VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

    Građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regiji

    Građani BiH godinama plaćaju najskuplje lijekove u regiji u odnosu na životni standard.

    Glavni razlozi su neuređena zakonska regulativa i jedinstvena stopa PDV od 17 odsto. Inicijative za smanjenje ili ukidanje stope PDV na lijekove, Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine još nije podržao. Promet lijekova u BiH u 2023. godini iznosio je 961 milion maraka i raste iz godinu u godinu, a tržištem dominiraju strani proizvođači.

    Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini najbolje znaju članice “Iskre”. Oboljele od karcinoma mjesečno plaćaju i do 10.000 maraka da bi preživjele.

    – Ako su u pitanju inovativni lijekovi to je i do 10.000 maraka. Pacijenti se zadužuju, dižu kredite, prodaju imovinu da bi obezbijedili sebi terapiju ko ima sta da proda. Ako nema čeka se, pacijenti umiru i ne dočekaju da dodju na listu – ističe Suzana Kekić, predsjednica Saveza žena oboljelih od raka “Iskra” za BHRT.

    U Agencija za lijekove BiH kažu da bi do smanjenja cijena lijekova došlo kada bi se smnajio PDV ili uvela diferencijalna maloprodajna marža čiju visinu utvrđuju entitetska ministarstva zdravlja. Za medicinska sredstva nema ograničenja marže i cijene se formiraju slobodno.

    – Kad se kaže da su cijene lijekova veće u odnosu na okruženje, to se uglavnom odnosi na Srbiju. Srbija ima daleko niže cijene. Mi kad izračunamo maksimalnu veleprodajnu cijenu uzimamo Hrvatsku. Većina naših lijekova je jeftinija nego u Hrvatskoj. Moramo voditi računa da se i proizvođačima isplati i da imamo lijekova na tržištu – navodi Tijana Spasojević-Došen iz Agencije za lijekove BiH.

    Farmaceuti ističu da su lijekovi skuplji u Hrvatskoj i Sloveniji i da oni imaju i veće, ali stepenaste marže. Veće marže na jeftinije lijekove, a manje na skuplje lijekove.

    Marže u BiH nisu jedinstvene, već su različite po entitetima. U Republici Srpskoj je maksimalna marža 18 odsto kada govorimo o lijekovima koji se kupuju za novac, u Federaciji BiH 25 odsto, s tim što se mora znati da je marža osnovni izvor prihoda apoteke – kaže Zahida Binkaj iz Komore magistara farmacije Federacije BiH.

    Novinar Uroš Vukić koji je istraživao tržište lijekova smatra da za izračunavanje cijene lijekova u BiH, umjesto Slovenije, Agencija za lijekove treba koristiti druge referentne zemlje sa sličnim nivom dohotka kao u BiH, kao što su Sjeverna Makedonija ili Bugarska.

    – Osnovni dokument koji definiše cijenu lijekova u BiH je Pravilnik o cijenama koji BiH jedina u Evropi nije imala do 2017.godine. To je bila posljedica isključivo lobiranja farmaceutske industrije i sada kada su ga usvojili naviše pogoduje veletrgovcima lijekova u odnosu na zemlje regiona – ističe Vukić.

    Za razliku od BiH, zemlje u okruženju imaju opštu i posebnu poresku stopu po kojoj se tretiraju lijekovi. Poreska stopa za lijekove u Bosni i Hercegovini je najveća u regionu, čak tri puta veća od Hrvatske i Sjeverne Makedonije.

  • Od sutra četiri nova skrininga u domovima zdravlja

    Od sutra četiri nova skrininga u domovima zdravlja

    Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od sutra finansira četiri nove usluge skrininga u domovima zdravlja, s ciljem jačanja prevencije i zaštite zdravlja na primarnom nivou.

    Riječ je o skrininzima za rano otkrivanje dijabetesa tipa dva, kardiovaskularnog rizika, raka debelog crijeva i depresije.

    Iz FZO navode da su nove usluge omogućene izmjenom i dopunom cjenovnika zdravstvenih usluga za 2025. godinu, koji počinje da se primjenjuje od sutra, što jasno pokazuje da je Fond prepoznao važnost institucionalne podrške i finansijskog podsticaja prevencije na primarnom nivou, jer je to ključno za održavanje zdravlja svakog pojedinaca.

