VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Povećan broj djece u predškolskim ustanovama

    Povećan broj djece u predškolskim ustanovama

    U posljednjih nekoliko godina došlo je do značajnog povećanja broja predškolskih ustanova u Republici Srpskoj, a u radnoj 2021/22. i do dodatnog povećanja obuhvata djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem koji iznosi 28 odsto, rečeno je u Ministarstvu prosvjete i kulture.

    Djece predškolskog uzrasta u Republici Srpskoj je 51.472, a predškolske ustanove pohađa njih 14.382, dok se program predškolskog vaspitanja i obrazovanja realizuje u 43 predškolske ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave i u 76 ustanova čiji su osnivači pravna ili fizička lica, odnosno vjerska zajednica.

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić izjavila je da je u posljednjih pet godina osnovano 45 novih predškolskih ustanova u javnom i privatnom sektoru, a u pojedinim jedinicama lokalne samouprave osnivale su se nove organizacione jedinice ili proširivali kapaciteti postojećih objekata.

    Ona je naglasila da su predškolske ustanove osnovane i u nerazvijenim opštinama kao što su Ribnik i Petrovo.

    Trivićeva je napomenula da je omogućeno, radi povećanja obuhvata djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem zakonskim rješenjem iz 2020. godine, da se program predškolskog vaspitanja i obrazovanja sprovodi i u ustanovama socijalne zaštite, kao i u osnovnim školama, što je dovelo do povećanja obuhvata djece institucionalizovanim predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem.

    – Definisanjem ovakve zakonske norme omogućeno je da djeca koja žive u i nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalnih samouprava imaju mogućnost da pohađaju predškolsko vaspitanje i obrazovanje – rekla je ona.

    Prema njenim riječima, doprinos izgradnji prostornih kapaciteta od 2011. godine dala je Vlada Republike Srpske izdvajanjem 1.897.000 KM, kao i predsjednik Republike iznosom 4.197.967 KM.

    Trivićeva je dodala i da je izdvojen i značajan iznos od 5.608.982 KM iz donacija za izgradnju novih ili adaptaciju postojećih objekata predškolskih ustanova.

    – Osim toga, postoji inicijativa za osnivanje predškolskih ustanova u opštinama Jezero, Donji Žabar, Pelagićevo i Oštra Luka, za šta je Vlada Republike Srpske izdvojila 978.270 KM – rekla je ona.

    Ona je istakla da je Ministarstvo prosvjete jedinicama lokalne samouprave za potrebe predškolskog vaspitanja i obrazovanja ponudilo besplatno korištenje učionica, odnosno prostora osnovnih škola koje se ne koriste za nastavu.

    – Ministarstvo je zaprimilo inicijativu opštine Bratunac da Osnovna škola “Vuk Karadžić” ustupi na korištenje prostorije škole Dječijem vrtiću “Radost” radi proširenja kapaciteta – rekla je Trivićeva.

    Ona je dodala da je u dijelu objekta OŠ “Petar Petrović Njegoš” osnovana nova organizaciona jedinica Javne ustanove za predškolsko vaspitanje i obrazovanje “Budućnost” iz Bileće.

  • Domaći ekonomisti ujedinjeni: Trenutne akcize na duvan ne ispunjavaju svoju svrhu

    Domaći ekonomisti ujedinjeni: Trenutne akcize na duvan ne ispunjavaju svoju svrhu

    Ne postoji nijedan racionalan razlog da se sadašnji nivo akciza na duvan u Bosni i Hercegovini zadrži, jer postojeća akcizna politika ne koristi nikome, osim ljudima koji se bave švercom tih proizvoda.

    Vrijednost crnog tržišta duvanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini premašila je vrijednost legalnog tržišta, po čemu smo zemlja slučaj u Evropi.

    Ovo je, između ostalog, istaknuto na prezentaciji u organizaciji Udruženja “Liberalni forum”, koje je u saradnji s Udruženjem ekonomista Republike Srpske SWOT izradilo policy paper “Akcizna politika na duvan i duvanske proizvode u BiH – trenutno stanje i perspektive”.

    Ideja “Liberalnog foruma” je da se sa svim ključnim učesnicima u procesu, kreatorima politika, donosiocima odluka i predstavnicima medija otvori dijalog o problematici akcizne politike i uticaju postojećih stopa akciza na rast crnog tržišta.

    Preporuke za izmjene javnih politika domaći ekonomisti predstavili su u Sarajevu, a prezentacije će se održati i u Mostaru i Banjaluci u dolazećem periodu.

    Kako je istaknuto, glavni pokretači kriminalnih aktivnosti su znatno viša cijena cigareta u legalnoj prodaji od onih švercovanih, što dodatno motivišu slaba kupovna moć i opšti ekonomski standard kupaca, te potencijalno velika zarada od kriminalnih aktivnosti za grupe koje prodaju cigarete na crnom tržištu.

