VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Trninić: 11,6 miliona KM podrške proizvođačima pšenice

    Trninić: 11,6 miliona KM podrške proizvođačima pšenice

    Vršilac dužnosti direktora Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske Aleksandar Trninić izjavio je da je 11. avgusta 2025. godine izvršena isplata podsticaja za proizvodnju merkantilne pšenice u 2025. godini.

    Ukupno je isplaćeno 11,6 miliona KM za 4.080 korisnika iz 35 opština i gradova. Visina podsticajnih sredstava iznosi 500 KM po hektaru, a pravo na podsticaj ostvarili su proizvođači koji su zasijali najmanje jedan hektar merkantilne pšenice.

    Ovom premijom obuhvaćeno je 23 hiljade hektara zasijanih površina pod ovom kulturom.

    „Ovo je važna podrška našim proizvođačima, kojom želimo da im pomognemo da održe i unaprijede proizvodnju. Agencija će i u budućnosti nastaviti da sprovodi mjere koje doprinose jačanju poljoprivrednog sektora u Republici Srpskoj“, poručio je Trninić.

  • Bosna i Hercegovina pod visokim rizikom od dječje paralize

    Bosna i Hercegovina pod visokim rizikom od dječje paralize

    Uprkos napretku u pokrivenosti imunizacijom protiv poliomijelitisa u odnosu na raniji period, Bosna i Hercegovina i dalje je pod visokim rizikom od dječje paralize.

    Pokazuju to podaci koje je objavilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, a koji su objavljeni u godišnjem izvještaju o radu Komisije za sertifikaciju eradikacije poliomijelitisa u BiH za 2024. godinu.

    “Izvještaj ukazuje na značajan napredak u pokrivenosti imunizacijom u određenim dijelovima BiH u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, rizik ostaje visok jer u brojnim područjima pokrivenost vakcinom protiv poliomijelitisa i dalje ne dostiže preporučenih 90 odsto. Posebno je naglašena potreba za dodatnim aktivnostima i koordiniranim naporima na svim nivoima vlasti kako bi se poboljšala efikasnost imunizacionih programa i smanjio rizik od ponovne pojave bolesti”, navodi se na sajtu Ministarstva civilnih poslova BiH.

    Inače, poliomijelitis ili dječja paraliza je akutna zarazna bolest uzrokovana virusom poliomijelitisa koji napada nervni sistem, a u najtežim slučajevima može izazvati trajnu paralizu, pa i smrtni ishod. Najčešće se prenosi fekalno-oralnim putem, odnosno putem prljavih ruku, ali i putem zaražene vode ili hrane, a najugroženija su djeca uzrasta do pet godina.

    Kada je riječ o Republici Srpskoj, podatke o vakcinaciji bilježi Institut za javno zdravstvo RS, odakle ističu da je lani situacija po pitanju imunizacije ovom vakcinom bolja u odnosu na godinu prije.

    “U Republici Srpskoj u prethodnoj godini je obuhvat trećom dozom  vakcine protiv poliomijelitisa iznosio 92,96 odsto, a u revakcinaciji 73,27 odsto, i nešto je viši u poređenju sa 2023. godinom kada je obuhvat trećom dozom iznosio 88,45 odsto, a 65,49 odsto u revakcinaciji, ali i dalje nedovoljan u odnosu na  neophodnih 95 odsto u svim lokalnim zajednicama, za koji se smatra da je potreban da se obezbijedi kolektivni imunitet”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

    Kako dodaju, uprkos globalnim naporima, u Avganistanu i Pakistanu još cirkuliše divlji poliovirus, a brojne zemlje su u 2024. godini tokom ekološkog nadzora prijavile cirkulaciju derivata vakcinalnog poliovirusa (cVDVP) u zemljama sa slabim imunizacionim programima.

    “Zahvaljujući niskim obuhvatima vakcinacije, ratovima, migracijama, ali i usljed neadekvatnog nadzora nad ovom infekcijom, postoji opasnost od ponovne pojave ove bolesti i kod nas, iako je posljednji slučaj ove bolesti na našim prostorima prijavljen 1992. godine”, navode oni.

    Kako dodaju, upravo zahvaljujući dobrim obuhvatima vakcinacije protiv poliomijelitisa u prošlosti zaboravili smo kako zaista izgleda dijete koje je zbog ove bolesti ostalo trajno vezano za neko ortopedsko pomagalo.

