VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Potrebno obratiti pažnju na djecu i starije: U Banjaluci stomačni virus puni ambulante

    Potrebno obratiti pažnju na djecu i starije: U Banjaluci stomačni virus puni ambulante

    Veliki broj pacijenata sa stomačnim virusom okupirao je ovih dana Dom zdravlja Banjaluka.

    Kako su kazali za “Nezavisne novine” iz Doma zdravlja Banjaluka, uobičajena je pojava da se u ljetnom periodu u ambulante porodične medicine javlja veći broj građana s ovim simptomima.

    “Kao i svake godine, i ove je broj pacijenata s gastrointestinalnim infekcijama povećan”, kazala je Kosana Stanetić, načelnica Službe porodične medicine.

    Glavni simptomi su povraćanje, dijareja, mučnina, grčevi i bolovi u stomaku, a pojedini pacijenti mogu imati i povišenu tjelesnu temperaturu.

    “U slučaju gubitka većih količina tečnosti i elektrolita pacijenti se žale na opštu slabost i malaksalost”, kazala je Stanetićeva.

    Jedna građanka ističe da njen sin već nekoliko dana ima stomačne tegobe te izrazito visoku temperaturu, pa je odlučila da ga odvede porodičnom doktoru.

    “Nakon pregleda su mi rekli da je u pitanju stomačni virusi, a dali su mu terapiju koja mu je malo pomogla. Još nekoliko poznanika se žalilo da oni i njihova djeca imaju iste simptome”, kazala je ova građanka.

    Stanetićeva ističe da je stomačni virus najčešće uzrokovan rotavirusima i adenovirusima, te da je najčešći izvor zaraze nepravilno rukovanje namirnicama i nehigijensko spremanje hrane.

    Iako je, kako kaže, bolest obično blaga i kod većine oboljelih spontano prolazi, mogu se javiti i teži slučajevi s gubitkom velikih količina tečnosti i elektrolita, što može biti potencijano opasno po oboljelog.

    “Potrebno je obratiti posebnu pažnju na djecu i starije osobe, koji su skloniji dehidraciji i posljedicama koje mogu uslijediti”, rekla je Stanetićeva.

    Posebno ističe da se oboljelima od crijevnih infekcija preporučuje obavezno javljanje ljekaru, jer uzročnici gastrointestinalnih infekcija mogu biti i bakterije.

    “Generalno, bakterijske infekcije se manifestuju težom kliničkom slikom, težim opštim stanjem pacijenta, zahtijevaju terapiju antibioticima i veoma često su indikacija za hospitalizaciju. Najvažnija mjera u liječenju stomačnog virusa je nadoknada tečnosti i elektolita”, naglasila je Stanetićeva.

    Ističe da je najbolja prevencija jačanje imuniteta, izbjegavanje kontakta s oboljelim osobama, održavanje lične higijene – posebno pranje ruku, adekvatno čuvanje i spremanje namirnica.

    Glavni simptomi
    Povraćanje
    Dijareja
    Mučnina
    Grčevi i bolovi u stomaku
    Moguća i povišena tjelesna temperatura

  • Trivić: Prijedlog da nastava počne 1. septembra, sa časovima od 45 minuta

    Trivić: Prijedlog da nastava počne 1. septembra, sa časovima od 45 minuta

    Ministarstvo prosvjete i kulture predložiće Vladi Republike Srpske da nastava u Republici Srpskoj započne 1. septembra u školskim klupama, uz trajanje časova od 45 minuta i bez podjele odjeljenja na grupe, izjavila je za Srnu resorni ministar Natalija Trivić.

    Trivićeva je istakla da bi učenici trebalo da imaju mali i veliki odmor kao i ranije, a da će u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije škole nastavu organizovati u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    “Sve škole i đački domovi su pristupili pripremama svojih objekata, dezinfekciji prostora, obezbjeđenju dezinfikatora i sredstava za higijenu, kako bi se nesmetano započela nova školska godina”, navela je Trivićeva.

