U porodilištima Republike Srpske u protekla 24 časa rođeno je 27 beba.
U Banjaluci je rođeno osam beba. Doboj je bogatiji za sedam beba.
U Zvorniku su rođene 3 bebe dok su po dvije bebe rođene u Foči, Bijeljini i Trebinju.
Po jedna beba rođena je u Istočnom Sarajevu, Nevesinju i Gradišci.
Za muslimane danas počinje Ramazan, najvažniji i najsvetiji mjesec islamske vjere.
Post se smatra jednim od stubova islama, a podrazumijeva potpuno uzdržavanje od hrane, pića i tjelesnih zadovoljstava od zore do zalaska sunca, i to 30 dana.
Ramazanski bajram vjernici islamske vjere proslaviće 20. marta.
U pet privatnih srednjih škola u Republici Srpskoj u školsku 2025/2026. godinu upisano je 677 učenika, što je 1,9 odsto od ukupnog broja srednjoškolaca.
Raspodjela učenika u privatnim srednjim školama RS
Gimnazije – 232 učenika (34,3%)
Stručne tehničke škole – 377 učenika (55,7%)
Vjerske škole – 68 učenika (10%)
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od navedenog broja u gimnaziju su upisana 232 učenika, dok je stručne tehničke škole upisalo 377 učenika, a vjerske škole 68.
“Od pomenutih 677 učenika, u gimnaziju je upisano 34,3 odsto, u stručne tehničke škole 55,7 odsto, a vjerske škole 10 odsto učenika”, pojasnili su iz Republičkog zavoda za statistiku.
Dodaju da u Republici Srpskoj nema privatnih stručnih škola, umjetničkih i škola za djecu sa smetnjama u razvoju.
Koliko iznosi cijena školarine
Naime, u Srpskoj trenutno ima 96 srednjih škola, od čega 90 javnih, pet privatnih i jedna srednja škola unutrašnjih poslova, koja funkcioniše u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske.
Kada je u pitanju cijena školarine u privatnim srednjim školama, uzeli smo primjer jedne privatne škole u Banjaluci, na kojoj su javno dostupne sve informacije koje se tiču upisa, školovanja te cijena.
U pomenutoj školi cijena školarine iznosi od 3.200 do 3.900 KM, u zavisnosti od toga za koji smjer se odluče učenici, s tim da se ona može platiti u nekoliko rata tokom godine.
Time je, između ostalog, obuhvaćena nastava, praksa, udžbenici, izleti, pozorište, osiguranje itd.
Prema njihovim informacijama, iz godine u godinu je u porastu broj učenika koji upisuju tu školu.
Jedna privatna osnovna škola
S druge strane, kada je u pitanju osnovno obrazovanje, u Republici Srpskoj, odnosno u Banjaluci postoji jedna privatna osnovna škola.
U pomenutoj privatnoj školi imaju dvije opcije školovanja, i to cjelodnevni boravak koji uključuje, između ostalog, nastavu, dopunsku i dodatnu, te ručak i aktivan odmor itd.
S druge strane, imaju i opciju redovne nastave, koja traje nekoliko časova, te ne obuhvata ručak niti boravak u drugom dijelu dana.
Koliko je potrebno imati odjeljenja
Kada su u pitanju privatne osnovne škole, prema Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju RS, za osnivanje i početak rada škole kao privatne ustanove potrebno je da ima najmanje devet odjeljenja od prvog do devetog razreda, kao i odobren godišnji program rada od Ministarstva.
Inače, privatne škole nastavu organizuju u skladu sa Nastavnim planom i programom Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, prenose Nezavisne.
Ključni regioni u kojima se uzgaja kafa svake godine doživljavaju sve više vrućih dana izazvanih klimatskim promjenama, što smanjuje prinose i povećava cijenu, navedeno je u najnovijoj studiji istraživačke grupe “Klajmat sentral”.
Temperatura iznad 30 stepeni Celzijusa je “izuzetno štetna” za biljke arabike, dominantne sorte koja čini oko 60-70 odsto globalne proizvodnje, dok su “suboptimalne” za sortu robusta koja mahom čini ostatak.
