U Republici Srpskoj i FBiH danas će biti pretežno sunčano i toplo vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost na sjeveru.
Maksimalna temperatura vazduha od 19 do 25, u višim predjelima od 13 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab i promjenljiv vjetar, krajem dana na sjeveru umjeren do jak sjeveroistočni i istočni.
Građani Bosne i Hercegovine ponovo su na udaru rasta cijena, kako goriva, tako i drugih proizvoda i usluga, pa se mnogi dok strepe od novih poskupljenja s pravom pitaju kako preživjeti.
U samo nekoliko posljednjih dana poskupjeli su taksi prevoz u Sarajevu, odvoz smeća u Banjaluci, voda, smeće i grijanje u Čelincu, a najavljena su i poskupljenja namirnica poput brašna, kao i brojnih drugih proizvoda i usluga.
Građani Banjaluke s kojima smo razgovarali kažu da strahuju od nove inflacije dok se, kako navode, nalaze u začaranom krugu poskupljenja i malih plata.
“Ljudi su sad u ogromnom grču zbog poskupljenja koja se već dešavaju, koja dolaze i jednostavno više ne znaju čega još da se odreknu i kako da se sastave od prvog do prvog. Prosječnom radniku postalo je sve teže da se doveze na posao, pogotovo onim ljudima koji ne mogu da stignu pješke, da nahrani porodicu, te da isfinansira sve redovne i vanredne obaveze, a da tu ne ubrajamo nikakav luksuz. Ovdje je preživjeti izgleda postalo pravi luksuz”, kaže Banjalučanka za “Nezavisne novine”.
Drugi građani vratili su se u vrijeme pandemije, navodeći da su ekonomski stručnjaci tada najavljivali inflaciju koja će nas pogoditi, ali da se tada nisu previše potresali oko toga jer su tada bili ugroženi životi.
“Poslije je došlo i to što su najavljivali – inflacija i tu riječ, evo već godinama, čujemo i osjetimo. Od tada namirnice konstantno poskupljuju, sve je redom bilo na udaru: meso, mlijeko, hljeb, čokolada, toalet-papir. Gorivo da ne spominjem, rezervoar nam je, kad je izbio rat u Ukrajini, poskupio za duplo i to je potrajalo. Poskupljenje goriva uticalo je naravno i na sve ostalo. U isto vrijeme poskupljivale su nam i režije. Kada smo konačno dočekali da cijene goriva spadnu, desilo se novo naglo i veliko poskupljenje, pogotovo dizela”, kaže Banjalučanin za “Nezavisne novine”, dodajući da je minimalna povećanja plata odavno sažvakala inflacija.
Za komentar smo pozvali i Snežanu Šešliju, predsjednicu Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, koja ističe da građani ćute i strepe od novih poskupljenja.
“Mi kao udruženje za zaštitu potrošača u narednim danima imaćemo sastanke sa građanima i cilj je da se konačno krene sa socijalnom kartom. Ona je jedino rješenje da se jedan broj građana, a to je sigurno više od 40 odsto, na neki način zaštiti od ovog poskupljenja. Kako god smo radili analizu, u Doboju će biti izuzetno krizno za nekih 30 odsto porodica zato što većina penzionera ovdje ima penzije ispod 700 KM, što je nedovoljno ni za osnovnu hranu, a da ne govorimo o ostalim uslugama”, kaže ona za “Nezavisne novine”.
Prema njenim riječima, poskupljenja su veća u odnosu na ono što se predviđalo.
“Treba da konačno institucije urade nešto. Najbitnije je da se uradi socijalna karta”, navodi ona, dodajući da trenutne kontrole nadležnih “nisu kako treba”.
“Nemoguće je da dvije prodavnice prodaju istu robu po razlici od 30 ili 40 feninga ako mi idemo na to da se na neki način smanji marža, odnosno da se kontroliše”, ističe Šešlija.