    Prema njenim riječima, Institut za javno zdravstvo propisao je preporuke za organizaciju nastavnog procesa, preporuke za zaposleno osoblje i preporuke za učenike u uslovima pandemije kojih će se učenici i nastavnici, kao i do sada, morati pridržavati.

  • “Otvoreni Balkan” zamjenjuje regionalno tržište?

    “Otvoreni Balkan” zamjenjuje regionalno tržište?

    Ono što je počelo kao zajednička evropska inicijativa o otvorenom tržištu po uzoru na EU, počinje da se, zbog odbijanja BiH, Crne Gore i samoproglašenog Kosova da joj se pridruže, pretvara u alternativnu ideju koja bi obuhvatila samo tri regionalne zemlje – Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

    Naime, inicijativa koju je šest zemalja u regionu, ako računamo i samoproglašeno Kosovo, prihvatilo na samitu EU u Sofiji, koja je dobila kolokvijalni naziv “mali Šengen”, trebalo je da bude dio integracionog procesa ka EU. Na kraju su samo tri zemlje potpisale protokol i dokumente o tome da se postepeno otvaraju granice do 2023. godine. 

    U Kancelariji EU su za “Nezavisne novine” indirektno potvrdili da ni EU na ove dvije inicijative više ne gleda istim očima, kazavši da je zajedničko regionalno tržište “sveobuhvatnije u smislu tematskog opsega kao i izravno usmjereno ka unapređenju procesa pristupanja zapadnog Balkana EU”.

    “Regionalna saradnja važan je element evropske perspektive zapadnog Balkana i sastavni dio procesa stabilizacije i pridruživanja. Istovremeno, proces koji uključuje cijelu regiju zapadnog Balkana je od suštinskog značaja. U tom kontekstu, važno je da regija napreduje u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, na šta su se šest čelnika regije obavezali na samitu u Sofiji prošle jeseni”, naglasili su oni.

    Iz ovog odgovora se sasvim jasno može iščitati da EU nije saglasna sa načinom na koji se “Otvoreni Balkan” razvija i želi da vidi uključivanje i ostalih zemalja, ali na način da to bude kompatibilno evropskim dokumentima.  Njemačka, kako saznaju “Nezavisne novine”, podržava akcioni plan za zajedničko regionalno tržište onako kako je on dogovoren na samitu Berlinskog procesa u Sofiji, kao i na posljednjem sastanku u okviru ovog procesa, na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel.

    Kako nam je rečeno, Njemačka očekuje da se do 6. oktobra, odnosno samita na Brdu kod Kranja u Sloveniji, zaključe pregovori u vezi  sa četiri sporazuma  koja  se odnose na  slobodu kretanja putnika uz lične karte, na ulazak u  zemlju, na slobodu kretanja i boravak državljana trećih zemalja, zatim o priznavanju odobrenja za rad za doktore, stomatologe i arhitekte kao i o priznavanju fakultetskih diploma.

    Njemačka, kako nam je rečeno, želi da u ovu inicijativu bude uključeno svih šest subjekata na zapadnom Balkanu.  Ukoliko se to ne desi u oktobru, sasvim je izvjesno očekivati da će zajedničko regionalno tržište doći u krizu, a mogla bi ga zamijeniti inicijativa “Otvoreni Balkan”, koja neće biti pod direktnom palicom EU, već će se razvijati uz pomoć drugih faktora. 

    U Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva kažu za “Nezavisne novine” da žele da vide inicijativu koja će uključivati sve zemlje. 

    “Pozdravljamo inicijative koje podržavaju regionalnu saradnju i otvorena tržišta.  Važno je da svi novi procesi budu komplementarni, a ne u suprotnosti sa postojećim inicijativama, te da su inkluzivni i otvoreni za svih šest zemalja zapadnog Balkana”, kažu u toj ambasadi. 

    Ipak, kao što je to nedavno rekao Džejms O'Brajan, autor Dejtonskog mirovnog sporazuma, na panelu ljudi bliskih Bajdenovoj administraciji i njemačkoj vladajućoj stranci CDU, ako BiH, Kosovo i Crna Gora ne budu željeli da se pridruže zajedničkoj regionalnoj inicijativi, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija će morati nastaviti same. 