Prema analizi ove nezavisne istraživačke grupe, 25 zemalja koje proizvode gotovo svu kafu na svijetu su u periodu od 2021. do 2025. godina imale u prosjeku 47 dana više vrućine koja šteti kafi.
Pet zemalja koje čine 75 odsto globalne proizvodnje kafe, Brazil, Vijetnam, Etiopija i Indonezija, imale su visoke temperature 57 dana.
Kristina Dal, potpredsjednik za nauku u grupi “Klajmat sentral”, rekla je da klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju proizvodnji kafe, prenosi “Dojče vele”.
“Gotovo svaka veća zemlja proizvođač kafe sada doživljava više dana ekstremne vrućine koja može naštetiti biljkama kafe, smanjiti prinose i uticati na kvalitet. Vremenom, ovi uticaji mogu se proširiti sa farmi na potrošače, direktno na kvalitet i cijenu vaše dnevne kafe”, rekla je ona.
Prema podacima grupe “Klajmat senctral”, nedavni porast cijena kafe širom svijeta “barem djelimično” uzrokovan je ekstremnim vremenskim uslovima u regionima u kojima se uzgaja kafa, a američke tarife na uvoz iz Brazila takođe igraju ulogu.
Sve češće humanitarne akcije za liječenje teško oboljelih građana BiH postaju jedina šansa za nastavak terapija koje mnogi ne mogu sami finansirati. Ishod tih apela nerijetko direktno određuje dalji tok liječenja, posebno u situacijama kada su iscrpljene sve druge mogućnosti.
Udruženje Pomozi.ba je tokom prošle godine pokrenulo 143 apela, zahvaljujući kojima je za liječenje prikupljeno ukupno 11.724.042 KM. Iz organizacije ističu da prikupljeni novac nije u cijelosti utrošen tokom 2025. godine, jer se u najvećem broju slučajeva radi o dugotrajnim terapijama, pa se sredstva isplaćuju postepeno, u skladu sa medicinskim potrebama pacijenata.
Naglašavaju i da većina korisnika ima zdravstveno osiguranje, ali da se suočavaju sa dugim čekanjima na dijagnostičke preglede ili terapije, poput imunoterapija. Zbog toga su primorani da potraže dodatnu podršku. Pomoć se, kako navode, obezbjeđuje i onima koji su iscrpili mogućnosti liječenja u BiH, a iz različitih razloga ne mogu ostvariti pravo na terapiju u inostranstvu putem Fonda solidarnosti.
Apeli se najvećim dijelom odnose na odrasle pacijente, ali značajan broj akcija pokrenut je i za teško oboljelu djecu, naročito kada su iscrpljene sve opcije dostupne u domaćem zdravstvenom sistemu.
Najveći pojedinačni iznos u protekloj godini prikupljen je za Irnelu Stošić, oboljelu od karcinoma, za koju je sakupljeno 205.923 KM. Iz udruženja navode da su sredstva u potpunosti obezbijeđena zahvaljujući donatorima, te da ona i dalje prima potrebne terapije.
U Pomozi.ba ističu da su najčešći donatori građani, koji redovno pokazuju solidarnost i spremnost da pomognu. Najveći broj uplata realizuje se putem humanitarnih telefonskih linija, gdje se pozivom doniraju dvije marke. Pored toga, kompanije i pojedinci sa većim finansijskim mogućnostima uplaćuju veće iznose putem internet platforme ili direktno na račune udruženja, a upravo spoj manjih i većih donacija omogućava realizaciju velikog broja akcija.
Posebno izdvajaju jednog anonimnog donatora koji je u više navrata pomogao zatvaranje finansijskih konstrukcija za liječenje korisnika, a do sada je ukupno uplatio 497.691,02 KM. Iz udruženja poručuju da u potpunosti poštuju njegovu želju da ostane anoniman i da neće iznositi dodatne detalje.
Vodeći svjetski stručnjaci vjeruju da bi 2030. godina mogla ostati upamćena kao trenutak kada je vještačka inteligencija (AI) prestala da bude običan alat.
Prema njihovim procjenama, AI bi tada mogao biti posmatran kao nova „vrsta“ na našoj planeti – sa uticajem koji bi mogao temeljno redefinisati ljudsko društvo.
Nova vrsta sa „ljudskim pravima“?
