VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • U Njemačku i Sloveniju otišlo manje radnika iz BiH nego lani

    U Njemačku i Sloveniju otišlo manje radnika iz BiH nego lani

    Slovenija za zanatlije i Njemačka za medicinske sestre i tehničare godinama unazad bile su obećane zemlje gdje je odlazilo mnogo radnika iz Bosne i Hercegovine. Međutim, za pet mjeseci ove godine svoj posao u ovim zemljama Evropske unije našlo je manje bh. državljana.

    Pokazuju to podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a kako ističu za “Nezavisne novine” iz ove agencije, u Sloveniji se i dalje najviše zapošljavaju vozači, varioci, zidari, fasaderi, kao i bravari.

    “U prvih pet mjeseci ove godine u Sloveniji je izdato 5.238 radnih dozvola, dok je u istom periodu prošle godine izdato 5.557 radnih dozvola”, navode oni.

    S druge strane, u Njemačku odlaze samo medicinske sestre, odnosno tehničari.

    “U prvih pet mjeseci ove godine u Njemačkoj je posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH zaposleno 37 osoba, dok je prošle godine ta brojka bila 99 osoba”, ističu oni.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ističe da su pretpostavljali da će se smanjiti trend odlaska radnika, ali, kako kaže, ne zbog toga što su se ovdje značajno popravili uslovi, već što su tržišta gdje odlaze zahvatile krize.

    “Poznat je trend da naši radnici koji odlaze na rad u Sloveniju uglavnom ne rade na tržištu Slovenije, već su to uglavnom određene građevinske firme, koje pružaju usluge po Austriji i Njemačkoj. U baznoj industriji je došlo do značajnog smanjenja u proizvodnji i sve to je uticalo i na manju potražnju za radnom snagom”, kaže Škrebić za “Nezavisne novine”.

    S druge strane, prema njegovim riječima, na tom tržištu se ne smanjuje potražnja za radnom snagom iz uslužnih djelatnosti.

    Kada je riječ o odlasku medicinskog kadra, Goran Motika, potpredsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakao je da se iscrpio broj medicinskih radnika koji bi mogli ići u Njemačku.

    “Na birou ih nema. Nema ko da ode. Oni koji su bili spremni da odu su već otišli. Ostali su zaposleni ovdje. Takođe, ljudi mijenjaju i branše. Sada, radeći u nekom boljem supermarketu, ljudi zarade tu platu ili i više radeći kao konobar”, kaže Motika, objašnjavajući zašto je sve manje kadra u ovoj oblasti.

    Kako dodaje, razlog manjeg odlaska zasigurno nije bolja situacija u pomenutoj branši, već isključivo iscrpljen broj radne snage.

    Igor Gavran, ekonomista, istakao je da su brojke i dalje velike za Sloveniju, dok, prema njegovim riječima, sa Njemačkom nemamo takvu uvezanost nadležnih institucija.

    “I ovaj minimalni pad se prije svega može objasniti lošijom ekonomskom situacijom u EU, kao i rastom troškova života i padom životnog standarda, ali i činjenicom da se već toliko naših građana iselilo da se smanjuje i raspoloživa populacija koja ispunjava uslove tržišta rada izvan BiH”, kaže Gavran i podsjeća da građani odlaze u inostranstvo i na druge načine.

    Inače, u posljednjih 10 godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz Bosne i Hercegovine, a samo je u 2024. godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo više od 13.000 bh. državljana.

    Tako je samo u Sloveniju za 10 godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6.679.

  • Ništa od popisa stanovništva

    Ništa od popisa stanovništva

    Dok u Bosni i Hercegovini traju pripreme da, najvjerovatnije od jeseni iduće godine, počne popis poljoprivrede, kojim ćemo, između ostalog, saznati koliko imamo ovaca, goveda i obradivih površina, prebrojavanje ljudi još nije ni na pomolu i niko ne daje odgovor na pitanje – kada će biti obavljeno.

    Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda parlamenta BiH, postavio je pitanje Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, interesujući se da li će Savjet ministara BiH u budžetskim izdvajanjima za ovu godinu uvrstiti sredstva za obavljanje popisa stanovništva.

     

     

    “Države širom svijeta popis stanovništva rade svakih 10 godina. Posljednji popis kod nas je obavljen 2013. godine. Strateški je važno za svaku državu pratili demografske parametre građana svoje države”, naveo je Đonlagić.