    “Naš zadatak je da nastavimo borbu protiv ove bolesti jer dokle god postoji ijedan slučaj bilo gdje u svijetu, sve nevakcinisane populacije su u riziku za obolijevanje od poliomijelitisa”, upozoravaju iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Međutim, ne kriju da ni građane u Republici Srpskoj nije zaobišao globalni trend nepovjerenja u vakcinaciju, ali i u zdravstveni sistem, institucije i edukovan kadar.

    “Traženje informacija na pogrešnim mjestima, usvajanje neprovjerenih, ali i naučno razotkrivenih mitova koji decenijama kruže internetskom zajednicom, doveli su do realne prijetnje koja ponovo ostavlja širom otvorena vrata bolesti civilizacije koja je bila na korak od iskorjenjivanja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

  • Do petka narandžasto upozorenje zbog visoke temperature

    Do petka narandžasto upozorenje zbog visoke temperature

    Za većinu krajeva Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH) do petka, 15. avgusta, na snazi je narandžasto upozorenje zbog visoke dnevne temperature vazduha.

    Temperatura će uglavnom biti između 33 i 38, na jugu lokalno do 42 stepena Celzijusova.

    Poseban oprez neophodan je od 12.00 do 17.00 časova.

  • Crveni meteoalarm za više gradova u BiH

    Crveni meteoalarm za više gradova u BiH

    Crveni meteoalarm izdat je danas zbog visoke temperature za pojedine krajeve u BiH, gdje se očekuje temperatura vazduha i do 41 stepen Celzijusov.

    Ovo upozorenje izdato je za područje Prijedora, Bijeljine, Brčkog, Višegrada, Mostara, a za ostale krajeve na snazi je narandžasti meteoalarm.

     

     

    Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernih smjerova, tokom noći postepeno će jačati prvo na sjeveru, a do jutra u većini predjela duvaće umjeren do jak sjeverni vjetar, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Najviša temperatura vazduha biće od 33 do 38, na jugu zemlje do 41 stepen Celzijusov, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha izmjerena u 8.00 časova: Sokolac 14, Foča 15, Srebrenica, Han Pijesak, Čemerno, Bugojno 16, Gacko 17, Mrkonjić Grad, Jajce 18, Sarajevo 19, Banjaluka, Bileća, Sanski Most, Zenica 20, Doboj 21, Bijeljina 22, Gradačac 25, Trebinje 26, Mostar 28 stepeni Celzijusovih.

  • Više turista u RS, a manje novca: Neprijavljivanje gostiju uzelo maha

    Više turista u RS, a manje novca: Neprijavljivanje gostiju uzelo maha

    Za pola godine od boravišne takse u Srpskoj je prikupljeno oko 1,035 miliona KM, s tim da je evidentan porast naplate u Banjaluci i Foči u odnosu na isti period lani, dok je u Trebinju i Palama uplaćeno manje sredstava.

    No, kada se uporedi sa istim periodom prošle godine, a kada se uzme u obzir i da je ove godine više noćenja i dolazaka turista, ukupna naplata od boravišnih taksa manja je za 0,4 odsto, jer je tada prikupljeno oko 1,039 miliona KM.

    S tim u vezi, zanimljivo je da je, prema evidenciji Zavoda za statistiku RS, u junu prošle godine RS raspolagala sa 12.854 stalna ležaja, a u istom periodu ove godine sa 13.449 njih, što bi trebalo da znači i više prihoda, no, to nije slučaj.

    “Ovo je podatak koji u skoro 100 odsto uobziruje veće smještajne objekte tipa hotel, motel, hostel i pojedine SP-ove koji u svojoj djelatnosti imaju i izdavanje smještaja. Samo na osnovu njihove baze povećanje broja kreveta je oko 600. Kada uporedimo taj podatak sa uplatom boravišne takse koja je na nivou prošle godine, i sa povećanjem broja dolazaka i noćenja, možemo primijetiti evidentnu anomaliju u sektoru privrede, gdje se jasno vidi poslovanje na crno, odnosno neprijavljivanje gostiju”, pojasnio je za “Nezavisne” Marko Radić, rukovodilac Sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske.

    Kako kaže, takoreći na dnevnom nivou imamo nove apartmane za izdavanje, vikendice, vile sa bazenima, bungalove i sl., a pri tome broj dolazaka i noćenja ostaje na nekom paušalnom prijavljivanju, dok je boravišna taksa u okvirima vrlo malih oscilacija, odnosno bez značajnog povećanja.

