VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Plate medicinskih sestara rastu, ali i dalje ispod očekivanja

    Plate medicinskih sestara rastu, ali i dalje ispod očekivanja

    Osnovna plata medicinske sestre u Republici Srpskoj iznosi 1.240 KM, dok u zavisnosti od platnog razreda može dostići 1.350 KM. Ipak, kada se od ove sume oduzmu topli obrok i regres, primanja padaju ispod zakonskog minimalca, upozorava predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Srpske Mirko Šerbedžija.

    Kako piše Srpska info, od januara će medicinske sestre dobiti dodatnih 100 KM, prema odluci Vlade. Međutim, medicinari nisu zadovoljni ovim povećanjem, jer su tražili da im se primanja uvećaju za 500 KM.

    – Najavljeno povećanje od 10 odsto koje bi trebalo stupiti na snagu od aprila mijenja situaciju. Kada se sve sabere, naše plate će biti veće za 17 do 18 odsto, odnosno za oko 240 KM – rekao je Šerbedžija.

    On podsjeća da medicinarima plate nisu povećavane skoro tri godine, te ističe da je sindikat ranije zahtijevao povećanje cijene rada sa 159,5 na 200 KM, što bi donijelo povećanje plata za 240-270 KM.

    Problem, međutim, predstavlja činjenica da pojedine zdravstvene ustanove pokušavaju da smanje koeficijente zaposlenima kako bi izbjegle trošak povećanja od 100 KM.

    – Ako se to dogodi, povećanje bi bilo simbolično, svega 4-5 KM. Nećemo dozvoliti ovakvo poniženje i borićemo se svim sredstvima – poručuje Šerbedžija.

  • Šeranić otkrio kome rastu plate u januaru, a kome u aprilu

    Šeranić otkrio kome rastu plate u januaru, a kome u aprilu

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je Srni da će medicinske sestre i tehničari od januarske plate dobiti povećanje od 100 KM, a da će od aprila svi radnici u zdravstvu dobiti povećanje plata od 10 odsto.

    Šeranić je istakao da je povećanje plate za medicinske sestre i tehničare u neto iznosu od 100 KM vrlo važna aktivnost Vlade sprovedena na inicijativu sindikata zdravstva.

    “Mi smo prihvatili u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite takvu vrstu inicijative i uz podršku Vlade, premijera i ministra finansija, pripremili izmjene zakona koje su podrazumijevale izmjenu koeficijenata kako bi svi koji su u platnoj kategoriji broj pet mogli da dobiju neto uvećanje plate za 100 KM, odnosno bruto 165 KM po osobi”, rekao je Šeranić.

    On je podsjetio da će januarska plata biti uvećana za navedeni iznos, te naveo da je podršku za takvu mjeru dobio od predsjednika aktiva direktora javnih zdravstvenih ustanova Srpske.

    “Ne smije se dovoditi uošte u pitanje umanjivanje prava radnika. Sredstva za navedenu isplatu će biti obezbijeđena, a o tome smo upoznali i direktore. Treba ići u pravcu da se povećaju koeficijenti, odnosno obračunaju novi u skladu sa cijenom rada, i da se ne diraju koeficijenti radnika. To se uopšte ne smije dovesti u pitanje”, istakao je Šeranić.

    On je naglasio da će, kako je najavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, svi radnici u zdravstvu od aprila dobiti povećanje plata za 10 odsto što je, kako je naveo, u okviru svih aktivnosti koje je Dodik vodio po pitanju povećanja plata za 10 odsto svim radnicima koji su vezani za budžet.

    “Mi u tom pravcu radimo tehničke aktivnosti, a to je da se obezbijedi zakonski preduslov da se od 1. aprila, kako je predsjednik najavio, plate kod radnika u zdravstvu, ali i drugim sektorima povećaju za 10 odsto”, rekao je Šeranić.