Život građana shodno svim poskupljenjima, prema riječima Redže Omerbašića, predsjednika Udruženje građana Županije posavske “Klub potrošača Odžak” iz Odžaka, u ovom trenutku je neizvjestan.
“Energenti su naglo poskupjeli, a to će imati uticaja na cijene, na transport, tokove robe. Očekivati je sve veće cijene, a u toj svoj brzini imamo i nekontrolisano povećanje cijena. Ne može se to sve iskontrolisati”, kaže on za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, vlasti pokušavaju uvesti mjere, ali nisu spremne i stručne da bilo šta urade.
“One ne mogu predvidjeti šta će biti za pet dana, a kamoli da imaju programe. Nema dugoročnog razvoja poljoprivredne proizvodnje da imamo hranu, nema rezerve za gorivo, nema rezerve za stabilizaciju tržišta da stanovništvo ima redovne cijene nekoliko mjeseci”, navodi on.
Škole u Republici Srpskoj kubure sa nedostatkom profesora hemije, fizike i matematike, a ovaj problem u budućnosti bi mogao biti još izraženiji jer ove smjerove već godinama upisuje sve manje studenata.
Problem bi uskoro mogao ozbiljno ugroziti nastavu
Ovaj problem za Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske je jedan od ključnih nedostataka u oblasti obrazovanja, odnosno za realizaciju vaspitno-obrazovnog rada.
Nedostatak prosvjetnog kadra osjete i u prnjavorskoj Gimnaziji, a prema riječima Dajane Ostojić, direktorice ove obrazovne ustanove, njima najveći problem predstavlja pronalazak profesora informatike.
“Svi profesori informatike mogu raditi i u IT industriji i oni zbog boljih uslova i plate sve češće odlaze da rade u privatni sektor. Kada je riječ o matematici, mi trenutno imamo koleginicu koja je na trudničkom bolovanju i mijenja je profesor koji se vratio iz penzije. Takođe, imamo i apsolventa koji predaje informatičku grupu predmeta”, ističe Ostojićeva.
Na pitanje da li među maturantima ima onih koji su zainteresovani za neko od ovih zanimanja, Ostojićeva navodi da se iz godine u godinu sve manje učenika odlučuje za bilo koji prosvjetni smjer.
“Ne samo za ove predmete, već uopšteno”, ističe ona za “Nezavisne novine”.
I podaci Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske potvrđuju da ovog kadra nema dovoljno na tržištu rada, a prema njihovoj evidenciji zaključno sa februarom, na birou je bilo ukupno šest osoba matematičko-informatičkog usmjerenja i to tri profesora matematike i fizike, dva profesora matematike i informatike i jedan profesor matematike i računarstva.
“Kada je riječ o hemijskoj struci, evidentirano je ukupno 10 lica, i to: jedno lice je diplomirani inženjer biohemije, dva lica su diplomirani inženjeri hemije, dva lica su diplomirani inženjeri prehrambeno-sanitarne hemije i pet lica su profesori hemije”, navode iz Zavoda za “Nezavisne novine”.
Kako dodaju, već dugi niz godina prisutna je potražnja za ovim zanimanjima, što potvrđuje i kontinuirano interesovanje poslodavaca za ovaj kadar.
Da ovog kadra nedostaje, svjesni su i na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci gdje se mladi studenti upravo i školuju za buduće matematičare, fizičare i hemičare, a prema riječima Dine Hasanagića, prodekana za nastavu, na adresu fakulteta često stižu molbe za preporuku za nastavnike.
“Često dobijemo zvanične mailove gdje se traži od nas da li imamo da preporučimo nekoga ko je čak nesvršeni student, da se angažuje u nastavi. Imali smo pogotovo upite za nastavni kadar za fiziku i matematiku”, kaže on u razgovoru za “Nezavisne novine”.