    “Konkretno, što se tiče objekata za izdavanje tipa apartmani, sobe i kuće za iznajmljivanje, a ako njima dodamo i objekte seoskog turizma, dolazimo do podatka da ih je skoro 3.000 sa oko 12.000 kreveta, od kojih vrlo mali broj, iako su registrovani, ispunjava zakonske obaveze”, rekao je Radić i dodao da ih je minimalno dva puta više koji su u potpuno sivoj zoni, dakle niti su registrovani niti ispunjavaju obaveze.

    “Podaci ovog tipa smještaja skoro i ne ulaze u zvaničnu statistiku. Posmatrajući stanje stvari u regionu, na primjerima Srbije, Hrvatske ili Crne Gore, u zvaničnoj statistici vezanoj za dolaske i noćenje turista na godišnjem nivou može se vidjeti da je u prosjeku 50-60 odsto vezano za privatni smještaj. Tu se vidi značaj tog segmenta i veličina rada na crno kod nas, gdje nam se statistika bazira od jedan do pet odsto na dolaske i noćenja u privatnim apartmanima”, ističe.

    Prema njegovim riječima, u Banjaluci je za pola godine naplaćeno 253.956,54 KM od boravišnih taksa, što je 24,8 odsto više nego u istom periodu lani.

    “U Trebinju je naplaćeno 140.824,95 KM, što je za 1,7 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine, dok je u opštini Pale uplaćeno 236.283,74 KM, što je za 24,93 odsto manje nego u istom periodu lani. Najizraženije povećanje uplate BT je u opštini Foča, odnosno u rafting kampovima, gdje je za šest mjeseci 2025. godine uplaćeno 34.940,26 KM, što je indeks povećanja 352,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kad je uplaćeno 9.900,94 KM”, pojasnio je Radić.

    Inače, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srpsku je u šest mjeseci ove godine posjetilo 238.899 turista, koji su ostvarili 582.648 noćenja. To je za 5,2 odsto više dolazaka i 3,4 odsto više noćenja u odnosu na isti period lani.

    Kako kaže Radić, bitno je istaći i povećan broja dolazaka Slovenaca i Hrvata, dok je, s druge strane, evidentan blagi pad broja dolazaka turista iz Srbije.

    “Turisti iz Turske su počeli duže boraviti na destinaciji, dok su Rumuni znatno skratili period boravka. Blago je povećan broj dolazaka Nijemaca i Austrijanaca. Ono što je najjači utisak za ovih šest mjeseci kada je struktura gostiju u pitanju jeste sve evidentniji povratak turista iz Kine, pa je tako u pola godine za 55 odsto povećan broj dolazaka u odnosu na isti period lani”, zaključio je Radić.

  • U Njemačku i Sloveniju otišlo manje radnika iz BiH nego lani

    U Njemačku i Sloveniju otišlo manje radnika iz BiH nego lani

    Slovenija za zanatlije i Njemačka za medicinske sestre i tehničare godinama unazad bile su obećane zemlje gdje je odlazilo mnogo radnika iz Bosne i Hercegovine. Međutim, za pet mjeseci ove godine svoj posao u ovim zemljama Evropske unije našlo je manje bh. državljana.

    Pokazuju to podaci Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a kako ističu za “Nezavisne novine” iz ove agencije, u Sloveniji se i dalje najviše zapošljavaju vozači, varioci, zidari, fasaderi, kao i bravari.

    “U prvih pet mjeseci ove godine u Sloveniji je izdato 5.238 radnih dozvola, dok je u istom periodu prošle godine izdato 5.557 radnih dozvola”, navode oni.

    S druge strane, u Njemačku odlaze samo medicinske sestre, odnosno tehničari.

    “U prvih pet mjeseci ove godine u Njemačkoj je posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH zaposleno 37 osoba, dok je prošle godine ta brojka bila 99 osoba”, ističu oni.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, ističe da su pretpostavljali da će se smanjiti trend odlaska radnika, ali, kako kaže, ne zbog toga što su se ovdje značajno popravili uslovi, već što su tržišta gdje odlaze zahvatile krize.

    “Poznat je trend da naši radnici koji odlaze na rad u Sloveniju uglavnom ne rade na tržištu Slovenije, već su to uglavnom određene građevinske firme, koje pružaju usluge po Austriji i Njemačkoj. U baznoj industriji je došlo do značajnog smanjenja u proizvodnji i sve to je uticalo i na manju potražnju za radnom snagom”, kaže Škrebić za “Nezavisne novine”.