    Institucije nadležne za sprovođenje zakona, odnosno policija i inspekcije, u ovoj godini bilježe bolje rezultate u oblasti suzbijanja crnog tržišta duvanskim proizvodima, ali njihov pojačan angažman ne može donijeti zadovoljavajuće cjelokupne rezultate sve dok građanima bude daleko jeftinije cigarete nabavljati na crnom, nego na legalnom tržištu.

    Procjene relevantnih institucija pokazuju da bi, kada bi kompletno ilegalno tržište bilo u legalnim tokovima, država mogla računati na dodatnu milijardu KM.

    “Postoji jasna veza između pada prodaje duhana i duhanskih proizvoda na nekom od tržišta i porasta neformalnog djelovanja ili šverca, koje je pokretač cjelokupne sive ekonomije. Jedan od razloga je nametnuta fiskalna obaveza, odnosno previsoko akcizno opterećenje. Kada to sve stavimo u kontekst rigidne akcizne politike koju imamo i nemogućnost naših inspekcijskih organa da se obračunaju s crnim tržištem u BiH imamo situaciju da se crno tržište nažalost izjednačilo s legalnim”, rekao je ekonomista Faruk Hadžić.

    Na prezentaciji je istaknuto da ekonomisti u BiH godinama upozoravaju i pokušavaju skrenuti pažnju na pogrešnu akciznu politiku kao i na činjenicu da se akcize kao posebna vrsta poreza ne troše namjenski.

    Jedna od preporuka dokumenta “Akcizna politika na duvan i duvanske proizvode u BiH – trenutno stanje i perspektive” jeste upravo da se novac prikupljen po osnovu akciza na duvan usmjeri u zdravstveni sektor.

    “Preporuka je da u veleprodajnoj cijeni poresko opterećenje bude oko 80 odsto, a zbog prebrzog usklađivanja akcize dostigli smo nivo od 90 procenata maloprodajne cijene. Ako kutija cigareta košta pet KM država od tog iznosa sebi uzme 4,5 KM dok 0,5 KM ostaje svim drugim akterima u procesu, dakle proizvođač, distributer i trgovac imaju 0,5 KM. Ako posmatramo u regionu, BiH ima najveće poresko opterećenje, čak više i od Hrvatske, koja je članica EU”, istakao je Hadžić.

    Koliko je rigidna akcizna politika u BiH možda najbolje pokazuju podaci o visini specifične i minimalne akcize na duvan u Bosni i Hercegovini.

    Recimo, 2009. godine specifična akciza na duvan iznosila je 7,5 KM na 1.000 komada cigareta, a 2021. ona iznosi 82,5 KM. Kod minimalne akcize situacija je slična, jer je na početku 2010. godine ona iznosila 40 KM, a 2021. povećana je na 162,5 KM.

    Upravo zbog ovolikog opterećenja i drastičnog rasta nameta, od 2014. do 2019. godine došlo je do rasta i duplog povećanja prodaje duvana na ilegalnom tržištu, a na prezentaciji se moglo čuti i to da je u 2019. godini, da nije postojalo ilegalno tržište i da se sva prodaja svela u legalne tokove, moglo biti naplaćeno još milijardu KM po osnovu akciza na duvan.

    Danijal Hadžović, predsjednik “Liberalnog foruma”, rekao je da je akcizna politika jedna od onih koje su štetne za društvo, jer korist od te politike nema niko pošto su podaci do kojih su došli poražavajući.

    Ono što podstiče nelegalno tržište jeste i činjenica o velikoj razlici u cijeni legalnog i ilegalnog proizvoda i zbog toga je neophodno smanjiti poresko opterećenje na duvan, jer je to najbolji način da se oni koji su s legalnog prešli na ilegalnu kupovinu cigareta vrate u legalne tokove.

    Arsen Hršum, iz Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT, istakao je da novac od prikupljenih akciza na duvan treba usmjeriti u zdravstveni sektor, ali i istovremeno jačati inspekcijske organe od poreskih uprava pa do nižih vlasti.

    “Sam sistem akcizne politike treba da bude baziran na određenim analizama, a ne da primijenimo neku regulativu evropske zemlje i očekujemo da budu rezultati kao i u tim državama.

    Neophodno je zakonodavnu regulativu približiti našem tržištu”, rekao je Hršum i zaključio da je potrebno da se fiskalna, odnosno akcizna politika, stalno preispituju u cilju iznalaženja optimalnih rješenja.