Kako navodi, informatičke nauke, matematika i fizika su, prema njihovim uvidima, deficitarni, a prošle godine je u ovu kategoriju uvrštena i biologija, nastavni smjer.
“Prošle godine bio je nešto veći interes studenta u odnosu na prije nekoliko godina. Kada je riječ o upisu koji je pred nama, prema informacijama do sada, najviše imamo interesa za matematiku, informatiku i imamo neke interese za biologiju i hemiju”, naveo je on za “Nezavisne novine”.
Dok mnogi građani Bosne i Hercegovine svakodnevno razmišljaju kako rasporediti novac za osnovne troškove, na internetu se sve češće pojavljuju snimci cijena iz evropskih prodavnica koji izazivaju nevjericu. Ne zbog toga što su previsoke, već zato što su u pojedinim slučajevima niže nego u domaćim marketima.
Na društvenim mrežama nedavno je objavljen video u kojem jedan građanin iz regiona pokazuje cijene u supermarketu u Njemačkoj. Tegla Nutele od 450 grama bila je na akciji po cijeni od dva evra, odnosno oko 3,9 konvertibilnih maraka. U isto vrijeme, u Banjaluci se tegla od 400 grama prodaje za približno osam maraka.
Slična razlika može se vidjeti i kod drugih proizvoda. Džem od jagode u njemačkim marketima košta oko 1,60 evra, odnosno nešto više od tri marke. U prodavnicama u BiH taj proizvod često košta između četiri i čak sedam i po maraka.
Ni kikiriki puter nije izuzetak. U Njemačkoj se na akciji može pronaći za oko 1,75 evra, što je približno 3,4 KM. U domaćim trgovinama njegova cijena nerijetko dostiže između 5,5 i 12 maraka, zbog čega ga mnogi kupuju samo povremeno.
Istina je da Nutela, džem ili kikiriki puter ne spadaju u osnovne životne namirnice i da ih većina domaćinstava ne kupuje redovno. Ipak, pitanje je da li bi se našli češće na trpezama da su cjenovno dostupniji. U Njemačkoj su to proizvodi koje većina porodica bez problema može priuštiti, dok se kod nas često doživljavaju kao povremeni luksuz ili roba koja se kupuje samo kada je na većem sniženju.
Razlika postaje još zanimljivija kada se uporede cijene mesa. U pojedinim njemačkim prodavnicama kilogram junetine košta oko 12,9 evra, odnosno približno 25 maraka, što je gotovo identično cijenama u Banjaluci, gdje se kilogram prodaje između 26 i 29 KM.
Slična situacija je i sa svinjetinom. U Njemačkoj kilogram košta oko 5,99 evra ili oko 11,5 maraka, što je takođe vrlo blizu cijenama u domaćim marketima.
Upravo tu nastaje najveći paradoks – cijene hrane su gotovo iste, a u pojedinim slučajevima čak i niže nego u Bosni i Hercegovini, dok su primanja višestruko veća u Njemačkoj.
Razlika se vidi i u načinu na koji funkcionišu sniženja. Dok u njemačkim prodavnicama akcije često donose ozbiljna pojeftinjenja, ponekad i do 50 odsto, u domaćim marketima popusti se nerijetko svode na simbolično umanjenje od pola ili jedne marke, što u praksi malo znači za kućni budžet.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti sunčano i toplo, na jugu i istoku prolazna oblačnost.
Vjetar slab do umjeren, promjenljiv ili sjevernih smerova, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Maksimalna temperatura vazduha od 17 do 23 stepena Celzijusova, u višim predjelima od 12.
Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda navode da jutros u Republici Srpskoj i FBiH dosta oblačnosti ima na sjeveru, dok je u ostalim područjima sunčano.
U Brodu i Derventi Dan je žalosti zbog pogibije sveštenika Nenada Mitrića i njegove supruge Nedeljke u saobraćajnoj nesreći, koji će danas biti sahranjeni na mjesnom groblju u Liješću.