    – Finansiranjem usluga kojima se akcentuje prevencija i to kada, nažalost, raste broj oboljelih od malignih bolesti, hroničnih nezaraznih oboljenja i mentalnih poremećaja, dodatno se ističe važnost ovih preventivnih mjera Fonda za očuvanje zdravlja stanovništva – navode iz FZO.

    Podrška preventivnim programima, navode iz FZO, nije samo pokazatelj institucionalne odgovornosti, već i način da se zdravstveni sistem dugoročno rastereti, jer sprečavanje razvoja bolesti znatno smanjuje troškove liječenja.

    Finansiranjem ovih usluga Fond potvrđuje svoju ulogu ključnog partnera u jačanju zdravlja na nivou primarne zdravstvene zaštite.

    – Promjene u cjenovniku jasan su dokaz da Fond aktivno prati potrebe zajednice i unapređuje svoje usluge u skladu sa savremenim zdravstvenim izazovima – navode iz FZO.

    Cjenovnik zdravstvenih usluga za 2025. godinu dopunjen je i novim uslugama koje su usmjerene na zaštitu zdravlja djece, a Fond će i dalje kontinuirano analizirati potrebe zdravstvenog sistema i u skladu sa mogućnostima uvoditi novine koje imaju za cilj sveobuhvatniji pristup u očuvanju zdravlja stanovništva.

  • Poslodavci u FBiH najavljuju masovne otkaze

    Poslodavci u FBiH najavljuju masovne otkaze

    Odluka Vlade Federacije BiH (FBiH) o minimalnoj plati, kao i uvođenje novih opterećenja nisu rezultat dijaloga niti su donesene na transparentan način, istakli su iz Udruženja poslodavaca FBiH.

    “Pozivamo Vladu da preispita svoju odluku i da je što prije ukine radi očuvanja stabilnosti privrede i radnih mjesta”, navodi se u saopštenju.

    Ova odluka, kako se dodaje, umjesto podsticanja rasta i razvoja privrede može da izazove kontraproduktivne efekte, uključujući masovne otkaze, smanjenje broja novih radnih mjesta, konkurentnosti domaće privrede, kao i dodatne pritiske na poslovnu zajednicu.

    Iz Udruženja navode da ova odluka nije bila na dnevnom redu Ekonomsko-socijalnog savjeta FBiH, već je iznenada stavljena pod tačkom razno na sjednicu Vlade, bez pismenog prijedloga i analize.

    Ukazuju da je Vlada FBiH usvojila ovu odluku bez konsultacija sa socijalnim partnerima, što izaziva zabrinutost za socijalni dijalog i formalnu zakonitost odluke.

    U saopštenju se podsjeća da je Udruženje predložilo da minimalna plata iznosi 1.000 KM, od čega bi oporezivo bilo 650 KM, ali da to nije prihvaćeno, što ukazuje da nije postojala volja za konstruktivnim dijalogom niti za pronalaženjem održivog rješenja.

    Iz Udruženja poslodavaca ističu da nastavljaju da se bore za stabilnost privrede svim legalnim i pravnim sredstvima kako bi ova mjera bila ukinuta.

    Vlada FBiH donijela je odluku da minimalna plata ove godine iznosi 1.000 KM, što je povećanje za 381 KM.

  • Gradovi Srpske kroz prizmu statistike

    Gradovi Srpske kroz prizmu statistike

    U Srpskoj, procjenjuje se, živi tek nešto više od 1,1 milion ljudi. Znate li u kojima gradovima u Sprskoj je najveća gustina naseljenosti, gdje ima više penzionera, a u kojem gradu je najveća plata?

    Statistika donosi interesante podatke. Naime, u Banjaluci, Bijeljni i Prijedoru živi trećina stanovnika Srpske, odnosno 32,7%. Najviše u Banjaluci, a najmanje u Derventi.

    Podaci govore i da najveću gustinu naseljenosti imaju Banjaluka i Bijeljina, a najmanju Trebinje i Istočno Sarajevo.

    Znate li i da je najveća prosječna starost stanovništva u Prijedoru, a u Banjaluci namjanja? Inače, 43,9 godina je prosječna starost stanovništva Srpske.

    -Najviša isplaćena prosječna plata je u Banjaluci, a najmanja u Laktašima. U poređenju sa 2019. godinom, plate su najviše porasle u Banjaluci, a najmanje u Trebinju – podaci su Republičkog zavoda za statistiku za 2023. godinu.