    On je naveo da je o tom povećanju razgovarao sa direktorima zdravstvenih ustanova Srpske i sindikatima zdravstva.

    “Oni prihvataju ovo povećanje. U narednom periodu ćemo zajednički završiti sav ovaj posao tako da će radnici i u zdravstvu imati povećanje za 10 odsto od 1. aprila”, istakao je Šeranić.

    On je dodao da je i to vrlo važna aktivnost koju Ministarstvo realizuje po pitanju unapređenja ekonomsko-socijalnog statusa zdravstvenih radnika, a sve u okviru politika Vlade zajedno sa Kabinetom predsjednika koji je inicirao te aktivnosti.

    Šeranić je dodao da će Ministarstvo uskoro potpisati i posebni kolektivni ugovor sa reprezentativnim sindikatima u zdravstvu, a koji će donijeti određene novine koje će uticati na poboljšanje ekonomsko-socijalnog statusa radnika, prenosi Srna.

  • Bijeljinska bolnica pogođena odlivom ljekara

    Bijeljinska bolnica pogođena odlivom ljekara

    Donedavni načelnik hirurgije bolnice „Sveti vračevi“ u Bijeljini, dr Milan Todorović, napustio je ovu ustanovu i prešao u „Plavu polikliniku“ u Tuzli.

    Na društvenim mrežama, uprava „Plava Medical Group“ s ponosom je predstavila novo pojačanje, naglasivši da je dr Todorović specijalista opće hirurgije sa značajnim iskustvom stečenim na edukacijama u Švicarskoj, Švedskoj, Ljubljani, Rijeci i Beogradu.

    – Dr Todorović donosi vrhunsku stručnost u oblasti opće i laparoskopske hirurgije – poručili su iz tuzlanske poliklinike, posebno ističući njegovu ekspertizu u savremenim hirurškim tehnikama.

    Podsjetimo, prije dvije sedmice portal Srpskainfo izvijestio je o sve masovnijem odlasku ljekara iz bijeljinske bolnice „Sveti vračevi“, što postaje ozbiljan problem za ovu zdravstvenu ustanovu.

    U posljednjih mjesec dana, bolnicu je napustilo nekoliko ključnih stručnjaka, uključujući dr Milana Todorovića, neuropsihijatra dr Dragana Savkovića, psihijatra dr Lukreciju Manojlović, pedijatra dr Mirjanu Pantović, bivšu načelnicu pedijatrije dr Ivku Džuveleković i radiologa dr Stanka Lazarevića. Također, šef neurologije dr Aleksandar Jovičić nalazi se u otkaznom roku.

    Odlazak dr Milana Todorovića predstavlja poseban udarac za „Svetog vračeve“, budući da je on smatran jednim od najperspektivnijih hirurga u Bosni i Hercegovini. U martu 2023. godine izveo je prvu laparoskopsku operaciju smanjenja želuca u zemlji, a bio je jedini hirurg u BiH koji je svakodnevno radio laparoskopske zahvate na debelom crijevu i kili.

    Od aprila 2024. godine bolnicu vodi Mikajlo Lazić, kojeg je imenovala Vlada Republike Srpske. Lazić je postao poznat javnosti nakon što ga je Gradski odbor SNSD-a kandidovao za gradonačelnika Bijeljine na prošlogodišnjim lokalnim izborima, gdje je izgubio od Ljubiše Petrovića.

    Dok se Lazić fokusirao na političku kampanju, prema nezvaničnim informacijama, dugovi bolnice su se znatno povećali. Navodno, obaveze prema dobavljačima dostigle su iznos od oko sedam miliona KM, što dodatno otežava situaciju u ovoj zdravstvenoj ustanovi.

  • Zadnju riječ o minimalnoj plati daje sistematizacija radnih mjesta

    Zadnju riječ o minimalnoj plati daje sistematizacija radnih mjesta

    Zadnju riječ o predloženoj minimalnoj plati za radnike u Republici Srpskoj daće sistematizacija plata u firmama koja je propisana Zakonom o radu RS.

