VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • BiH 22 godine bez šansi da postane članica STO

    BiH 22 godine bez šansi da postane članica STO

    Iako je proceduru otpočela još 1999. godine, Bosna i Hercegovina još nije postala članica Svjetske trgovinske organizacije (STO), a kako stvari sada stoje, to se neće desiti ni na ministarskoj konferenciji STO koja krajem godine treba da bude održana u Kazahstanu.

    Trenutno, prijem BiH u STO blokiraju Rusija i Sjedinjene Američke Države. Osim nekoliko tarifnih linija za industrijske i poljoprivredne proizvode, Rusija BiH uslovljava i usvajanjem odluke o kvalitetu naftnih tečnih goriva, o kojoj trenutno ne postoji ni minimum saglasnosti između nadležnih ministarstava FBiH i Republike Srpske. Ovu odluku treba da usvoji Savjet ministara BiH, međutim s obzirom na blokadu, od toga gotovo je izvjesno neće biti ništa.

    Kada je riječ o SAD, od BiH se traži da strano pravno ili fizičko lice koje nije poslovno nastanjeno u BiH može kao deklarant staviti robu u slobodan promet. Ovaj problem djelimično je već riješen s obziromna to da je BiH u tom slučaju implementirala direktive Evropske unije, međutim još bilateralni pregovori nisu dovedeni do kraja.

    “Ranije je bio problem sa Brazilom, ali to smo riješili. Dokle smo trenutno stigli, ne znam tačno, ali članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji značilo bi nam mnogo. Kao članicu Svjetske trgovinske organizacije ne bi nas mogle ucjenjivati nekim sitnicama, recimo, Srbija i Hrvatska, kao što nam ne bi pojedini mogli uvoditi zabranu uvoza određene robe”, rekao je za “Nezavisne novine” Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

    On ističe da je članstvo u STO dobro i kada je riječ o kontaktima, ali i pristupu određenim tržištima s obzirom na to da postoje uhodane procedure u okviru STO na koji način se ostvaruje saradnja.

    Inače, BiH je jedna od rijetkih svjetskih zemalja koja nije član STO i nalazi se u društvu sa Eritrejom, Južnim Sudanom i još nekim zemljama. Kada je riječ o Srbiji, većina posla za članstvo u STO je završena, ali je i dalje neriješeno pitanje GMO, jer je Srbija još 2009. godine donijela zakon kojim je potpuno zabranila promet tih proizvoda, a jedno od temeljnih principa STO je da ne postoje bilo kakve opšte zabrane bilo kojeg proizvoda.

    Jedan od glavnih benefita članstva u STO je to što se državama omogućava pristup pod jednakim uslovima tržištima od oko sedam milijardi ljudi. Mnoge male zemlje, uključujući i BiH, nisu u stanju da aktivno održavaju ekonomske odnose sa mnogim državama, a ulazak u STO bi omogućio domaćim privrednicima da pod povoljnim uslovima izvoze svoju robu u države sa kojima BiH nema regulisane sporazume o trgovini. Iskustva drugih zemalja pokazala su da se u samo nekoliko godina članstva u STO izvoz u dobroj mjeri poveća, a istovremeno i smanji broj privrednih sporova koji se s vremena na vrijeme pojave među zemljama.

    U BiH već godinama se govori o tome da smo na pragu ulaska u STO, međutim do danas to nije okončano, a vjerovatno neće biti ni ove godine. Gotovo sve vlasti, prije svega oni koji su upravljali Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, članstvo u STO sebi su postavljale kao prioritet, međutim on nikada nije ispunjen.

    “BiH je u završnoj fazi pregovora za punopravno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji”, saopšteno je krajem 2017. godine iz parlamenta BiH, kada su tadašnji članovi delegacije BiH Ognjen Tadić, Šemsudin Mehmedović i Predrag Kožul otputovali u Buenos Ajres.

    Takođe, dvije godine ranije Mehmedović je kao član delegacije BiH u Ženevi prisustvovao Parlamentarnoj konferenciji o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i tada je rekao da je BiH nakon višegodišnjih pregovora u završnoj fazi pristupanja STO, ali ni šest godina kasnije to se još nije desilo.