    Bosna i Hercegovina je, dodao je on, takođe trebala krenuti ovim putem.

    “Očekujemo da se i naša zemlja pridruži ‘normalnom’ svijetu koji ovo prikupljanje statističkih podataka obavlja rutinski. Sjedinjene Američke Države, sa svojih 330 miliona stanovnika, objavljuju popis svakih deset godina. Nažalost, BiH nije u stanju organizovati dva popisa zaredom unutar 10 godina”, naveo je Đonlagić.

    Iz Savjeta ministara BiH mu je stigao odgovor iz kojeg se može zaključiti da pare za ovu namjenu nisu ni zatražene.

    “U skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH, svi budžetski korisnici su dužni podnijeti svoje prijedloge zahtjeva za finansiranje Ministarstvu finansija i trezora BiH, koje nakon provedenih konsultacija sa budžetskim korisnicima utvrđuje dodjeljivanje sredstava za svakog budžetskog korisnika. Uvidom u budžetski zahtjev Agencije za statistiku BiH za 2025. godine, utvrdili smo da budžetski korisnik nije iskazao potrebu za sredstvima za popis stanovništva u BiH”, naveli su iz Savjeta ministara BiH.

    Ali, ako je za utjehu ljudima, odgođen je i popis životinja. Start je bio planiran za 1. oktobar 2025. godine. Međutim, iz Republičkog zavoda za statistiku su nam kazali da su se statističke institucije u BiH jednoglasno dogovorile da popis poljoprivrede prolongiraju na jesen sljedeće godine, odnosno za period od 1. oktobra do 15. decembra 2026. godine, što će, dodaju, svakako biti i zvanično precizirano odlukom čije usaglašavanje je toku.

    “Statističke institucije u BiH su do sada uradile značajan dio popisnih pripremnih aktivnosti poput glavnog metodološkog uputstva, popisnice sa pratećom aplikacijom za unos podataka na terenu, kao i Nacrt odluke o pripremi, sprovođenju i diseminaciji rezultata popisa poljoprivrede u BiH, kao osnovnog pravnog okvira kojim se regulišu sve popisne aktivnosti na nivou BiH”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Ipak, kako dodaju, sve ovo je nedovoljno, pa su statističke institucije jednoglasno zaključile da nisu ispunjeni svi uslovi za provođenja popisa tokom 2025. godine, te da je neophodno njegovo odlaganje za jesen sljedeće godine.

    “Statističke institucije u BiH su u ovom trenutku u fazi pripreme popisa poljoprivrede, koji, uz popis stanovništva, predstavlja najobimnije statističke istraživanje. Stoga su sve aktivnosti usmjerene ka uspješnoj realizaciji popisa poljoprivrede, koji na prostoru BiH nije proveden još od vremena Jugoslavije, odnosno od 1960. godine”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Iz Agencije za statistiku BiH kažu da oni kao tehničko, profesionalno i neutralno tijelo sprovode popis stanovništva isključivo na osnovu odluke državnih organa BiH.

    “S obzirom na to da takva odluka još uvijek nije donesena, u ovom trenutku Agencija za statistiku BiH ne može precizirati kada će naredni popis biti proveden”, rekli su iz Agencije za statistiku BiH za “Nezavisne novine”.

  • Da li su cijene stanova opravdane ili ne?

    Da li su cijene stanova opravdane ili ne?

    Јedan od najvećih problema, posebno mladih, jeste kako obezbijediti kupovinu stana ili kuće.

    Iz godine u godinu cijene kvadrata rastu, ali se povećava i obim gradnje.

    Tako je prosječna cijena novogradnje dostigla cifru od 5.000 KM po kvadratu.

    Koliko je sa ekonomske strane isplativa kupovina ove investicije?

    – Cijena je odstigla 5.000 KM po kvadratu, pa čak i više u centru Banjaluke. Potražnja je i dalje velika posebno za manje stanove. Manji stanovi su u deficitu, uglavnom se mogu kupiti dok je stan u fazi izgradnje, teško da se može na tržištu naći manji stan, a da je useljiv – naveo je Aleksandar Vuković, agent za nekretnine, gostujući u našem Јutranjem proigramu.

    Mnogi parametri utuču na cijenu stana i tako se formira cijena stana. Najvažniji su ekonomski faktori na međunarodnom i domaćem tržištu, visina kamatnih stopa, kvalitet gradnje, lokacija i potražnja.

