VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • U znak protesta zbog zaključavanja vrata: Učenici banjalučke Gimnazije okupili se u holu škole

    U znak protesta zbog zaključavanja vrata: Učenici banjalučke Gimnazije okupili se u holu škole

    Učenici Gimnazije u Banjaluci okupili su se jutros u holu škole kao vid negodovanja zbog dešavanja od petka, kada im je uprava škole oko podne zaključala vrata i onemogućili im da izađu.

    U to vrijeme organizovan je protest studenata u Kampusu Univerziteta u Banjaluci kojem su se namjeravali pridružiti i banjalučki gimnazijalci, o čemu su obavijestili i školskog pedagoga. Međutim, dočekala su ih zaključana vrata.

    Direktorka Gimnazije je tada izjavila da je to standardna procedura, iako su učenici tvrdili drugačije zbog čega su se u znak protesta i tada okupili u holu škole.

    Današnje okupljanje je organizovano na 15 minuta unutar škole, u vrijeme velikog odmora, a što je bilo svojevrsna poruka upravi škole, piše Mondo.

  • Domovi zdravlja puni zbog virusa

    Domovi zdravlja puni zbog virusa

    Čekaonice u domovima zdravlja posljednjih dana su prepune zbog cirkulacije nekoliko virusa koji uzrokuju visoku temperaturu kod djece i produžene simptome kod odraslih.

    Dok djeci temperatura traje danima, odrasli su malaksali, imaju bolove u mišićima i kostima, te se teško oporavljaju. Akutne respiratorne infekcije su najčešće, što je očekivano u sezoni virusa gripa, rekla je danas dr Nataša Đuričić, pedijatar.

    Djeca i stariji padaju kao pokošeni od nekoliko virusa koji cirkulišu u društvu, najdominantniji od svih je grip. Prema riječima dr Nataše Đuričić, sada smo u sezoni virusa gripa, koji i puni čekaonice u domovima zdravlja.

    Pacijenti najčešće dolaze malaksali, sa temperaturom koju danima ne mogu da skinu, a mnogi se žale i da ne mogu da ustanu iz kreveta od bola u mišićima, kostima i cijelom tijelu.

    – Uzrok tome je dugotrajna temperatura. U posljednjih 15 dana dominiraju akutne respiratorne infekcije kod naših pacijenata, što nije čudo s obzirom na to da se nalazimo u sezoni virusa gripa. Ljudi su danima malaksali, imaju bolove u tijelu, a to su simptomi virusa gripa, koji je najjači u sezoni. Povišena temperatura, malaksalost, kašalj, stomačni problemi, a ponekad i kombinovani u isto vrijeme. Cijele porodice su bolesne, ne samo mali pacijenti. Savjeti su uvijek da se temperatura obara, mirovanje je obavezno, zatim i hidratacija – kaže dr Đuričić.

    Ističe i da roditelji nikako ne treba da se koriste zastarjelim metodama liječenja i skidanja temperature poput obloga u čarapama.

    – Roditelji ne treba da koriste zastarjele metode trljanja djece alkoholom, obloge u čarapama, sirće, brašno u čarapama i slične metode. Ali, može tuširanje za visoke temperature, prozračan prostor, dovoljno tečnosti, lijekovi, i naravno lagana i prilagođena ishrana. Ako dijete ima dobro raspoloženje kada nema temperaturu, ako ne odbija hranu i tečnost i ako nema otežano disanje, može kod kuće ostati 3-4 dana, zavisno od djeteta. Ako se stanje pogoršava, pogotovo ako je beba sa visokom temperaturom, ne bih savjetovala čekanje – kaže dr Đuričić.

    Koji su najčešći simptomi
    Milunka Milinković iz Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut” izjavila je za da je u prethodnoj nedjelji registrovano preko 13.400 slučajeva oboljenja sličnih gripu.

    Simptomi gripa javljaju se naglo i teško popuštaju.

    – Simptomi su karakteristični za grip i ne odstupaju od uopštenih obrazaca javljanja. To su nagli početak simptoma sa povišenom temperaturom, slabošću, bolovima u mišićima, zglobovima, glavoboljom. Prisutni su simptomi u gornjim disajnim putevima kao što su curenje iz nosa, kašalj – istakla je Milinković.

    Uobičajeni simptomi gripa su:

    povišena tjelesna temperatura

    malaksalost

    glavobolja

    bol u mišićima i zglobovima

    kašalj

    bol u grlu

    pojačana sekrecija iz nosa.