  • Đajić: Izvedena nova procedura – još jedan veliki uspjeh UKC RS

    U Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Republike Srpske u Banjaluci prvi put je izvedena procedura koja predstavlja revolucionarni metod u liječenju pacijenata sa poremećajem srčanog ritma, što je još jedan veliki uspjeh ove ustanove, izjavio je generalni direktor UKC Vlado Đajić.

    Riječ je o kriobalon kateterisanoj ablaciji atrijalne fibrilacije, a zahvat je izvedena juče na UKC, zajedno sa kolegama iz Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” i kolegama Klinike za kardiologiju.

    Đajić je novinarima rekao da ova zdravstvena ustanova u mnogim stvarima rame uz rame sa centrima visoko razvijenih država i najboljim kliničkim centrima u svijetu.

    “Dokaz za to je da mi, uprkos velikim problemima sa pandemijom radimo na upređenju zdravlja stanovnika Republike Srpske koji nisu oboljeli od kovida-19”, naveo je on.

    On je rekao da će u UKC nastaviti sa nabavkom opreme i edukacijom kadra, s ciljem unapređenja rada i stvaranja boljih uslova pacijentima Srpske i iz regiona.

    Načelnik Klinike za kardiologiju UKC-a Tamara Kovačević Preradović rekla je da je ovo jedan izuzetno važan trenutak u razvoju Klinike za kardiologiju i UKC-a Republike Srpske te da je riječ o uvođenju nove procedure kojom je kompletirana oblast poznata kao elektrofiziologija, odnosno dijagnostika i terapija poremećaja srčanog ritma.

    Ona je zahvalila generalnom direktoru UKC-a i Vladi Republike Srpske koji su, kako je navela, porepoznali značaj ovog dijela kardiologije.

    “Prije nekoliko godina smo krenuli korak po korak, sistematično, onako kakva je i svjetska praksa, da razvijamo i dođemo do ove najkompleksnije procedure koju smo sada uveli”, rekla je Preradovićeva.

    Ona je dodala da cilj nije da se uvede nekoliko procedura i stane, već da imaju plan za narednu godinu koji su u rangu regionalnih centara.

    “Paralelno sa ulaganjem u opremu je edukacija kadrova i već od januara naredne godine naši mladi doktori su na Institutu za kardiovaskularne bolesti ‘Dedinje’, što je garant budućnosti ove procedure”, rekla je Kovačević Preradović.

    Šef Odjeljenja za elektrofiziologiju srca i poremećaja srčanog ritma UKC-a Dragan Unčanin zahvalio je za podršku kolegama iz Srbije, rukovodstvu UKC-a i Vladi Srpske koji su prepoznali potencijal Klinike za kardiologiju i omogućili da se na najsavremenijoj opremi izvede jedan od najsavremenijih zahvata koji se radi u elektrofiziologiji – kriobalon ablacija.

    On je naveo da su juče urađeni ovi zahvati kod dva pacijenta, od 45 i 52 godine, da su obje procedure prošle veoma dobro, a sve je obavljeno u saradnji sa doktorima iz Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”.

    Unčanin je rekao da pacijenti nakon ove procedure u bolnici ostaju dva dana te dodao da su oba pacijenta veoma dobro i da se danas puštaju kući.

    On je, između ostalog, naveo da se ova procedura radi u lokalnoj anesteziji, tako da se pacijentima punktira jedna vena u preponi, a zatim se dođe do srca kateterima.

    Unčanin kaže da se ova aritmija javlja kod jedan do dva odsto ljudi u opštoj populaciji, što bi za Republiku Srpsku bilo oko 15.000 pacijenata, a u starijoj populaciji učestalost ove aritmije ide do osam odsto.

    Tim Odjeljenja za elektrofiziologiju srca i poremećaje srčanog ritma-Pejsmejker centra Klinike za kardiologiju UKC Republike Srpske, zajedno sa timom iz Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” na čelu sa doktorom Milosavom Tomovićem, izveo je dvije procedure kod pacijenata sa poremećajima srčanog ritma.

    Riječ je o proceduri – Kriobalon kateterisanoj ablaciji atrijalne fibrilacije koja je prvi put izvedena u ovoj zdravstvenoj ustanovi i u Republici Srpskoj.

    Kateterska ablacija srčanih aritmija predstavlja revolucionarnu metodu i za nju se odlučuje ukoliko je liječenje lijekovima neuspješno.

  • Mons. Vukšić: U nastojanju da “ukradu Božić” neki žele “bolji i ljepši kalendar”

    Mons. Vukšić: U nastojanju da “ukradu Božić” neki žele “bolji i ljepši kalendar”

    Nadbiskup koadjutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić uputio je božićnu poruku svim vjernicima, ali je na određeni način govorio i o aktulenim događanjima.