    Više je razloga zašto cijene nekretnina u BiH kontinuirano rastu – tvrdi se da je potražnja veća od ponude, skuplji je građevinski materijal i skuplja je radna snaga.

    – Troškovi gradnje su sve veći, niti jedan investitor nema namjeru da gradi, a da unaprijed nije siguran da će prodati – rekao je Mile Petrović sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske.

    Dodao je da su najsigurni oni investitiri koji sami za sebe grade, koji su dugo na tržištu i kojima je to jedina djelatnost.

    – Najrazvijenija stanogradnja je u Banjaluci, gradnja u Srpskoj ide zadovoljavajućom dinamikom – zaključio je Petrović.

  • Penzije iz budžeta, a ne iz doprinosa: Sistem na ivici opstanka

    Penzije iz budžeta, a ne iz doprinosa: Sistem na ivici opstanka

    Sve više radnika u Republici Srpskoj s razlogom se pita da li će jednog dana, kada dočekaju penzionerske dane, moći da računaju na bilo kakva mjesečna primanja.

    Naime, aktuelni odnos između broja zaposlenih i penzionera, koji je gotovo izjednačen, ne ostavlja mnogo prostora za optimizam. Penzioni sistem funkcioniše isključivo zahvaljujući redovnim transferima iz budžeta, jer se svakog mjeseca isplaćuje približno 25 miliona KM više nego što se prikupi po osnovu doprinosa za penziono osiguranje.

    Ekonomista Zoran Pavlović navodi da je teško govoriti o budućnosti penzionog fonda, budući da nije jasno da li vlasti uopšte shvataju koliko je važno ulagati u razvoj novih radnih mjesta.

    – Trenutno se Vlada Republike Srpske baš mnogo time i ne bavi. Tako da, teško je prognozirati. Znam da bi to moglo biti mnogo bolje i ima načina da se to postigne, prije svega smanjivanjem opterećenja na plate, odnosno dovođenjem poslodavaca da isplaćuju sav novac koji pripada radniku preko računa, a ne pola-pola. Tako da u stvari, mislim da definitivno, s jedne strane niko od tome ne vodi računa u Vladi, a pošto je to sve sad na budžetu, onda će se praktično iz ostalih ili drugih prihoda dodavati ono što nedostaje penzionom fondu – naveo je Pavlović.

    Dodaje i da su penzije u RS trenutno među najskromnijima, te da postojeći ekonomski okvir ne dozvoljava njihovo povećanje. Na pitanje da li bi radnici sa dvadesetak godina staža trebalo da brinu za svoje penzionerske dane, Pavlović odgovara da se ipak nada promjenama.

    – Tiho se nadam da će u tom periodu doći do ozbiljnijih promjena na političkoj sceni i da će doći neki drugi ljudi koji će u tome više da vode brigu i računa, tako da to sve zavisi od budućih penzionera, a trenutnih glasača. Odgovornost je prije svega na glasačima da na dan kada se glasa, budu odgovorni, izađu na izbore, glasaju za neke druge koji će o tome da vode računa, jer ovi koji su sad na tim funkcijama, očigledno, u tome ne vode dovoljno računa – kazao je on.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić podsjeća da je zbog manjka sredstava isplata penzija prebačena na trezor, što znači da se više ne čeka da se napuni fond, već se penzije isplaćuju odmah.

    Govoreći o izjavama aktuelnog direktora Fonda PIO Mladena Milića, podsjetila je na njegovu konstataciju da su ranije vlasti, predvođene PDP-om i SDS-om, u periodu 2001-2006. godine isplaćivale tek polovinu penzije i da bi sada prosječna penzija bila za 40% viša da su penzije redovno usklađivane.

    – Zašto to pominjem? Zato što sad fond PIO koji kao egzistira kao Fond, a zapravo penzije idu prve u redu isplata sa trezora i tako da uopšte se ne gleda koliko se prikupilo u Fond nego se isplaćaju penzije, pa sad do kraja mjeseca možda će faliti u nekom drugom. I nema baš šanse velike da će penzije porasti, da će pratiti i moći bar da obezbjede dostojan život – navela je Cenić.

    Prema njenim riječima, trenutni odnos između zaposlenih i penzionera ne ostavlja prostor ni za minimalni rast primanja.