    Osim toga, najveći broj korisnika prava na penziju je u Banjaluci, a najmanji u Derventi. Najviše penzionera u odnosu na broj zaposlenih ima Prijedor (98%), a najmanje imaju Laktaši (46%).

  • Ekonomska neizvjesnost u 2025: Građani plaćaju najveću cijenu

    Ekonomska neizvjesnost u 2025: Građani plaćaju najveću cijenu

    Mnogi građani Republike Srpske praznike su dočekali s brigom, umjesto s radošću, jer ih nova godina suočava s nizom najavljenih poskupljenja koja dodatno otežavaju svakodnevni život.

    Cijena električne energije za domaćinstva već je povećana, a rast troškova za privredu, kako upozoravaju ekonomisti, neminovno će se odraziti na cijene roba i usluga. Privredni subjekti koji koriste struju u procesu proizvodnje biće primorani da podignu cijene svojih proizvoda, što će, na kraju, najviše pogoditi potrošače.

    Osim toga, dodatni pritisak na cijene izazvaće i povećanje minimalne plate, kao i nedostatak radne snage u Srpskoj. Poslodavci moraju izdvojiti više novca za plate, što će pokušati nadoknaditi povećanjem cijena svojih proizvoda i usluga.

    Kako navode mlinari, već početkom 2025. možemo očekivati rast cijene brašna. Predviđa se da će vreća brašna, koja je sada 25 KM, uskoro koštati i do 28 KM. Sličan trend pratiće i ostale prehrambene namirnice, dok zanatlije također najavljuju povećanje cijena svojih usluga.

    Ekonomista Zoran Pavlović objašnjava da je povećanje cijene struje za privredu glavni uzrok ovog vala poskupljenja.
    – Skuplja struja povećava troškove proizvodnje, naročito prehrambenih proizvoda, što direktno pogađa građane. Trgovci će, takođe, prilagoditi svoje marže novim cijenama – kazao je Pavlović za Srpskainfo.

    Dodatno, kako navodi, smanjenje narudžbi iz evropskih zemalja stvara dodatni pritisak na domaće proizvođače, što će se takođe odraziti na povećanje cijena.

    S obzirom na već postojeće ekonomske poteškoće, građani se suočavaju s gotovo nepodnošljivim životnim troškovima. Prema podacima, prosječna penzija u Srpskoj iznosi 595 KM, dok je minimalna plata 900 KM. Iako prosječna plata doseže 1.420 KM, čak 70 odsto zaposlenih zarađuje manje od tog iznosa. U međuvremenu, mjesečni troškovi prehrane za četvoročlanu porodicu već su dostigli 1.200 KM.

    – Pola budžeta građana odlazi na hranu, a druga polovina na režijske troškove. Uz poskupljenja struje, očekuje se rast cijena svih ostalih usluga, od grijanja do komunalija – upozorava Pavlović.

    Takođe, Pavlović podsjeća da je prijedlog za smanjenje stope PDV-a na osnovne životne namirnice na 5 odsto, dok bi za luksuzne proizvode bila povećana na 22 odsto, usvojen prije skoro dvije godine u Domu naroda. Međutim, ta mjera još uvijek nije primijenjena.
    – To je najmanje što se moglo učiniti kako bi se građanima olakšao život, ali ni to nije urađeno – ističe Pavlović.

    Direktor Zanatsko-preduzetničke komore Srpske Jovica Bratić napominje da su rast minimalne plate i povećanje cijene struje dodatno opteretili zanatlije.
    – Troškovi poslovanja rastu, a uz to nas pritišću i brojni nameti. Ova godina biće jedna od najtežih za privredu – rekao je Bratić za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, već sada su cijene zanatskih usluga znatno porasle. Frizeri su podigli cijene, građevinari naplaćuju po kvadratu, dok keramičari rade za najmanje 25 KM po kvadratu.

    Građani su ogorčeni ovim najavama.
    – Svaki dan čujemo o nekom novom poskupljenju. Struja je već poskupjela, a sada strahujemo zbog hrane i osnovnih usluga. Kako da preživi neko ko mjesečno zarađuje 1.200 KM? Ovo su za nas najgore vijesti za početak godine – kaže Miroslava K, trgovac iz Banjaluke.