    Mon. Vukšić se u jednom dijelu čestitke dotakao teze da “neki nastoje ukrasti Božić”. Tako je kritikovao Evropsku komisiju koja je pokušala službenim dokumentom izbrisati riječ Božić, ali i one koji na čestitkama za Božić čestitaju “sezonske praznike” ili žele “bolji i ljepši kalendar”.

    Podsjetit ćemo da je čestitka gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić izazvala brojne komentare jer je uz fotografiju ukrašene jelke ispred Vijećnice svima poželjela “bolji i ljepši kalendar koji dočekujemo”.
    “S druge strane, u skladu s Izaijinim proroštvom, i danas je Sluga Božiji Isus vičan patnjama i čovjek boli jer se događa da je prezren i odbačen od nekih ljudi. Tako naprimjer, u tom nastojanju da se ‘ukrade’ Božić i isprazni ga se od njegova sadržaja, upravo ovih dana se po ulicama nekih gradova nude navodni ‘božićni’ sadržaji bez Isusa. Postavljaju se ukrašene jelke, koje su u dalekoj prošlosti kao kršćanski običaj nazvane ‘Kristbaum’ (krisban), što znači Kristovo drvce, ali se u popratnom obraćanju ne spominje ni Isusa ni Božić, već se izražavaju želje ‘za bolji i ljepši kalendar koji dočekujemo’. Zatim, na nekim čestitkama, koje se za Božić šalju već godinama, ispisane su želje za ‘sezonske praznike’ i upućuju se ‘sezonski pozdravi’. A posebice je ružno odjeknuo pokušaj Evropske komisije da službenim dokumentom iz komunikacije svog osoblja izbriše riječ Božić i zamijeni je nekim bezličnim izrazom te se tako, protiv svake logike, dok se zastupa potreba poštivanja ljudskih i vjerskih prava, ide izravno protiv vjerske i društvene stvarnosti, prezire povijesna istina, kršćanske istine i vrednote”, poručio je mons. Vukšić.

    U nastavku božićne čestitke nadbiskup koadjutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH je poručio:

    “Glas anđela Božjega u noći Isusova rođenja iznenadio je i obradovao pastire dok su pod vedrim nebom čuvali svoja stada. Njima, kako izvješćuje Sveto Pismo, silno prestrašenima zbog slave Božje koja ih je obasjala usred noći, nebesa su po Božjemu glasniku govorila: ‘Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin'” (Lk 2,10-11).

    Velika je to bila radost za sav Izabrani narod, koji je stoljećima svoju vjeru živio u nadi da će obećani spasitelj svijeta doći! Bila je to vijest puna blagoslova, jer Krist je blagoslov. Ona je istovremeno bila i ispunjenje nade Božjega naroda, koju je hranilo Izaijino proroštvo, napisano puno stoljeća prije Isusova rođenja, prema kojemu će Gospodin Bog zajednici svojih vjernika dati znak, a on će se sastojati u tomu što će djevica začeti i roditi sina. Njemu će biti ime Emanuel što znači „Bog s nama“ (usp. Iz 7,14).

    Isusov dolazak na ovaj svijet, taj radosni događaj rođenja Spasitelja – Krista Gospodina, već na stranicama Novoga Zavjeta opisan je upravo kao ispunjenje proroštva Izaije proroka. Dapače, anđeo Božji, prema izvještaju Matejeva evanđelja, upravo spomenutim riječima ovoga proroka protumačio je tu veliku tajnu u viđenju svetom Josipu kad mu je kazao: „'Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit će sina, a ti ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih.’ Sve se to dogodilo da se ispuni što Gospodin reče po proroku: Evo, Djevica će začeti i roditi sina i nadjenut će mu se ime Emanuel – što znači: S nama Bog!“ (Mt 1,20-23).

    Radost je, dakle, osnovno raspoloženje koje je pratilo Isusovo rođenje i koje je uvijek u dušama dobronamjernih ljudi. Međutim, i neprihvaćanje Isusa, pa i progon, bili su također sastavni dio božićnoga događaja. A i tu stranu Isusova života na svoj način najavio je Izaija prorok kad je za budućega Slugu Gospodnjega pisao da „prezren bješe, odbačen od ljudi, čovjek boli, vičan patnjama, od kog svatko lice otklanja“ (Iz 53,3). I ispunilo se to proroštvo već na početku Isusova života jer znademo da za njega, koji se tek trebao roditi, i za njegovu trudnu majku nije bilo mjesta u svratištu u Betlehemu (usp. Iv 2,7). I kao da to nije bilo dovoljno, poznato je također da je ondašnja vlast Rimskoga carstva bila odlučila likvidirati Isusa jer nije bila spremna prihvatiti „novorođenoga kralja“ (Mt 2,2) niti zakone njegova kraljevstva primijeniti kao pravila svojih savjesti i duša. Zbog toga je sveti Josip njega i njegovu Majku čak na nekoliko godina morao skloniti i odvesti u progonstvo u tuđu zemlju (usp. Mt 2,13-15).