Profesor Bendžamin Rosman sa Univerziteta Vitvatersrand iznio je tvrdnju da AI više neće biti samo „neživi predmet“ poput pametnog telefona. On smatra da bi do 2030. godine vještačka inteligencija mogla postati entitet sa određenim pravima, slično kao što ih ima savremeni čovjek (Homo sapiens).
Takav razvoj događaja značio bi da AI prestaje biti puki digitalni asistent i dobija sposobnost da direktno djeluje u stvarnom svijetu – od upravljanja sistemima do donošenja kompleksnih odluka. To pred čovječanstvo postavlja ogroman izazov zajedničkog suživota sa naprednim mašinama.
Digitalni kolonijalizam i prijetnja demokratiji
Istraživanje sprovedeno među osam globalnih eksperata pokazalo je duboku zabrinutost za budućnost slobode i političkih sistema.
Ugrožena demokratija: Pet od osam stručnjaka strahuje da bi algoritmi i deepfake tehnologije mogli urušiti povjerenje u informacije.
Gubitak suvereniteta: Šest stručnjaka upozorava na „digitalni kolonijalizam“, scenario u kojem velike tehnološke kompanije ili moćne države kontrolišu slabije nacije putem AI sistema.
Sukob ciljeva: Profesor Stjuart Rasel sa Univerziteta Berkli upozorava na mogućnost da AI, ukoliko njegovi ciljevi ne budu usklađeni sa ljudskim, isključi ljude iz ključnih procesa odlučivanja – scenario koji podsjeća na naučnofantastične filmove.
Obrazovanje: Važnija su pitanja od odgovora
U svijetu u kojem AI može ponuditi gotov odgovor za nekoliko sekundi, klasično učenje napamet gubi smisao. Stručnjaci su saglasni da će najvažnija vještina budućnosti biti kritičko razmišljanje i sposobnost postavljanja pravih pitanja.
Budućnost će pripadati onima koji znaju provjeriti informaciju, razumjeti način rada algoritama i upravljati tehnologijom – umjesto da joj se slijepo pokoravaju.
Utopija ili pucanje balona?
Dok jedni predviđaju eru prosperiteta i tehnološkog napretka, drugi upozoravaju na mogućnost „pucanja AI balona“ i masovnog razočaranja ako očekivanja budu nerealna.
Bez obzira na to koji scenario prevagne, 2030. godina bi mogla predstavljati prelomnu tačku u odnosu čovjeka i mašine – trenutak kada će se jasno vidjeti da li je AI ostao alat ili je postao nova sila na Zemlji, prenosi Telegraf.
Od popisa stanovništva u BiH, po svemu sudeći, neće biti ništa ni u 2026.
Na taj način ćemo propustiti još jednu godinu da sprovedemo najznačajnije i najobimnije statističko istraživanje, koje nismo uradili još od 2013. godine, u čemu smo usamljeni u regionu.
Popis zahtijeva višegodišnje pripreme
Popis, podsjećanja radi, zahtijeva višegodišnje pripreme, značajan budžet, obimnu logističku podršku i jasno usklađenu metodologiju, što znači da mu predstoji ozbiljan posao.
Iz Agencije za statistiku BiH su potvrdili što i ranije – nisu ispunjeni uslovi za organizaciju popisa.
“Glavni razlozi su politička i institucionalna složenost, finansijski zahtjevi, te metodološke i pravne nesuglasice među institucijama statističkog sistema Bosne i Hercegovine. Dakle, bez političke volje i konsenzusa, te jasno usaglašenog pristupa, nije moguće postići dogovor o organizaciji popisa”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.
Iz Republičkog zavoda za statistiku kažu da su oni, u saradnji s Agencijom za statistiku BiH i Federalnim zavodom za statistiku, u fazi pripreme popisa poljoprivrede, koji, uz popis stanovništva, predstavlja najobimnije statističko istraživanje.
Popis poljoprivrede
“Sve aktivnosti su usmjerene ka uspješnoj realizaciji popisa poljoprivrede, koji na prostoru BiH nije sproveden još od vremena Jugoslavije, odnosno od 1960. godine”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku.
Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović naglašava da sve ukazuje na to da ni ove godine nećemo imati popis stanovništva, što je, ocjenjuje, problematično sa više aspekata.