  • “Privreda nema razloga za optimizam ni u 2025. godini”

    “Privreda nema razloga za optimizam ni u 2025. godini”

    Poslovni rezultati domaće privrede u 2024. pokazuju da je godina bila teža i izazovnija nego lani, a sudeći prema prognozama iduća bi mogla biti daleko neizvjesnija, jer sve upućuje da kriza kod ino-kupaca ne posustaje, što za nas znači dodatni pad proizvodnje, ali i zaposlenosti.

    Predsjednik Privrede komore Republike Srpske Pero Ćorić kaže za “Glas” da pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene u 2024. godini najbolje odslikavaju stvarno stanje u privrednim pogonima Srpske.

    – Iza nas je definitivno lošija godina nego što je bila 2023. koju je obilježila visoka inflacija. Deficit bilansa spoljnotrgovinske razmjene na kraju ove godine premašio je dvije milijarde KM, pri čemu je izvoz u padu, a uvoz u porastu. Pokrivenost izvoza uvozom je već nekoliko mjeseci 70 odsto. To su izrazito visoki brojevi čiji je produkt nedostatak posla u domaćim izvozno orijentisanim firmama koje proizvode komponente za gotove proizvode koji nastaju u pogonima kompanija u EU i zemljama regiona – navodi Ćorić i podsjeća da najlošije rezultate ima prerađivačka industrija, odnosno sektor proizvodnje namještaja, zatim obućarska i tekstilna industriji te pojedini dijelovi metalskog sektora.

    Probleme je, priča Ćorić, dodatno usložio rast troškova za plate koje su kako navodi kontinuirano rasle tokom cijele 2024. godine.

    – Nije porasla samo minimalna plata za 30 odsto, primanja svih radnika su linijski rasla. Tržište je proradilo i to je bila neminovnost u svim firmama koje su željele da zadrže radnike. Prosječna plata u oktobru je iznosila 1.420 maraka, a kada posmatramo rast uvoza, povećana primanja su potrošena za robu široke potrošnje što nije pozitivno – kazuje Ćorić.

    On se plaši da domaći privrednici u nimalo boljim uslovima neće poslovati ni u 2025. godini, da nema razloga za optimizam ni u novoj godini.

    – Prognoze su prije nekoliko mjeseci bile znatno povoljnije nego u ovom trenutku. Najavljivalo se da evropsku privredu polovinom 2025. godine očekuje stabilizacija, međutim sada se oporavak prolongira tek za kraj iduće godine, što za naše kompanije znači produbljenje krize. Razvoj situacije svakako u mnogo čemu zavisi i od politike, ratnih sukoba, što privredu ne zanima, ali je indirektno pogađa u velikoj mjeri – dodaje Ćorić.

    Borba za kvalitetne radnike po svemu sudeći biće nastavljena.

    – Sigurno da će radnika nedostajati, ali onih kvalitetnih. Trenutno u Srpskoj bilježimo paradoks. U prvih 11 mjeseci u prerađivačkoj industriji je pad broja zaposlenih između 4.000 i 5.000 radnika, a sa druge strane imamo ukupan pad nezaposlenih u zemlji. Ne znam gdje su ti ljudi, da li su otišli u javni sektor ili van Republike.

    Nažalost, uvijek odlaze i otišli su oni najbolji. Tako da, danas-sutra kada se poslovni rezultati poprave i dođe do oporavka proizvodnje nedostajaće nam kadra i kvantitativno i kvalitativno – zaključio je Ćorić.
    Neozbiljnost

    Pero Ćorić kaže da neizvjesnost dodatno produbljuje činjenica da privrednici u finalnoj završnici jedne poslovne godine ne znaju koliki će biti troškovi na ime minimalne plate u idućoj.

    – Sve analize, makroekonomski pokazatelji i stanje na tržištu pokazuju da bi najniža plata u RS trebalo da se zadržati na ovogodišnjih 900 KM, ali dogovora o tome i dalje nema. To pokazuje veliku neozbiljnost svih onih koji su u procesu određivanja. Privredni subjekti su dovedeni pred svršen čin, plus što kada ugovaramo poslove sa stranim partnerima ispadamo neozbiljni, jer ne znamo koliku cijenu rada da ugradimo u finalni proizvod – dodao je Ćorić.