    II. Od početka, dakle, jedni Isusa prihvaćaju i raduju se što je Bog s njima, a drugi ga odbacuju i ponegdje čak progone. Slično je, iako u promijenjenim okolnostima, također u naše vrijeme. I danas se ponizne duše brojnih ljudi raduju blagdanu Božića. I još više veseli ih istina da se „u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin“ (Lk 2,11) te se tim blagdanom sjećaju trenutka od kojega je Bog, kao Isus Krist, s ljudima u njihovoj povijesti. Raduju se zbog Božjega dolaska i zahvaljuju „jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih“ (Mt 1,21).

    Na svom povratku iz Grčke nedavno je na taj pokušaj novoga načina prezira, izgona, odbacivanja i otklanjanja lica od Isusa reagirao i papa Franjo riječima: „To je anakronizam. Tolike diktature u povijesti su pokušale to učiniti. Mislimo na Napoleona te nacističke i komunističke diktature. To je moda razvodnjene svjetovnosti, ali nije funkcionirala u povijesti.“

    III. Naspram tim pojavama suvremenih „heroda“, koje žaloste sve poštene ljude i vrijeđaju sve kršćane, radujemo se što je Bog s nama. Jer na isti način, kao u hladnoj noći kad za Isusa nije bilo mjesta u svratištu među ljudima, anđeo Božji ponavlja i danas: „Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin“ (Lk 2,10-11). I svjedočimo: Isus jest Spasitelj i želi da se svi ljudi obrate i spase. Naravno i oni što okreću lice od njega.

    S ovim mislima, svima želim dobro zdravlje duše uz molitvu da vas zaobiđe i svaka tjelesna bolest, a svim vjernicima Vojnog ordinarijata i svim ostalim katolicima želim sretan Božić i blagoslovljenu cijelu 2022. godinu”, prenosi Katolička tiskovna agencija (KTA).

  • Do koliko će raditi noćni klubovi za praznike

    Do koliko će raditi noćni klubovi za praznike

    Udruženje noćnih klubova Republike Srpske uputilo je apel ka Republičkom štabu za vanredne situacije da im se tokom praznika dozvoli radno vrijeme do 4.00, umjesto do 2.00 časa iza ponoći.

    Vladan Šurlan, iz Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Horeka, rekao je da će klubovi raditi u skladu sa odlukom Štaba, izrazivši nadu da će njihov zahtjev biti uvažen.

    Šurlan ističe da će se maksimalno pridržavati preporučenih epidemioloških mjera.

    Kada je riječ o organizaciji proslave u zatvorenom prostoru, pojasnio je da razmak između stolova treba da bude minimalno 1,5 metar, a za stolom može da bude maksimalno šest osoba. Neophodno je da na svakom stolu bude dezinfekciono sredstvo za ruke.

    Veći problem, kako je naveo, predstavljaju koncerti na otvorenom gdje je nemoguće održati distancu.

    Podsjetimo, Republički štab za vanredne situacije donio je Zaključak kojim se radno vrijeme ugostiteljskih objekata produžio do 2.00 časa narednog dana, a sve dosadašnje mjere produžene su do 31. decembra 2021. godine.

  • Vladi FBiH omogućeno da ograniči rast cijena električne energije

    Vladi FBiH omogućeno da ograniči rast cijena električne energije

    Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH /FBiH/ odobrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji, kojim se federalnoj Vladi omogućava da ograniči rast cijena električne energije.
    Usvojena rješenja, koja je predložio Klub poslanika SDA, ne mogu stupiti na snagu dok ne odobri i Dom naroda.

    Poslanici su po hitnom postupku usvojili Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u FBiH, a jednom od tih izmjena dodatno je precizirana norma kako bi policijski službenici na nivou BiH prilikom penzionisanja bili izjednačeni sa policijskim službenicima na nivou FBiH.

    Na kraju kasno večeras završene sjednice Predstavnički dom usvojio je “rezoluciju kojom su osuđene odluke Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju nadležnosti sa BiH na Srpsku, uz tvrdnju da se time atakuje na ustavno-pravni poredak BiH”.

    Za rezoluciju, koju je predložio Klub poslanika SDA, nije glasao poslanički klub HDZ-HNS obrazloživši da u njenoj pripremi nisu učestvovale sve parlamentarne stranke, kao i da izlazi iz ustavnih okvira Federacije, odnosno BiH.