  • Đaci u klupe vjerovatno sa maskama

    Nastava za učenike osnovnih i srednjih škola u Srpskoj počeće 1. septembra, a časovi će trajati 45 minuta, odlučila je Vlada RS na jučerašnjoj sjednici.

    Takođe, po toj odluci mali odmor će trajati pet, a veliki 15 minuta, dok se produženi boravak organizuje u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravstvo.

    “Raspored časova treba da bude usklađen na način da omogući poštovanje preporuka”, rekla je Natalija Trivić, ministarka prosvjete i kulture RS.

    Za učenike koji su hronični bolesnici i koji imaju mišljenje ljekara da se preporučuje nastava na daljinu, škole su dužne organizovati nastavu upotrebom ofis 365 edukativnih alata ili drugih platformi za učenje na daljinu.

    “Do kraja dana očekujemo preporuke Instituta za javno zdravstvo koje se odnose na organizaciju nastavnog procesa, preporuke za zaposleno osoblje, kao i preporuke za učenike u uslovima pandemije”, istakla je danas Trivićeva.

    Kako nezvanično saznajemo, učenici i nastavnici će tokom nastave vjerovatno nositi maske.

    “Budući da je na snazi obavezno nošenje maski u zatvorenom prostoru, može se očekivati da đaci i zaposleni nose maske tokom časova”, kažu naši izvori.

    Sa druge stane, u FBiH, osim u Kantonu Sarajevu, još nije donesena konačna odluka o načinu izvođenja nastave, mada, kako kažu nadležni, nastava bi mogla početi povratkom djece u školske klupe, kao što je bilo i prije virusa korona.

    Jedan od propisa Federalnog kriznog štaba koji je usvojila Vlada KS je obavezna distanca od najmanje jedan metar u školama, a obrazovne ustanove će imati autonomiju da organizuju model koji će osigurati poštivanje mjera, odnosno da isplaniraju nastavu prema uslovima koje imaju.

    Kako je kazala resorna ministrica Naida Hota Muminović, princip je “što više učenika što češće u školskim klupama”.

    Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH, kazao je da je evidentno da bi školska godina mogla početi s redovnim odvijanjem nastave kao što su najavile zemlje u regionu, ali i u Evropi.

    Prema riječima ministarke prosvjete i kulture RS, od posebnog značaja za sve je da nastava počne u učionicama.

    “Znamo koliko stresa, obaveza i aktivnosti je prouzrokovala nastava na daljinu. Ono što nas sve ohrabruje jeste da ćemo pokušati da nastavu organizujemo u školama, jer je to od neprocjenjivog značaja i za učenike i za nastavnike”, naglasila je Trivićeva.

    Povratak nastave u redovne tokove obradovao je i prosvjetne radnike, kaže Ljuban Bajić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola banjalučke regije.

    “Nikakav drugi vid nastave ne može zamijeniti redovnu nastavu, sa časovima od 45 minuta i sa cijelim razredom u odjeljenjima”, kazao je Bajić.

    Da je vraćanje nastave u redovan režim bitno za nastavnike i učenike, ali i roditelje, smatra i Milorad Nadaždin, direktor OŠ “Sveti Vasilije Ostroški”, koji je i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola hercegovačke regije.

    “Ne može se porediti čas koji traje 20 minuta sa časom od 45 minuta. Socijalizacija djece je jako bitna i mislim da je ovo ispravan put”, kazao je Nadaždin.

    Banjalučanka Sanja C., majka učenika koji u septembru polazi u treći razred, kazala je da joj je drago da se škola vraća na stari režim rada jer, kako kaže, to je najbolje za djecu, a i veliko je olakšanje za roditelje.

    “Naravno, ako to neće podrazumijevati da na časovima sjede sa maskama na licu”, kazala je ona.

    Da je povratak u školu važan, slažu se i psiholozi, pa tako Armina Čerkić, dječji psiholog, za “Nezavisne novine” ističe da je jako bitno vratiti djecu u škole.