    – Kad bismo samo gledali koliko se prikupi para, ne ono koliko budžet dotira i daje, nema teoretske šanse da bude ikakav boljitak i pitanje je koliko će dugo i opstati. Odnosno dok god ima nekih para i slijeva se u trezor, a kako penzije prve idu na isplatu, dotle će se isplaćivati, ali za neki rast penzija ili nešto bolje nema teoretske šanse – naglasila je ona.

    Dodaje da je cijeli sistem održiv samo u slučaju jačanja realnog sektora, povećanja broja zaposlenih i popravljanja odnosa u korist onih koji uplaćuju.

    – I to smo čak kritikovali u onoj bivšoj državi, odnos 3:1 broja zaposlenih u odnosu na penzionere, da i to treba popraviti. A to se sve smanjivalo, sad je pitanje sekunde kada će broj penzionera biti veći od broja zaposlenih. To je neodrživo, jednostavno neodrživo u sistemu solidarnosti, tako da će ili morati neke drastične rezove da prave kako bi privreda prodisala, kako bi radila, kako bi bilo mnogo više zaposlenih da mogu da takav sistem održavaju. Drugog rešenja, verujte da u ovom trenutku nema – rekla je ona.

    Kritikujući aktuelnu praksu, Cenić je naglasila da vlast često stvara utisak da penzije isplaćuje iz svog džepa.

    – Kao da to neko ne uplaćuje i nije uplaćivao do odlaska u penziju, a sad uplaćuju oni koji rade, zato se i zove sistem solidarnosti – rekla je ona i dodala da je sve to slabo bez rasta privrede.

    Podsjetimo, prosječna penzija u junu ove godine u Republici Srpskoj iznosila je 632,04 KM, dok su penzioneri u Federaciji BiH za isti mjesec primili u prosjeku 760,03 KM, što je razlika od skoro 18%.

  • Srbi i Hrvati uz Izrael, Bošnjaci uz Palestince

    Srbi i Hrvati uz Izrael, Bošnjaci uz Palestince

    Bosna i Hercegovina duboko je podijeljeno društvo, posebno politički, a to se, između ostalog, može ko zna koji put vidjeti i na primjeru krize na Bliskom istoku, odnosno sukobu Izraela i Hamasa, jer s jedne strane Bošnjaci pružaju nedvosmislenu podršku palestinskom narodu, dok Srbi i Hrvati stoje na strani Izraela, i gotovo je sigurno, u ovom trenutku BiH neće priznati Palestinu kao državu, a što najavljuju neke evropske zemlje.

    Ovo pitanje u BiH ponovo je došlo u fokus nakon što je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, rekao da će ova zemlja priznati Palestinu kao državu.

    Nakon toga, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da “priznanje Palestinske samouprave kao države bez bilo kakvog dogovora s Izraelom nije čin mira, već presedan koji ruši međunarodno pravo i arhitekturu globalne stabilnosti”. Konkretno, Dodik je rekao da se ne može priznati država koja faktički ne postoji.

    “Zato snažno podržavam jasan i racionalan stav Izraela i ogromnog dijela međunarodne zajednice da se jednostranim političkim gestovima ne rješavaju decenijski sukobi, već se stvaraju novi problemi”, rekao je Dodik.

    Pojedine evropske države već su podržale Palestinu kao državu, a prije nekoliko dana i Francuska i Velika Britanija najavile su da će je takođe priznati, a što bi sasvim sigurno, mogao biti okidač i za ostale evropske zemlje da krenu tim korakom.

    Prema nezvaničnim informacijama, Palestinu kao državu u ovom trenutku podržava više od 140 zemalja, a ona je praktično kao država priznata i od strane UN, jer ima status “države nečlanice posmatrača”. Ipak, Palestinu kao državu još ne priznaju SAD, zbog čega je samoj Palestini uskraćen pristup mnogim međunarodnim organizacijama u kojima učestvuju samo nezavisne države.

    “Mir između Izraela i Palestine može nastati, prvo kroz eliminaciju terorističke organizacije Hamas, a potom kroz dogovor jevrejskog i palestinskog naroda, a ne kroz simbolične i ishitrene odluke koje ignorišu realnost na terenu. I kad mnogi biraju da ćute, Republika Srpska neće – jer znamo šta znači kad drugi pokušavaju da kroje sudbinu bez vas”, rekao je nedavno Dodik.