    Simptomi prolaze u roku od 7 dana,

    Ona je rekla da simptomi najčešće prolaze u roku od sedam dana uz simptomatsku terapiju, nadoknadu tečnosti, dovoljno odmora, analgetike, antipiretike i snižavanje temperature.

    – Veoma je važno za stanovništvo koje pripada kategorijama koje su u povećanom riziku od komplikacija, kao što su osobe sa hroničnim bolestima, starije osobe, jer može doći do komplikacija, tako da ove kategorije posebno treba da obrate pažnju – naglasila je Milinković.

    Zbog gripa su već zabranjene posjete u većini bolnica, a pravi pik se tek očekuje.

    Obratiti pažnju na mjere prevencije
    Istakla je da je neophodno obratiti pažnju na opšte mere prevencije, kao što su higijena ruku i provjetravanje prostorija.

    – Vakcinacija se preporučuje takođe kategorijama stanovništva koje su u povećanom riziku od razvoja teških formi bolesti ili komplikacija osnovne bolesti – zaključila je Milinković.

  • Egić: Učinićemo sve da se popravi status boračke populacije

    Egić: Učinićemo sve da se popravi status boračke populacije

    Učinićemo sve da se popravi status boračke populacije, rekao je Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    – Prioritet Vlade je da se bazira na poboljšanje života boračke populacije. Na zadnjem sastanaku kod predsjednika Republike Srpske Miulorada Dodika napravljen je ogroman pomak ka tom pravcu. Od povećanja invalidnina, zapošljavanja djece poginulih boraca. Dobili smo i 500.000 maraka od predsjednika Srpske za završetak radova na groblju Mali Zejtinlik. Počećemo ove godine da obnavljamo i spomen kosturnice, koje su u jako lošem stanju, riječ je o kosturnicama u Banjaluci, Istočnom Sarajevu i Nevesinju.

     

    Na spisku onih koji ostvaruju boračka prava je oko 180 hiljada građana. Zakonom će biti riješeno i po kojoj formuli će biti izračunavan borački dodatak.

    – Ima određen broj onih koji su se provukli i dobili kategorizaciju. Isto tako imamo određen broj malverzacija i kod određivanja invalidnosti. Trebaće jednom sve istresti i doći do prave brojke. Idemo ka tom cilju, iako je to ogroman posao, ali zbog one većine u boračkoj populaciji to moramo uraditi – dodao je Egić.

    Vijesti iz iste rubrike

  • Šeranić: Unaprijeđen proces rada i povećana prava radnika

    Šeranić: Unaprijeđen proces rada i povećana prava radnika

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da posebni kolektivni ugovor za zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva donosi važna unapređenja procesa rada i povećanja prava radnika.

    Šeranić je rekao da je tim dokumentom predviđeno povećanje naknade za noćni rad sa 30 na 40 odsto.

    – Prihvatili smo i prijedlog sindikata da za mjesta pod posebnim rizikom naknada iznosi od dva do 20 odsto, a bila je do 15 odsto – rekao je Šeranić.

    On je naveo da je posebno značajna mjera da se zdravstvenim radnicima koji rade u izrazito nerazvijenim i nerazvijenim lokalnim zajednicama omogući naknada na platu do 25 odsto.

    – To je bio i zahtjev načelnika manjih lokalnih zajednica kako bi mogli da privuku i zadrže zdravstvene radnike – dodao je Šeranić.

    On je naveo da su, po zahtjevu sindikata, kolektivnim ugovorom i vozačima hitnih sanitetskih vozila odobrene naknade za obavljanje tog posla.

    – Definisali smo i da su zdravstvene ustanove u obavezi da u roku od 60 dana donesu pravilnik o određivanju stimulacija zdravstvenim radnicima kako bi sve bilo jasno i transparentno. Imali smo dobru saradnju sa sindikatom u okviru pregovora – naglasio je Šeranić za Srnu.

    ZAVRŠETAK RADOVA NA BOLNICI U TREBINjU U POSLjEDNjEM KVARTALU OVE GODINE

    Šeranić je rekao da radovi na novoj bolnici u Trebinju napreduju dobrom dinamikom, podsjetivši da su završeni građevinsko-konstruktivni radovi i da su u toku radovi na unutrašnjosti objekta.

    – Trenutno se radi na nabavci opreme, s obzirom na to da je potrebno da se poruči prije kako bi se mogla instalirati i kako bi zdravstveni radnici mogli da prođu obuku – naveo je Šeranić.

    On je dodao da grad Trebinje završava poslove kada je riječ o kanalizacionoj i elektromreži, te ostale stvari u vezi sa logistikom.