U Hramu Svetog velikomučenika kneza Lazara u Pojezni biće služena liturgija.
Sveštenik Nenad Mitrić ostaće upamćen po svojoj posvećenosti, vjeri i službi, koju je od 2022. godine obavljao u parohiji u Pojezni kod Dervente.
Sveštenik Nenad i njegova supruga Nedeljka Mitrić stradali su u saobraćajnoj nesreći u Novom Selu kod Broda, a iza njih je ostalo troje maloljetne djece.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi ulazak Hristov u Јerusalim – Cvijeti, praznik koji se slavi dan po Lazarevoj suboti i Vrbici, a nedjelju dana pred Vaskrs.
Hrišćani ga proslavljaju kao molitvenu uspomenu na Hristov posljednji ulazak u Sveti grad – Јerusalim.
Po narodnom vjerovanju, Cvijeti počinju umivanjem vodom u kojoj su na Vrbicu potopljeni cvjetovi kako bi ukućani bili rumeni i zdravi.
Predsjednik Društva pčelara Novi Grad Miloš Odžić pozvao je pčelare da ovog mjeseca prošire legla, jer, ukoliko to ne učine, rizikuju da ostanu bez prinosa.
On je rekao Srni da pčelare ohrabruje najava povoljnijih vremenskih prilika s obzirom da je april mjesec burnog razvoja pčelinjih društava i pripreme za glavnu pašu bagremom.
“Vrši se proširivanje legla, sprečavanje da dođe do rojenja. Ukoliko to ne urade, pčelari rizikuju da dođe do izrojavanja prije glavne paše što znači da neće biti prinosa”, objasnio je Odžić.
Odžić je dodao da su proteklih desetak dana, zbog kiše i snijega, pčele bile zatvorene u košnicama i da je bila potrebna kontrola hrane jer su zalihe pri kraju.
“Osim potrebe za pašom, pčele imaju i potrebu za vodom zbog razvoja legla. Ako ne mogu izlaziti, prave vodu u košnicama što dovodi do kondenzacije. Pčelari treba da intervenišu, provjetre, očiste i uklone eventualnu buđ na krajnjim okvirima”, rekao je Odžić.
Obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu prilika je da se podsjetimo koliko je važno graditi društvo koje ne isključuje, već prihvata. Društvo u kojem svako dijete ima priliku da razvije svoje potencijale, a svaka porodica osjeti podršku zajednice, poručeno je povodom 2. aprila – Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.
Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima s autizmom “Djeca svjetlosti” u Banjaluci, kazala je da se prvi znakovi autizma mogu uočiti već u ranom djetinjstvu, a roditelji često primijete izostanak kontakta očima, neodazivanje na ime, kao i nedostatak pokazivanja želja ili dijeljenja interesa sa drugima.
“Roditelji obično prvi osjete da se s djetetom nešto dešava i primijete određene poteškoće. U Banjaluci sada postoji i Centar za ranu dijagnostiku, što je veoma važno i predstavlja prvi korak, jer se tu može postaviti dijagnoza. Međutim, sama dijagnoza nije presudna koliko je važno što prije započeti s tretmanima, prije svega logopedsko-defektološkim. Ono što je najvažnije jeste da i roditelji nauče kako da rade sa djetetom kod kuće”, kazala je Kojićeva.
Ističe da se preporučuje da se roditelji uključe u udruženja, jer tu dobijaju podršku.
“Kada se roditelj tek suoči sa dijagnozom, u udruženjima može sresti one koji su već prošli kroz isto iskustvo i koji mogu dati najbolje savjete, jer to najbolje razumiju”, kazala je Kojićeva.
Ističe da se bilježi povećan broj djece s autizmom, ali i da se više radi na prepoznavanju i dijagnostici.
Kako ta djeca odrastaju, raste i broj odraslih osoba s autizmom, zbog čega je sve veća potreba za dnevnim i predah centrima.