  • Nema potrebe za dodatnim dozama: Potrošeno 90 odsto vakcina protiv gripa

    Nema potrebe za dodatnim dozama: Potrošeno 90 odsto vakcina protiv gripa

    Od 25.000 besplatnih vakcina protiv gripa, građanima u Srpskoj na raspolaganju je preostalo još 2.514 neutrošenih doza.

    Vakcinacija protiv sezonskog gripa u Srpskoj počela je prije mjesec i po dana, a kako su nam potvrdili u Institutu za javno zdravstvo RS, Domovi zdravlja preuzeli su do sada 22.486 besplatnih doza.

    – S obzirom da nisu utrošene doze koje su nabavljene, nije u planu nabavka dodatnih doza vakcina – potvrdili su za Srpskainfo iz Instituta.

    Pravo na besplatnu vakcinu imaju pacijenti sa hroničnim oboljenjima zbog kojih su skloni teškim formama gripa, odnosno pacijenti na hemodijalizi, oni kod kojih je obavljena transplantacija bubrega, dijabetičari, pacijenti lečeni kardio-hirurškim metodama liječenja, HIV pozitivne osobe, deca liječena od reumatske groznice sa promjenama na srcu i obolela od cistične fibroze pluća, te svi zaposleni na infektivnim klinikama.

    Na našem području, sezona gripa obično dostiže vrhunac krajem januara i u februaru, tako da možemo očekivati porast broja pacijenata oboljelih od gripe u narednom period, pojasnili su iz Instituta.

    – Pozivamo sve građane, naročito starije od 60 godina i osobe sa hroničnim obolenjima, da se na vrijeme zaštite od gripe vakcinacijom. Potrebno je oko dve sedmice da se razvije imunitet nakon vakcinacije, tako da vakcinacija tokom decembra ili početkom januara obezbjeđuje zaštitu pre najintenzivnijeg perioda širenja virusa gripe- poručili su iz ove ustanove.

    Pored besplatnih vakcina, Institut je nabavio i komercijalnih vakcina za zainteresovane građane. Njihova cijena je 28 maraka.

    Iz Instituta preporučuju da se izmеđu vаkcinа prоtiv virusa korona i prоtiv gripе nаprаvi rаzmаk оd sedam dаnа.

  • Semberija ostala bez devet hiljada poljoprivrednika: Katastrofa koju država ne zaustavlja

    Semberija ostala bez devet hiljada poljoprivrednika: Katastrofa koju država ne zaustavlja

    U proteklih šest godina u selima Semberije od poljoprivrede je odustalo skoro devet hiljada proizvođača, a takav negativan trend će biti nastavljen. Razlog leži u činjenici da je ovo zanimanje postalo neisplativo, dok država sve nijemo posmatra.

    Prije šest godina Semberija je kao najveća žitnica u Bosni i Hercegovini imala 12.350 poljoprivrednih proizvođača, međutim, zbog brojnih problema, njih čak 8.850 odustalo je od ove vrste posla.

    Haotično stanje u 2021. dovelo je do toga da se za napuštanje obradivih površina odlučilo njih još okvirno hiljadu i oni u idućoj godini svoje zasade neće imati.

    Sve ove informacije za Klix.ba su potvrđene iz Udruženja poljoprivednika Semberije, iz kojeg ističu da se problemi iz mjeseca u mjesec sve više gomilaju, dok država negativne pojave samo nijemo posmatra.

    Jedna od najlošijih godina

    “Godina na izmaku je jedna od najlošijih za poljoprivrednike. Početkom smo imali rod pšenice koji je bio odličnog kvaliteta, što nam je ulijevalo optimizam za dalje, ali onda je uslijedila suša koja je rod kukuruza, koji je najviše zastupljen u Semberiji, dovela na katastrofalno stanje. Imali smo prosjek od okvirno tri i po tone po hektaru, dok je on pretprošle godine iznosio 12 tona. To pokazuje kolike su razmjere katastrofe”, kaže za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

    Mjesec decembar sa sobom je donio i svođenje godišnjih računa, a Bakajlić navodi da su dosadašnji pokazatelji takvi da će u 2021. svaki poljoprivredni proizvođač biti u minusu između 10 i 20 hiljada konvertibilnih maraka.

    “I po tome vidimo da je ovo jedna katastrofa, dok država kao takva nema načina da nam pomogne. Nama je džaba dizati cijene proizvoda kada to nema ko kupiti, jer se kod nas uvozi sve i svašta. Tražili smo zaštitu domaće proizvodnje, ali vidimo da naša država i dalje uvozi. Primjer vam je Semberija, gdje je u posljednjem mjesecu uvezeno 10 hiljada prasadi, dok mi naše nemamo kome prodavati”, ističe Bakajlić.