     

  • Politička kontrola guši objektivnu analizu u Republici Srpskoj

    Politička kontrola guši objektivnu analizu u Republici Srpskoj

    U Republici Srpskoj nedostatak političke analitike dodatno osnažuje moć političkih elita, dok društvene institucije ostaju pod njihovim uticajem. Analiza društvenih i političkih problema često izostaje jer bi zaključci takvih istraživanja mogli ukazati na odgovornost vlasti, što nije poželjno u trenutnom političkom okruženju.

    Velizar Antić, politički analitičar, ukazuje da ključne institucije, poput univerziteta i istraživačkih centara, ne ispunjavaju svoju funkciju.

    „Ljudi koji rade u tim institucijama često su postavljeni zahvaljujući političkim partijama, što ih čini zavisnima od tih istih partija. Očekivati od njih kritiku bilo bi nerealno“, rekao je Antić.

    Prema njegovim riječima, strah od gubitka posla i političke odmazde utiče na spremnost stručnjaka da otvoreno govore o problemima. „Vlast ima moć da oteža život svakome ko se usudi iznijeti kritičko mišljenje, zbog čega mnogi radije biraju šutnju“, dodao je Antić.

    Kontrola resursa i medija
    Politikolog Stefan Ličina smatra da je problem dublji od pojedinačnih institucija. Prema njegovim riječima, ključni resursi potrebni za objektivna istraživanja, poput finansiranja, uglavnom su pod kontrolom države ili političkih elita.

    „Autonomija istraživanja je ključna za ozbiljne analize, ali ona izostaje jer su mediji i univerziteti pod kontrolom političkih partija“, navodi Ličina.

    Osim toga, dnevna politika dodatno sužava prostor za dublje analize. „Kratkoročne i senzacionalističke teme dominiraju javnim prostorom, skrećući pažnju sa ozbiljnih društvenih problema“, dodaje on.

    Ličina zaključuje da je društvena polarizacija dodatno produbila ovaj problem. „Objektivna istraživanja sve češće se doživljavaju kao politički motivisana, čime se diskredituje njihov sadržaj“, zaključio je.

  • Evropsko pravilo donosi probleme u svaku kuću u BiH

    Evropsko pravilo donosi probleme u svaku kuću u BiH

    Pravilo prema kojem vozači kamiona iz BiH mogu provesti samo 90 u 180 dana u EU izaziva sve veći revolt u ovoj branši, a upućeni kažu da će se ono negativno reflektovati na sva bh. domaćinstva, u vidu viših cijena robe koju kupujemo.

    To pravilo je, inače, na snazi još od 15. decembra 2010. godine, ali transportne firme ovih sedmica i mjeseci, više nego ikad, zbog hroničnog nedostatka radne snage, traže od organa EU da vozači budu izuzeti, s tim što nema naznaka da će se to dogoditi.

    Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport i komunikacije Spoljnotrgovinske komore BiH, ističe da je ovo za njih jedno od ključnih pitanja, pored onog koje se odnosi na zadržavanje na graničnim prelazima.

    “To je pitanje prvoklasnog prioriteta za Vanjskotrgovinsku komoru, koja je pokušavala još od 2018. aktivirati ovaj problem, pa kasnije 2022. godine”, rekao je Sinanović za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, transportni sistem biće u ogromnim problemima, a neminovno će doći do povećanja troškova prevoza, koji učestvuje sa minimalno 30 odsto u cijeni svakog proizvoda.

    “To će na kraju osjetiti i uvoznici i izvoznici, a onda će se prenijeti na svakog građanina, na mene, na vas, kad uđemo u bilo koju trgovinu. A refleksiju će ovo događanje imati i na proizvodnju, odnosno snabdijevanje repromaterijalima, što znači da će i naša proizvodnja trpjeti posljedice”, pojasnio je Sinanović.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ističe da vozači već imaju probleme i bilo je i slučajeva da su bili zadržavani.

    “Činjenica je da mi ionako imamo mali broj vozača, da prevoznici tereta uglavnom kubure sa njima i vrlo ih teško obezbjeđuju. Kada se uzme u obzir to da će oni određeni period moći voziti, a drugi neće, to će dodatno opteretiti naša preduzeća i oni će dio tereta morati prepustiti stranim prevoznicima”, naglasio je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Prevoznik će, dodaje, morati da ima druge vozače i to u vremenu kada ih je teško obezbijediti.