    “Što se tiče djece, ako govorimo o najmlađoj populaciji školskog uzrasta, ono što je njima od presudnog značaja je da ostvare interakciju, ne samo sa nastavnicima, nego i sa vršnjacima”, kazala je Čerkićeva i istakla da je online nastava za njih zbunjujuća jer nisu usavršili ni pisanja ni čitanje.

    “I adoloscentima je potrebno da se druže sa vršnjacima i da imaju kontinuiranu mogućnost da usavršavaju svoje znanje i vještine i da na isti način provjeravaju vještine komunikacije, a online tehnologija ih udaljava od toga”, kazala je Čerkićeva.

  • Dodik: Ništa prirodnije nego da jedan narod reguliše svoje pismo i jezik

    Dodik: Ništa prirodnije nego da jedan narod reguliše svoje pismo i jezik

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas da nema ništa normalnije niti prirodnije nego da jedan narod jedinstveno reguliše svoje pravo na jezik, pismo i sve ono što ide s tim i da je zato važno imati zakonsku regulativu kojom se prvi put donosi jedinstven tekst zakona u Republici Srpskoj i Srbiji.

    “To će biti urađeno do 15. septembra. Srpski jezik, srpsko pismo ćirilica nemaju nikakve razlike ni kod nas ni u Srbiji. Pokušaje koje smo ranije gledali u BiH da se prave neke zajedničke priče nisu uspjele ni u posljednjih 150 godina kada je to pokušavala uraditi Austrougarska”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    On je naveo da je u konsultacijama dogovoreno da sjednica Narodne skupštine Republike Srpske bude održana 15. septembra, na Dan srpskog jedinstva, na kojoj bi trebao biti usvojen zakon o zaštiti srpskog jezika i ćiriličnog pisma.

    “Tog dana zasjedaće i Skupština Srbije koja će usvojiti taj zakon”, rekao je Dodik.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predao je danas u Beogradu srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku prednacrt zajedničkog zakona o zaštiti srpskog jezika i ćiriličnog pisma koji bi trebalo da usvoje skupštine Srbije i Republike Srpske na Dan nacionalnog jedinstva 15. septembra.

  • Vlada utvrdila izmjene Zakona o zaštiti potrošača: Olakšava ostvarivanje prava na reklamaciju

    Vlada utvrdila izmjene Zakona o zaštiti potrošača: Olakšava ostvarivanje prava na reklamaciju

    Vlada Republike Srpske utvrdila je na današnjoj sjednici Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

    Razlozi za izmjene i dopune Zakona zasnovani su na potrebi da se na odgovarajući način regulišu pitanja za koja je u primjeni važećeg Zakona ocijenjeno da su uređena na nedovoljno precizan način, što bi doprinijelo većoj efikasnosti u njegovoj daljoj primjeni.

    “Između ostalog, na potpuniji i jasniji način se uređuje pravo potrošača na izbor načina rješavanja prigovora zbog nedostatka na proizvodu, koje je već bilo uređeno Zakonom u primjeni, ali se sada dodatno precizira rok u kojem je trgovac dužan da ispuni zahtjev potrošača u vezi sa popravkom ili zamjenom proizvoda sa nedostatkom (30 dana) ili rok za povrat uplaćenog iznosa za proizvod sa nedostatkom (sedam dana)”, navodi se u saopštenju Vlade Srpske.

    Novina je da se predloženim rješenjem uređuje odgovornost trgovca i za prodaju polovnih proizvoda.

    “Takođe, ovim izmjenama i dopunama Zakona dodatno se olakšava potrošaču ostvarivanje prava na reklamaciju proizvoda ili usluge tako što se pored kopije računa, kao uslova za ostvarivanje prava na reklamaciju, dokazivanje kupovine proizvoda koja je predmet reklamacije, omogućava i drugim nespornim dokumentima (ovjerena garancija, priznanica, dostavnica, otpremnica, slip u slučaju plaćanja bankovnom karticom i slično)”, navode iz Vlade.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sjemenu poljoprivrednog bilja.

    U proteklom periodu primjene Zakona uočeni su određeni nedostaci, te se iz tog razloga ukazala potreba da se pristupi njegovim izmjenama da bi se ovi nedostaci otklonili, čime bi se omogućila potpuna primjena Zakona i bolje funkcionisanje u ovoj oblasti.