    Faris Kočan, ekspert za region zapadnog Balkana i evropske integracije iz Slovenije i istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, vidi ove dvije inicijative kao nešto različite, ali iz drugačije vizure.  Po njegovom mišljenju, zajedničko zapadnobalkansko tržište povezano je s ekonomskim integracijama, dok “Otvoreni Balkan” ima političku komponentu koja se odnosi na unapređenje političkih odnosa.

    “I ako to bude posmatrano kao dio Kopenhaških kriterija, sama ideja o tome da je potrebno i na ravni društvenih i političkih odnosa obezbijediti bolju situaciju u regionu, ovdje vidim potencijal da dođe do paralelnog procesa”, naglasio je Kočan za “Nezavisne novine”.

  • Građevinske firme iz BiH u inostranstvu izvršile poslove vrijedne 45,1 milion KM

    Građevinske firme iz BiH u inostranstvu izvršile poslove vrijedne 45,1 milion KM

    Vrijednost izvršenih radova građevinskih firmi iz BiH u inostranstvu u drugom kvartalu iznosila je 45.177.000 KM i veća je za 14,1 posto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u drugom tromjesečju, 12.104.000 KM ili 26,8 posto radova odnosi se na objekte visokogradnje, a 33.073.000 KM ili 73,2 posto radova na objekte niskogradnje.

    U drugom kvartalu 99,8 posto ovih radova je izvršeno u Evropi, a 0,2 posto u Africi.

    Od ukupno izvršenih građevinskih radova u inostranstvu, najviše ih je u Hrvatskoj, u vrijednosti od 14.331.000 KM, zatim u Švedskoj 9.961.000 KM, dok je vrijednost građevinski radova u Srbiji iznosila 7.561.000 KM.

  • Najveće blago Republike Srpske, u Barlovcima kod Banjaluke

    Najveće blago Republike Srpske, u Barlovcima kod Banjaluke

    Danas su porodicu Savanović iz Barlovaca, koja ima veliko blago, desetoro djece, posjetili Siniša Vidović, Suzana Šalić i Dragan Dakić, uručili skromne poklone i dogovorili podršku ekonomskom jačanju ove porodice.

    Jedan od najuspješnijih privrednika, humanista i dobrotvor u Republici Srpskoj i šire, a prije svega otac 5 djece, Siniša Vidović predvodio je prijatelje u posjeti ovoj porodici. Cilj posjete je da ovo bude primjer uspješnog spoja podrške natalitetu i ekonomskog osnaživanja porodica.

    „Bili smo u gostima kod porodice Savanović i upoznali Draganu, Viktoriju, Nemanju, Milanu, Ivanu, Željku, Milana, Sunčicu, Nenada i Lanu. Njihovi roditelji, Željko i Suzana imaju na šta biti ponosni. Kuća im je puna radosti. U goste se ne ide praznih ruku. Stoga smo im ponijeli prigodne poklone i obradovali ih pred početak školske godine. Majci Suzani malo da olakšamo spremanje za školu i svakodnevne potrebe a sa ocem Željkom smo dogovorili podršku koja mu je potrebna za pokretanje samostalnog biznisa. Porodica ima odlučujuću ulogu u poboljšanju demografskog procesa, kao i u vaspitavanju mladih generacija, vraćanju tradiciji i sistemu vrijednosti, ona je i dalje najveća društvena vrijednost. Jaka i stabilna porodica znači jaka i stabilna Republika Srpska. Upravo zbog toga smo danas ovdje da podržimo i ojačamo porodicu Savanović, da podržimo i ojačamo Republiku Srpsku.“