    “To će biti vrlo teško obezbijediti, a transporti drugih prevozničkih kuća su sigurno skuplji. Pored toga, gubiće se vrijeme, a naši prevoznici će jedno vrijeme svoje kamione, uslovno rečeno, morati i parkirati”, kaže Ćorić.

    Podsjećanja radi, prevoznici iz BiH i regiona najavili su moguću blokadu lanaca snabdijevanja sa EU. Naime, kivni su jer profesionalnim vozačima iz država regiona, gdje spadaju Srbija, Sjeverna Makedonija, BiH, Crna Gora, Albanija, Moldavija i Turska, nije omogućeno izuzeće o boravku više od 90 dana u 180 dana u EU.

    Prevoznici poručuju da vozač nije turista, nego je profesionalac transportne kompanije, odnosno aktivni učesnik lanca snabdijevanja, kako u uzvodnoj tako i nizvodnoj komponenti lanca vrijednosti, bilo da je riječ o uvozu robe iz EU, izvozu iz država regiona ili pružanju usluga prevoza za treće zemlje.

    Lideri vodećih transportnih asocijacija sastali su se nedavno u Beogradu i usvojili niz zaključaka, iza kojeg stoje Poslovno udruženje prevoznika robe u međunarodnom drumskom saobraćaju “Međunarodni transport” Srbija, Udruženje poslodavaca transportnih preduzeća “Makam-trans” Sjeverna Makedonija, Konzorcijum “Logistika BiH”, uz podršku asocijacija prevoznika Turske, Moldavije te Crne Gore.

    “Upozoravamo, ukoliko se od strane predstavnika EU i država regiona ne postigne prihvatljivo rješenje u toku prvog kvartala 2025. godine, o izuzeću profesionalnih vozača motornih vozila iz pravila 90/180 dana pod istim uslovima kao i ostalo kabinsko osoblje drugih vidova transporta definisanim Sporazumom sa EU, prevoznici će u pravo vrijeme, na pravom i optimalnom mjestu, koordinisanom akcijom sa više od 470.000 drumskih transportnih jedinica regiona, u istom danu i istoj satnici i jedinstvenim nastupom biti primorani da blokiraju lance snabdijevanja u uzvodnom i nizvodnom toku ka i iz EU. Blokada će dovesti do poremećaja svih lanaca snabdijevanja u EU”, naveli su u zaključcima.

  • Moguć prekid nastave u Srpskoj

    Moguć prekid nastave u Srpskoj

    Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske zatražilo je informacije od osnovnih i srednjih škola u Srpskoj da li je otežano odvijanje nastave zbog snijega od jutros pada i koji je prouzrokovao brojne probleme, saznaju “Nezavisne novine”.

    U skladu sa onim što Ministarstvo dobije kao povratnu informaciju, kako “Nezavisne novine” saznaju, u toku dan donijeće odluku o eventulanom prekidu nastave.

    Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije, kazao je da u dvije osnovne škole na području Doboja i pet na području Teslića obustaviće nastavu u drugoj smjeni zbog nemogućnosti grijanja objekata usljed nestanka struje izazvanih snježnim padavinama

    Blagojević kaže da je riječ o seoskim školama, i to sa područja Doboja “Petar Petrović Njegoš” iz Boljanića i “Petar Kočić” iz Sjenine Rijeke, a sa područja Teslića “Dositej Obradović” iz Blatnice, “Prota Stevan Dušanić” iz Pribinića, “Vuk Karadžić” iz Vitkovaca, “Jevrem Stanković” iz Čečave i “Ivo Andrić” iz Đulića.

    Blagojević je naveo da su navedene škole registrovale i kašnjenje sa početkom nastave zbog snježnog pokrivača na putnim pravcima.

    On je rekao da su ga direktori ovih škola obavijestili da će djeca koja su došla u prvu smjenu imati nastavu po skraćenim časovima.

  • Manje opštine “posuđuju” ljekare, za ozbiljnije preglede pacijenti moraju da putuju

    Manje opštine “posuđuju” ljekare, za ozbiljnije preglede pacijenti moraju da putuju

    Nedostatak zdravstvenih radnika gorući je problem u Republici Srpskoj već godinama, a muku ne muče samo veliki centri i velike zdravstvene ustanove, već i one manje lokalne zajednice koje ni nemaju domove zdravlja, pa su primorane “posuđivati” ljekare iz susjednih mjesta.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srpske, prošle godine u šest lokalnih zajednica nije bilo zdravstvenih radnika sa visokom stručnom spremom. Kako ističu u svom biltenu, bez ljekara su bili Vukosavlje, Donji Žabar, Istočni Mostar, Kupres (RS), Osmaci i Pelagićevo.