    – Nadam se da ćemo u skladu sa ugovorom završiti sve poslove – rekao je Šeranić.

    On je istakao da se u posljednjem kvartalu ove godine može očekivati završetak svih radova na novom objektu bolnice, kao i svih ostalih poslova.

    – U okviru ugovora predviđeno je da se obavi i edukacija zdravstvenih radnika za nove aparate koje će koristiti. Ima mnogo stvari koje je potrebno završiti u skladu sa ugovorom. Očekujem da bi to moglo biti u posljednjem kvartalu ove godine – dodao je Šeranić.

    On je ocijenio da će izgradnjom nove bolnice u Trebinju biti unaprijeđeni uslovi rada, što je jedan od segmenata sprečavanja odlaska medicinskih radnika.

    – Osim toga, i posebni kolektivni ugovor i sve ono što govorimo o platama je paket kojim pokušavamo da obezbijedimo ostanak zdravstvenih radnika u Srpskoj – rekao je Šeranić.

    On je ukazao da je važno završiti poslove kada je riječ o bolnici u Prijedoru i dobiti idejno rješenje za rekonstrukciju i dogradnju ove zdravstvene ustanove.

    – Razgovarali smo sa menadžmentom bolnice, ali i grada Prijedora koji su se aktivno uključili u ovaj posao, tako da se nadam da ćemo uskoro dobiti takvu vrstu idejnog projekta. U nekoliko navrata Vlada je pomogla prijedorskoj bolnici za određene hitne stvari. Međutim, ovdje treba ozbiljno pristupiti projektu kako bi zdravstveni radnici i pacijenti mogli da dobiju kvalitetniju zdravstvenu zaštitu – rekao je Šeranić.

    On je dodao da je dobra saradnja Vlade i Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju “Dr Miroslav Zotović”, te da se uskoro očekuje otvaranje ortopedije na lokaciji u Slatini, ali i banjsko-rekreativnog centra u Srpskim toplicama.

    POVEĆANjEM PLATA DO UNAPREĐENjA EKONOMSKO-SOCIЈALNOG STATUSA RADNIKA

    Šeranić je podsjetio da će medicinskim sestrama i tehničarima od januarske plate primanja biti povećana za 100 KM, što je učinjeno na zahtjev sindikata.

    – Za to će trebati dodatno da se izdvoji 15 miliona KM i taj će novac biti obezbijeđen. Ne smijemo doći u situaciju, kao što se to desilo u jednom domu zdravlja, da se smanjuju koeficijenti zdravstvenim radnicima. To se ne smije dovoditi u pitanje – rekao je Šeranić.

    On je naveo da će povećanjem plata od 10 odsto svim zdravstvenim radnicima od 1. aprila na inicijativu predsjednika Srpske Milorada Dodika biti projektovano ono što je sindikat očekivao iz aspekta povećanja plata.

    Šeranić je rekao da Republika Srpska za povećanja plata u zdravstvu treba da obezbijedi dodatnih oko 53 miliona KM, te dodao da će Ministarstvo nastaviti da radi na unapređenju ekonomsko-socijalnog položaja zdravstvenih radnika.

    NOVE USLUGE NA NIVOU PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

    Resorni ministar je naveo da je Fond zdravstvenog osiguranja ove godine planirao više aktivnosti kada je riječ o uvođenju novih usluga u primarni nivo zdravstvene zaštite.

    – Oni su predvidjeli u ovoj godini proširenje ugovora domova zdravlja za određene usluge. Na primjer, da usluge centara za mentalno zdravlje u vezi sa problemima djece sa govorom ili iz autističnog spektra poremećaja prebacimo na nivo domova zdravlja – rekao je Šeranić.

    On je dodao da je važno da se u okviru domova zdravlja planiraju i usluge za rano otkrivanje šećerne bolesti ili drugih hroničnih oboljenja.

    – Radićemo i na ranom tretmanu i prepoznavanju simptoma depresije – rekao je Šeranić.

    NA TREZORSKI SISTEM POSLOVANjA NIЈE PREŠLO OSAM DOMOVA ZDRAVLjA

    Šeranić je naveo da je prošle godine obezbijeđena isplata oko 51 milion KM za dugovanja domova zdravlja kako bi prešli na trezorski sistem poslovanja, te dodao da još osam domova zdravlja nije ušlo u taj sistem poslovanja.

    – Neki to nisu učinili zbog neusvajanja opštinskih budžeta, što će biti učinjeno u
    narednom periodu. Neki su svoj ulazak u trezor pomjerili za 1. februar, a neki nisu završili proces donošenja odluka, tako da ćemo i sa njima nastaviti da radimo – rekao je Šeranić.

