VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Tajna zlatiborskog kajmaka – Od mirisa trave sa zelenih pašnjaka do vrhunske delicije

    Tajna zlatiborskog kajmaka – Od mirisa trave sa zelenih pašnjaka do vrhunske delicije

    Tamo gdje je vazduh čist, a livade mirišu na planinsko bilje, nastaju priče koje se pamte – sjećanja koja ukusom vode do jednog od najpoznatijih simbola Zlatibora – čuvenog zlatiborskog kajmaka.

    Mještani koji se bave njegovom proizvodnjom kažu da ovaj mliječni proizvod predstavlja dio tradicije, porodičnih receptura i načina života koji se generacijama prenosi.

    Na bogatoj zlatiborskoj pijaci ekipa portala VrbasMedia razgovarala je s brojnim prodavcima, ali većina njih vješto je čuvala tajne proizvodnje, ne želeći da otkrije male tajne velikih majstora.

    Taman kada smo pomislili da ćemo ostati bez konkretnih odgovora o zlatiborskom kajmaku, saznali smo nešto više od Kose Zorić iz Šljivovice, na čijem je štandu sve mirisalo na kvalitet, tradiciju i prepoznatljivu deliciju.

    „Treba vam velika količina mlijeka. To mlijeko se skuha, potom ohladi i stavi u frižider. Ujutru se skida kajmak, soli i slaže, a od kuvanog mlijeka pravi se i obrani sir. Na Zlatiboru su i sir i kajmak najkvalitetniji“, rekla nam je Kosa Zorić.

    Zorićeva je dodala da je upravo zbog specifične klime kakva vlada na Zlatiboru ovaj kajmak nadaleko poznat.
    „Ja sam svaki dan ovdje. Ljudi su zainteresovani za kajmak, kupuju ga. Nije kao nekada, ali zadovoljna sam“, dodala je Kosa Zorić.

    Jedan od prodavaca rekao nam je da se zlatiborski kajmak pravi od svježeg punomasnog kravljeg mlijeka koje se lagano kuva, nakon čega se hladi do stvaranja kore. Ta kora se potom skida i slaže u drvene ili emajlirane posude. Svaki sloj se soli i slaže danima.

    Posebnost ovog proizvoda, kako ističu proizvođači, leži u trudu, posvećenosti i ljubavi s kojom se ono što je vrijedno predstavlja na najbolji način. Potvrdili su nam to i kupci s kojima smo razgovarali na zlatiborskoj pijaci.

    „Ja sam iz Makedonije i često dolazim na Zlatibor, gdje, pored ostalog, volim obići pijacu upravo zbog kajmaka kakav ne možete pronaći u trgovini.“

    „Sa Zlatibora sam, ali nemam svoje proizvode, pa rado dolazim na pijacu gdje poznajem dosta prodavaca i kod kojih znam da kupujem kvalitetno i ukusno.“

    „Mi smo prvi put na Zlatiboru i došli smo iz Crne Gore. Kada smo se raspitivali šta je najbolje posjetiti, rekli su nam da obavezno moramo probati domaće proizvode na pijaci, među kojima je i čuveni kajmak. Oduševljeni smo i sigurno ćemo kupiti nešto da ponesemo, jer vjerujem da će biti odličan uz uštipke.“

    Jasno je da je za prave gurmane zlatiborski kajmak nezaobilazan dio svake posjete ovoj planini. Pogotovo u hladnim danima, kada, uz svježe pečeni domaći hljeb bogato premazan kajmakom i miris planinskog vazduha, svaki zalogaj postaje pravi gastronomski užitak.

  • Više od trećine poslodavaca u Republici Srpskoj bez potrebne radne snage

    Više od trećine poslodavaca u Republici Srpskoj bez potrebne radne snage

    Više od trećine poslodavaca u Republici Srpskoj i dalje imaju problem sa obezbjeđivanjem potrebne radne snage, navodi se u istraživanju tržišta rada za 2025/2026. godinu koju je uradio Zavod za zapošljavanje Republike Srpske.

    “Rezultati pokazuju da uprkos blagom smanjenju poteškoća pri zapošljavanju u odnosu na 2024. godinu više od trećine poslodavaca i dalje ima problem sa obezbjeđivanjem potrebne radne snage”, navode iz Zavoda i dodaju:

    “Kao glavne razloge navode nedostatak radnika sa traženim zanimanjima i vještinama, nezainteresovanost kandidata za pojedina radna mjesta i nedostatak radnog iskustva”.

    Regionalne razlike i deficit radne snage

    Posebno su, navodi se u istarživanju, izražene regionalne razlike, gdje Istočno Sarajevo i Bijeljina prednjače po poteškoćama pri zapošljavanju, dok Banjaluka, u apsolutnom iznosu, ima najveći broj preduzeća sa deficitom radne snage.

    Istraživanje pokazuje da poslodavci sve manje insistiraju na formalnom zvanju, a sve više na praktičnim znanjima i vještinama, što ukazuje na strukturni nesklad između obrazovnog sistema i potreba privrede.

    “Kvalitativni odgovori ukazuju i na uticaj sive ekonomije, sezonskih poslova, slabih radnih navika i orijentacije nezaposlenih ka javnom sektoru”, navode se u istraživanju Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

    Inače, istraživanje je obuhvatilo anketiranje 944 poslodavca sa područja Republike Srpske.

    Planovi zapošljavanja i rast optimizma u 2026. godini

    Kada je riječ o planovima za 2026. godinu, primjetan je rast optimizma među poslodavcima.

    “Polovina anketiranih planira zapošljavanje, a 472 poslodavca iskazala su potrebu za 1.920 novih radnika. Najveća potražnja bilježi se u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu, dok se čak 80% potreba odnosi na zanimanja sa srednjim stepenom stručne spreme, odnosno na zanatske i uslužne profile”, ističe se u istraživanju.

    Da se odnos snaga na tržištu rada mijenja u korist radnika, pokazuje i podatak da više od 72 odsto poslodavaca planira povećanje plata u 2026. godini, iako će kod većine to povećanje biti do 10 odsto i usmjereno prvenstveno na zadržavanje postojeće radne snage.