    Na Dodikovu izjavu odmah je reagovao Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je optužio Dodika da podržava nastavak ubijanja i izgladnjivanja djece i civila u Pojasu Gaze te da se radi o “iracionalnoj mržnji prema muslimanima”.

    “Dodik kada govori o ‘nepostojećoj državi Palestini’ ne želi da zna i da prihvati činjenicu da je Palestinu kao suverenu državu priznalo 147 od 193 države članice UN, što predstavlja 75 posto međunarodne zajednice. I da Palestinu, između ostalih, priznaju i njegovi politički i društveni uzori: Rusija, Kina i Mađarska”, rekao je Zvizdić naglašavajući da “Dodik ne zna ništa” ili zna jako malo o istoriji Palestine i odnosa između Palestinaca i Jevreja.

    Inače, od samog početka krize na Bliskom istoku vidjelo se koliko je politička scena u Bosni Hercegovini podijeljena u vezi s pitanjem sukoba između Izraela i Hamasa.

    Među prvima koji su pružili podršku Izraelu bila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, koja je osudila napad Hamasa na Izrael i pružila podršku toj zemlji da se obračuna sa ekstremistima. U tom periodu bošnjački političari na početku su bili poprilično neutralni ne svrstavajući se ni na jednu stranu. Kasnije, ta suzdržanost prerasla je u nedvosmislenu podršku Palestini, a u Sarajevu u nekoliko navrata bili su i skupovi podrške palestinskom narodu. Sa druge strane, u Republici Srpskoj od početka je pružena podrška Izraelu. Palata predsjednika Republike Srpske obasjana je bojama zastave Izraela, što nije bilo prvi put, a već godinama unazad zvanična politika Republike Srpske je podrška Izraelu.

  • Koliko iznosi prosječna plata u junu?

    Koliko iznosi prosječna plata u junu?

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u junu iznosi 1.564 KM i veća je za 15 KM u odnosu na maj, saopšteno je iz Saveza sindikata Republike Srpske.

    Najveća prosječna plata isplaćena je u djelatnosti vađenje ruda i kamena u iznosu od 1.946 KM, a najmanja od 1.178 KM u djelatnosti poslovanje nekretninama.

    Sindikalna potrošačka korpa za jun iznosi 2.744 KM i prosječna neto plata je pokriva sa 57 odsto.

    Porodice u Srpskoj su najviše novca trošile na prehranu 1.264 KM.

    Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 666 KM, za prevoz 226 KM, odjeću i obuću 221 KM, dok je za tekuće održavanje domaćinstva bilo potrebno 159 KM.

  • Zašto opada interesovanje građana za ulazak BiH u EU?

    Zašto opada interesovanje građana za ulazak BiH u EU?

     U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi sada glasalo 69,9 odsto građana BiH, pokazuje posljednje istraživanje, dok je ranijih godina taj procenat bio veći i dostizao je i 80,6 procenata.

    Naime, najveći procenat, od 80,6 odsto građana koji su za ulazak BiH u EU, iznosio je 2021. godine, a onda je iz godine u godinu padao.

    Tako je 2022. godine iznosio 77,4 odsto, 2023. godine je bio 73,3 odsto, 2024. 71,2 odsto, a sada nije ni 70 odsto.

    Zanimljiva je još jedna činjenica: interesovanje građana FBiH za ulazak u EU je doslovno svake godine veće nego interesovanje građana Republike Srpske.

    To je pokazalo i najnovije istraživanje, koje je Direkcija za evropske integracije sprovela u junu 2025. godine na uzorku od 1.200 ispitanika, koji je reprezentativan na nivou cijele BiH.

    “U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi glasalo 69,9 odsto građana BiH, odnosno sedam od 10 građana. Ulazak u Evropsku uniju bi podržalo 82,9 odsto ispitanika u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj 46,1 odsto te u Brčko distriktu 71,3 odsto. U odnosu na prošlu godinu, procenat podrške ispitanika je manji za 1,3 odsto”, naveli su iz Direkcije za evropske integracije.

    Borislav Paraš, Banjalučanin koji živi i radi u Štutgartu, kaže da je sve manji entuzijazam građana BiH za ulazak u EU donekle očekivan.

