakcija, do uticaja društvenih mreža i razvoja vještačke inteligencije.

    Jedna od centralnih tema razgovora bila je borba protiv dezinformacija i način na koji veliki evropski mediji pokušavaju odgovoriti na izazove digitalnog doba. Mnoge njemačke redakcije, među kojima je i Deutsche Welle, danas imaju posebne fact-checking odjele čiji je zadatak provjera informacija, analiza manipulativnog sadržaja i otkrivanje koordinisanih kampanja dezinformisanja.

    Posebna pažnja posvećena je sadržaju generisanom uz pomoć vještačke inteligencije. Deepfake video snimci, AI generisane fotografije i automatizovano kreiranje lažnih vijesti predstavljaju sve ozbiljniji izazov za medije širom svijeta. Učesnici programa razgovarali su o alatima za prepoznavanje takvog sadržaja, ali i o činjenici da tehnologija napreduje mnogo brže od mogućnosti društva i medija da razviju efikasne mehanizme zaštite.

    Tokom boravka u Berlinu učesnici su posjetili Deutscher Journalisten-Verband e. V. (DJV), ali i da razgovaraju i sa predstavnicima Konrad-Adenauer-Stiftung fondacije o politici proširenja Evropske unije prema zemljama Zapadnog Balkana. Tokom sastanka sa Alexanderom Beribesom, savjetnikom za Zapadni Balkan i jugoistočnu Evropu, razgovaralo se o evropskim integracijama regiona, političkim izazovima i ulozi slobodnih medija u demokratskim procesima.

    Ipak, iako se problemi razlikuju od zemlje do zemlje, pokazalo se da novinari sa Zapadnog Balkana dijele brojne izazove sa kolegama iz Njemačke. Jedan od najvećih jeste gotovo potpuna zavisnost medija od digitalnih platformi poput Facebooka, Instagrama i YouTubea.

    Jedan od zaključaka između ostalog jeste i činjenica da kada dođe do problema sa distribucijom sadržaja, gašenja naloga ili pada dosega, praktično ne postoji način da se kontaktira neko iz tih kompanija.

    Bez obzira na veličinu redakcije ili državu iz koje dolaze, mediji su danas u velikoj mjeri taoci algoritama društvenih mreža koje određuju vidljivost sadržaja, pristup publici i prihod od oglašavanja. Upravo zbog toga sve češće se govori o potrebi snažnije regulacije velikih tehnoloških kompanija i većoj odgovornosti platformi prema medijima i javnosti.

    Ipak, problemi sa kojima se suočavaju mediji na Zapadnom Balkanu imaju dodatnu dimenziju.

    Učesnici iz regiona ukazali su na snažne političke pritiske kojima su mediji izloženi, kao i na sve težu ekonomsku situaciju u redakcijama. Nedostatak stabilnih izvora finansiranja, mali marketinški prihodi i zavisnost od političkih centara moći ozbiljno utiču na nezavisnost medija.

    Kada je riječ o Bosni i Hercegovini ono o čemu se govorilo jeste i dalje nedostatak transparentnost vlasništva nad medijima, što dodatno otežava razumijevanje političkih i ekonomskih uticaja u javnom prostoru. Sagovornici su ocijenili da bez jasnih informacija o tome ko kontroliše medije nije moguće graditi povjerenje javnosti niti osigurati istinsku uređivačku nezavisnost.

    Tokom programa u Berlinu i Leipzigu razgovaralo se i o važnosti medijske pismenosti, zaštiti novinara, digitalnoj sigurnosti i potrebi regionalne saradnje u borbi protiv dezinformacija.

    Tokom boravka u Leipzigu učesnici su posjetili European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), organizaciju koja se bavi zaštitom medijskih sloboda i monitoringom stanja medija širom Evrope.

    Predstavnici ECPMF-a govorili su o pritiscima na novinare, napadima na medijske radnike i stanju slobode medija u evropskim državama, sa posebnim fokusom na mehanizme zaštite novinara i praćenje ugrožavanja medijskih sloboda na evropskom nivou.