    On je naglasio da je važno što je obezbijeđeno da domovi zdravlja više nemaju dugovanja prema Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, tako da radnici mogu bez problema da odlaze u penziju i da im staž bude povezan.

    OMOGUĆITI MAKSIMALNU BEZBЈEDNOST RADNICIMA U ZDRAVSTVU

    Govoreći o inicijativi Udruženja doktora porodične medicine da u Krivični zakonik bude uvedeno krivično djelo napad na lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi, Šeranić je rekao da Ministarstvo to podržava i da svi zajedno treba da rade na tome da radnicima u zdravstvu bude omogućena maksimalna bezbjednost u obavljanju njihovih radnih zadataka.

    – Radnici socijalne zaštite takođe se dovode u pojedinim situacijama u vrlo izazovne bezbjednosne situacije. Ne smijemo dozvoliti da dolaze u situacije u kojima će im biti narušena bezbjednost – zaključio je Šeranić.

  • Oglasili se organizatori bojkota u BiH: Uspjeli smo, naredne sedmice dva dana

    Oglasili se organizatori bojkota u BiH: Uspjeli smo, naredne sedmice dva dana

    Organizatori bojkota u BiH koji je bio juče saopštili su da je protekao prilično uspješno, a proveden je u trgovinama, benzinskim pumpama i ugostiteljskim objektima.

    Ipak, tu borba ne staje. Organizatori su poručili da će je nastaviti.

    “Hvala vam na zajedništvu i odlučnosti! Zajedno smo pokazali da možemo stati u odbranu svojih prava i jasno poslati poruku trgovcima i vlastima da nećemo šutjeti dok cijene osnovnih životnih namirnica rastu bez kontrole”, stoji u objavi na stranici BOJkot BiH.

    Organizatori zatim poručuju da je “bojkot je uspio, ali borba još nije gotova!”

    Organizatori su najavili da bi bojkot u BiH u narednoj sedmici trebao biti produžen na dva dana.

    “Kako bismo nastavili s pritiskom, u narednoj sedmici BOJkot zakazujemo za dva dana, obzirom da je ta opcija izglasana u prethodnoj anketi.

    Naš prijedlog je da to budu srijeda i petak, ali uvažavamo i drugačija razmišljanja, da to bude petak i subota”, napisali su oni, prenosi Avaz.

    Građani se u anketi izjašnjavaju o tome.

    “Pozivamo vas da se tih dana ponovo uzdržimo od kupovine u trgovačkim lancima koji i dalje odbijaju sniziti previsoke cijene na razuman nivo.

    Mi ne prihvatamo ono što vlast trenutno nudi, a to je zamrzavanje trenutnih cijena – jer zbog tih cijena smo i napravili BOJkot! Cilj nije zadržati napumpane cijene, već ih smanjiti na fer i realan nivo”, piše u objavi.

    Jučerašnji bojkot osjetio se u velikim supermarketima u cijeloj BiH koji su u većini slučajeva zjapili prazni.

  • Untitled post 127897

    Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 odsto.

    Iako su prosječna primanja u BiH u tom periodu porasla za 445 maraka, sa 961 na 1.406 maraka, odnosno 46 odsto, ona nisu uspjela da prate rast vrijednosti potrošačke korpe koja je u posljednjih pet godina sa 1.863 skočila na 3.114 marke, što predstavlja rast za 1.251 marku, odnosno 67 odsto.

    U prevodu životni troškovi skočili su za 1.250, dok je rast plata iznosio 960 maraka. Razlika od 290 predstavlja iznos za koliko je u ovom periodu osiromašilo jedno prosječno domaćinstvo.

    HRANA NASUŠNA

    Da stvari ne idu u dobrom pravcu govori i podatak da pada pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom. Ona je u decembru 2020. iznosila oko 49 odsto, dok pet godina kasnije taj odnos iznosi oko 45 odsto. Prehrana i dalje ima najveće učešće u potrošačkoj korpi – oko 45 odsto i ono što najviše zabrinjava jeste to da su upravo cijene životnih namirnica najviše uticale na njen rast, odnosno da su nam kućni budžeti sve tanji, jer su troškovi života sve veći.

    Od deset namirnica, onih životnih, bez kojih jedna porodica jednostavno ne može, sve su u prosjeku poskupjele oko 50 odsto, a najviše junetina, čak 65 odsto. Kilogram ovog mesa je prije pet godina koštao 13,3 marke, a danas bi trebalo izdvojiti skoro devet maraka više.