Pojasnila je da u svakom razredu osnovnih škola ima po jedno dijete s autizmom koje ima asistenta.
“Međutim, problem je što ljudi često ne žele da rade taj posao zbog niskih primanja. Tako dolazimo do situacije da se majke uključuju i postaju asistenti svojoj djeci u školi”, kazala je Kojićeva.
Dodaje da i dalje postoje roditelji kojima smeta što u razredu njihovog djeteta ima dijete s autizmom.
“Trudimo se da radimo na podizanju svijesti kako bi ljudi shvatili da su djeca s autizmom dio naše zajednice i da se to može desiti svakome te da se ne smiju ignorisati”, rekla je ona i istakla da istraživanja pokazuju da na četiri dječaka dolazi jedna djevojčica s autizmom.
Igor Antunović, predsjednik Udruge “Plava vrpca” iz Mostara, kazao je da je autizam neurorazvojni poremećaj koji utiče na komunikaciju, socijalne vještine i ponašanje, naglasivši da se ne radi o bolesti, već o razvojnom stanju koje oblikuje način na koji dijete doživljava svijet i gradi odnose sa drugima.
Kako kaže, svako je dijete jedinstveno, zbog čega se koristi termin spektar autizma.
“Roditelji najčešće primijete da dijete kasni u govoru ili ga uopće ne razvija, da ne traži kontakt sa drugima ili se igra na “svoj način”. Često izostaje imitacija, zajednička igra i razumijevanje socijalnih situacija. Neka djeca pokazuju preosjetljivost ili smanjenu osjetljivost na zvuk, dodir ili svjetlo. Ono što je važno naglasiti jeste da vam liječnici u ranoj fazi ne mogu ništa reći, već je taj roditeljski osjećaj najčešće prvi signal koji treba shvatiti ozbiljno”, kazao je on.
Istakao je kako se prvi znakovi mogu prepoznati i prije druge godine života, ali dijagnoza se u praksi najčešće postavlja između treće i četvrte godine, a ponekad i znatno kasnije, što otežava pravovremenu podršku i ranu intervenciju koja je ključna za razvoj djeteta.
Nedostaje praćenje
Prema njegovim riječima, broj djece s poremećajima iz autističnog spektra u porastu je, ali nedostaje praćenje, zbog čega je, kako je kazao, nužno uspostaviti registar osoba s autizmom kako bi se mogle planirati adekvatne mjere podrške.
Govoreći o izazovima, Antunović je naveo kako roditelji često prolaze kroz težak proces prihvatanja dijagnoze i traženja stručne pomoći.
“Roditelji često ostaju sami, bez jasnih smjernica kome se obratiti. Kasnije se suočavaju i sa financijskim izazovima, jer terapije nisu dostupne u javnom sustavu u potrebnoj mjeri. Uz to, prisutni su i društveni problemi poput nerazumijevanja, stigmatizacije i izolacije, a sve to roditelji nose paralelno, nastojeći biti najveća podrška svom djetetu”, zaključio je Antunović.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH ističu da nije dovoljno govoriti samo o svjesnosti, mnogo je važnije govoriti o prihvatanju, poštovanju i stvarnoj uključenosti osoba s autizmom u društvo.
“Djeca i osobe iz autističnog spektra mogu imati poteškoće u komunikaciji, socijalnim interakcijama i razumijevanju okoline, ali istovremeno posjeduju jedinstvene načine doživljavanja svijeta. Upravo zbog toga, važno je razvijati društvo koje prepoznaje i uvažava različitosti, umjesto da ih pokušava uklopiti u stroge norme”, kazali su iz resornog ministrarstva.
Ističu da se poseban fokus stavlja na roditelje, koji su najvažniji oslonac.