    Ipak, problemi sa kojima se suočavaju mediji na Zapadnom Balkanu imaju dodatnu dimenziju. Zaključak većine učesnika bio je da se sloboda medija danas više ne brani samo od političkih pritisaka, već i od tehnoloških i ekonomskih modela koji mijenjaju način na koji građani dolaze do informacija.

    U vremenu kada algoritmi odlučuju šta će publika vidjeti, a vještačka inteligencija može proizvesti gotovo neprepoznatljiv manipulativni sadržaj, profesionalno i odgovorno novinarstvo postaje važnije nego ikada.

    Foto: Nezavisne

  • “Eritropoetin” dostupan za sve pacijente u Srpskoj

    “Eritropoetin” dostupan za sve pacijente u Srpskoj

    Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske obavještava javnost da je hitno reagovalo na nedavne navode hemodijaliznih pacijenata o privremenoj nestašici lijeka “eritropoetin”, te da je, prema informacijama Zavoda za hemodijalizu i transplantaciju Republike Srpske, lijek sada dostupan za sve pacijente.

    Kada je u pitanju saradnja sa Udruženjem dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih pacijenata Republike Srpske, ističemo da ovo Ministarstvo već godinama održava redovne kontakte sa Udruženjem i njihovim predsjednikom, gospodinom Aleksandrom Radunom, koji je i povodom pomenutog dopisa Udruženja u prethodim danima više puta telefonski razgovarao sa ministrom Šeranićem, te su 21. maja 2026. godine obavili i sastanak u Ministarstvu.

    I tom prilikom istaknuto je da Ministarstvo ulaže pune napore i očekuje od svih uključenih strana da se trenutno nezadovoljstvo i problem u komunikaciji predstavnika Udruženja i rukovodstva Zavoda za dijalizu i transplantaciju što prije prevaziđe, u korist pacijenata.

    – Posebno ističemo da ni u jednom trenutku nije obustavljeno pružanje usluga hemodijalize, te da su zdravstveni radnici u svim dijaliznim centrima u Republici Srpskoj od početka ulagali maksimalne profesionalne napore kako bi pacijenti dobili ovu zdravstvenu uslugu. I ovom prilikom ukazujemo na značaj kontinuiteta pružanja i korišćenja ove vitalne zdravstvene usluge. Napominjemo i da je, povodom dopisa od 11. maja 2026. godine Udruženja dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih pacijenata, u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite 14. maja 2026. godine obavljen i sastanak na kojem su učestvovali ministar zdravlja i socijalne zaštite i rukovodstva Zavoda za hemodijalizu i trensplantaciju, te Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, koji takođe brine o potrebama pacijenata na hemodijalizi – ističe se u saopštenju Ministarstva.

    S ciljem da se obezbijedi kontinuirano snabdjevanje “eritropoetina” i drugih lijekova, dogovoreno je da se Zavod sa svojim potrebama uskladi sa centralizovanom nabavkom lijekova Fonda zdravstvenog osiguranja, a kako bi se obezbijedio kontinuitet liječenja pacijenata.

    – Vrata Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske uvijek su otvorena za sve hemodijalizne pacijente i njihove predstavnike, o čemu svjedoči i dugogodišnja saradnja koju ostvarujemo sa Udruženjem dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih pacijenata Republike Srpske, a na osnovu koje su napravljeni i značajni pomaci u zdravstvenom sistemu, kada je u pitanju ova kategorija pacijenata – dodaje se u saopštenju.

    Potpuno uvažavajući specifičnost potreba hemodijaliznih pacijenata, Vlada Republike Srpske, podsjećaju, obezbjeđuje i kontinuiranu finansijsku podršku radu udruženja koje ih okuplja, za poboljšanje kvaliteta života, kao i podizanje svijesti u društvu o problemima sa kojima živi ova populacija.

    Podsjećaju i da je Zavod za hemodijalizu i transplantaciju Republike Srpske počeo sa radom od 1. januara ove godine, nakon što je, upravo po zahtjevima Udruženja dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih pacijenata Republike Srpske, završen proces preuzimanja svih dijaliznih centara u Republici Srpskoj od dotadašnjeg privatnog partnera Frezenius.