    Slijedi mlijeko čija je cijena skočila za 64 odsto, a na trećem mjestu ove neslavne liste nalazi se hljeb koji je poskupio za 60 procenata.

    Da bi se shvatilo koliko su cijene pojedinih proizvoda skočile, opravdano ili ne, dovoljno je vidjeti koliko se za prosječnu platu moglo kupiti određenih životnih potrepština prije pet godina, a koliko danas.

    Primjera radi, ako se analiziraju i uporede podaci Agencije za statistiku BiH, početkom 2020. godine se za prosječnu platu moglo kupiti 417 kilograma hljeba, a pet godina kasnije 37 kilograma manje.

    Ovdje je interesantno pomenuti da nije jasno kako su zvanična tijela koja se bave kretanjem cijena u BiH i evidentiranjem došli do podatka da kilogram hljeba danas košta samo 3,7 maraka. Vekne su obično težine od 300 do 400 grama, a njihova cijena se kreće, u zavisnosti od vrste, od dvije do 3,5 maraka. To znači da kilogram ove životne namirnice u prosjeku košta od pet do 10 maraka, što onda i prethodnu računicu čini još poraznijom.

    Kada je u pitanju meso, za prosječnu platu prije pet godina moglo se kupiti 125 kilograma svinjetine, a krajem prošle 113. U slučaju junetine, taj deficit iznosi devet kilograma, krompira 50, a u slučaju mlijeka i ulja 70 odnosno 50 litara.

    NADUVANE MARŽE

    Ekonomisti već duže upozoravaju da se cijene hrane neće vratiti na nekadašnji nivo te da će dok ima potražnje, odnosno prometa, proizvođači i trgovci i dalje povećavati cijene. Kako bi stali u kraj toj negativnoj praksi, u susjednoj Hrvatskoj pokrenuli su akciju bojkota trgovačkih lanaca, ali i benzinskih pumpi.

    Planirano je da bojkot obuhvati i ugostiteljske usluge, smještaj, prevoz i dostavu. Tokom jednodnevnog bojkota, koji je održan krajem prošle sedmice, građani su potrošili nešto više od 28,5 miliona evra, dok je sedam dana ranije prije bojkota taj broj iznosio 60,5 miliona evra.

    U međuvremenu je reagovala Vlada Hrvatske, utvrdivši novu listu od 70 proizvoda sa ograničenim cijenama. Na njoj su, između ostalog, i polubijeli pšenični hljeb, kravlji sir, šunka, maslac, svinjska mast, kafa, pojedino voće i povrće te deterdžent za veš.

    Prema podacima hrvatskih medija, trgovačke marže u ovoj zemlji kreću se od 30 do 40 odsto, u Srbiji između 20 i 44, a Crnoj Gori oko 20 odsto. Isti mediji, pozivajući se na zvanične podatke, ukazuju da su trgovačke marže od pandemije do danas gotovo uduplane, što je onda dovelo i do enormnog rasta u prihodima pojedinih trgovačkih lanaca, koji su u odnosu na 2020. povećani od 40 do 50 odsto. Podataka za BiH nema, niti ih iko zvanično objavljuje.

    Priča o bojkotu proširila se u međuvremenu i na Srbiju, Crnu Goru, ali i Sjevernu Makedoniju. Virus nezadovoljstva zbog visokih cijena zahvatio je dobrim dijelom i BiH. Društvenim mrežama se već danima šire pozivi građanima da danas bojkotuju prodavnice, benzinske pumpe, kafiće i restorane.

    Iz udruženja za zaštitu potrošača kažu da ne stoje iza ovog poziva, ali i da ga uglavnom podržavaju. Jedni smatraju da je neophodno podržati sve što bi moglo dovesti do poboljšanja, nižih i prihvatljivijih cijena, drugi da ovaj bojkot neće promijeniti ništa nabolje te da je neophodna reakcija nadležnih organa, dok treći smatraju da su trgovački lanci zanemarili kupce, doživljavajući ih kao nevažan faktor u procesu odlučivanja visine cijena.

    EKSTRA PROFITI

    Prema ocjenama ekonomista, rast cijena može da zaustavi samo smanjena potražnja. Kažu i da će sve dok kupci pristaju na sadašnje uslove koje im diktiraju trgovci – cijene i dalje rasti. Ukazuju da je najveći rast cijena zabilježen kod prehrane te da povremena akcijska sniženja od tridesetak odsto u stvari predstavljaju realne cijene nekog artikla, a uz koje bi potrošači možda mogli da prežive, a trgovci i dalje pristojno zarade.