    Spremnost na zapošljavanje ranjivih kategorija i izazovi tržišta rada

    Istraživanje pokazuje i visok stepen spremnosti poslodavaca da zapošljavaju ranjive kategorije, prije svega mlade bez radnog iskustva, žene iz ruralnih područja i lica starija od 50 godina, što otvara prostor za ciljane aktivne mjere zapošljavanja.

    “Kada je riječ o načinima traženja radnika, i dalje dominiraju neformalni kanali, dok je korišćenje institucionalnih mehanizama ograničeno. Iako poslodavci prepoznaju nedostatak vještina, većina ne planira sistemske obuke, već se osposobljavanje svodi na učenje na radnom mjestu”, naglašava se u istraživanju i zaključuje:

    “Ključna poruka istraživanja je da glavni izazov tržišta rada više nije broj radnih mjesta, već nedostatak radnika sa praktičnim znanjima, vještinama i radnim navikama, što zahtijeva snažnije povezivanje obrazovanja i privrede i jačanje aktivnih mjera zapošljavanja”.

  • Oglasili se iz Saveza sindikata RS, evo kakve kazne predlažu za poslodavce

    Oglasili se iz Saveza sindikata RS, evo kakve kazne predlažu za poslodavce

    Koliko radnika treba da pogine da bi se nešto promijenilo?

    Juče je u Banjaluci na gradilištu poginuo radnik. Radnik koji je otišao na posao da zaradi platu i prehrani svoju porodicu i sa tog posla se nije vratio svojoj kući.

    Ovo je prvi smrtni slučaj na radu u ovoj godini, ali, nažalost, sigurno neće biti ni posljednji, ukoliko se nešto suštinski i drastično ne promijeni, upozoravaju iz Saveza sindikata Srpske.

    – Svake godine ponavlja se isti scenario: tragedija, kratka vijest u medijima, poneka izjava sažaljenja i nakon toga tišina. Već nakon nekoliko dana sve se zaboravlja. Bez sistemskih promjena, bez jasno utvrđene odgovornosti, bez snažne i vidljive reakcije institucija, sve se svede na statistiku – naglašavaju u ovom savezu i postavljaju otvorena pitanja:

    – Da li će se i ovog puta tražiti krivica u samom radniku?

    – Da li će se slučaj završiti bez odgovora?

    – Da li će  neko konačno krivično odgovarati kada radnik smrtno strada na radnom mjestu?

    – Savez sindikata Republike Srpske ne može prihvatiti da se ovakve tragedije tretiraju kao statistika. Radnik nije samo broj – ističu iz Saveza, zahtijevajući hitne i konkretne mjere, a to su:

    – da zaštita na radu i zdravlje radnika bude prioritet;

    – donošenje Centralnog registra povreda na radu;– Zaštita na radu i zdravlje radnika nisu trošak, to je zakonska i moralna obaveza. Tražimo od Vlade Republike Srpske, Ministarstva rada i boračko – invalidske zaštite, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i Inspektorata Republike Srpske hitnu reakciju i u što kraćem roku realizaciju naših, već ranije iznijetih zahtjeva, s ciljem da sačuvamo živote i zdravlje radnika – poručuju iz Saveza sindikata Srpske.

    – donošenje Strategije zaštite na radu u Republici Srpskoj sa jasnim i preciznim akcionim planom;

    – hitno unapređenje zakonskih i podzakonskih propisa iz oblasti zaštite na radu;

    – pojačan inspekcijski nadzor, posebno u rizičnim djelatnostima;

    – povećanje broja inspektora rada i zaštite na radu;

    – drastične, a ne stimulativne kazne za poslodavce koji ne primjenjuju propise i dovode radnike u opasnost;

    – kazne moraju biti takve da nikom više ne padne na pamet da štedi na zaštiti na radu, obuci ili bezbjednosnim procedurama;

    – uvođenje obaveznih organizovanih sistematskih pregleda za sve radnike u Republici Srpskoj na godišnjem nivou.

  • Evo gdje su najviše, a gdje najniže plate u Republici Srpskoj

    Evo gdje su najviše, a gdje najniže plate u Republici Srpskoj

    Prosječne neto plate u Republici Srpskoj tokom 2025. godine bilježe velike razlike među opštinama i gradovima, a podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da se samo tri opštine – Stanari, Ugljevik i Istočna Ilidža – nalaze u najvišem platnom razredu, dok su najniže plate u Tesliću, Kotor Varošu, Rogatici i Kupresu.

    Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske potvrđuju da je rast plata izrazito koncentrisan u nekoliko energetskih i administrativnih centara, dok većina opština bilježi znatno niža primanja.

    Teritorijalne razlike u platama ostaju izražene i dugoročne, a prosječna plata često više govori o strukturi zaposlenosti nego o ukupnom ekonomskom razvoju lokalne zajednice.

    Najveći prosjek
    Prema zvaničnim podacima, opštine Stanari, Ugljevik i Istočna Ilidža su jedine lokalne zajednice u Republici Srpskoj sa prosječnom neto platom iznad 1.750 KM.

    Visina primanja u ovim opštinama usko je povezana sa energetskim sektorom, kao i sa relativno malim brojem zaposlenih, što značajno utiče na visinu prosjeka. Kada je u pitanju Istočna Ilidža očigledno je da je privredna aktivnost posljedica i svakodnevne povezanosti sa Kantonom Sarajevo u FBiH.

    Banjaluka u drugom platnom razredu
    U narednoj platnoj grupi, sa prosječnim neto platama od 1.601 do 1.750 KM, nalaze se Banjaluka, Gacko, Foča, Srebrenica i Istočni Drvar, podaci su Zavoda.

    Ovu grupu čini najveći administrativni centar, ali i manje opštine sa specifičnom strukturom zaposlenosti, koje bilježe plate u rangu najvećih urbanih sredina.

    Posebno se izdvaja Istočni Drvar, koji, iako demografski izuzetno mala opština, ima prosječnu neto platu uporedivu sa najvećim gradovima u Republici Srpskoj što je očigledno posljedica izuzetno malog broja zaposlenih uglavnom u šumarstvu.

    Većina opština u srednjem rasponu
    Najveći broj opština i gradova u Republici Srpskoj nalazi se u rasponu prosječnih neto plata od 1.300 do 1.600 KM.

    Zvornik, Kozarska Dubica, Doboj, Grad Istočno Sarajevo, Trebinje, Nevesinje, Šamac i još neke imaju prosjek veći od 1.451 marku.