    Od njih 10 sedmoro su školarci. Suzana Šalić je obradovala svih 7 školaraca i donijela svu neophodnu opremu za početak školske godine.
    „ Obzirom na sve lošiju demografsku sliku Republike Srpske i regiona, svaki primjer porodice koja se bori za bolje sutra i uspjeva u tome, me motiviše da im na neki način olakšamo i pomognemo. Porodica Savanović je na mene ostavila najveći utisak u posljednje vrijeme jer je danas izazov imati i troje djece a kamoli 10. Njihovu odluku da imaju veliku porodicu srdačno pozdravljam i trudiću se da im budem podrška koliko je to u mojoj mogućnosti. „

    Velika je slava imati djecu i zvati se roditelj. To veoma dobro zna i Dragan Dakić, otac 4 djece i predsjednik Fondacije „Za porodicu“ koji aktivno pomaže na sve moguće načine porodicama širom Republike Srpske.

    „Ovo nije humanitarna posjeta. Ovdje smo da zajedno ekonomski osnažimo ovu Ponosnu porodicu. Uz pomoć društveno najodgovornijih privrednika – „Prijatelja porodice“ ovoj porodici će biti izgrađena klaonica a Fondacija će pomoći oko njene registracije i plasmana proizvoda na tržište. Od Fondacije će dobiti garderobu za školarce po njihovom izboru kod nekog od naših partnera „Prijatelja porodice“

    Svaki dan je pravi dan za dobra djela. To su današnjom posjetom dokazali Siniša, Suzana i Dragan ukazujući Savanovićima zahvalnost, podršku a prije svega divljenje i poštovanje.

  • Studenti na mukama: Paprene cijene stanova za iznajmljivanje u Banjaluci

    Studenti na mukama: Paprene cijene stanova za iznajmljivanje u Banjaluci

    Početak nove školske i akademske godine se bliži, a roditelji i studenti širom Srpske su na mukama zbog znatnog poskupljenja stanova za iznajmljivanje, dok se stanodavci vode zakonom tržišta, ako je potražnja veća od ponude, onda je dizanje cijene neminovno.

    Cijenu stanova diktira, prije svega, lokacija, a potom i druge karakteristike, poput sprata, vrste grijanja, uređenosti stana i slično. Ipak, presudan izbor privremenog stana đaka i studenata zavisi prvenstveno od budžeta kojim raspolažu. Da se bez krova nad glavom ne može, to je svima jasno, ali je studente razljutilo to što su cijene smještaja svake godine sve više.

    “Na prvoj godini studija našla sam sobu za 150 KM sa režijama, nakon četiri godine soba se ne može naći bez 250 KM plus režije, čak neki idu i do 300 KM”, rekla je za “Glas Srpske” apsolventkinja Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Anđela Sladojević.

    Dodala je da stanodavci uopšte ne žele da razgovaraju o spuštanju cijena.

    “Stanovi koji su jeftiniji previše su udaljeni i moralo bi se putovati do fakulteta, tako da je onda potreban i novac za kartu”, kazala je ona.

    Stanodavci u Banjaluci kažu da su im kapaciteti konstantno popunjeni, te da studenti počinju potragu za smještajem već krajem jula.

    “Vidjela sam da su mnogi digli cijene u posljednje dvije godine. Nije mi jasno na osnovu čega. Ja cijene nisam dizala”, rekla je jedna Banjalučanka koja nije željela da joj se navodi ime.

    Studenti smatraju da stanodavci precjenjuju stanove, da na oglasima nude jedno, a da je realnost potpuno drugačija od navedenog.

    “Stan od 40 do 50 kvadrata, koji je iole ‘normalan’, ne može se pronaći za manje od 400 KM. Ljudi izdaju garsonjere po paprenim cijenama, a ono što izdaju se ne može nazvati stanom”, kazala je apsolventkinja na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Maja Komazec.

    Studenti su svjesni da je sve poskupjelo, od osnovnih potrepština, pa do nekih manje bitnih stvari, ali smatraju da stanarine ne bi trebalo podizati svake godine.

    “Neki stanovi su precijenjeni, a ne ispunjavaju uslove te cijene. Stanovi u staroj gradnji, koji su čak i udaljeniji od fakulteta, koštaju gotovo isto kao oni u novogradnji. Prema društvenoj grupi kao što su studenti, po mom mišljenju, treba da postoji malo više razumijevanja”, rekla je studentkinja na master studijama na Univerzitetu u Banjaluci Dragana Despić.