    Barem tako djeluje iz izjava predstavnika poslodavaca i sindikata koji su prisustvovali sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, održanoj u subotu.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da svaka firma koja ima više od 15 zaposlenih mora imati sistematizaciju radnih mjesta, što je zakonska obaveza.

    “U tom pravilniku se radi i opis radnog mjesta, odnosno šta treba da se radi i na osnovu tog opisa propisuje se potrebna škola za tu stručnu spremu i to radno mjesto. Mora se dobro razlikovati stručna sprema i školska sprema. To su dvije različite stvari. Ako je sistematizacijom propisano da je za to i to radno mjesto potrebna, na primjer, trogodišnja škola, bez obzira na to što taj radnik ima fakultetsku diplomu, vi radite posao kvalifikovanog radnika i imate platu kvalifikovanog radnika i u svakoj firmi je tako. To je uređeno dosta ranije, ali se do sada nije pričalo o tome. Kada se radnik prijavljuje u Poresku upravu Republike Srpske, vi pišete šta radnik ima od diploma, ali isto tako prijavljujete koja je stručna sprema propisana za to radno mjesto. Znači, na primjer, ako je radnik visokoobrazovan, ali je za radno mjesto na kojem radi potrebna srednja stručna sprema, onda će taj radnik imati minimalnu platu od 1.000 KM, a ne 1.300 KM. Tako zakon kaže”, objašnjava Škrebić.

    Slično kaže i Željko Tepavčević, predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske, koji ističe da je firma koja ima više od 15 zaposlenih obavezna da donese pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.

    “Jedna od kategorija, pored opisa poslova na tom radnom mjestu, jeste i stepen stručne spreme. Tu kontrolu sistematizacije vrši Ministarstvo rada, a u sprovođenju pravilnika da li je neko sa VSS ili srednjom stručnom spremom kontrolu vrši Poreska uprava RS. Svi ti podaci su objedinjeni u Poreskoj upravi i na taj način se vrši kontrola da li je neki privrednik zloupotrijebio ovakvu diferenciranu najnižu platu.

    Ne možete vi neko radno mjesto gdje je VSS u pravilniku staviti da je to srednja stručna sprema. Ovo je oblast koja do sada zbog najnižih plata nije bila pominjana. Prevashodno će se raditi analiza primjene pravilnika svih poslodavaca koji imaju više od 15 zaposlenih. Dok je bila jedna jedinstvena najniža plata, nije se obraćalo puno pažnje na ovo pitanje. Ovo je možda i suštinsko pitanje, jer kako je neko mogao sa minimalcem držati nekoga sa visokom stručnom spremom”, istakao je Tepavčević i dodao da bi Vlada RS trebalo da usvoji ove prijedloge do kraja januara.

    Naime, kako piše u Zakonu o radu Republike Srpske, poslodavac koji ima u radnom odnosu više od 15 radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme dužan je da donese i na odgovarajući način objavi pravilnik kojim se bliže uređuje unutrašnja organizacija i sistematizacija poslova i radnih zadataka.

    Ovo praktično znači da će se plata isplaćivati od opisa posla zaposlenog, a ne od stručne spreme radnika.

    Prema ovom zakonu, neko ko je visokoobrazovan, ukoliko radi na, na primjer, poslu cijepanja drva u firmi, on će primati platu koja je predviđena za to radno mjesto, odnosno 900 KM.

    Podsjećamo, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, izjavio je nakon sastanka Ekonomskog-socijalnog savjeta u subotu da se mora održati socijalni dijalog i da je jedina dilema sastanka bila u diferencijaciji, odnosno šta znači srednje obrazovanje.