    U grupi od 1.301 do 1.450 KM su, između ostalih, Bijeljina, Prijedor, Gradiška, Novi Grad, Laktaši, Prnjavor, Derventa, Brod, Modriča, Lopare , Bileća što ukazuje da većina lokalnih zajednica ostaje ispod republičkog prosjeka.

    Najniže plate u četiri opštine
    Zanimljivo je da su najniže plate, ispod 1.300 maraka u Tesliću, Kotor Varošu, Rogatici i Kupresu RS. Posljednje dvije opštine i nisu toliko iznenađenje, jer su u pitanju manje, privredno slabo razvijene i demografski oslabljene sredine.

    Za razliku od njih, loš prosjek u Tesliću, koji ima banjske kapacitete, i Kotor Varošu, koji zapošljava hiljade radnika u obućarskoj industriji, više pokazuje koliko veća zaposlenost ne znači i dobro plaćen rad.

  • Institucije šalju opasan signal tolerancije prema nasilju nad novinarima u BiH

    Institucije šalju opasan signal tolerancije prema nasilju nad novinarima u BiH

    Pravno kvalifikovanje fizičkih napada na novinare i druge medijske radnike u BiH kao prekršaje predstavlja neadekvatan odgovor institucija i šalje opasan signal tolerancije prema nasilju nad novinarskom profesijom.

    Poručili su to iz Udruženja “BH novinari”, nakon što je u Istočnom Novom Sarajevu fizički napadnuta novinarka Sanja Vasković kada je snimala mjesto gdje firma “Uniotec” gradi bazen. Ovo je, podsjetimo, drugi incident unazad nekoliko sedmica, pošto je prethodno zabilježen napad na novinarsku ekipu BN televizije u Bijeljini.

    Udruženje “BH novinari” i Linija za pomoć novinarima najoštrije su osudili fizički napad na Vaskovićevu, glavnu urednicu portala Spin, koji se dogodio 7. februara dok je kao novinarka pokušavala istražiti temu o sječi drveća i izgradnji bazena u Istočnom Sarajevu.

    Oduzimanje telefona

    Na gradilištu firme “Uniotec”, kako se navodi, novinarku je verbalno vrijeđao Ljubo Sladoje, otac vlasnika ove firme, a potom joj nasilno oduzeo mobilni telefon, ugrožavajući njenu sigurnost i pravo na slobodan rad.

    “Ovaj napad nije izolovan incident, već novi primjer sve učestalijih pritisaka, zastrašivanja, prijetnji i fizičkog nasilja kojem su izloženi lokalni mediji i novinari u Republici Srpskoj, ali i širom BiH. Podaci Linije za pomoć novinarima pokazuju da je od početka 2026. godine zabilježeno 12 prijava napada i prijetnji novinarima i medijskim radnicima, uključujući fizičke napade, verbalne prijetnje, političke pritiske, ciljana zastrašivanja i SLAPP tužbe”, kažu iz Udruženja “BH novinari”.

    Zahtijevaju od nadležnih institucija, policijskih organa i tužilaštava da fizičko nasilje prema medijskim profesionalcima tretiraju kao ozbiljna krivična djela, budući da su se fizički napadi u Bijeljini i Istočnom Sarajevu desili tokom obavljanja profesionalnih dužnosti, te imajući u vidu ulogu i značaj novinarske profesije u demokratskom društvu.

    “Policija i pravosuđe u BiH moraju osigurati efikasne istrage i primjenu adekvatnih pravnih posljedica i sankcija za one koji prijete, napadaju ili zastrašuju novinare, u skladu sa domaćim krivičnim zakonodavstvom i međunarodnom praksom zaštite novinarske profesije”, rekli su iz Udruženja “BH novinari”.

    Šta je rekao tužilac

    Iz Policijske uprave Istočno Sarajevo su potvrdili da je o napadu na Vaskovićevu obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo, koji se izjasnio da u tom događaju nema elemenata krivičnog djela.

    “Policijski službenici Policijske stanice Istočno Novo Sarajevo uručili su prekršajni nalog LJ.S. iz Istočnog Sarajeva zbog prekršaja iz člana 8. Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske – vrijeđanje drugog lica. On je 7. februara 12.30 u Istočnom Sarajevu S.V. uputio riječi uvredljivog sadržaja, što je kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti i ugroženosti”, rekli su za “Nezavisne novine” iz PU Istočno Sarajevo.

    Vaskovićeva kaže da nije saslušana ni u kakvom svojstvu, niti ju je neko pozivao u policiju.

    “Ja zaista moram da kažem da u tom nekom stanju šoka ne razmišljam o tome šta će policija uraditi, niti bih trebala razmišljati i govoriti kako da radi svoj posao. Ispričala sam šta se desilo, momci koji su tu bili su mlađi, bili su ljubazni, sve je bilo s njihove strane u redu, ali mislim da nisu bili dovoljno upućeni na koji način se postupa sa novinarima. Ja se zaista nadam da neće ostati na ovome, da će prije svega Tužilaštvo da reaguje. Neka me zovnu, neka me neko pita, ja sam spremna da kažem šta se dešavalo. Ovim se šalje poruka da u ovom gradu, izgleda, može neko da sprovodi silu i da lokalni moćnici mogu da rade šta žele”, kaže Vaskovićeva za “Nezavisne novine”.

    Grubo kršenje slobode

    Napad na nju osudilo je i Udruženje nezavisnih medija “Umbrella”, te su naglasili da ovaj čin predstavlja nedvosmislen napad na fizički integritet novinarke, grubo kršenje slobode izražavanja i direktni pokušaj zastrašivanja medija.

    “Udruženje ‘Umbrella’ smatra neprihvatljivim da se ovakvi slučajevi svode na prekršajne prijave i zahtijeva od policije da bez odlaganja dopuni izvještaj i kvalifikuje radnje u skladu sa stvarnim tokom događaja, te da nadležno tužilaštvo hitno preuzme predmet, izvrši pravnu kvalifikaciju djela i pokrene krivični postupak”, saopštili su iz ovog udruženja.

    Podsjetimo, međunarodna organizacija “Human Rights Watch” (HRW) objavila je nedavno svjetski izvještaj o dešavanjima koja su obilježila 2025. godinu, a navedeno je da BiH sporo sprovodi reforme potrebne za unapređenje ljudskih prava, koje su, između ostalog, uslov za pristupanje Evropskoj uniji.