    “EU se više ne doživljava kao obećano područje, ni u EU nije lako, a ekonomske i političke krize su sve prisutnije. Istovremeno, proces pristupanja traje dugo i djeluje neizvjesno, što dodatno smanjuje povjerenje. Ipak, EU i dalje simbolizuje stabilnost, jače institucije i bolju perspektivu. Sa sigurnošću mogu reći da joj danas građani prilaze sa više opreza i realnijim očekivanjima”, kaže Paraš.

    Žarko Cvijić, Banjalučanin koji se bavi istraživanjem stavova javnog mnjenja, takođe nam je potvrdio da je pri anketiranju građana primijetio da iz godine u godinu raste skepticizam prema EU.

    “Smatram da je i u posljednjem periodu dosta ljudi otišlo, ali je intenziviran i povratak naših ljudi. Mislim da je i to uticalo na ovakve rezultate, jer ranijih godina nije bilo tolikog povratka. Sada i naši građani imaju realniju sliku o stanju u EU. Primjer nam je i Hrvatska, koja je prije 12 godina postala članica evropske porodice zemalja. Mnogo građana se odselilo iz Hrvatske, izgubili su svoju valutu, dobili su evro, a rast cijena u istom procentu nisu ispratile plate”, kaže Cvijić.

    Cvijićeve riječi potvrđuju i stručnjaci…

    Sociolog Vladimir Vasić, naime, takođe kao primjer navodi Hrvatsku, koja je, kaže, doživjela egzodus vlastitog stanovništva kada su ušli u EU. Vasić, pritom, ističe da se sada vidi da je EU zavisna od nekih drugih centara moći, što pokazuje i slučaj sukoba u Ukrajini.

    “Iscrpljuju se resursi iz Evrope, ona se na neki način ucjenjuje zarad nekih većih svjetskih interesa. Mislim da Evropa funkcioniše po onom principu da može da zavodi red kod nekih nerazvijenih država i politika, a zapravo ne pravi red u vlastitoj kući. Niti je više politika EU stabilna, niti joj je ekonomija stabilna kao prije”, naveo je Vasić.

    Direkcija za evropske integracije saopštila je da su glavni razlozi zašto građani podržavaju ulazak BiH u Evropsku uniju sloboda kretanja ljudi, robe i kapitala (31,4 odsto), mir i politička stabilnost (29,1 odsto), poštovanje zakona (28,9 odsto) te poboljšanje infrastrukture (8,8 odsto).

    “Najvažniji razlog među ispitanicima koji ne podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju su veći troškovi života i porezi (36,6 odsto), a potom slijede gubitak raznolikosti (20,2 odsto), iseljavanje stanovništva (17 odsto), prevelika centralizacija (9,1 odsto) te povećanje birokratije (8,4 odsto)”, naveli su iz Direkcije za evropske integracije.

    Prema mišljenju građana, Evropska unija je zainteresovana za pristupanje BiH u najvećoj mjeri zbog prirodnih resursa (38,1 odsto), osiguranja mira i stabilnosti (20,1 odsto) te širenja evropskog tržišta (19,8 odsto).

    Najveći broj ispitanika, njih 34 odsto, smatra da će BiH ući u Evropsku uniju za najviše 10 godina, a 51,5 odsto građana smatra da evropski put BiH nema alternativu.

    Ukupno 42,4 odsto ispitanika smatra da će najviše koristi od ulaska BiH u EU imati mladi, dok 18,9 odsto smatra da će imati političari, a 10,4 odsto ispitanih da će to biti studenti.

  • Drugi upisni rok počinje 25. avgusta

    Drugi upisni rok počinje 25. avgusta

    Na Univerzitetu u Banjaluci prijave za upis u prvu godinu studija u drugom upisnom roku trajaće od 25. do 29. avgusta, dok će tekst konkursa za upis u drugom roku biti objavljen 13. avgusta, rečeno je u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

    Drugi upisni rok organizuju fakulteti i Akademija umjetnosti koji u prvom roku nisu upisali planirani broj studenata.

    Prijemni ispiti biće održani 1. septembra, a na Akademiji umjetnosti do 5. septembra, dok je upis primljenih kandidata predviđen od 9. do 12. septembra.

    Univerzitet u Banjaluci nudi veliki izbor studijskih programa iz oblasti prirodnih, tehničkih, društvenih, humanističkih i umjetničkih nauka.