    “Ostao je prijedlog da Vlada Srpske usaglasi da sa tri godine obrazovanja plata iznosi 950 KM, a sa četiri da to bude 1.000 KM. To jedino nismo mogli dogovoriti, ali ostajemo pri tome da se povećava minimalac. Predstavnici sindikata su zahtijevali da to bude mnogo veće, ali su pristali na naš prijedlog. Dakle, 1.000 KM je za srednju školu, a 1.300 je za visoko obrazovanje i to je zagarantovana plata, na tu platu idu topli obrok i putni troškovi”, istakao je Dodik.

    Najnižu platu od 900 KM bi ove godine, ukoliko Vlada RS usvoji ove prijedloge, trebalo da dobijaju nekvalifikovani radnici.

  • Javni sektor pod pritiskom: Protesti, dugovi i zahtjevi za odgovornošću

    Javni sektor pod pritiskom: Protesti, dugovi i zahtjevi za odgovornošću

    Radnici Rudnika i Termoelektrane Ugljevik, zajedno sa sindikatom u okviru matičnog preduzeća “Elektroprivreda Republike Srpske”, kao i zaposleni u “Šumama Republike Srpske”, zatražili su odgovore od rukovodstava svojih firmi o tome zašto su preduzeća dovedena do ivice propasti, zašto plate kasne ili se smanjuju, te ko će preuzeti odgovornost za loše stanje koje traje godinama.

    Narodni poslanici smatraju da bi se o ovom pitanju trebalo raspravljati na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS. Kako navode, na sjednici bi trebalo otvoriti i pitanje zapošljavanja politički podobnih umjesto stručnih kadrova.

    Zaposleni u RiTE Ugljevik dva dana su protestovali zbog sve težeg stanja u preduzeću. Uputili su ultimatum upravi i Vladi RS da do 22. januara vrate koncesiju za Ugljevik-Istok 2, trenutno u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova i “Comsara”. U slučaju da zahtjev ne bude ispunjen, najavili su nove proteste i blokadu magistralnog puta Ugljevik – Tuzla uz upotrebu radnih mašina. Među ostalim zahtjevima su i obezbjeđivanje dovoljnih količina uglja do 2050. godine, revitalizacija termoelektrane, sredstva za eksproprijaciju zemljišta, nova rudarska oprema i bolje uslove rada uz povećanje plata.

    Slične probleme ima i RiTE Gacko, gdje su proizvodni zastoji, usljed lošeg kvaliteta uglja, zabilježeni više od deset puta tokom 2024. godine.

    Situaciju dodatno oslikavaju riječi Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva RS, koji je izjavio da je za normalan rad ovih termoelektrana potrebno ulaganje od 700 miliona KM. Međutim, sredstva za takve investicije trenutno nisu dostupna. Đokić je dodao da pitanje koncesije za Ugljevik-Istok 2 nije moguće riješiti u kratkom roku, što je izazvalo nezadovoljstvo radnika koji smatraju da više nema vremena za odlaganje.

    Ni situacija u matičnom preduzeću nije ništa bolja. Na kraju prošle sedmice objavljeno je da će dijelu zaposlenih u direkciji biti smanjene plate za 10 odsto. Ovaj potez izazvao je oštru reakciju sindikata, koji su najavili borbu za prava radnika.

    Još lošija slika dolazi iz “Šuma Republike Srpske”, gdje je rukovodstvo saopštilo da će gubitak preduzeća za 2024. godinu iznositi između 10 i 13 miliona KM.

    Narodni poslanici ističu da postoji više nego dovoljno razloga za održavanje tematske sjednice Narodne skupštine RS. Međutim, mišljenja su podijeljena kada je u pitanju konkretna korist od takve sjednice. Svi se, ipak, slažu da bi preduzeća trebalo da vode kompetentni, a ne politički podobni kadrovi.

    “Potrebno je napraviti realan presjek stanja i postaviti stručne ljude na ključne pozicije, bez obzira na političku pripadnost”, izjavio je Dragan Galić, član Odbora za reviziju NS RS. Dodao je da će finansijski izvještaji za javna preduzeća, koji će biti predstavljeni u februaru, potvrditi da loše stanje traje već duže vrijeme.