    S druge strane, prema njegovim riječima, na tom tržištu se ne smanjuje potražnja za radnom snagom iz uslužnih djelatnosti.

    Kada je riječ o odlasku medicinskog kadra, Goran Motika, potpredsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” istakao je da se iscrpio broj medicinskih radnika koji bi mogli ići u Njemačku.

    “Na birou ih nema. Nema ko da ode. Oni koji su bili spremni da odu su već otišli. Ostali su zaposleni ovdje. Takođe, ljudi mijenjaju i branše. Sada, radeći u nekom boljem supermarketu, ljudi zarade tu platu ili i više radeći kao konobar”, kaže Motika, objašnjavajući zašto je sve manje kadra u ovoj oblasti.

    Kako dodaje, razlog manjeg odlaska zasigurno nije bolja situacija u pomenutoj branši, već isključivo iscrpljen broj radne snage.

    Igor Gavran, ekonomista, istakao je da su brojke i dalje velike za Sloveniju, dok, prema njegovim riječima, sa Njemačkom nemamo takvu uvezanost nadležnih institucija.

    “I ovaj minimalni pad se prije svega može objasniti lošijom ekonomskom situacijom u EU, kao i rastom troškova života i padom životnog standarda, ali i činjenicom da se već toliko naših građana iselilo da se smanjuje i raspoloživa populacija koja ispunjava uslove tržišta rada izvan BiH”, kaže Gavran i podsjeća da građani odlaze u inostranstvo i na druge načine.

    Inače, u posljednjih 10 godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz Bosne i Hercegovine, a samo je u 2024. godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo više od 13.000 bh. državljana.

    Tako je samo u Sloveniju za 10 godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6.679.

  • Ništa od popisa stanovništva

    Ništa od popisa stanovništva

    Dok u Bosni i Hercegovini traju pripreme da, najvjerovatnije od jeseni iduće godine, počne popis poljoprivrede, kojim ćemo, između ostalog, saznati koliko imamo ovaca, goveda i obradivih površina, prebrojavanje ljudi još nije ni na pomolu i niko ne daje odgovor na pitanje – kada će biti obavljeno.

    Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda parlamenta BiH, postavio je pitanje Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, interesujući se da li će Savjet ministara BiH u budžetskim izdvajanjima za ovu godinu uvrstiti sredstva za obavljanje popisa stanovništva.

     

     

    “Države širom svijeta popis stanovništva rade svakih 10 godina. Posljednji popis kod nas je obavljen 2013. godine. Strateški je važno za svaku državu pratili demografske parametre građana svoje države”, naveo je Đonlagić.

    Bosna i Hercegovina je, dodao je on, takođe trebala krenuti ovim putem.

    “Očekujemo da se i naša zemlja pridruži ‘normalnom’ svijetu koji ovo prikupljanje statističkih podataka obavlja rutinski. Sjedinjene Američke Države, sa svojih 330 miliona stanovnika, objavljuju popis svakih deset godina. Nažalost, BiH nije u stanju organizovati dva popisa zaredom unutar 10 godina”, naveo je Đonlagić.

    Iz Savjeta ministara BiH mu je stigao odgovor iz kojeg se može zaključiti da pare za ovu namjenu nisu ni zatražene.

    “U skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH, svi budžetski korisnici su dužni podnijeti svoje prijedloge zahtjeva za finansiranje Ministarstvu finansija i trezora BiH, koje nakon provedenih konsultacija sa budžetskim korisnicima utvrđuje dodjeljivanje sredstava za svakog budžetskog korisnika. Uvidom u budžetski zahtjev Agencije za statistiku BiH za 2025. godine, utvrdili smo da budžetski korisnik nije iskazao potrebu za sredstvima za popis stanovništva u BiH”, naveli su iz Savjeta ministara BiH.

    Ali, ako je za utjehu ljudima, odgođen je i popis životinja. Start je bio planiran za 1. oktobar 2025. godine. Međutim, iz Republičkog zavoda za statistiku su nam kazali da su se statističke institucije u BiH jednoglasno dogovorile da popis poljoprivrede prolongiraju na jesen sljedeće godine, odnosno za period od 1. oktobra do 15. decembra 2026. godine, što će, dodaju, svakako biti i zvanično precizirano odlukom čije usaglašavanje je toku.