    “Iako je ovim zakonom uređena oblast ispitivanja sorti, u praksi se još nisu stekli uslovi za ispitivanje sorti u smislu postojanja odgovarajuće institucije i potrebnih kapaciteta za ispitivanje, te je predloženo rješenje da se sorte koje su registrovane u zemljama Evropske unije ili zemljama u okruženju sa kojima graniči BiH, a koje imaju slične agroekološke uslove, mogu priznati i bez ispitivanja na oglednom polju ili u laboratoriji”, dodaje se u saopštenju.

    Donesena je i Odluka kojom će se prava svojine na nekretnosti na kojoj je planirano formiranje slobodne zone, prenijeti sa Republike Srpske na Grad Trebinje.

    Dodjela nepokretnosti ima za cilj da se formiranjem slobodne zone stvore preduslovi za privlačenje domaćih i stranih investitora, otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti na teritoriji Grada što će posredno uticati i na poboljšanje ukupnog poslovnog ambijenta u Republici Srpskoj.

    “Uvažavajući činjenicu da je Ministarstvo privrede i preduzetništva nadležno za provođenje Zakona o slobodnim zonama ovo Ministarstvo se obratilo Pravobranilaštvu Republike Srpske koje je dostavilo mišljenje da je opravdan zahtjev za prenos prava svojine na pomenutoj nekretnini, te je konstatovano da je Prijedlog odluke o prenosu prava svojine na nepokretnosti u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima i Zakonom o Vladi Republike Srpske”, ističe se u saopštenju.

    Usvojena je i Informacija o početku školske godine i planu organizovanja rada osnovnih i srednjih škola i đačkih domova u školskoj 2021/2022. godini, za vrijeme trajanja pandemije virusa korona.

  • Republička komisija za sukob interesa “zatrpana” predmetima sa lokala

    Republička komisija za sukob interesa “zatrpana” predmetima sa lokala

    Istovremeno obavljanje više funkcija nije svojstveno samo funkcionerima na nivou Republike Srpske, nego i onima u opštinama i gradovima.

    Sudeći prema predmetima koji po raznim osnovama dođu pred Republičku komisiju za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS, među odbornicima gotovo da nema niko bez još jedne funkcije u javnom sektoru.

    Onaj ko ima „sreću“ da je v.d, da je na čelu javne ustanove, ili da je „obični“ radnik, uglavnom se izvuče od kazne i može da nastavi da prima platu i odborničku naknadu. Ostali uglavnom budu kažnjeni.

    Takav slučaj je bio sa Darkom Berjanom za koga je Komisija na sjednici 5. jula utvrdila da je prekršio Zakon o sprječavanju sukoba interesa, jer je istovremeno bio odbornik SDS u SO Istočna Ilidža i šef kabineta načelnika opštine. On je bio jedan od troje odbornika iz iste opštine za koje je još početkom 2021. Republičkoj komisiji dostavljena inicijativa za utvrđivanje sukoba interesa – uz Radomira Šekaru (SDS) i Tanju Tapavčević (PDP).

    Za Šekaru je Republička komisija takođe utvrdila da je prekršio zakon jer je bio odbornik i službenik, tj. samostalni stručni saradnik u Odjeljenju za privredne i društvene djelatnosti te iste opštine. Njegov slučaj i slučaj Berjana bio je tema jedne od ljetošnjih sjednica SO, gdje su odbornici SNSD postavili pitanje validnosti odluka donesenih u periodu kada su njih dvojica bili odbornici. Međutim, većina predvođena SDS nije dozvolila široku raspravu uz obrazloženje da su i Berjan i Šekara vratili odbornički mandat i prije nego što je utvrđeno da su prekršili zakon.

    Istovremeno, za Tapavčevićevu je utvrđeno da nije sukob interesa to što je zaposlena samo kao sanitarni inženjer u Domu zdravlja, čiji osnivač je opština.

    Te sreće nije bila Gorica Šubara, odbornica SDS u SO Čajniče. Komisija je na sjednici početkom avgusta utvrdila da je ona prekršila zakon, jer je ranije zaposlena kao pripravnica u opštini, počev od 12. novembra 2020. Uzalud je Šubara pisala da pripravnik nije isto što i službenik, jer komisija smatra da je prekršila „principe djelovanja“ iz zakona.