    Navode i da potrošači možda i nisu svjesni da od njihovog (ne)odlaska u prodavnicu zavisi visina cijena pa i sudbina trgovinskih lanaca, jer “rezervni kupci” ne postoje.

    Slično mišljenje ima i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac. Kako kaže, da bi došlo do nižih cijena, mora doći do smanjenja tražnje. Mišljenja je i da bi veliki trgovački lanci trebalo da obavijeste javnost kako kreiraju marže, ali i kako objašnjavaju ekstra profite.

    U Sloveniji su ovaj problem pokušali riješiti na sasvim drugačiji način. Kako bi stali u kraj visokim cijenama i trgovačkim maržama, vlasti u ovoj zemlji su prije nekoliko godina donijele odluku da Ministarstvo poljoprivrede prati i objavljuje cijene osnovnih namirnica u velikim trgovačkim centrima te ažurira svakih 14 dana. Građani su na internetu mogli pratiti njihovo kretanje te saznati gdje je neki od proizvoda jeftiniji.

    Iz Inspektorata Republike Srpske saopštili su da će zbog velikog povećanja cijena u narednom periodu intenzivirati svoj nadzor u trgovinama, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice.

    Kako su istakli, u kontinuitetu prate stanje cijena na tržištu i vrše redovan inspekcijski nadzor, što je, kako su rekli, vidljivo i iz izvještaja o izvršenim kontrolama, preduzetim mjerama i radnjama inspektora, ali da će s obzirom na sve okolnosti, u narednom periodu pojačati kontrolu.

    Minimalac

    U BiH je, prema posljednjim zvaničnim podacima, radno angažovano oko 783.000 ljudi, od čega je više od 40 odsto na takozvanom minimalcu. Iako je od 2020. godine on imao rast od 90 odsto, ova kategorija ljudi sa svojim primanjima danas može da kupi tek trećinu potrošačke korpe.

    Gorivo i alibi

    Vrlo često se mnogobrojna poskupljenja u BiH pravdaju rastom cijena energenata, ali ako se analizira njihovo kretanje, odnosno kolika je bila cijena goriva početkom 2020. i danas, dolazi se do podatka koji ruši ovaj alibi.

    Prije pet godina cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama kretala se oko 2,26 maraka po jednom litru, a danas 2,55. Razlika je 29 feninga, što predstavlja rast od 13 odsto. U istom periodu cijene pekarskih proizvoda porasle su za 50, pa čak i 100 odsto, poput kifli i kroasana.

  • U Banjaluci mirno okupljanje za studente u Srbiji, objavljena pravila ponašanja

    U Banjaluci mirno okupljanje za studente u Srbiji, objavljena pravila ponašanja

    Mirnim okupljanjem u Kampusu studenti banjalučkog Univerziteta pružiće danas podršku svojim kolegama u Srbiji i odati počast stradalim u padu nadstrešnice u Novom Sadu. Povodom toga su objavili program i pravila ponašanja na okupljanju.

    Kako su istakli, u periodu od 11.30 do 11.52 planirano je okupljanje studenata i građana, nakon čega će uslijediti 15 minuta ćutanja. U 12.07 predviđeno je obraćanje.

    Njihova pravila prenosimo u cjelosti:

    “Ovo je miran i solidaran skup. Stranačka, NVO, ideološka i politička obilježja nisu dozvoljena na skupu.

    Solidarnost, empatiju i poštovanje su vrijednosti koje nas povezuju. Provokacijama, kao i uopšte nasilnoj komunikaciji, nema mjesta na ovom skupu.

    Ukoliko dođe do bilo kakvih provokacija, dostojanstveno ih ignorišite i snimajte situaciju.

    Dobrodošli ste da donesete svoje transparente koji su u skladu sa gore navedenim pravilima.

    Ponesite sa sobom dobro raspoloženje, hrabrost da se slobodno izrazite i kreativnost koja nas sve pokreće”.

    Naime, neformalna grupa studenata koja je i inicijator mirnog okupljanja, pozvala je ranije sve svoje kolege, profesore, radnike Univerziteta u Banjaluci, kao i sve građane da se pridruže mirnom skupu podrške studentima u Srbiji.

    “Nakon dva mjeseca održavanja komemorativnih skupova na Kampusu, u znak sjećanja na žrtve nesreće uslijed pada nadstrešnice 1. novembra 2024. u Novom Sadu, organizujemo ovaj skup s namjerom da pružimo jasnu podršku studentima u Srbiji. Pozivamo vas da nam se pridružite 31. januara u 11.30, u glavnoj aleji Kampusa, kako bismo zajedno očuvali ugled visokog obrazovanja”, napisali su oni ranije.