    Da bismo provjerili kakvo je stanje sada i da li mještani ovih opština u svojim mjestima imaju doktore, pozvali smo čelne ljudi nekih od pomenutih lokalnih zajednica.

    Mještani Istočnog Mostara, kada im zatreba ljekar, idu u najbliži Dom zdravlja u Nevesinju koji je udaljen oko 25 kilometara, jer u ovoj opštini, kako kaže za “Nezavisne novine” načelnik Istočnog Mostara Božo Sjeran, nemaju ni ambulantu.

    “Nemamo mi ni ambulantu. Imali smo prije ambulantu, pa doktor dođe povremeno, međutim to je ambulantno liječenje bez vađenja nalaza pa se nije nešto pokazalo. Tako da uglavnom ljudi idu u Dom zdravlja u Nevesinju”, kaže on i dodaje da nekada kao lokalna zajednica finansiraju i prevoz ljudima do bolnice.

    Za razliku od Istočnog Mostara, malo bolja situacija je u opštini Osmaci. Radan Sarić, načelnik ove lokalne zajednice, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da u ovom mjestu postoje dvije ambulante, ali da imaju samo jednog ljekara.

    “Svaki dan je ljekar prisutan, ali radi u dvije ambulante i to je problem s kojim se susreću pacijenti”, kaže Sarić.

    Ljekar porodične medicine u Osmake dolazi iz Doma zdravlja Zvornik, dok za sve druge potrebe mještani ove opštine moraju ići u Zvornik, koji je udaljen nekoliko kilometara.

    “Odskora smo uspjeli da obezbijedimo i stomatološku stolicu i dva-tri dana sedmično imamo i stomatologa”, navodi on za “Nezavisne novine”.

    Slična situacija je i u Pelagićevu, čije stanovništvo pokriva Dom zdravlja Bijeljina. Slavko Tešić, načelnik Pelagićeva, ističe za “Nezavisne novine” da samo nekoliko dana u toku godine nije bilo ljekara, ali da imaju i rješenje za takve situacije.

    “U tom slučaju pacijente iz Pelagićeva pokriva ambulanta iz susjedne opštine Donji Žabar. Stanovnici su već navikli da, ukoliko ne radi doktor u Pelagićevu, idu u Donji Žabar, ili obrnuto”, kaže on i dodaje da trenutno doktorica iz bijeljinskog Doma zdravlja dolazi svaki dan iz Bijeljine na posao u Pelagićevo.

    S druge strane, za sve ostale stvari mještani idu u Bijeljinu.

    “To je problem koji se dešava u opštini Pelagićevo, jer smo jednostavno udaljeni 60 kilometara od centralnog Doma zdravlja”, navodi Tešić za “Nezavisne novine”.

    Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS, ranije je za “Nezavisne novine” kazao da je veliki problem manjak ljekara, ne samo u Srpskoj, već i u regionu, jer, kako kaže, isti problem imaju Hrvatska i Slovenija, koje su u EU.

    “Udruženje je kroz analizu ukazalo nosiocima zdravstvene politike da treba ozbiljnije sagledavati i planirati ljudske resurse. Tu vidimo slabost menadžera i lokalnih politika. Domovi zdravlja su odgovornost skupština, načelnika i gradonačelnika, a u planiranju ljudskih resursa domovi zdravlja i rukovodstvo moraju bliže sarađivati, s obzirom na to da je nedostatak ljekara, ali i laboranata, radioloških tehničara i sl. Moraće se promijeniti stav u smislu da, ako neke lokalne zajednice žele da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, potrebno je više ulagati, prije svega u studentsku populaciju. Jedan od naših prijedloga je bio da se studenti medicine, pete i šeste godine, kroz ugovorni odnos obavežu na stipendiranje te se vrate u domove zdravlja, upoznaju sistem i rade dvije godine, pa, ako žele, karijeru nastave u bolničkom sektoru”, istakao je Kuprešak.