    U sukobu interesa je i odbornica SNSD u SO Brod, Ružica Maslić, jer je istovremeno i v.d. direktora opštinske Turističke organizacije.

    Kako se vidi iz rješenja, ona se pravdala time da je već pokrenuta inicijativa za njenu smjenu, što su iz SO negirali. Problem je što je prisustvovala sjednici SO 17. februara 2021. i izjašnjavala se o Programu rada Turističke organizacije, što je suprotno zakonu.

    Istovremeno, odbornik SDS u SO Šekovići, Snežan Sokić, može da ostane i v.d. direktora tamošnjeg Doma zdravlja, jer javne ustanove nisu obuhvaćene zakonom, s tim što na sjednici ne smije da glasa o bilo čemu što se odnosi na ustanovu koju vodi. U sukobu sa zakonom, odlučila je Republička komisija, nije ni odbornik u SO Šekovići, Siniša Trivković, koji je v.d. direktora Javne ustanove Sportsko-rekretarivni omladinski centar. Obrazloženje je isto kao i kod Sokića.

    Komisija je mišljenjem dozvolila odbornici u SO Nevesinje Dragani Budalić da istovremeno bude i direktor osnovne škole.

    Naravno, ovo su samo neki od slučajeva kojima se bavila Komisija u posljednjih nekoliko mjeseci, a na sve odluke moguće je uložiti žalbu Komisiji za žalbe.

  • Glumac iz “Mućki” uzima srpsko državljanstvo

    Glumac iz “Mućki” uzima srpsko državljanstvo

    Britanski glumac Džon Čalis, koji je tumačio ulogu čuvenog Bojsija u kultnoj seriji “Mućke”, objavio je na društvenim mrežama fotografiju na kojoj se vidi njegov crni “mercedes”, a na njemu tablice na kojima piše “Srbija”.

    Fotografija je nastala prošle nedjelje ispred Ambasade Srbije u Londonu. Prije toga je Džon Čalis zvanično podnio zahtjev za prijem u državljanstvo Republike Srbije.

    “U ambasadi Srbije, gospodina Čalisa primila je ambasadorka Srbije u Ujedinjenom kraljevstvu Aleksandra Joksimović.

    Imao sam tu čast da potpišem preporuku Grada Beograda da Bojsi postane srpski državljanin. Nije bilo lako pobrojati na jednoj stranici šta je Bojsi učinio na promociji Srbije i Beograda posebno u Velikoj Britaniji gdje je veoma poznat i popularan.

    Predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić podržala je ideju da Bojsi postane srpski državljanin. Želim da se posebno zahvalim našem čovjeku koji je odrastao i živi u Londonu Lazaru Vukoviću koji je najzaslužniji zato što Bojsi toliko voli Beograd i Srbiju”, napisao je Goran Vesić.

    Bojsijev zahtjev za državljanstvo već se nalazi u Beogradu i kada se završe sve procedure Vlada će glasati, piše Telegraf.rs.

  • „Nema osjećaj šta je rekao“ Stanivuković poručio da Dodik vrijeđa one koji su zbog njegove vladavine morali da odu

    „Nema osjećaj šta je rekao“ Stanivuković poručio da Dodik vrijeđa one koji su zbog njegove vladavine morali da odu

    Nevjerovatno mi je da je prošlo nekoliko dana, a gospodin Dodik se još nije izvinio našim ljudima u dijaspori. Zar toliko nema osjećaja šta je izgovorio?

    Rekao je gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, komentarišući izjave srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika koji je na skupu na Kozari, vrijeđao one koji su napustili Republiku Srpsku i otišli da žive vani.

    – Čovjek je čovjek, gdje god on živio, a on treba da bude predstavnik svih Srba, a ne samo onih kojima je ovdje dobro. Velika je sramota da uvrijediš bilo kog čovjeka, a pogotovo čitav jedan dio naroda koji je trbuhom za kruhom otišao vani i to ne iz velike želje ili iz nedostatka ljubavi prema otadžbini, nego iz nužne potrebe – rekao je Stanivuković.