    Uz kvalitetnu nastavu, savremenu infrastrukturu i podršku studentima, banjalučki Univerzitet, kako su istakli, predstavlja jedno od najpoželjnijih mjesta za studiranje.

    Nastava se izvodi u skladu sa savremenim standardima, uz angažman uglednih nastavnika i saradnika, a studentima su na raspolaganju brojne mogućnosti za učešće u naučnoistraživačkim, kulturnim, sportskim i međunarodnim aktivnostima.

  • Egić: Revizija boračkih prava mora da se sprovede

    Egić: Revizija boračkih prava mora da se sprovede

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić održao je sastanak sa predstavnicima Boračke organizacije Republike Srpske i još nekoliko udruženja koja okupljaju bivše pripadnike Vojske RS.

    Nakon razgovora, koji je upriličen u zgradi Vlade RS u Banjaluci, Egić je saopštio da je postignut dogovor da se 11. avgusta formira radna grupa s ciljem izrade izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca.

    Kako je rekao ministar, zajednički je zaključeno da je neophodna i revizija statusa boraca, te da će se u narednom periodu raditi na zakonskim rješenjima koja će omogućiti konkretnu podršku ovoj populaciji.

    – Cilj Vlade Republike Srpske je da se dođe do kvalitetnih rješenja koja će poboljšati svakodnevni život boračke populacije koja će biti obuhvaćena ovim zakonom – naglasio je Egić.

    Prema njegovim podacima, u RS je trenutno registrovano oko 190.000 boraca, dok 178.000 ima pravo na borački dodatak.

    – U javnosti se svela percepcija da je visina boračkog dodatka sve. Mnogo ostalih stvari uređuje ovu oblast, dosta je urađeno i mnogo drugih stvari će postići bolji rezultat nego sam borački dodatak – izjavio je Egić.

    Kada je riječ o započinjanju revizije boračkih prava, Egić nije iznio tačan vremenski okvir, ali je poručio da će biti uložen trud u donošenje zakona koji će, kako je naveo, “u velikoj mjeri zadovoljiti boračke kategorije”.

    Podsjećanja radi, bivši borci i ratni veterani su prethodnih godina više puta ukazivali na neadekvatan materijalni položaj, tražeći povećanje boračkog dodatka, ali i temeljitu provjeru statusa svih korisnika tog prava.

    Veterani tvrde da je broj pripadnika Vojske Republike Srpske tokom najtežih ratnih godina bio ispod 155.000, dok se danas, tri decenije nakon rata, na evidencijama nalazi gotovo 200.000 korisnika prava na dodatak.

    Posebno se ističe sumnja u tačnost podataka, jer je veliki broj boraca preminuo, dok se znatan dio iselio u inostranstvo, pri čemu nisu ni aplicirali za boračka prava.

    Prema navodima veterana, poštenom revizijom moguće bi bilo osloboditi značajna sredstva u budžetu, što bi omogućilo povećanje dodatka, koji trenutno iznosi 3 KM po mjesecu provedenom u borbenoj zoni.

  • Mladima u BiH prodaju drogu kao legalan osvježivač vazduha

    Mladima u BiH prodaju drogu kao legalan osvježivač vazduha

    Sve više mladih u BiH eksperimentiše sa narkoticima, koji se prodaju i kao legalni osvježivači vazduha.

    Navedeno je to u Nacrtu srednjoročnog programa rada Ministarstva bezbjednosti BiH 2026-2028. godine, gdje su targetirani brojni izazovi koji su prisutni u BiH, a koji se odnose na ovu pošast.

    Upozoreno je da narkomanija, kao izražen društveni problem, dobija karakter bezbjednosne prijetnje i utiče na porast broja teških krivičnih djela.

    “Kako se heroin, kokain i ostale skupe droge  većinom krijumčare preko teritorije BiH i preprodaju na zapadnom tržištu, njeni prostori su preplavljeni vještačkim, sintetičkim drogama. Ove droge su hemijski spojevi, nastali u ilegalnim laboratorijama, poput tzv. skanka, spicea (galaxya) i ketamina. Njihova su osnovna obilježja laka dostupnost, atraktivno pakovanje i pristupačne cijene. Prodaju se i kao legalni osvježivači vazduha, što ih čini primamljivim za mlade ljude, posebno adolescente, na koje ostavljaju trajne psihofizičke posljedice”, navedeno je u ovom nacrtu.