Najnovije istraživanje javnog mnjenja pokazuje da predsjednik SNSD-a Milorad Dodik zadržava najveći nivo povjerenja građana kada je riječ o zaštiti interesa Republike Srpske. Istovremeno, rezultati ankete ukazuju da gotovo polovina ispitanika smatra da se Republika Srpska u cjelini razvija u pozitivnom smjeru.
Anketu je tokom marta sprovela agencija „Faktor plus“ na uzorku od 1.200 građana, a rezultati pokazuju prilično složeno raspoloženje javnosti, koje se kreće između umjerenog optimizma, izraženih društvenih briga i oslanjanja na političko liderstvo.
Prema dobijenim podacima, 47 odsto ispitanika ocjenjuje da se Republika Srpska u političkom i ekonomskom smislu kreće u dobrom pravcu. S druge strane, 36 procenata građana smatra da je aktuelni pravac razvoja loš.
Bez jasnog stava ostalo je 17 odsto ispitanika, što govori da značajan dio javnosti još uvijek nije čvrsto formirao mišljenje o ukupnim društvenim kretanjima.
Kada je riječ o povjerenju u zaštitu interesa Republike Srpske, najviše građana opredijelilo se za Milorada Dodika, kojeg je navelo 38 odsto ispitanika.
Odmah iza njega nalazi se Srbija, kojoj povjerenje daje 35 procenata građana, dok su snažne domaće institucije na trećem mjestu sa 34 odsto podrške.
Ostali akteri imaju osjetno manju podršku u ovom pitanju. Rusiju kao ključnog zaštitnika interesa Republike Srpske vidi 16 odsto ispitanika, dok 12 procenata smatra da tu ulogu mogu imati Sjedinjene Američke Države. Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković dobio je povjerenje sedam procenata građana.
Istovremeno, 18 odsto ispitanika nije imalo jasan odgovor na ovo pitanje, dok 14 procenata smatra da interese Republike Srpske ne bi najbolje štitio niko od ponuđenih.
Istraživanje je pokazalo i nivo političke lojalnosti prema lideru SNSD-a. Na pitanje da li bi glasali za Milorada Dodika ili kandidata kojeg on podrži bez obzira na okolnosti, 39 procenata ispitanika odgovorilo je potvrdno.
Protiv takvog izbora izjasnilo se 29 odsto građana, dok je čak 32 procenta ostalo neodlučno, što ovu grupu čini potencijalno presudnom u budućim izbornim procesima.
Građani su uglavnom pozitivno ocijenili i međunarodne aktivnosti lidera SNSD-a. Više od polovine ispitanika, njih 54 odsto, smatra da su susreti sa zvaničnicima Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Mađarske korisni za Republiku Srpsku.
Negativan stav o tim aktivnostima ima 19 procenata ispitanika, dok je 16 odsto neutralno. Bez konkretnog mišljenja ostalo je 11 procenata građana.
Anketa je obuhvatila i stavove o identitetskim i društvenim vrijednostima. Kada je riječ o ćiriličnom pismu, 36 odsto ispitanika smatra ga veoma važnim, dok dodatnih 32 procenta navodi da je ono važno.
Za 21 procenat građana ćirilica nema veliku važnost, dok 11 odsto smatra da uopšte nije bitna.
Slična slika vidi se i kada su u pitanju porodične vrijednosti. Tradicionalnu porodicu kao veoma važnu navodi 41 odsto ispitanika, dok 33 procenta smatra da je ona važna.
Iza političkih stavova, međutim, stoje i izraženi strahovi građana. Kao najveću prijetnju većina ispitanika navodi mogućnost rata, što je istaklo 33 odsto građana.
Sljedeći najveći problemi koje građani vide su siromaštvo, koje je navelo 21 procenat ispitanika, te odlazak mladih iz zemlje sa 20 procenata.
Manji dio građana kao najveću brigu vidi društvenu apatiju i stagnaciju, što je navelo 14 odsto ispitanika, dok sedam procenata dominantno osjeća neizvjesnost u pogledu budućnosti.