    I tada su dodali da se ograđuju od bilo kakvih političkih organizacija, aktivističkih grupa i nevladinih organizacija.

     

  • Počeo bojkot u BiH

    Počeo bojkot u BiH

    Bojkot trgovačkih lanaca, trgovina, benzinskih pumpi i ugostiteljskih objekata, kao reakcija na visoke cijene počeo je i u Bosni i Hercegovini.

    Protest je najavljen i širom regiona, a danas osim građana Bosne i Hercegovine bojkot prodavnica održava se i u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i kako izvještavaju mediji u još nekim zemljama Evrope.

    Bojkot je organizovan putem društvenih mreža, ali su podršku pružila i brojna udruženja koja se bave pravima potrošača.

    Cilj bojkota je da se pošalje poruka nadležnima ali i trgovcima da su osnovne životne namirnice preskupe te da je posljednjih mjeseci došlo do neopravdanih poskupljenja, a čemu se mora stati u kraj.

    Tokom prethodnih nekoliko dana, građani širom regiona pozvani su da ne troše svoj novac, a ideja o masovnom bojkotu potekla je iz Hrvatske gdje su građani prošlog petka masovno bojktovali trgovine. Tada je došlo do drastičnog pada prometa trgovinskih lanaca, ali po najavama, sa bojktom se neće stati i takve akcije kako stvari sada stoje biće organizovane i u narednom periodu.

  • Studentske igre bez granica ili Žednog preko Drine

    Studentske igre bez granica ili Žednog preko Drine

     

    U slobodnom društvu, a pogotovo u slobodnim univerzitetima, svako ima pravo da slobodno i jasno iznese svoj stav o nekoj društvenoj temi. U Srbiji se trenutno dešavaju studentski protesti. Pokrenuti su tragedijom koja se desila u Novom Sadu, pogibijom 15 ljudi, a koja je prouzrokovana padom nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu.
    Svi dobronamjerni ljudi su izrazili saučešće porodicima stradalih. Takođe, niko nije protiv tog da svi odgovorni odgovaraju za (ne) učinjeno.
    Nesporno je da su studenti najvrijedniji i najčistiji dio svakog društva.
    Jedan dio studenata, uz podršku opozicije i NVO u Srbiji, je krenuo u proteste i blokade, sa idejom da je to ispravan način. Drugi dio studenata smatra da institucije države treba da riješe sva pitanja vezana za ovu tragediju.
    Zanimljivo je da na Univerzitetu u Banjoj Luci se organizuje podrška studentima koji blokiraju Beograd i Srbiju. Mada, nismo vidjeli ni jedan drugi stav. Ni od studenata ni od rukovodstva univerziteta. Kao da Univerzitet ne želi dati podršku onim studentima koji ne žele da se miješaju u unutrašnje stvari Repubike Srbije. Studenti Univerziteta u Banjoj Luci su nacionalno osvješćeni i to su dokazali bezbroj puta. Od učestovanju u ratu, do održavanja dobrih odnosa sa studentima sa Kosova i Metohije, Beograda, Novog Sada i drugih univerziteta u Srbiji.
    Potrebno je naglasiti da su svi studenti, svi ljudi u Republici Srpskoj izrazili saučešće stradalim i žele da odgovorni za tragediju odgovaraju pred sudovima.
    Sve više je vidljivo da studenti koji blokiraju Srbiju žele promjenu vlasti na ulici, a ne demokratskim putem održavanjem izbora.
    Zbog svega navedeno je čudno ponašanje Univerziteta u Banjoj Luci. Zašto se spriječava i drugačije mišljenje?
    Istina bi, izgleda, mogla biti otrežnjujuća. Naročito poslije skupa najavljenog u petak u kampusu Univerziteta u Banjoj Luci. Sve više izgleda da taj skup prelazi iz neformalnog u formalni skup, podržan i od jednog broja nevladinih organizacija koje imaju dobro poznatu agendu i djelovanje.
    Igraju se igre bez granica i izgleda bez pravila i nacionalne odgovornosti.

     

  • Da li će poslanici iz Srpske u bojkot trgovina?

    Da li će poslanici iz Srpske u bojkot trgovina?

    Bojkot trgovina, koji je u petak realizovan u Hrvatskoj, a seli se i kod nas, podržavaju i brojni poslanici u parlamentu Republike Srpske.