    “Sloboda medija u BiH i dalje je ugrožena. Prema Indeksu slobode medija koji priprema organizacija ‘Reporteri bez granica’, BiH u 2025. godini je ponovo pala i sada se nalazi na 86. mjestu u svijetu po pitanju medijskih sloboda”, navodi se u izvještaju.

  • Ko ima pravo na naknadu nakon dobijanja otkaza u Republici Srpskoj?

    Ko ima pravo na naknadu nakon dobijanja otkaza u Republici Srpskoj?

    Po osnovu nezaposlenosti kroz oko 9.000 zahtjeva tokom protekle godine građanima u Republici Srpskoj koji su ostali bez posla isplaćeno je 30.324.352 KM, a iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” ko ima pravo na novčanu naknadu nakon dobijanja otkaza.

    Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

    Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

    “U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

    BANJALUKA – Po osnovu nezaposlenosti kroz oko 9.000 zahtjeva tokom protekle godine građanima u Republici Srpskoj koji su ostali bez posla isplaćeno je 30.324.352 KM, a iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” ko ima pravo na novčanu naknadu nakon dobijanja otkaza.

    Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

    Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

    “U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

    Iz Zavoda za zapošljavanje Srpske podsjećaju da su od 1. januara na snagu stupile i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a koje se odnose na izmjene člana 37, odnosno prava na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, člana 36, 39 i 47, odnosno uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, visinu i dužinu novčane naknade.

    Šta kaže zakon?

    “Izmjenama člana 37 Zakona o posredovanju u zapošljavanju propisano je da nezaposlenom licu koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih lica neprekidno najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko će sa tim stažom osiguranja i vremenom provedenim u osiguranju steći uslov za starosnu penziju koji se odnose na minimum staža osiguranja i godine života osiguranika. Navedeno pravo traje za vrijeme dok se nezaposleno lice vodi na evidenciji Zavoda u skladu sa Zakonom o posredovanju”, objašnjavaju oni.

    Oni dodaju da se izmjena člana 36 Zakona o posredovanju odnosi na uslove ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba.

    “Naime, nezaposleno lice kome je u smislu propisa o radu prestao radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca bez krivice radnika i u slučaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom, a koje je provelo više od 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje”, navode oni.

    Koliko dugo se može primati naknada?

    Kako objašnjavaju iz Zavoda, izmjena člana 39 istog zakona odnosi se na dužinu novčane naknade.

    “Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se za period u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti i traje od jednog mjeseca do 18 mjeseci”, ističu oni.

    Tako u nastavku donosimo ko ima kakva prava u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti:

    Preko 12 mjeseci – jedan mjesec;

    Od dvije godine do navršene tri godine – dva mjeseca;

    Od tri godine do navršenih pet godina – tri mjeseca;

    Od pet godina do navršenih 10 godina – šest mjeseci;

    Od 10 godina do navršenih 20 godina – devet mjeseci;

    Od 20 godina do navršenih 30 godina – 12 mjeseci;

    Od 30 godina do navršenih 35 godina – 15 mjeseci;

    Preko 35 godina – 18 mjeseci;

    Koliki je iznos novčane naknade?

    Iznos novčane naknade definisan je članom 47.

    “Visina novčane naknade utvrđuje se u  iznosu od 45 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju do 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti, odnosno 50 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju preko 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti. Iznos najniže i najviše isplaćene novčane naknade ostali su nepromijenjeni”, istakli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

     

    BANJALUKA – Po osnovu nezaposlenosti kroz oko 9.000 zahtjeva tokom protekle godine građanima u Republici Srpskoj koji su ostali bez posla isplaćeno je 30.324.352 KM, a iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske objasnili su za “Nezavisne novine” ko ima pravo na novčanu naknadu nakon dobijanja otkaza.

    Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

    Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

    “U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

    Iz Zavoda za zapošljavanje Srpske podsjećaju da su od 1. januara na snagu stupile i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a koje se odnose na izmjene člana 37, odnosno prava na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, člana 36, 39 i 47, odnosno uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, visinu i dužinu novčane naknade.

    Šta kaže zakon?

    “Izmjenama člana 37 Zakona o posredovanju u zapošljavanju propisano je da nezaposlenom licu koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih lica neprekidno najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko će sa tim stažom osiguranja i vremenom provedenim u osiguranju steći uslov za starosnu penziju koji se odnose na minimum staža osiguranja i godine života osiguranika. Navedeno pravo traje za vrijeme dok se nezaposleno lice vodi na evidenciji Zavoda u skladu sa Zakonom o posredovanju”, objašnjavaju oni.

    Oni dodaju da se izmjena člana 36 Zakona o posredovanju odnosi na uslove ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba.

    “Naime, nezaposleno lice kome je u smislu propisa o radu prestao radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca bez krivice radnika i u slučaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom, a koje je provelo više od 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje”, navode oni.

    Koliko dugo se može primati naknada?

    Kako objašnjavaju iz Zavoda, izmjena člana 39 istog zakona odnosi se na dužinu novčane naknade.

    “Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se za period u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti i traje od jednog mjeseca do 18 mjeseci”, ističu oni.

    Tako u nastavku donosimo ko ima kakva prava u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti:

    Preko 12 mjeseci – jedan mjesec;

    Od dvije godine do navršene tri godine – dva mjeseca;

    Od tri godine do navršenih pet godina – tri mjeseca;

    Od pet godina do navršenih 10 godina – šest mjeseci;

    Od 10 godina do navršenih 20 godina – devet mjeseci;

    Od 20 godina do navršenih 30 godina – 12 mjeseci;

    Od 30 godina do navršenih 35 godina – 15 mjeseci;

    Preko 35 godina – 18 mjeseci;

    Koliki je iznos novčane naknade?

    Iznos novčane naknade definisan je članom 47.

    “Visina novčane naknade utvrđuje se u  iznosu od 45 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju do 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti, odnosno 50 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju preko 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti. Iznos najniže i najviše isplaćene novčane naknade ostali su nepromijenjeni”, istakli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

    Najveći isplaćeni iznos 1.404 KM

    Prema podacima Zavoda, sem ranije pomenutih novčanih naknada po osnovu nezaposlenosti, u prošloj godini u okviru sredstava isplaćenih po osnovu prava iz nezaposlenosti izdvojeno je i 2.469.763 KM za dokup staža.