    Studentima koji nisu iz Banjaluke stan nije jedina stavka za koju moraju da odvoje novac, jer je on potreban i za hranu i sve ostalo.

    “Uslovi se ne mijenjaju, a cijene idu gore, to je sve dodatno opterećenje studentima iz drugih gradova”, kazala je diplomirana studentkinja iz Prnjavora Nikolina Vukomanović.

    Dom
    Studenti koji žive u domu, ako hoće da ih njihovo mjesto čeka i kad se na jesen vrate, recepcijski smještaj moraju plaćati i tokom ljeta.

    “Bilo bi to uredu da cijena recepcijskog smještaja nije ista ili čak viša tokom ljeta nego za vrijeme trajanja akademske godine. Do ovog ljeta studenti koji su živjeli u 4. paviljonu Studentskog centra ‘Nikola Tesla’ u Banjaluci plaćali su 75 KM za dvokrevetne sobe i 65 KM za trokrevetne. To se nije mijenjalo ni za vrijeme ljeta”, rekao je jedan korisnik studentskog doma u Banjaluci.

  • Paradžmenti nesalomiv orah institucijama BiH

    Paradžmenti nesalomiv orah institucijama BiH

    Višegodišnja nastojanja Islamske zajednice (IZ) u BiH da takozvane paradžemate integriše u svoj sistem, djelomično su urodila plodom, ali i dalje postoje pojedinci i grupe koji na to nisu pristali.

    U pitanju su neformalne grupe koje pokušavaju islam tumačiti na sebi svojstven način, mimo struktura zvanične Islamske zajednice.

    “Obračun” s onima koji organizuju vjerski život izvan okvira IZ u BiH počeo je prije više od pet godina, kada su, podsjetimo, udruženim snagama djelovale i policija i inspekcija.

    Kako su istakli iz Kancelarije za odnose s javnošću Rijaseta IZ u BiH, IZ je 2015, odnosno 2016. godine uložila napor da se sve te grupe integrišu u sistem IZ i ogromna većina njih je to i učinila.

    Dodaju da su ostali neki pojedinci i manje grupe, a između Islamske zajednice i njih ne postoji službena komunikacija.

    “Islamska zajednica ne snosi nikakvu odgovornost za njihovo djelovanje, budući da nisu dio njene organizacione sheme. Njihovi stavovi i uvjerenja su rezultat njihovog razumijevanja vjere i života, to su, dakle, njihovi stavovi i nisu nužno podudarni sa našim. Za svoje pak postupke odgovorni su pred nadležnim državnim institucijama, kao i svako drugi”, poručuju iz Rijaseta IZ u BiH.

    Podsjetimo, procjenjivalo se da je 2015. godine u BiH bilo 67 paradžemata, 2019. godine je bio aktivan 21, a u avgustu prošle godine 11.

    Koliko paradžemata je trenutno aktivno u BiH i na području kojih lokalnih zajednica se oni nalaze, pitanje je na koje nam iz Rijaseta IZ u BiH nije odgovoreno.

    “U Islamskoj zajednici u BiH postoje samo džemati. Za njihovo osnivanje treba ispuniti određene uslove u pogledu brojnosti i nekih tehničkih mogućnosti, što je jasno precizirano u Ustavu Islamske zajednice. Unutar strukture Islamske zajednice u BiH ne postoji nijedan paradžemat”, poručuju iz IZ u BiH.

    Podsjetimo, prije nekoliko dana predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da niko ne može tačno reći koliko je u BiH paradžemata i ukazala na to da, čim taj problem privuče pažnju javnosti, svi pokušavaju “da se udalje”, a potom da ga “zamažu”.

    “Zato, kada mi pokrenemo tu temu, niko ni u ovoj zemlji, ni predstavnici zemalja Zapada, ni članice EU ne žele o tome da govore. A ja zaista vidim određene rizike kojima treba na adekvatan način prilaziti”, rekla je predsjednica Srpske.