    “Predsjednik Republike Srpske je također naglasio da bi određeni rukovodioci trebali biti smijenjeni jer nisu opravdali povjerenje. Ipak, ovo ne bi trebalo da se odnosi na direktore koji su na tim pozicijama kraće od dvije godine, jer nisu imali dovoljno vremena da riješe probleme koje su naslijedili”, istakao je Galić.

    Predstavnici SNSD-a ne protive se tematskoj sjednici, ali smatraju da bi Vlada RS prvo trebalo da predloži konkretne mjere. “Skupština ne bi trebala raspravljati bez nekog akta ili izvještaja koji nudi rješenja, jer cilj nije samo debata, već donošenje izlaznih strategija”, rekao je Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a.

    Na pitanje o zapošljavanju podobnih kadrova, Mazalica je odgovorio: “Ne bih automatski diskvalifikovao nekog kao nestručnog samo zato što je član stranke. Ali, ako su ti ljudi imenovani, moraju biti odgovorni, kako profesionalno, tako i krivično, za sve eventualne propuste.”

    Opozicija smatra da je tematska sjednica zakasnila. “Već dugo slušamo obećanja o pomoći ‘Šumama RS’, ali nema konkretnih pomaka”, rekao je Pero Đurić, zamjenik predsjednika Odbora za privredu NS RS.

    Dodao je da bi se odgovorni za loše upravljanje morali suočiti s pravosudnim organima. “Potrebno je pohapsiti bivše direktore koji su uništili preduzeća i na njihova mjesta postaviti sposobne ljude. Ako se to uradi, ‘Šume’ bi već ove godine mogle poslovati pozitivno”, zaključio je Đurić.

  • Patrijarh Porfirije: Nasilje nikome ne donosi dobro, pozivam na mir

    Patrijarh Porfirije: Nasilje nikome ne donosi dobro, pozivam na mir

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije izjavio je da je duboko potresen jučerašnjim događajem u Beogradu, kada je automobilom udarena i teško povrijeđena studentkinja Pravnog fakulteta, i pozvao sve na mir i međusobno uvažavanje.

    Očekujem da vinovnici ovog čina odgovaraju pred zakonom. Molim se Gospodu Iscjelitelju za Sonjin brzi oporovak od povreda. Opet i opet upozoravam da agresija i nasilje nikome neće donijeti dobro, a sve pozivam na mir i međusobno uvažavanje – naveo je patrijarh, saopštila je SPC.

    Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da se M.P. (36), vozaču automobila koji je juče u Ruzveltovoj ulici udario žensku osobu, na teret stavlja krivično djelo teško ubistvo u pokušaju i njemu je određeno zadržavanje do 48 sati.

  • Nova godina, nova poskupljenja: Poskupljuju meso, brašno, kafa

    Nova godina, nova poskupljenja: Poskupljuju meso, brašno, kafa

    Već sa prvim danima nove godine došlo je do novih poskupljenja osnovnih životnih namirinica. Poskupljuju meso, brašno, kafa, čokolada, a najavljeno je i poskupljenje goriva i pekarskih proizvoda.

    Cijene osnovnih životnih namirica su sve više, a novčanici sve tanji. Određeni proizvodi i usluge su već poskupjeli, a za druge se to tek očekuje.

    Vedran Јurišić za potrebe Saveza sindikata godinama prati kretanja cijena osnovnih životnih namirnica. Rast cijena, kako kaže, samo će se nastaviti.

    – Cijena ulja u novembru 2023. godine bila je 2.96 a sada je 3.10 KM, što predstavlja poskupljenje od 15 odsto. Dječije pelene su bile 25 KM, a sada su već 27 KM što je poskupljenje od šest odsto. Toalet papir je bio 4.90, a sada je 5.80 što je više za oko 4 odsto. Teletina je bila 25, a sada je 28 KM – istakao je Јurišić.