    U tom dokumentu je iznesen još jedan zabrinjavajući podatak…

    “Sve više mladih eksperimentiše sa drogama i psihostimulansima, dok marihuanu koja je najpogodnija za proizvodnju na našim prostorima u vidu plantaža i umjetnih laboratorija smatraju bezopasnom, prirodnom biljkom, koja nije droga”, naglašeno je u nacrtu.

    U ovom dokumentu su se osvrnuli i na izvještaje o BiH koji se odnose na droge.

    “Dodamo li ovim podacima izvještaje Evropskog centra za praćenje droga i Kancelarije za pitanja droge i kriminala UN (UNDOC) o BiH, onda je jasno o kakvoj se opasnosti radi. U pomenutim izvještajima kriminalne grupe koje se bave širokim spektrom kriminalnih aktivnosti, uključujući prodaju i distribuciju droge, krađu i preprodaju automobila, te druge luksuzne robe, imaju podršku pojedinaca iz vlasti BiH. U pitanju je, dakle, jedan od najvažnijih izazova za javno zdravlje i bezbjednost zajednice u cjelini”, istaknuto je u Nacrtu srednjoročnog programa rada Ministarstva bezbjednosti BiH 2026-2028. godine.

    Ova situacija, kako je zaključeno, nalaže izmjene i dopune Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, kao i dopunu liste opojnih droga, psihoaktivnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora. Između ostalog, dodaje se, neophodna je i izrada nove državne strategije nadzora nad drogama.

    Prof. dr Rasema Okić, direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, kaže da ima raznih načina na koje se mladi navuku na određene supstance.

    “Heroin je potpuno reduciran i izgubio je na značaju, a regionalnim tržištem su zavladale sintetičke droge. Nije tajna da se i u našoj zemlji, tu, oko nas, nalaze laboratorije koje proizvode ove droge”, ističe Okićeva za “Nezavisne novine”.

    Prema njenim riječima, u preventivnom radu mogu učestvovati mnogi.

    “Svi, od najobičnijih građana do zdravstvenih profesionalaca, ali i obrazovnog sustava, prijatelji, porodica, dakle svako od nas ima nekog svog, mladog. Mislim da su najbolje što može da se dogodi jednom društvu zapravo kvalitetni preventivni programi. Djeca bi trebalo da se, ne u školama, nego još u vrtićima, upoznaju, za početak, sa potencijalnim ovisnostima”, poručuje Okićeva.

    Tijana Vasiljević Stokić, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj, kaže da prosvjetni radnici po prirodi posla kojim se bave, osim toga što obrazuju, imaju ulogu i da vaspitavaju mlade.

    “Jedna od vrlo bitnih uloga nam je i sam taj odnos prema zdravom odrastanju. Da je teško – jeste, jako je puno izazova kako među srednjoškolcima, tako i među prosvjetnim radnicima. Nismo svi dovoljno ni stručno edukovani da pomognemo, ali tu smo da im pružimo što je moguće veću podršku i da ih zaista uputimo na pravi put”, rekla je Vasiljević Stokićeva.

    Ona je majka troje djece tinejdžerskog uzrasta i jako ih je, naglašava, teško ne pustiti da se druže s ostalom djecom.

    “S druge strane, jako je puno izazova kojih nije bilo u naše vrijeme ili ih je bilo mnogo manje. Oni su zaista sada izloženi različitim vrstama problema, ili droga, u ovom slučaju. Zaista treba biti oprezan, voditi računa s kim se druže, a ako je moguće da poznajemo i roditelje tih njihovih vršnjaka. Svi imamo istu obavezu i ulogu: da nam djeca zdravo odrastaju”, ističe Vasiljević Stokićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

    O sintetičkim drogama još prije nekoliko godina pisali su mediji u Hrvatskoj. Na osiječkoj dječjoj psihijatriji potvrdili su tada da je najmlađe dijete koje su liječili imalo tek 12 godina. Na tržištu se ova droga skriva u šarenim paketićima deklarisanim kao osvježivač prostora. Imaju brojne nazive, kao što su Blow, Galaxy, Spice, Euphoria, Bunga bunga…

    Prema dostupnim informacijama, i zdravstveni radnici u Srbiji susretali su se sa pacijentima koji su se otrovali drogama koje se prodaju kao osvježivači vazduha, so za kupanje, prihranjivači biljaka i sapuni.