    “Statističke institucije u BiH su do sada uradile značajan dio popisnih pripremnih aktivnosti poput glavnog metodološkog uputstva, popisnice sa pratećom aplikacijom za unos podataka na terenu, kao i Nacrt odluke o pripremi, sprovođenju i diseminaciji rezultata popisa poljoprivrede u BiH, kao osnovnog pravnog okvira kojim se regulišu sve popisne aktivnosti na nivou BiH”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Ipak, kako dodaju, sve ovo je nedovoljno, pa su statističke institucije jednoglasno zaključile da nisu ispunjeni svi uslovi za provođenja popisa tokom 2025. godine, te da je neophodno njegovo odlaganje za jesen sljedeće godine.

    “Statističke institucije u BiH su u ovom trenutku u fazi pripreme popisa poljoprivrede, koji, uz popis stanovništva, predstavlja najobimnije statističke istraživanje. Stoga su sve aktivnosti usmjerene ka uspješnoj realizaciji popisa poljoprivrede, koji na prostoru BiH nije proveden još od vremena Jugoslavije, odnosno od 1960. godine”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Iz Agencije za statistiku BiH kažu da oni kao tehničko, profesionalno i neutralno tijelo sprovode popis stanovništva isključivo na osnovu odluke državnih organa BiH.

    “S obzirom na to da takva odluka još uvijek nije donesena, u ovom trenutku Agencija za statistiku BiH ne može precizirati kada će naredni popis biti proveden”, rekli su iz Agencije za statistiku BiH za “Nezavisne novine”.

  • Da li su cijene stanova opravdane ili ne?

    Da li su cijene stanova opravdane ili ne?

    Јedan od najvećih problema, posebno mladih, jeste kako obezbijediti kupovinu stana ili kuće.

    Iz godine u godinu cijene kvadrata rastu, ali se povećava i obim gradnje.

    Tako je prosječna cijena novogradnje dostigla cifru od 5.000 KM po kvadratu.

    Koliko je sa ekonomske strane isplativa kupovina ove investicije?

    – Cijena je odstigla 5.000 KM po kvadratu, pa čak i više u centru Banjaluke. Potražnja je i dalje velika posebno za manje stanove. Manji stanovi su u deficitu, uglavnom se mogu kupiti dok je stan u fazi izgradnje, teško da se može na tržištu naći manji stan, a da je useljiv – naveo je Aleksandar Vuković, agent za nekretnine, gostujući u našem Јutranjem proigramu.

    Mnogi parametri utuču na cijenu stana i tako se formira cijena stana. Najvažniji su ekonomski faktori na međunarodnom i domaćem tržištu, visina kamatnih stopa, kvalitet gradnje, lokacija i potražnja.

    Više je razloga zašto cijene nekretnina u BiH kontinuirano rastu – tvrdi se da je potražnja veća od ponude, skuplji je građevinski materijal i skuplja je radna snaga.

    – Troškovi gradnje su sve veći, niti jedan investitor nema namjeru da gradi, a da unaprijed nije siguran da će prodati – rekao je Mile Petrović sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske.

    Dodao je da su najsigurni oni investitiri koji sami za sebe grade, koji su dugo na tržištu i kojima je to jedina djelatnost.

    – Najrazvijenija stanogradnja je u Banjaluci, gradnja u Srpskoj ide zadovoljavajućom dinamikom – zaključio je Petrović.

  • Penzije iz budžeta, a ne iz doprinosa: Sistem na ivici opstanka

    Penzije iz budžeta, a ne iz doprinosa: Sistem na ivici opstanka

    Sve više radnika u Republici Srpskoj s razlogom se pita da li će jednog dana, kada dočekaju penzionerske dane, moći da računaju na bilo kakva mjesečna primanja.

    Naime, aktuelni odnos između broja zaposlenih i penzionera, koji je gotovo izjednačen, ne ostavlja mnogo prostora za optimizam. Penzioni sistem funkcioniše isključivo zahvaljujući redovnim transferima iz budžeta, jer se svakog mjeseca isplaćuje približno 25 miliona KM više nego što se prikupi po osnovu doprinosa za penziono osiguranje.

    Ekonomista Zoran Pavlović navodi da je teško govoriti o budućnosti penzionog fonda, budući da nije jasno da li vlasti uopšte shvataju koliko je važno ulagati u razvoj novih radnih mjesta.