    Tako ćemo za na primjer vreću brašna, koju smo do sada plaćali 25 maraka, sada morati da izdvojimo 28. Iz Udruženja potrošača kažu da su pojedini proizvođači već počeli loviti u mutnom i neopravdano dizati cijene određenih proizvoda na štetu potrošača.

     

    – Bili smo svjedoci početkom ove godine je da je došlo do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, tako da je ulje prije Nove godine bilo 3.05, a sada iznosi oko 3.12 KM. Imamo i poskupljenje mesa, konkretno svinjskog buta bez kosti koji je bio 9 KM, a sada iznosi 12, pa čak i do do 15 KM – naveo je Dragan Јošić iz Udruženja za zaštitu potrošača Republike Srpske.

    – Ne može sve krajnji potrošač da servisira. Smatramo da bi unutar svakog, bilo da je riječ o pekarskom proizvođaču, unutar njihove firme trebalo napraviti svoje proračune i da ne idu odmah sa poskupljenjem koje su najavili – rekao je Udruženje potrošača “Don” Prijedor Zoran Petoš.

    Prema najavama mlinara, cijene brašna mogle bi u ovoj godini rasti za čak 10 odsto. Poskupljenje pravdaju prošlogodišnjim povećanjem minimalca i skokom cijene pšenice na berzama.

    – Cijene pšenice imaju blagi trend rasta. Međutim, imamo informaciju da će sada značajna količina pšenice stići iz Rusije u Srbiju. A kako znamo, Rusija je najveći proizviđač pšenice u Evropi, tako da će to usporiti rast cijena, ali do blagog rasta ipak mora doći zbog povećanja plata i struje – istakao je Mićo Sajlović iz “Žitoposavine”.

    Sindikalna potrošačka korpa za novembar prošle godine iznosila je 2.650 maraka. Sa prosječnom platom u Srpskoj građani su uspjeli da pokriju tek 54 odsto potrošačke korpe.

  • U Srpskoj 313 zaraženih morbilama

    U Srpskoj 313 zaraženih morbilama

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske u Srpskoj je registrovano 313 slučajeva morbila.

    Najviše slučajeva morbila registrovano je u Bijeljini, odnosno 230.

    U Banjaluci su zabilježena 32 slučaja morbila, a u Istočnom Sarajevu 15.

    U Istočnoj Ilidži je zabilježeno 13 slučajeva, dok je u Palama registrovano pet zaraženih, a u Doboju i Ugljeviku po troje, podaci su Instituta za javno zdravstvo.

    Kotor Varoš, Modriča i Prnjavor prijavili su po dva slučaja morbila.

    Po jedan slučaj morbila prijavljen je u Pelagićevu, Mrkonjić Gradu, Laktašima, Zvorniku, Gradišci i Trebinju.

    Kada je riječ o uzrastu oboljelih, zaraza je registrovana kod 18 pacijenata mlađih od godinu dana, dok je u uzrastu od jedne do četiri godine zabilježeno 144 slučaja morbila.

    U uzrastu od 10 do 14 godina registrovano je 14 slučajeva, a od 15 do 19 godina njih osam.

    U uzrastu od 20 do 29 godina registrovano je 17 slučajeva, dok su u kategoriji 30 plus registrovana 32 slučaja.

  • Vipotnik: Životna sredina resurs i šansa za razvoj i unapređenje života

    Vipotnik: Životna sredina resurs i šansa za razvoj i unapređenje života

    Republika Srpska i BiH imaju relativno sačuvanu i netaknutu prirodu, što je prilika za zeleni razvoj i mogućnost otvaranja radnih mjesta u različitim sektorima privređivanja, izjavio je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Bojan Vipotnik.