    On ja naglasio da je sramota da Dodik „,koji je zajedno sa ekipom koja ovdje vlada 20 godina i koji je odgovoran za to što su stotine hiljada ljudi napustili svoja ognjišta, na taj način vrijeđa, omalovažava i obezvrjeđuje“.

    – Procjenjuje se da ljudi koji žive vani na godišnjem nivou u otadžbinu šalju preko 2,5 milijarde KM. Ne trebam ni reći da Banjaluka i Republika Srpska u doba ljeta živie od dijaspore i od novca koji se ovdje troši, a ne smijemo zaboraviti da mnoge porodice iz Republike Srpske žive od tog novca. Ti ljudi iz daleka gledaju u lica zbog kojih bi se ovdje vratili, a to lice nije Dodik – zaključio je Stanivuković.

  • Višković: Od septembra u Srpskoj penzije veće za dva odsto

    Višković: Od septembra u Srpskoj penzije veće za dva odsto

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković najavio je da će od septembra penzije biti uvećane za dva odsto, odnosno ukupno pet odsto od početka godine.

    Višković je rekao da je lako izračunati koliko će iznositi dato povećanje s obzirom na to da se trenutno na mjesečnom nivou za isplatu penzija obezbjeđuje 100 miliona KM.

    “Ovih dva odsto koji idu od 1. septembra, oni će od nove godine ući u redovno usklađivanje, što će nominalno biti više od proste matematike od 2.000.000 KM”, izjavio je Višković novinarima.

    Premijer Srpske je naveo da su penzije od 2013. godine, kroz redovna i vanredna usklađivanja, uvećane za oko 34,5 odsto, te da se, zahvaljujući trezorskom poslovanju, redovno isplaćaju.

    “Da li je to malo ili puno, ja kao predsjednik Vlade ne želim o tome govoriti. Ponašam se u skladu sa trenutnim mogućnostima da penzije budu redovne i ne bude zakašnjenja kod isplate”, izjavio je Višković.

    Višković je naveo da su u Federaciji BiH od 2013. godine povećane penzije svega 15 odsto i da je rukovodstvo Srpkse odgovorno prema svojim građanima.

    On je naglasio da penzije nisu bile upitne ni u periodu korone i naveo da je prije maja isplaćena jednokratna pomoć penzionerskoj populaciji od 18.900.000 KM, uz banjsko liječenje i druge pomoći za potrebe ove populacije, čija se problematika kontinuirano prati.

    Višković je tokom pauze Izborno-izvještajne skupštine Udruženja penzionera Srpske, koje se danas održava u Tesliću, pohvalio rukovodstvo Udruženja što je sačuvalo jedinstvo, uprkos raznim pokušajima političkog uticaja na njihov rad.

    Vršilac dužnosti predsjednika Udruženja penzionera Srpske Slobodan Brdar zahvalio je premijeru Srpske i direktoru Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranja Srpske Mmladenu Miliću, a najavljeno povećanje penzija ocijenio kao dobrodošlo.

  • Najviša solarna farma na svijetu bi mogla biti rješenje za klimatske promjene

    Najviša solarna farma na svijetu bi mogla biti rješenje za klimatske promjene

    U borbi protiv klimatskih promjena čovječanstvu su potrebna brza i inovativna rješenja koja će okončati zavisnost o fosilnim gorivima.

    Jedno od takvih rješenja jeste solarna farma u švicarskim Alpama, koja ujedno i najviša na svijetu, prenosi portal Kliks.

    Ova solarna farma je dio plana Švicarske da do 2050. godine postigne karbonsku neutralnost, a u planovima su i plutajuće solarne farme širom zemlje.

    Farma se nalazi na nadmorskoj visini od 1.800 metara, a ovaj plutajući pilot projekt proizvodi 800.000 kNjh energije godišnje, što je sasvim dovoljno za više od 220 domaćinstava.

    Dvije trećine energije u Švicarskoj zapravo predstavlja hidroenergija, a plutajući solarni paneli prikazani u videu su namijenjeni lokalnoj elektrani.