    Sunovrat niko ne zaustavlja

    Ocijenivši trenutni ambijent sunovratom, Bakajlić navodi da će koncem godine mnogi ljudi odustati od poljoprivredne proizvodnje, jer više nemaju računice baviti se ovakvim poslovima. Trenutna procjena je da će, kako dodaje naš sagovornik, Semberija ostati bez okvirno hiljadu poljoprivrednika.

    “Ne mogu ja hraniti bika i dati ga za četiri marke po kilogramu, kad je sijeno pet KM, soja 130 KM, a kukuruz 60 KM. Tu nema nikakve matematike. I ja sam smanjio proizvodnju za 50 posto, dok neki od mojih kolega sada imaju potpuno prazne farme. Sređene su, dezinfikovane i čekaju bolja vremena, koja vjerujem da neće doći, zbog politike koja je trenutno na snazi. Sve je to jedno s drugim povezano”, nastavlja Bakajlić.

    Iza ratara u najvećoj žitnici u Bosni i Hercegovini nalazi se jesenja sjetva. Iako su vremenske prilike pogodovale obavljanju svih poslova, kvalitet prinosa koji se očekuju u junu iduće godine pod velikim je upitnikom zbog nemogućnosti adekvatnog tretiranja zasada.

    “Ljudi su posijali pšenicu i ostale usjeve, međutim zbog enormnog povećanja cijena repromaterijala, mi smo u startu odustali od bacanja jesenjeg đubriva, čijih stotinu kilograma košta između 180 i 200 maraka. Zbog toga očekujemo da će prinosi biti manji, čak i ako nam vremenske prilike budu pogodovale, jer u samom startu nismo dali ono što trebamo dati”, naglasio je predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

    Semberski poljoprivrednici nadležnima ponovo predlažu uvođenje zaštitne mjere na način da se domaća proizvodnja stavi u prvi plan, a ne uvoz, kao što je to trenutno slučaj.

    “Uvoznu robu treba kontrolisati po kvalitetu, ali i porijeklu. Moraju se mladi ljudi zaustaviti u odlasku iz BiH, uz stimulacije za otvaranje novih poljoprivrednih mjesta. Sela su pusta, sada smo već na dnu jer je konkretno u mom selu ranije bilo 30 poljoprivrednih gazdinstava, a sada je samo 11. To je loš pokazatelj kuda sve ovo vodi”, zaključio je Bakajlić.

  • Životni standard većine nezadovoljavajući: Polovina radne snage u Srpskoj zarađuje ispod 800 KM

    Životni standard većine nezadovoljavajući: Polovina radne snage u Srpskoj zarađuje ispod 800 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Srpskoj premašila je 2.000 KM, pa dva zaposlena člana jednog domaćinstva, da bi podmirili sve troškove koje ova korpa podrazumijeva, treba da zarađuju po 1.000 KM.

    Aod ukupnog broja zaposlenih u RS, skoro dve trećine zarađuje ispod ovog iznosa.

    Prema podacima Poreske uprave RS, od 278.570 radnika u avgustu, na platu do 1.000 KM bilo je prijavljeno njih 179.500, dok 138.000 zarađivalo do 800 KM.

    To znači da, za platu koja je daleko niža, približna ili tek nešto viša od troška prehrane iz sindikalne potrošačke korpe, a koji je za oktobar iznosio 772 KM, radi više od polovine ukupne radne snage u Srpskoj.

    Najniže prosječne plate su u ugostiteljstvu, građevinarstvu, trgovini, prerađivačkoj industriji, odnosno, u djelatnostima u kojima je i zaposleno najviše ljudi.

    U Savezu sindikata RS naglašavaju da je u osam-devet privrednih, proizvodnih i uslužnih djelatnosti prosječna plata jednaka, odnosno malo niža ili malo viša u odnosu na troškove prehrane.

    – Oni su u mogućnosti da obezbijede od 35 do 42 odsto potrošačke korpe. Životni standard radnika ugrožavaju neopravdana poskupljenja, koja su krenula lani, a aktuelna su i u ovoj godini. Cijene pojedinih životnih namirnica rasle su pet odsto, a nekih i za 20-30, pa čak i 50 odsto – kaže za Srpskainfo stručna saradnica za ekonomska pitanja u ovom savezu Božana Radošević.

    Podsjeća da je u avgustu 2018, Vlada RS promjenom poreske politike, odnosno odricanjem dijela poreza, za svakog radnika omogućila povećanje plata od 30 KM.

    – Godišnje imamo i rast najniže plate. Tu je i rast plata budžetskih korisnika, što je dovelo do blagog poboljšanja standarda tih radnika. Ali, i dalje imamo problem u privatnom sektoru. Ne možemo da kažemo da su se kupovna moć, odnosno životni standard radnika poboljšali. Tamo gdje u realnom sektoru imamo sindikat, bilo je rasta plata, ali većina poslodavaca, nažalost, nije povećavala zarade. A nedostatak sredstva utiče kako na količinu, tako i na kvaliteta proizvoda koje kupujemo – ističe Radoševićeva i dodaje da troškovi prehrane, stanovanja i komunalnih usluga čine dvije trećine potrošačke korpe.