    Vipotnik je pojasnio da je zaštita životne sredine privredni resurs koji stvara velike šanse za održivi razvoj, povećanje dohotka, smanjenje siromaštva i unapređenje kvaliteta života.

    – Kao ministar nadležan za zaštitu životne sredine i kontakt osoba za klimatske promjene za BiH, želim da ukažem da se zaštita životne sredine ne smije posmatrati kao namet, nego kao nasušna potreba, ali i izuzetan privredni resurs – rekao je Vipotnik.

    Ukazao je da cilj mora biti razvoj na principima cirkularne ekonomije čiji principi podrazumijevaju stvaranje ekonomskog proizvoda uz minimalne troškove i sa minimalnim uticajem na životnu sredinu.

    – Kod nas je malo poznato da cirkularna ekonomija ima veze i sa elektronskom upravom, takozvanim e-razvojem. Prije svega, treba da krenemo od informaciono-komunikacionih tehnologija koje su danas ključni razvojni resurs u savremenom svijetu i koje su bile osnova na kojoj su bazirani informaciono društvo i digitalna ekonomija – pojasnio je Vipotnik.

    On je istakao da danas savremeni svijet u informaciono-komunikacionim tehnologijama sagledava posebno njihov zeleni potencijal, mogućnost da se putem tih tehnologija štede resursi, recikliraju i maksimalno iskoriste s ciljem kreiranja novih, dodatnih vrijednosti i otvaranja radnih mjesta.

    Vipotnik je naglasio da se više mora raditi u praksi, te da svijest o važnosti ove teme treba podići u političkim strukturama koje donose strateške odluke u vezi sa prioritetnim sektorima razvoja.

    – Vlada Republike Srpske predano radi na razvoju informacionog društva i digitalizaciji – naglasio je Vipotnik.

    Resorni ministar je naglasio da zaštita životne sredine i obezbjeđivanje dovoljne količine hrane i vode za čovječanstvo predstavljaju dva velika izazova 21. vijeka.

    Ukazao je i da je svjetska populacija suočena sa problemima koji su u najvećoj mjeri posljedica čovjekovih aktivnosti i želje za profitom, višim standardom i boljim kvalitetom života.

    – Više od 50 odsto svjetske populacije živi u urbanim područjima, a procjenjuje se da će se taj postotak povećati na gotovo 70 odsto do 2050. godine, što znači dodatnih 2,5 milijardi stanovnika. To će, posljedično, ako ne budemo radili na inovativnim tehnologijama, dovesti do nesagledivih posljedica izazvanih zagađenjem – ocijenio je Vipotnik.

    Prema njegovim riječima, posljedice klimatskih promjena već sada nameću potrebu za korjenitim društveno-ekonomskim promjenama.

    – Efikasno korištenje prirodnih resursa, uz niske emisije ugljenika, socijalna uključenost, regionalna saradnja na svim nivoima – od preduzetnika, akademskih zajednica i javnog sektora, podrška inovacijama za održiv razvoj i prepoznavanje novih tržišnih prilika – uslovi su za naš opstanak na planeti – rekao je Vipotnik.

    Vipotnik je dodao da, prema izvještajima Evropske komisije, plava ekonomija bilježi stalni rast i sa 750 milijardi evra godišnjeg prihoda i više od pet miliona radnih mjesta smatra se jednim od najvećih pokretača evropskog ekonomskog rasta i, prema projekcijama, do 2030. godine trebalo bi da raste dvostruko brže od ostatka privrede.

  • Bavarac sa srpskom dušom: Andreas Lutzenberger napustio Njemačku da bi živio u Republici Srpskoj

    Bavarac sa srpskom dušom: Andreas Lutzenberger napustio Njemačku da bi živio u Republici Srpskoj

    Andreas Lutzenberger, rođeni Bavarac, odlučio je okrenuti novi list u svom životu. Ovaj samostalni poduzetnik, poznat kao humanitarac i prijatelj srpskog naroda još od burnih devedesetih godina prošlog vijeka, napustio je Njemačku, prodao svu svoju imovinu i krenuo put Republike Srpske – zemlje u kojoj, kako kaže, vidi svoju budućnost i mjesto gdje će provesti ostatak života.