    Naredni cilj je napraviti farmu 25 puta veću od postojeće te pronaći nove lokacije na visinama u Švicarskoj, ali i u inostranstvu.

    “Ovdje imamo sve, sunce, vodu i vjetar. Na većim visinama je UV zračanje bolje, a koristi se i albedo efekt, odnosno refleksija sunčevih zraka o led i snijeg na tlu. Također, temperatura je niža, što znači da je efikasnost veća. Planinski uvjeti zraka uz led i snijeg omogućavaju da se proizvodi količina energije jednaka onoj u pustinji”, rekao je Mahim Ramsten.

    Poplave su bile veliki problem u Švicarskoj ovog ljeta, a mnogi domovi i usjevi su oštećeni. Svijet mora djelovati odmah kako bi usporio globalno zagrijavanje. Inovativna rješanja su potrebna da okončamo ovisnost o fosilnim gorivima, piše BBC.

  • Nepoštovanje naroda iz dijaspore izazvalo bijes javnosti

    Nepoštovanje naroda iz dijaspore izazvalo bijes javnosti

    Izjava predsjednika SNSD i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na stranačkom skupu na Kozari kojom omalovažava ljude iz dijaspore izavala je brojne kometare i negodovanje kod ljudi širom Srpske, ali i onih koji su “trbuhom za kruhom” otišli „preko“.

    Aonda kada nam se vrate u iznajmljenim automobilima i za nekoliko dana spucaju sve svoje plate da bi se pokazali kako su moćni, odlaze na teške poslove koje rade tamo negdje na Zapadu i kažu da im je dobro, a nama je najbolje ovdje – rekao je Dodik na Mrakovici.

    „Vama i jeste najbolje“, poručuje Banjalučanin Radomir R, koji je otišao u Njemačku “trbuhom za kruhom” kako bi prehranio porodicu.

    – Mi smo otišli da ne gledamo vaše bahaćenje, da ne zavisimo od vas i vaše milostinje, da ne budemo više ovce sa kojima manipulišete uz pomoć sendviča i porcije ćevapa, dok vi uživate – kazao je on za Srpskainfo.

    “Trošimo pošteno zarađeno”

    Iako s fakultetskom diplomom, na građevinu je otišao raditi prije dvije godine, nezadovoljan niskim platama, prezasićen nacionalnom retorikom i bez vjere u bolju budućnost. Poručuje da tamo „preko“, iza državne granice, ne prestaje patriotizam i ljubav prema domovini, ali svakako ne igra glavnu ulogu šta kažu domaći političari.

    – Trošimo, da. Pošteno zarađeno, a radimo tamo gdje su nam omogućili i gdje za svoj rad i trud budemo pošteno plaćeni. Radili bismo i u Republici Srpskoj da su ovdje političari u stanju da stvore uslove da se normalno može živjeti – kaže Radomir R.

    Dodaje da sebi često postavlja pitanje da li je pogriješio što je otišao.

    – Imamo “sreću” što nas političari uvjeravaju da nismo pogriješili što smo otišli – kaže Radomir R.

    Izjavom visoko pozicioniranog političara je pogođena šira populacija, kaže za Srpskainfo politikolog iz Minhena koji djeluje i u udruženjima Srba u Njemačkoj, Vlastimir Vidić.


    – Ljudi u inostranstvu se ne osjećaju nimalo ugodno poslije takve vrste izjave. Ne samo oni, već i njihove porodice. U zadnje vrijeme sigurno 80 odsto ljudi odlazi iz potrebe, zato što ne mogu da se zaposle i dosljedno žive. Dijaspora je velika i važna, ona učestvuje u kreiranju ekonomskog života Srpske u značajnom dijelu i to može da negira samo neko ko je ekonomski neznalica i ko zanemaruje dijasporu. Svaka treća porodica ima nekog u inostranstvu, pa vlast strahuje da napravi detaljniji popis kojim bi se vidjelo da je daleko veći broj ljudi iz BiH u dijaspori nego što se to predstavlja – kaže Vidić.

    Standardno ponašanje
    Nepoštovanje prema dijaspori nije ništa čudno za vladajuće partije. Kaže ovo direktor Centra za ljudska prava Banjaluka, Dejan Lučka.