    “U toku prošle godine najmanji iznos novčane naknade bio je 495 KM, a najveći isplaćen iznos je 1.404 KM”, istakli su oni za “Nezavisne novine”.

    Iz Zavoda za zapošljavanje Srpske podsjećaju da su od 1. januara na snagu stupile i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a koje se odnose na izmjene člana 37, odnosno prava na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, člana 36, 39 i 47, odnosno uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, visinu i dužinu novčane naknade.

    Šta kaže zakon?

    “Izmjenama člana 37 Zakona o posredovanju u zapošljavanju propisano je da nezaposlenom licu koje je prijavljeno na evidenciju nezaposlenih lica neprekidno najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko će sa tim stažom osiguranja i vremenom provedenim u osiguranju steći uslov za starosnu penziju koji se odnose na minimum staža osiguranja i godine života osiguranika. Navedeno pravo traje za vrijeme dok se nezaposleno lice vodi na evidenciji Zavoda u skladu sa Zakonom o posredovanju”, objašnjavaju oni.

    Oni dodaju da se izmjena člana 36 Zakona o posredovanju odnosi na uslove ostvarivanja prava na novčanu naknadu nezaposlenih osoba.

    “Naime, nezaposleno lice kome je u smislu propisa o radu prestao radni odnos otkazom ugovora o radu od strane poslodavca bez krivice radnika i u slučaju prestanka rada poslodavca u skladu sa zakonom, a koje je provelo više od 12 mjeseci neprekidno ili sa prekidima u osiguranju od nezaposlenosti u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko i invalidsko osiguranje”, navode oni.

    Koliko dugo se može primati naknada?

    Kako objašnjavaju iz Zavoda, izmjena člana 39 istog zakona odnosi se na dužinu novčane naknade.

    “Pravo na novčanu naknadu ostvaruje se za period u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti i traje od jednog mjeseca do 18 mjeseci”, ističu oni.

    Tako u nastavku donosimo ko ima kakva prava u zavisnosti od dužine provedenog vremena u osiguranju od nezaposlenosti:

    Preko 12 mjeseci – jedan mjesec;

    Od dvije godine do navršene tri godine – dva mjeseca;

    Od tri godine do navršenih pet godina – tri mjeseca;

    Od pet godina do navršenih 10 godina – šest mjeseci;

    Od 10 godina do navršenih 20 godina – devet mjeseci;

    Od 20 godina do navršenih 30 godina – 12 mjeseci;

    Od 30 godina do navršenih 35 godina – 15 mjeseci;

    Preko 35 godina – 18 mjeseci;

    Koliki je iznos novčane naknade?

    Iznos novčane naknade definisan je članom 47.

    “Visina novčane naknade utvrđuje se u  iznosu od 45 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju do 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti, odnosno 50 odsto prosječne plate koje je nezaposleno lice ostvarilo u posljednjih 12 mjeseci rada za lica koja imaju preko 15 godina provedenih u osiguranju od nezaposlenosti. Iznos najniže i najviše isplaćene novčane naknade ostali su nepromijenjeni”, istakli su iz Zavoda za “Nezavisne novine”.

  • Brak u BiH već 25 godina gubi važnost, razvodi sve češći

    Brak u BiH već 25 godina gubi važnost, razvodi sve češći

    Manje brakova, više razvoda i sve kasnije stajanje na “ludi kamen”, ukratko bi opisalo posljednjih 25 godina u Bosni i Hercegovini, jer podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je sklapanje brakova u kontinuiranom padu, dok je broj razvoda u porastu.

    Tako je, prema njihovim podacima, u 2024. godini sklopljeno 16.213 brakova.

    “Broj sklopljenih brakova u BiH je u posljednjih 25 godina u kontinuiranom padu, te je u 2024. godini sklopljeno 6.259 brakova manje nego u 1999, a najveći broj je sklopljen među supružnicima od 25 do 29 godina starosti”, navode iz Agencije, što znači da su 1999. godine bila sklopljena 22.472 braka.

    Manje brakova, više razvoda

    Dok je manje brakova, više je razvoda. Samo u 2024. godini bilo je preko 900 razvoda više u odnosu na 1999. godinu.

    “Broj razvoda brakova u BiH u posljednjih 25 godina raste. U 2024. godini je razvedeno 2.913 brakova. Najveći broj razvoda i kod žena i kod muškaraca desio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina”, navode oni.

    Osim što se manje ljudi vjenčava, teže se na brak i odlučuju, što potvrđuje prosječna starost nevjeste i mladoženje koja je za 25 godina porasla za oko tri godine.

    Tako je prosječni mladoženja 1999. godine imao 27,8 godina, a 2024. 30 godina, dok je mlada 1999. u prosjeku imala 24,3 godine, a 2024. godine 27,3.

    Maja Savanović Zorić, psiholog i porodični psihoterapeut iz Udruženja građana “Psiholuminis” iz Prijedora, ističe da je riječ o dubokoj društvenoj promjeni, te da je pitanje koje se prirodno nameće: Da li su današnje generacije opreznije, zrelije, uplašenije – ili jednostavno realnije?

    Ekonomska nesigurnost igra važnu ulogu

    “Ekonomska nesigurnost svakako igra važnu ulogu. Mladi ljudi danas ulaze u odrasli život u okolnostima koje karakterišu nesigurna zaposlenja, niska primanja, nemogućnost rješavanja stambenog pitanja i osjećaj da se ‘tlo stalno pomjera pod nogama’. Brak, koji je nekada bio i ekonomska zajednica, danas se doživljava kao dodatni rizik ako osnovni uslovi stabilnosti nisu zadovoljeni”, navodi ona za “Nezavisne novine”.

    Međutim, kako dodaje, bilo bi pojednostavljeno svesti ovu pojavu samo na novac.

    “Današnji mladi su generacija koja je odrastala uz visoku stopu razvoda, često svjedočeći emocionalno teškim, konfliktnim ili hladnim brakovima svojih roditelja. Mnogi su vrlo rano naučili da brak sam po sebi ne znači sigurnost, ljubav ni trajnost”, ističe ona.