    Većina narodnih tribuna, s kojima smo juče razgovarali, u izjavi za “Nezavisne novine” saglasna je u tome da su cijene u našim prodavnicama neopravdano visoke.

    Ovakvoj praksi se, poručuju neki od njih, mora stati na kraj, jer ljudi jedva preživljavaju od prvog do prvog u mjesecu.

    Podsjetimo, pod parolom “Bojkot zbog visokih cijena. Jedan dan ne kupuj ništa”, građani BiH su pozvani da u petak, 31. januara, ne idu u prodavnice, ali ni u ugostiteljske objekte, benzinske pumpe…

    U Hrvatskoj je 24. januara u trgovinama izdato gotovo dva miliona računa manje nego isti dan prethodne sedmice, a za idući petak pozivaju na još jači bojkot, s tim što se od četvrtka kreće i u izbjegavanje tri trgovačka lanca na sedam dana, kao i tri proizvoda kojima su cijene naglo skočile.

    Ujedno, ova ideja već poprima regionalne razmjere, pa će u naredni petak, osim građana BiH i Hrvatske, trgovine u širokom luku zaobilaziti i brojni potrošači u Crnoj Gori, u čemu ih je podržao i premijer Milojko Spajić.

    Nenad Stevandić (US) DA
    Apsolutno sam siguran da građanski aktivizam u tom smislu može da bude samo pozitivan i da građani na taj način upozoravaju vlast i kontrolne organe da ne smiju praviti dilove sa veletrgovcima nego voditi računa o njima. Tako da, slažem se s tom vrstom građanskog aktivizma. Podržaću ga.

    Maja Dragojević Stojić (SDS) DA
    Svakako ću da podržim bojkot s obzirom na to da je postalo nezamislivo kojom brzinom rastu cijene svih proizvoda, a posebno osnovnih životnih namirnica. Plate i penzije su nedovoljne da pokriju sve mjesečne potrebe naših građana. Ljudi jedva preživljavaju od prvog do prvog u mjesecu. Neću u kupovinu u petak.

    Srđan Mazalica (SNSD) NE
    Nisam siguran koliko će taj bojkot dati efekte, s obzirom na to da će se ljudi vjerovatno, ako taj dan ne budu ništa kupovali, obezbijediti prethodni dan i kupiti sve što im treba. Mislim da neće doći do pada potrošnje. Iskreno, ako mi nešto bude trebalo, sigurno ću otići i uzeti. Ne mislim da ta akcija može dati određene efekte, čak i kad bi svi građani BiH postupili po tome.

    Srđan Todorović (SP) DA
    Planirao sam da ne idem u kupovinu. Mislim da trgovci u ovom opštem poskupljenju, koje je dijelom opravdano, friziraju cijene i za neopravdani dio, odnosno koriste situaciju da cijene povećaju van onoga što je opravdano povećanje. Ignorisaću kupovinu u petak.

    Tanja Vukomanović (PDP) DA
    Neću u petak u kupovinu. Vidjela sam da se po društvenim mrežama počela širiti ta akcija. Ja mislim da je svaki građanski bunt, odnosno akcija dobrodošla. Smatram da su cijene nerealne. Mogu jedan dan bez kupovine i vjerujem da mogu svi.

    Nebojša Vukanović (Za pravdu i red) DA
    Dajem veliku podršku toj akciji i vrlo rado ću se priključiti. Sigurno neću kupovati i pozvaću ljude da ne kupuju. Monopolisti bliski vlastima imaju potpuni monopol i na sceni je nevjerovatna pljačka. Skuplji su proizvodi kod nas nego u Švajcarskoj i Njemačkoj.

    Spomenka Stevanović (Demos) DA
    Opravdan je bunt građana i neću definitivno ići u kupovinu, jer neke cijene zaista, bez ikakvog razloga, idu gore. Uvijek se nađu mešetari, a imali smo takvih situacija i ranije. Pratila sam i čitala ovih dana da će čaj u nekim restoranima da košta tri marke. Očigledno, značajan broj, naravno ne svi, proizvođača i trgovaca koristi ovakve krizne situacije da zarade na građanima.

    Darko Banjac (NPS) NE
    Ja ću kupovati sve namirnice koje su neophodne meni i mojoj porodici u datom trenutku, kao što će svaki građanin to uraditi. Ne vjerujem da postoji građanin koji neće kupiti mlijeko, hljeb, odnosno osnovne životne namirnice koje su im potrebne da prehrane svoju porodicu taj dan ili pet dana. Što se tiče bunta građana, slažem se s njima, jer su cijene previsoke i trgovci treba da definišu niže cijene.