    To je standard prema svima koji se nisu ukalupili u njihovo shvatanje države. Sjetimo se onih rečenica u toku velikih poplava kada se teško stradalima u poplavama željelo dosta kiše i mekanih nasipa, jer ne daju dovoljnu podršku vladajućima, pa nipodoštavanja studenata i njihovo nazivanje svakakvim imenima prije par godina, pa onih izjava da i najbolji studenti, ako nisu u sistemu vlasti i nemaju partijsku knjižicu, u stvari žive u zabludi – podsjeća Lučka.

    Dodaje da to jasno ukazuje na to da političari ne poštuju narod, njegove potrebe i želje, već da im je jedina vizura ona prema kojoj druge ljude posmatraju kao veliku glasačku mašineriju, koja nakon davanja svog glasa više nije preko potrebna.

    – Dijaspora je u toj postavci očigledno daleko od srca i očiju, ali i ona smeta, jer lako može da bude tas na vagi zbog kojeg se može izgubiti vlast. A ne smije se zanemariti ni to da se takvim izjavama želi stvoriti i jaz između onih kojih su ostali i onih koji su otišli. Tužno je to što je u toj publici bio veliki broj ljudi kojima su djeca otišla u inostranstvo i oni sada moraju slušati i ćutati kad neko na taj način govori o njima – kaže Lučka za Srpskainfo.

    Prašina
    Kao bitnu stavku ističe to što ljudi koji odu u inostranstvo više ne zavise od posla koji im je dala partija kod nas, već od svog truda i zalaganja.

    – To znači da kao što danas glasaju za jednu stranku, oni sutra svoj glas mogu pokloniti nekom drugom. I to je onda problem, jer tu prestaju manipulacije, strah i ucjene kojim su izloženi ljudi u našim mjestima. I toga se, naravno, boje vladajući, jer nije zanemarljiv broj ljudi koji glasaju iz inostranstva, pogotovo što će se taj broj u budućnosti još više povećavati – kaže Lučka.

    Dodaje da partije ne shvataju da je zemlja bez ljudi u stvari samo parče prašine.

    – Umjesto da se trude da poboljšaju uslove života i ljude zadrže u Srpskoj, oni ih i dalje tjeraju. Čak im, kao što vidimo, i zamjeraju što su otišli – ocijenio je Lučka.

    Znaju za šta se bore
    Profesorka anglističke lingvistike i kulturoloških studija Danijela Majstorović boravila je neko vrijeme u Njemačkoj i radila istraživanje novije dijaspore iz BiH ili takozvanog „trećeg talasa“, koji je u izvjesnoj mjeri zaustavljen zbog pandemije, a koje je pokazalo da je ova nova dijaspora otišla kako iz ekonomskih tako i bezbjednosnih razloga, jer mnogi od njih nisu vidjeli budućnost u BiH.

    – Dok s jedne strane dominiraju tenzije i animoziteti, s druge strane su se desile pljačka i kompletno urušavanje institucija i vrijednosti usljed korumpiranosti i neodgovornosti na svim nivoima. To je onemogućilo „normalan“ život i bilo kakvu viziju budućnosti – kaže Majstorovićeva za Srpskainfo.

    Navodi da je život u inostranstvu stalna borba.

    – Moji ispitanici i ispitanice su rekli „da u Njemačkoj bar znaju za šta se bore“, a to je budućnost njihove djece. Otišavši mnogi od njih misle da nemaju prava da odlučuju o sudbini zemlje (zemalja Zapadnog Balkana) iz kojih su otišli, što pokazuju i brojke onih koji glasaju na izborima. Te brojke su frapantno male – kaže Majstorovićeva.

    Dodaje da se dijaspora s naših prostora dosta druži i sarađuje poslovno kada odu naprimjer u Njemačku ili Austriju. Svi postanu „jugosi“ tako da etnonacionalne podjele mahom ne važe kad se nađu u tuđini.

    – Ljudi između sebe sarađuju i formiraju veze, jer svi pričaju isti jezik – objasnila je Majstorovićeva.

    Zvanični podaci pokazuju da je Republiku Srpsku do sada napustilo više od pola miliona ljudi.