    Kako dodaje, u psihoterapijskoj praksi često čuje rečenice poput “ne želim da živim kao moji roditelji” ili “radije ću biti sama nego u lošem braku”.

    “Za razliku od ranijih generacija, mladi danas više govore o emocijama, granicama, mentalnom zdravlju i ličnim potrebama. Brak se sve rjeđe doživljava kao ‘obavezan životni korak’, a sve češće kao odnos koji mora imati smisao, kvalitet i sigurnost. To znači da se u brak ne ulazi ‘po svaku cijenu’. Ljudi čekaju dok ne osjete emocionalnu sigurnost, ličnu stabilnost, partnerstvo, a ne puku ulogu. Iz te perspektive, kasnije stupanje u brak može biti znak opreza”, kaže Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine”.

    Mladi u odnose ne ulaze “praznih ruku”

    Prema njenim riječima, jedan od ključnih, a često zanemarenih faktora u razumijevanju dugoročnog pada broja brakova i rasta razvoda jesu transgeneracijske traume.

    “Mladi ljudi danas ne ulaze u odnose ‘praznih ruku’, oni u njih donose emocionalna iskustva svojih roditelja, ali i šireg društva”, navodi ona.

    Kako dodaje, trauma koja nije imala prostor da bude prepoznata i obrađena često se nije ispoljavala riječima, nego kroz odnose – šutnjom, emocionalnom nedostupnošću, konfliktima, rigidnim ulogama ili potpunim povlačenjem.

    Kada je riječ o rastu broja razvoda, ona ističe da se danas ljudi češće usuđuju izaći iz odnosa koji su nasilni, toksični ili emocionalno prazni.

    “Ranije su mnogi brakovi trajali ‘na papiru’, ali ne i u stvarnosti. Danas se manje trpi u tišini. To jeste bolno, ali je i znak veće svijesti o ličnom dostojanstvu i mentalnom zdravlju”, ističe Savanović Zorićeva za “Nezavisne novine”.

    Vasić: Došlo do promjene sistema vrijednosti

    Pomenuti podaci ne čude Vladimira Vasića, sociologa, ali kako ističe za “Nezavisne novine”, zaista su zabrinjavajući.

    “Činjenica je da je došlo do promjene sistema vrijednosti, promjene odnosa prema porodici. I dan-danas imamo narativ da nam je porodica na prvom mjestu, da su nam djeca na prvom mjestu, međutim, u ovim podacima se tačno vidi da nam na prvo mjesto izbija profesionalno usavršavanje, karijerni život i negdje se vide te kulturološke promjene u sistemu vrijednosti, u interesovanjima i na kraju krajeva vidi se promjena da je sve više zastupljena egoistična kulturna života”, ističe Vasić.

    On dodaje da danas ljudi žive na način da su sami sebi dovoljni.

    “Nismo spremni da podnosimo žrtvu, a brak i porodica su svakako žrtva. Sa druge strane, govori i o promjeni načina života, ali i o nekim ekonomskim razlozima, odnosno kvalitetu života”, objašnjava Vasić za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, dolazi do transformacije porodice, te više nemamo velike porodične zajednice.

    On dodaje da se ovakav trend može nastaviti i u budućnosti jer nas je brojčano, odnosno demografski manje, ali i iz razloga što se sve više ljudi okreće individualističkom životu.

    “Na kraju krajeva, sve je manje novca, a sve su veći apetiti mladih. Stečena djeca u braku i brak zahtijevaju i ekonomsku stavku, a ne samo ljubav i strast”, zaključuje on.

  • Gdje odlazi najviše novca za lijekove u BiH

    Gdje odlazi najviše novca za lijekove u BiH

    Prema zvaničnim podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine najviše novca se potrošilo na skupe lijekove protiv raka.

    “Na prvom mjestu prema finansijskom iznosu u 2024. godine su antineoplastici i imunomodulatori, na drugom mjestu lijekovi za kardiovaskularni sistem i na trećem mjestu lijekovi za alimentarni trakt i metabolizam”, napisali su iz Agencije za “Avaz”.

    Onkološke i imunološke terapije najskuplje

    Antineoplastici i imunomodulatori su uglavnom lijekovi protiv raka i lijekovi koji jačaju ili regulišu imuni sistem. Koriste se kod terapija za karcinom, autoimune bolesti i teža hronična oboljenja, zbog čega su i najskuplji.

    Lijekovi za kardiovaskularni sistem su lijekovi za srce i krvne sudove i tu spadaju terapije za visok pritisak, srčane bolesti, aritmije, zgrušavanje krvi i slične probleme koje ima veliki broj ljudi.

    I trećenavedeni su lijekovi za želudac, crijeva i metabolizam. U ovu grupu ulaze lijekovi za dijabetes, želudačne tegobe, probavu, masnoće u krvi i slično.

    Najprodavaniji lijekovi u BiH tokom 2024. godine

    Prema zvaničnim podacima Agencije na vrhu liste najprodavanijih lijekova prema internacionalnom nezaštićenom nazivu u 2024. nalaze se skupe terapije za liječenje raka, poput pembrolizumaba i atezolizumaba, koje se koriste kod teških malignih oboljenja i djeluju tako što pomažu imunitetu da se bori protiv bolesti.

    Veliki dio novca odlazi i na lijekove za srce i krvne sudove, prvenstveno one za razrjeđivanje krvi, kao što su rivaroksaban i apiksaban, koji se koriste za prevenciju moždanog udara i krvnih ugrušaka.

    Među najkorištenijim su i lijekovi koje građani svakodnevno uzimaju – paracetamol i ibuprofen za bolove i povišenu temperaturu, pantoprazol za želučane tegobe i smanjenje kiseline, te aspirin koji se često koristi u terapiji za srce.

    Na listi se nalazi i kombinacija ibuprofena i pseudoefedrina za simptome prehlade i gripe, kao i empagliflozin, lijek za dijabetes koji pomaže u regulaciji šećera u krvi, ali i štiti srce i bubrege.

  • Fond PIO mijenja pravila za isplatu penzija u Republici Srpskoj

    Fond PIO mijenja pravila za isplatu penzija u Republici Srpskoj

    Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) od 1. maja 2026. primjenjivaće nova pravila za isplatu penzija u Republici Srpskoj.