    – Ti izdaci su u oktobru iznosili oko 1.400 KM. Ako u obzir uzmemo podatak da u ugostiteljstvu, trgovini, građevinarstvu, prehrambenoj industriji, radnik ima platu 700-800 KM, jasno je kakva je njihova kupovna moć. Zato ne čudi što potrošački nenamjenski krediti čine više od dvije trećine ukupnih kredita. Ljudi se snalaze na razne načine da prežive mjesec i obezbijede ono najosnovnije. Pomenuti trošak korpe isključuje bilo kakvo luksuziranje, dok, za najosnovnije, oba člana domaćinstva, koji imaju dvoje djece koja se školuju, treba da zarade po 1.000 KM – kaže Radoševićeva.

    Iz Udruženja potrošača poručuju da je činjenica da je potrošačka korpa znatno iznad onoga što možemo ostvariti.

    – Imamo situaciju da dvoje ljudi treba da imaju platu od po 1.000 KM, samo da bi zadovoljili one najosnovnije potrebe. To je apsurdno, jer o nečem drugom, osim golog preživljavanja, ne možemo ni da razmišljamo – ističe za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora Murisa Marić i dodaje da je naš životni standard takav, da ne čudi što smo, u ovom pogledu, na začelju svih međunarodnih listi.

    – Niko ne razmišlja o građanima i kako pomoći onoj socijalnoj kategoriji koja je, nažalost, daleko brojnija od ostatka populacije. Socijalni slučajevi nisu samo oni koji imaju rješenje od centra za socijalni rad, nego i oni koji ne mogu da žive od svoga rada. To se, između ostalog, vidi i po našim javnim kuhinjama, koje su sve punije. Ovde je bespredmetno pričati o nekim prosjecima, jer je činjenica da većina ljudi raspolaže sa jako malo novca, koji daju za hranu i režije, pa onda moraju da se snalaze kako znaju i umiju. Građani, nažalost, najčešće posežu za preskupim pozajnicama, koje poslije teško mogu da otplate. Najčešće dižu drugi kredit, da bi zatvorili prvi, i tako ukrug. Bitno im je da što brže dođu do određene svote novca i servisiraju neki izdatak, jer drugog izbora nemaju – kaže Marićeva.

  • Revizori: Upisna politika nije usklađena s tržištem rada

    Revizori: Upisna politika nije usklađena s tržištem rada

    Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Vlada Republike Srpske nisu pravovremeno definisali upisne politike, zbog čega upisivanje učenika u prve razrede srednjih škola nije efikasno, niti je radna snaga usklađena s tržištem rada.

    Ovo se u suštini navodi u reviziji učinka na temu “Usklađenost srednjeg obrazovanja s potrebama tržišta rada”, koju je izradila Glavna služba za reviziju javnog sektora.

    “Nalazi su pokazali da objavljeni planovi upisa, posmatrani po strukturi zanimanja i struka, nisu dosljedno izvršavani. Iako je ukupan broj učenika prijavljenih za upis bio znatno manji od planiranog broja, za dio zanimanja odobravan je upis znatno veći od planiranog”, naveli su revizori, ističući da planiranje upisa u prvi razred srednjih škola, a zbog uključenosti velikog broja institucija, zahtijeva jasne upisne politike.

    Takođe, revizori su naveli i da realizacija upisa za dio zanimanja potrebnih privredi, prije svega u djelatnosti građevinarstva, poljoprivrede, tekstilne i metalske industrije, koja su proglašena deficitarnim i finansijski podržana kroz stipenije, nije bila na očekivanom nivou i nije rezultirala povećanjem stepena usklađenosti s potrebama tržišta rada.

    Na početku školske 2020/2021. godine bile su 93 srednje škole u kojima je upisano 36.406 učenika i gdje je radilo 3.945 zaposlenih nastavnika. Za finansiranje rada srednjih škola u budžetu je obezbijeđen iznos od 89,1 milion KM.

    Ono što zabrinjava jeste da je broj učenika u srednjim školama u prethodnih pet godina smanjen za 12 odsto, a najmanji pad ostvaren je kod upisa u srednje stručne škole, a najveći kod gimnazija.

    “Osnovni zaključak ove revizije je da kroz postupke pripreme, planiranja i realizacije upisa u srednje stručne škole nije osiguran potrebni nivo efikasnosti sprovedenih aktivnosti ni očekivani nivo usklađenosti upisa s potrebama tržišta rada”, istakli su revizori.