    – Trenutno se Vlada Republike Srpske baš mnogo time i ne bavi. Tako da, teško je prognozirati. Znam da bi to moglo biti mnogo bolje i ima načina da se to postigne, prije svega smanjivanjem opterećenja na plate, odnosno dovođenjem poslodavaca da isplaćuju sav novac koji pripada radniku preko računa, a ne pola-pola. Tako da u stvari, mislim da definitivno, s jedne strane niko od tome ne vodi računa u Vladi, a pošto je to sve sad na budžetu, onda će se praktično iz ostalih ili drugih prihoda dodavati ono što nedostaje penzionom fondu – naveo je Pavlović.

    Dodaje i da su penzije u RS trenutno među najskromnijima, te da postojeći ekonomski okvir ne dozvoljava njihovo povećanje. Na pitanje da li bi radnici sa dvadesetak godina staža trebalo da brinu za svoje penzionerske dane, Pavlović odgovara da se ipak nada promjenama.

    – Tiho se nadam da će u tom periodu doći do ozbiljnijih promjena na političkoj sceni i da će doći neki drugi ljudi koji će u tome više da vode brigu i računa, tako da to sve zavisi od budućih penzionera, a trenutnih glasača. Odgovornost je prije svega na glasačima da na dan kada se glasa, budu odgovorni, izađu na izbore, glasaju za neke druge koji će o tome da vode računa, jer ovi koji su sad na tim funkcijama, očigledno, u tome ne vode dovoljno računa – kazao je on.

    Ekonomistkinja Svetlana Cenić podsjeća da je zbog manjka sredstava isplata penzija prebačena na trezor, što znači da se više ne čeka da se napuni fond, već se penzije isplaćuju odmah.

    Govoreći o izjavama aktuelnog direktora Fonda PIO Mladena Milića, podsjetila je na njegovu konstataciju da su ranije vlasti, predvođene PDP-om i SDS-om, u periodu 2001-2006. godine isplaćivale tek polovinu penzije i da bi sada prosječna penzija bila za 40% viša da su penzije redovno usklađivane.

    – Zašto to pominjem? Zato što sad fond PIO koji kao egzistira kao Fond, a zapravo penzije idu prve u redu isplata sa trezora i tako da uopšte se ne gleda koliko se prikupilo u Fond nego se isplaćaju penzije, pa sad do kraja mjeseca možda će faliti u nekom drugom. I nema baš šanse velike da će penzije porasti, da će pratiti i moći bar da obezbjede dostojan život – navela je Cenić.

    Prema njenim riječima, trenutni odnos između zaposlenih i penzionera ne ostavlja prostor ni za minimalni rast primanja.

    – Kad bismo samo gledali koliko se prikupi para, ne ono koliko budžet dotira i daje, nema teoretske šanse da bude ikakav boljitak i pitanje je koliko će dugo i opstati. Odnosno dok god ima nekih para i slijeva se u trezor, a kako penzije prve idu na isplatu, dotle će se isplaćivati, ali za neki rast penzija ili nešto bolje nema teoretske šanse – naglasila je ona.

    Dodaje da je cijeli sistem održiv samo u slučaju jačanja realnog sektora, povećanja broja zaposlenih i popravljanja odnosa u korist onih koji uplaćuju.

    – I to smo čak kritikovali u onoj bivšoj državi, odnos 3:1 broja zaposlenih u odnosu na penzionere, da i to treba popraviti. A to se sve smanjivalo, sad je pitanje sekunde kada će broj penzionera biti veći od broja zaposlenih. To je neodrživo, jednostavno neodrživo u sistemu solidarnosti, tako da će ili morati neke drastične rezove da prave kako bi privreda prodisala, kako bi radila, kako bi bilo mnogo više zaposlenih da mogu da takav sistem održavaju. Drugog rešenja, verujte da u ovom trenutku nema – rekla je ona.

    Kritikujući aktuelnu praksu, Cenić je naglasila da vlast često stvara utisak da penzije isplaćuje iz svog džepa.

    – Kao da to neko ne uplaćuje i nije uplaćivao do odlaska u penziju, a sad uplaćuju oni koji rade, zato se i zove sistem solidarnosti – rekla je ona i dodala da je sve to slabo bez rasta privrede.

    Podsjetimo, prosječna penzija u junu ove godine u Republici Srpskoj iznosila je 632,04 KM, dok su penzioneri u Federaciji BiH za isti mjesec primili u prosjeku 760,03 KM, što je razlika od skoro 18%.