    Prema novoj odluci, ukida se isplata penzije putem punomoći date Fondu PIO, a to konkretno znači da će se penzija od 1. maja isplaćivati isključivo na ime i lični račun korisnika prava, a isplata trećim licima, po bilo kom osnovu punomoći, više neće biti moguća.

    Obrazlažući ovu odluku, iz Fonda PIO su saopštili da na ovaj način žele spriječiti sve moguće zloupotrebe kojih je bilo do sada kada je u pitanju isplata po ovom osnovu.

    Šta penzioneri treba da znaju?

    Svi korisnici prava koju su do sada penziju primali putem punomoći, trebaju blagovremeno preduzeti neophodne radnje kako bi se obezbijedila nesmetana isplata penzije na njihovo ime.

    U prevodu, oni treba da dostave podatke o ličnom računu otvorenom na ime korisnika prava.

    “Ova mjera donosi se s ciljem unapređenja pravne sigurnosti korisnika, sprečavanja mogućih zloupotreba i dodatne zaštite prava korisnika i sprečavanja nepripadajuće isplate sredstava, kao i usklađivanjem sa važećim propisima i praksom u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja”, naglašavaju iz Fonda PIO.

    O kakvim zloupotrebama je riječ

    Ovom prilikom iz Fonda PIO podsjetili su na nekoliko najpoznatijih slučajeva koji su se odnosili na zloupotrebe punomoći.

    Naime, zloupotebe su se dešavale na način da je punomoć korišćenja od strane pojedinaca bez znanja korisnika, odnosno penzionera, zatim korištenje zastarjele punomoći, dostavljanje falsifikovane dokumentacije.

    Zabilježene su zloupotrebe i u situaciji poput toga da punomoćnici ne obavještavaju Fond o promjenama prebivališta korisnika, promjeni banke ili prelaska na drugi način isplate penzije.

    Dešavalo se i da oni koji imaju punomoć da podižu penziju u ime drugih ne obavijeste Fond o smrti korisnika penzije, te da nesmetano nastave da podižu tu penziju iako na to nemaju pravo.

    Najpoznatiji slučajevi zloupotreba

    Jedan od najpoznatijih primjere zloupotrebe zabilježen je u slučaju Š.B. koji je bio prijavljen sa prebivalištem u Banjaluci, a sve vrijeme je bio u SAD.

    “To nije bilo prijavljeno, a saznalo se tek nekoliko godina nakon prijave smrti pri čemu je pričinjena šteta oko 100.000 KM. Pravo na starosnu penziju korisniku je priznato od 1990. godine i penziju je zakonito primao do svoje smrti 2008. godine. Međutim, isplata penzije je nastavljena i nakon smrti korisnika, a kao punomoćnik u dokumentaciji bila je navedena osoba koja je preminula 2011. godine, nakon čega punomoć više nije mogla imati pravno dejstvo. Uprkos tome, isplata penzije je i dalje vršena putem pošte, a sredstava su preuzimana od strane trećih lica. Naknadnim provjerama utvrđene su nepravilnosti u dokumentaciji i činjenica da je penzija isplaćivana bez zakonitog osnova, zbog čega je obustavljena dalja isplata i pokrenut postupak povrata neosnovano isplaćenih sredstava”, navode iz Fonda PIO.

    Drugi poznati slučaj zloupotrebe, jeste onaj iz Gradiške, osobe M. G.

    Priča ide na način da je penzija za april i maj 2025. godine isplaćena je na račun punomoćnika od M.G., prije nego što je u Fondu evidentirana smrt korisnika prava.

    “Smrt korisnika je utvrđena u junu 2025. godine, na osnovu izvoda iz matične knjige umrlih dostavljenog prilikom podnošenja zahtjeva za naknadu pogrebnih troškova, nakon čega je isplata penzije obustavljena. Punomoćnik, kojem su prethodno isplaćene penzije za navedeni period, istovremeno je bio i podnosilac zahtjeva za naknadu pogrebnih troškova, te su mu i ta sredstva isplaćena. Pri tome nije izvršen povrat neosnovano isplaćenih penzija, niti je ta činjenica uzeta u obzir prilikom odlučivanja o isplati pogrebnih troškova, što ukazuje na rizike i mogućnost zloupotrebe kod isplate penzije putem punomoći. Fond je nakon evidentiranja smrti korisnika obustavio dalju isplatu, a postupak povrata neosnovano isplaćenih sredstava prema punomoćniku je u nadležnosti daljeg postupanja”, dodali su iz Fonda PIO.

    Sličan rizik, podjsećaju iz Fonda, uočen je i u slučaju S. DŽ. kada je penzija za februar 2025. godine isplaćena punomoćniku, dok je ček za mart 2025. godine vraćen Fondu od strane pošte sa naznakom smrti korisnika, prije unosa podataka u elektronsku matičnu knjigu umrlih.

    “Nakon toga je isplata penzije obustavljena, a nadležna služba je punomoćniku uputila pismenu opomenu pred tužbu radi povrata neosnovano isplaćenih sredstava. U ovom slučaju je, zahvaljujući blagovremenom postupanju i naknadnim aktivnostima nadležnih službi Fonda, spriječena veća finansijska šteta, ali je istovremeno potvrđeno da isplata penzije putem punomoći predstavlja povećan rizik, koji u značajnoj mjeri zavisi od blagovremenih prijava trećih lica i spoljnih kontrolnih mehanizama”, kazali su iz Fonda.

    Obavještenje za punomoćnike

    Iz ove institucije su saopštili da je punomoćnicima korisnika prava koji penziju primaju putem pošte na prednjoj strani čeka za januarsku penziju štampano obavještenje, a isto će, kažu, biti i na čeku za februarsku i martovsku penziju.

    “Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske poziva sve korisnike prava koji penziju primaju putem punomoćnika preko pošte ili banke da se, radi dodatnih informacija i pojašnjenja, obrate najbližoj poslovnici Fonda. Cilj ove mjere je da se obezbedi redovna, sigurna i transparentna isplata penzija, uz punu zaštitu interesa korisnika prava i sprečavanja isplate nepripadajućih sresdstava”, zaključili su iz Fonda PIO.