    I Radislav Jovičić, stručnjak za bezbjednost, ocjenjuje da paradžemati predstavljaju potencijalnu opasnost za građane BiH, a prije svega za građane bošnjačke nacionalnosti.

    “Nećemo sigurno pogriješiti ako kažemo da su to grupe o čijim namjerama se malo šta zna. Vrlo malo naših ljudi je edukovano da se uspješno mogu nositi s tom problematikom. Mislim da i pripadnici Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) nemaju dovoljno podataka i da se u ovom slučaju moramo oslanjati na regionalnu, evropsku i svjetsku saradnju kada je u pitanju suzbijanje ovog problema”, rekao je Jovičić za “Nezavisne novine”.

    Podsjećanja radi, prošle godine su iz IZ u BiH kazali da i dalje vode proces integracije i monitoringa grupa i pojedinaca koji organizuju vjerski život muslimana izvan okvira IZ u BiH.

    Kako nam je tada rečeno, u prethodnom periodu evidentirano je 11 takvih lokacija ili grupa širom Bosne i Hercegovine. Dodali su da se u nekim od tih objekata okupljalo do 10 ljudi, a ni u jednom više od 30, osim kada organizuju posebne tribine ili predavanja na kojima se okupi veći broj ljudi iz BiH i dijaspore.

  • Najnoviji trend u FBiH vrhunac licemjerja: Otvoreno prvenstvo u dijeljenju lekcija Beogradu

    Najnoviji trend u FBiH vrhunac licemjerja: Otvoreno prvenstvo u dijeljenju lekcija Beogradu

    Antisrpskoj histeriji koju godinama kreiraju i vode uglavnom predstavnici političkih partija sa sjedištem u Sarajevu u posljednje vrijeme pridružuju se i kulturni radnici i priznati umjetnici.

    Poslije glumca i funkcionera SDA Emira Hadžihafizbegovića, koji skoro tri decenije srpskom narodu lijepi najgore etikete, pa potom sarajevskog režisera Dine Mustafića, koji je prije nekoliko mjeseci na društvenim mrežama pokrenuo hajku protiv direktorice BH Radija Pejke Medić, njihov kolega i oskarovac Danis Tanović ustremio se na cijeli srpski narod, sa akcentom na njegovu maticu – Srbiju.

    Tanović je u intervjuu beogradskom listu “Danas” iznio najgore kvalifikacije na račun Srbije, uz tvrdnju da “Srbiji treba Vili Brant”.

    • Treba čovjek da kaže “izvinjavamo se za sve što smo uradili, to smo radili, nije bilo u redu”. Tačka. Nama više ništa ne treba – rekao je Tanović, poručujući da “Srbija prestane da srbuje i uzvisi se na nivo ljudskosti”.

    A da glumci i režiseri ne ostanu sami u pljuvanju po srpskom narodu i držanju pridika Srbiji, potrudio se poslanik SDA u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović. On je juče iznio niz uvreda na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    • Njegov vokabular, odnos prema svojim političkim protivnicima u Srbiji, sve su znakovi da Vučić u svojim političkim nakanama počinje koristiti gnusne metode koje su se koristile u istoriji. “Moralni principi” Vučića su se sveli na političke koji u svom diskursu imaju fašističke elemente – kazao je Mehmedović.

    Politički analitičar iz beogradskog Instituta za međunarodnu politiku Dragan Petrović kaže da se Danis Tanović svojom izjavom pridružio političkom Sarajevu koje ne želi da prihvati da je Dejtonski mirovni sporazum definisao region na način da je Republika Srpska stvarnost.

    • On želi da kaže da Srbi treba da priznaju nešto što nema veze sa zdravim razumom, logikom i što je najvažnije – nema veze sa istinom. On se samo javno pridružio bulumenti onih čiji jedini cilj je da izmene Dejton na srpsku štetu. U tom pravcu treba posmatrati i njegovu i izjavu Šemsudina Mehmedovića i ne treba se uopšte čuditi što jedan oskarovac i jedan rigidni bošnjački desničar daju gotovo identične izjave i drže pridike Srbima i Srbiji – kaže Petrović.