“Nije samo u pitanju ukupan broj stanovnika, nego starosna struktura, obrazovna struktura i tako dalje. Sve su to parametri koji su veoma važni za bilo kakva strateška planiranja”, rekao je Ferhatbegović u izjavi za “Nezavisne novine“.
On naglašava da bilježimo pad u broju stanovnika te da starosna struktura konstantno raste, a nemamo osnovne parametre kojim bismo planirali mjere.
“To je izuzetno zabrinjavajuće”, naglasio je Ferhatbegović.
Političari se bave brojnim trivijalnim pitanjima
Dok se u BiH političari bave brojnim trivijalnim pitanjima od kojih niko nema koristi, osim njih samih, popis je, dakle, na čekanju još od 2013. godine, kada smo se posljednji put prebrojali, u čemu nam “društvo” pravi samo ratom zahvaćena Ukrajina.
Sve zemlje okruženja su, naglašavaju stručnjaci, sprovele popis u popisnom krugu od 2020. do 2024. godine, a mi smo izostali.
Popis je, ističu stručnjaci, osnovni strateški dokument za planiranje demografskih odrednica, ali i ekonomije, te društvenih i socijalnih politika.
Osnovni strateški dokument
Privrednici su takođe u javnim istupima kritikovali to što kasnimo u popisu stanovništva, koji je, kako naglašavaju, polazna osnova za svako planiranje, koje se mora temeljiti na tačnim podacima.
Nedavno je Rejhana Dervišević, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, postavila poslaničko pitanje Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, u kojem je pita da li je u planu za 2026. godinu BiH iniciranje donošenja novog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH.
Derviševićeva je upozorila da nesprovođenje novog popisa i nepostojanje ažurnog zakonskog okvira za njegovo sprovođenje direktno utiču na kvalitet javnih politika, planiranje budžeta, izradu razvojnih strategija, sprovođenje Reformske agende, kao i usklađivanje sa obavezama u procesu evropskih integracija.
“Bez pouzdanih i aktuelnih statističkih podataka, institucije vlasti donose odluke na osnovu zastarjelih pretpostavki, što može dovesti do neefikasne raspodjele resursa, pogrešnog planiranja obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i infrastrukturnih politika, te gubitka prilika za korištenje međunarodnih fondova i programa podrške razvoju”, navela je Derviševićeva.
Podsjetimo, kada je u pitanju popis iz 2013. godine, tek 30. juna 2016. su objavljeni konačni rezultati. U Bosni i Hercegovini je, kako je tada saopšteno iz Agencije za statistiku BiH, bilo 3.531.159 stanovnika, od čega u FBiH 2.219.220, u Republici Srpskoj 1.228.423 i u Brčko distriktu 83.516.
Vodostaji rijeka u Republici Srpskoj su srednje niski i u granici normale, izjavio je hidrolog u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Dragan Despot.
– Vodostaji su srednje niski i nije ništa alarmantno – naglasio je Despot za Srnu.
Despot je rekao da je na planinanama pao novi snijeg i da topljenje zavisi od temperature vazduha.
– Ne očekujemo ništa pretjerano. Iz Hidrometeorološkog zavoda najave ako negdje dolazi do naglih padavina i obično se pojave prvo bujični vodotokovi koji prave probleme, a za sada nema nikakvih najava – ukazao je Despot.
Jača uticaj visinske doline sa sjevera uz priliv hladnijeg vazduha, dok će se do kraja dana osa doline postepeno premještati ka istoku Balkana.
U prizemlju se očekuje prelazak ciklona i prateće frontalne zone preko juga Jadransko more dalje ka jugu i istoku Balkana, što donosi nestabilne vremenske prilike.
Prijepodne oblačno, kiša, susnježica i snijeg
Tokom prijepodnevnih časova preovladavaće oblačno vrijeme uz padavine, uglavnom na istoku. U nižim predjelima miješaće se kiša, susnježica i snijeg, dok će u brdsko-planinskim krajevima padati snijeg uz formiranje i porast snježnog pokrivača.
Na jugu i jugoistoku duvaće jak vjetar, koji će u planinskim predjelima lokalno stvarati vejavice.
Razvedravanje od sredine dana
Od sredine dana očekuje se postepen prestanak padavina u većini predjela. Na zapadu i jugu mjestimično će biti i sunčanih intervala.