  • Spor sindikata i poslodavaca oko standarda

    Spor sindikata i poslodavaca oko standarda

    Odlazak radnika iz Srpske gorući je problem sa kojim se suočavamo i kojim se država što prije mora pozabaviti.

    Na to upozoravaju  iz Saveza sindikata Srpske, naglasivši da radnu snagu sa ovih prostora, prije svega, tjeraju male plate.

    Kako je naglasio predsjednik ovog sindikata Goran Stanković, i brojna druga radnička prava su na minimumu, pa od resornog ministarstva očekuju da se uhvate u koštac i porade na poboljšanju radničkog standarda.

    – Prioritet je, ne očuvanje radnih mjesta, nego očuvanje radnika iz Srpske u Srpskoj. Da bismo to postigli, moramo povećati palate, poboljšati uslove rada i sve ono što bi radniku život učinili pristojnim i dostojanstvenim – naglasio je Stanković.

    Jedan od problema je, kako je rekao, neuređen rad nedeljom.

    – Dnevnice za rad nedeljom moraju biti uvećane, jer ne može biti isto plaćen onaj ko radi nedeljom i ko radi običnim danom. Zapostavljeno je i pitanje zaštite na radu – rekao je Stanković, koji je naveo i 2 prava koja su zakonom propisana, a koje radnici u Srpskoj, u većini slučaje ne mogu, da konzumiraju.

    – Prvo je uvećavanje godišnjeg odmora po osnovu radnog staža. Naime, dosta poslodavaca ostaje na  zakonskom minimumu od 20 dana. Tu je i pitanje regresa. Zakon o radu je jasno definisao da radnik ima pravo na regres, ali je nepostojanje kolektivnih ugovora uzrok zbog čega se to pravo ne konzumira. Mi tražimo da svaki radnik u Srpskoj ima pravo na regres i da se mora utvrditi tačan iznos tog regresa – poručio je Stanković.

    Iz Unije udruženja poslodavaca Srpske naglašavaju da imaju dobru volju da poboljšaju standard radnika, ali da to nisu u mogućnosti. Poručuju da su ljudi sa ovih prostora uvijek odlaziti i da će tako biti i ubuduće.

    – Naravno da se trudimo da popravimo što se može popraviti.  Neki trendovi pokazuju da se smanjuje taj broj odlazaka, te da se neki ljudi vraćaju – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Srpske Saša Trivić.

    Na to upozoravaju  iz Saveza sindikata Srpske, naglasivši da radnu snagu sa ovih prostora, prije svega, tjeraju male plate.

    Kako je naglasio predsjednik ovog sindikata Goran Stanković, i brojna druga radnička prava su na minimumu, pa od resornog ministarstva očekuju da se uhvate u koštac i porade na poboljšanju radničkog standarda.

    – Prioritet je, ne očuvanje radnih mjesta, nego očuvanje radnika iz Srpske u Srpskoj. Da bismo to postigli, moramo povećati palate, poboljšati uslove rada i sve ono što bi radniku život učinili pristojnim i dostojanstvenim – naglasio je Stanković.

    Jedan od problema je, kako je rekao, neuređen rad nedeljom.

    – Dnevnice za rad nedeljom moraju biti uvećane, jer ne može biti isto plaćen onaj ko radi nedeljom i ko radi običnim danom. Zapostavljeno je i pitanje zaštite na radu – rekao je Stanković, koji je naveo i 2 prava koja su zakonom propisana, a koje radnici u Srpskoj, u većini slučaje ne mogu, da konzumiraju.

    – Prvo je uvećavanje godišnjeg odmora po osnovu radnog staža. Naime, dosta poslodavaca ostaje na  zakonskom minimumu od 20 dana. Tu je i pitanje regresa. Zakon o radu je jasno definisao da radnik ima pravo na regres, ali je nepostojanje kolektivnih ugovora uzrok zbog čega se to pravo ne konzumira. Mi tražimo da svaki radnik u Srpskoj ima pravo na regres i da se mora utvrditi tačan iznos tog regresa – poručio je Stanković.

    Iz Unije udruženja poslodavaca Srpske naglašavaju da imaju dobru volju da poboljšaju standard radnika, ali da to nisu u mogućnosti. Poručuju da su ljudi sa ovih prostora uvijek odlaziti i da će tako biti i ubuduće.

    – Naravno da se trudimo da popravimo što se može popraviti.  Neki trendovi pokazuju da se smanjuje taj broj odlazaka, te da se neki ljudi vraćaju – kaže za Srpskainfo potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Srpske Saša Trivić.

    Naglašava da ankete poslodavac pokazuju da se polovina problema na koje se ljudi žale odnosi na državu, a 50% na probleme ekonomske prirode.

    – Nezadovoljni su malim platama, ali i zdravstvom, školskom, malim penzijama, na čemu država mora da radi. A mi se trebamo boriti da nađemo novu tehnologiju gdje možemo da zaradimo veće plate – ističe Trivić.

    Na pitanje da li se neki od navedenih problema mogu riješiti u skorije vrijeme, Trivić naglašava da bi poslodavci rado to uradili, ali da nisu u prilici.

    – Možeš nekome reći, daću ti regres, ali ti ne mogu podići platu. Ne mogu dati i jedno i drugo, zato što nemam. Privreda je već digla plate više nego što produktivnost kaže. Zato imamo probleme, zato imamo gubitak radnih mjesta. Nije stvar moje dobre volje da dam platu, nego mogu li je zaraditi ili ne mogu – kaže Trivić i naglašava da je domaća prerađivačka industrija za 3 godine izgubila 8.000 radnih mjesta.

    – Znači, rast plata koji nije vezana za produktivnost, uništava neka preduzeća, što će dovesti do toga da ćemo imati radnika onoliko koliko treba – poručuje Trivić.

    Nakon nedavnog sastanka sa sindikalcima, novi ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić naglasio je da je svjestan koliko je oblast rada važna.

    – Da bi jednog dana svi bili penzioneri i da bi mogli da imaju život dostojan čovjeka, segment rada mora da bude unaprijeđen. Jer, bez radnika, bez njihovog doprinosa, prije svega u ekonomskom smislu, nema ni napretka. Svjesni smo da u ovoj oblasti ima mnogo problema koje treba otkloniti, ali smo svjesni i toga da za kratko vrijeme ne možemo da uradimo ono što ne možemo da uradimo – naglašava Ostojić.