  • Srbi i Hrvati uz Izrael, Bošnjaci uz Palestince

    Srbi i Hrvati uz Izrael, Bošnjaci uz Palestince

    Bosna i Hercegovina duboko je podijeljeno društvo, posebno politički, a to se, između ostalog, može ko zna koji put vidjeti i na primjeru krize na Bliskom istoku, odnosno sukobu Izraela i Hamasa, jer s jedne strane Bošnjaci pružaju nedvosmislenu podršku palestinskom narodu, dok Srbi i Hrvati stoje na strani Izraela, i gotovo je sigurno, u ovom trenutku BiH neće priznati Palestinu kao državu, a što najavljuju neke evropske zemlje.

    Ovo pitanje u BiH ponovo je došlo u fokus nakon što je Emanuel Makron, predsjednik Francuske, rekao da će ova zemlja priznati Palestinu kao državu.

    Nakon toga, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da “priznanje Palestinske samouprave kao države bez bilo kakvog dogovora s Izraelom nije čin mira, već presedan koji ruši međunarodno pravo i arhitekturu globalne stabilnosti”. Konkretno, Dodik je rekao da se ne može priznati država koja faktički ne postoji.

    “Zato snažno podržavam jasan i racionalan stav Izraela i ogromnog dijela međunarodne zajednice da se jednostranim političkim gestovima ne rješavaju decenijski sukobi, već se stvaraju novi problemi”, rekao je Dodik.

    Pojedine evropske države već su podržale Palestinu kao državu, a prije nekoliko dana i Francuska i Velika Britanija najavile su da će je takođe priznati, a što bi sasvim sigurno, mogao biti okidač i za ostale evropske zemlje da krenu tim korakom.

    Prema nezvaničnim informacijama, Palestinu kao državu u ovom trenutku podržava više od 140 zemalja, a ona je praktično kao država priznata i od strane UN, jer ima status “države nečlanice posmatrača”. Ipak, Palestinu kao državu još ne priznaju SAD, zbog čega je samoj Palestini uskraćen pristup mnogim međunarodnim organizacijama u kojima učestvuju samo nezavisne države.

    “Mir između Izraela i Palestine može nastati, prvo kroz eliminaciju terorističke organizacije Hamas, a potom kroz dogovor jevrejskog i palestinskog naroda, a ne kroz simbolične i ishitrene odluke koje ignorišu realnost na terenu. I kad mnogi biraju da ćute, Republika Srpska neće – jer znamo šta znači kad drugi pokušavaju da kroje sudbinu bez vas”, rekao je nedavno Dodik.

    Na Dodikovu izjavu odmah je reagovao Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koji je optužio Dodika da podržava nastavak ubijanja i izgladnjivanja djece i civila u Pojasu Gaze te da se radi o “iracionalnoj mržnji prema muslimanima”.

    “Dodik kada govori o ‘nepostojećoj državi Palestini’ ne želi da zna i da prihvati činjenicu da je Palestinu kao suverenu državu priznalo 147 od 193 države članice UN, što predstavlja 75 posto međunarodne zajednice. I da Palestinu, između ostalih, priznaju i njegovi politički i društveni uzori: Rusija, Kina i Mađarska”, rekao je Zvizdić naglašavajući da “Dodik ne zna ništa” ili zna jako malo o istoriji Palestine i odnosa između Palestinaca i Jevreja.

    Inače, od samog početka krize na Bliskom istoku vidjelo se koliko je politička scena u Bosni Hercegovini podijeljena u vezi s pitanjem sukoba između Izraela i Hamasa.

    Među prvima koji su pružili podršku Izraelu bila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, koja je osudila napad Hamasa na Izrael i pružila podršku toj zemlji da se obračuna sa ekstremistima. U tom periodu bošnjački političari na početku su bili poprilično neutralni ne svrstavajući se ni na jednu stranu. Kasnije, ta suzdržanost prerasla je u nedvosmislenu podršku Palestini, a u Sarajevu u nekoliko navrata bili su i skupovi podrške palestinskom narodu. Sa druge strane, u Republici Srpskoj od početka je pružena podrška Izraelu. Palata predsjednika Republike Srpske obasjana je bojama zastave Izraela, što nije bilo prvi put, a već godinama unazad zvanična politika Republike Srpske je podrška Izraelu.