Uveče će preovladavati pretežno vedro vrijeme, osim na jugoistoku gdje će se zadržati oblačnost uz slabe padavine.
Vjetar i temperature
Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom sjevernih smjerova. Na jugu i jugoistoku očekuju se jaki udari, povremeno i olujni.
Maksimalna dnevna temperatura kretaće se od 3°C na istoku do 9°C na jugu i sjeverozapadu, dok će u višim predjelima biti oko 0°C.
Prognoza za Banjaluku
U Banjaluci će biti oblačno uz povremene padavine. U nižim predjelima očekuje se slaba kiša, dok će u višim dijelovima šire regije grada padati susnježica i slab snijeg.
Tokom popodneva očekuje se postepeno razvedravanje. Vjetar slab do umjeren sjeverni, a maksimalna temperatura vazduha do 6°C, prenosi Glas Srpske.
Tamo gdje je vazduh čist, a livade mirišu na planinsko bilje, nastaju priče koje se pamte – sjećanja koja ukusom vode do jednog od najpoznatijih simbola Zlatibora – čuvenog zlatiborskog kajmaka.
Mještani koji se bave njegovom proizvodnjom kažu da ovaj mliječni proizvod predstavlja dio tradicije, porodičnih receptura i načina života koji se generacijama prenosi.
Na bogatoj zlatiborskoj pijaci ekipa portala VrbasMedia razgovarala je s brojnim prodavcima, ali većina njih vješto je čuvala tajne proizvodnje, ne želeći da otkrije male tajne velikih majstora.
Taman kada smo pomislili da ćemo ostati bez konkretnih odgovora o zlatiborskom kajmaku, saznali smo nešto više od Kose Zorić iz Šljivovice, na čijem je štandu sve mirisalo na kvalitet, tradiciju i prepoznatljivu deliciju.
„Treba vam velika količina mlijeka. To mlijeko se skuha, potom ohladi i stavi u frižider. Ujutru se skida kajmak, soli i slaže, a od kuvanog mlijeka pravi se i obrani sir. Na Zlatiboru su i sir i kajmak najkvalitetniji“, rekla nam je Kosa Zorić.
Zorićeva je dodala da je upravo zbog specifične klime kakva vlada na Zlatiboru ovaj kajmak nadaleko poznat.
„Ja sam svaki dan ovdje. Ljudi su zainteresovani za kajmak, kupuju ga. Nije kao nekada, ali zadovoljna sam“, dodala je Kosa Zorić.
Jedan od prodavaca rekao nam je da se zlatiborski kajmak pravi od svježeg punomasnog kravljeg mlijeka koje se lagano kuva, nakon čega se hladi do stvaranja kore. Ta kora se potom skida i slaže u drvene ili emajlirane posude. Svaki sloj se soli i slaže danima.
Posebnost ovog proizvoda, kako ističu proizvođači, leži u trudu, posvećenosti i ljubavi s kojom se ono što je vrijedno predstavlja na najbolji način. Potvrdili su nam to i kupci s kojima smo razgovarali na zlatiborskoj pijaci.
„Ja sam iz Makedonije i često dolazim na Zlatibor, gdje, pored ostalog, volim obići pijacu upravo zbog kajmaka kakav ne možete pronaći u trgovini.“
„Sa Zlatibora sam, ali nemam svoje proizvode, pa rado dolazim na pijacu gdje poznajem dosta prodavaca i kod kojih znam da kupujem kvalitetno i ukusno.“
„Mi smo prvi put na Zlatiboru i došli smo iz Crne Gore. Kada smo se raspitivali šta je najbolje posjetiti, rekli su nam da obavezno moramo probati domaće proizvode na pijaci, među kojima je i čuveni kajmak. Oduševljeni smo i sigurno ćemo kupiti nešto da ponesemo, jer vjerujem da će biti odličan uz uštipke.“
Jasno je da je za prave gurmane zlatiborski kajmak nezaobilazan dio svake posjete ovoj planini. Pogotovo u hladnim danima, kada, uz svježe pečeni domaći hljeb bogato premazan kajmakom i miris planinskog vazduha, svaki zalogaj postaje pravi gastronomski užitak.