    Lutzenberger nije običan doseljenik. Njegova veza sa srpskim narodom traje već više od tri decenije. Tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata aktivno je učestvovao u humanitarnim akcijama, pružajući pomoć Srbima iz Krajine i drugih ratom pogođenih područja. Uprkos otporu s kojim se suočavao u svojoj domovini, njegov rad bio je nesebičan i predan. “Još devedesetih godina učestvovao sam u mnogim humanitarnim akcijama da pomognem Srbima. Bilo je teško jer sam uvijek imao otpor u Njemačkoj, ali nisam odustajao. Taj narod sam zavolio i osjetio kao svoj,” prisjeća se Andreas.

    Njegova odluka da se trajno preseli u Republiku Srpsku nije bila ishitrena. Andreas je obišao svaki dio Srpske, upoznao njene ljude, kulturu i način života. “Prepoznao sam dobrovoljno da je moje mjesto među srpskim narodom. Želim da živim i umrem među njima,” kazao je emotivno.

    Lutzenberger je kritičan prema zvaničnoj politici Njemačke, posebno kada je riječ o njenom odnosu prema Srbima i Republici Srpskoj. Smatra da je politika Berlina jednostrana, pristrasna i često vođena na štetu srpskog naroda. “Njemačka vodi politiku koja je napadački usmjerena protiv Srba i u korist Bošnjaka u BiH. Takvu politiku ne mogu prihvatiti,” ističe. Upravo zbog ovih stavova odlučio je napustiti zemlju svog rođenja, navodeći da mu njena trenutna politika ne predstavlja ni interese Njemačke, a kamoli pravedan odnos prema Srbima.

    Posebno ga boli, kako kaže, slika o Srbima koja se stvara na Zapadu. “U Njemačkoj postoje predrasude prema Srbima koje nisu tačne. Mediji ih prikazuju kao genocidan narod, a ja tvrdim da je to laž. Srbi su gostoljubiv i prijateljski narod, ljudi sa dušom. Uvjerio sam se da tom narodu pripadam,” odlučno kaže Lutzenberger.

    Njegova povezanost sa Srbima nadilazi samo riječi. Andreas je napustio katoličanstvo i prešao na pravoslavlje, osjećajući da ga ta vjera dodatno približava narodu kojem želi da pripada. “Želim da budem posmatran ne kao stranac, već kao Srbin,” poručuje, dodajući da mu je želja da bude sahranjen u Republici Srpskoj, zemlji koju doživljava kao svoju novu domovinu.

    Narod Republike Srpske već ga je prihvatio kao svog. “Primili su me kao čovjeka i brata. Svi su me razumjeli i zavoljeli, otvorili svoja vrata i ponudili ono što su mogli. Nikada im to neću zaboraviti,” kaže Lutzenberger, vidno ganut ljubaznošću i toplinom koje je doživio.

    Andreas je uvjeren da svojim znanjem, iskustvom i radom može pomoći Republici Srpskoj. Želi da doprinese njenom razvoju, i to ne samo na ekonomskom planu, već i kroz moralnu i političku podršku. “Sve što je u mojoj mogućnosti ću podržati – moralno, ljudski i politički. Želim da budem koristan ovoj zajednici koja me je prihvatila,” ističe.

    Za njega, Republika Srpska nije samo nova adresa, već mjesto gdje je pronašao mir, razumijevanje i osjećaj pripadnosti. “Narod Republike Srpske je moj narod. Tu sam našao svoj dom i svoju budućnost,” zaključuje Andreas Lutzenberger – čovjek koji je, vođen srcem i uvjerenjem, izabrao da svoj život gradi među Srbima, ljudima koje doživljava kao porodicu.