    Umjesto izvinjenja koje traži od Srba uz poruku da im ništa više ne treba, Petrović kaže da bi Tanović, Mehmedović i njihovi istomišljenici trebalo samo da prihvate Republiku Srpsku kao realnost.

    • Za rješavanje svih problema u BiH oni samo treba da prihvate Dejtonski mirovni sporazum. Tačka. Ništa više ne treba – zaključuje Petrović.

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Srpske Igor Žunić kaže da Danis Tanović iznoseći stavove o potrebi da se Srbija uzdigne na nivo ljudskosti ne govori o vlasti u Srbiji ili bilo kakvoj politici.

    • On govori o svakom Srbinu i u Srbiji i u Republici Srpskoj. Dehumanizacija srpskog naroda je jedan od osnovnih principa udruženog zločinačkog poduhvata bošnjačke elite koji traje i dalje, iako smo ratove završili prije skoro trideset godina. Oreol zločinca koji se postavlja svakom Srbinu, pa i onim klincima koji se nisu ni rodili za vrijeme rata, politički je program koji i Tanović promoviše – kaže Žunić.

    Prema njegovim riječima, za Tanovića i njemu slične nečija žrtva vrijedi više, a nečija manje.

    • Srpske žrtve u proteklom ratu Tanović očito ne broji. Za njih se ne treba izvinjavati, jer po njemu Srbi nisu na nivou ljudskosti, pa se ni njihova žrtva, ni njihove suze ne računaju – kaže Žunić.

    On ističe da sve dok nam politički umjetnici promovišu svoje naručene istine, nikada neće biti sreće na ovim prostorima.

    Komentari

    Brojni komentari na Tanovićev intervju na portalu “Danasa” pokazali su šta čitaoci tog lista, koji slovi za glasilo “druge Srbije”, misle o onome što je rekao:

    • Muslimani, a ne Srbi su bili pripadnici Handžar SS divizije i ustaških formacija, tako da njima treba Vili Brant, izvinjenje i denacifikacija.
    • Ako je ovo izjava čovjeka koji se u FBiH smatra intelektualcem, onda definitivno nema pomirenja. Za 26 godina od završetka rata ja nisam čuo muslimana da kaže: “Pa jeste, učinili su pripadnici našeg naroda neke zločine.”
  • Na društvenim mrežama “hajka” na Srbe zaposlene u Oružanim snagama

    Na društvenim mrežama “hajka” na Srbe zaposlene u Oružanim snagama

    Anonimni “Fejsbuk” profil pod nazivom “Vojna pravda” proteklih nekoliko dana sprovodi svojevrsnu hajku ili etiketiranje vojnika zaposlenih u Oružanim snagama BiH, a koji su srpske nacionalnosti.
    Osoba koja upravlja ovim profilom poziva sve svoje pratioce, odnosno “Fejsbuk” “prijatelje” da mu šalju fotografije (snimke ekrana) svojih prijatelja Srba na “Fejsbuku”, posebno onih koji su zaposleni u Oružanim snagama BiH i njihove lične podatke i privatne fotografije objavljuje u javnosti.

    Onaj koji je želio ostati anoniman, a zaposlen je u Oružanim snagama BiH, ukazao je na ovaj problem, gdje se putem društvenih mreža vrši određena hajka i etiketiranja vojnika OS BiH srpske nacionalnosti.

    On kaže da se na ovakav način izaziva uznemirenost etiketiranih pripadnika Oružanih snaga BiH na društvenim mrežama, čime se može izazvati i dodatni osjećaj nesigurnosti njih i njihovih porodica.

    Na brojnim objavama na ovom profilu prikazane su lične fotografije vojnika Oružanih snaga BiH, uglavnom srpske nacionalnosti, piše portal Katera.

    Pored toga, ovaj profil na nezakonit način objavljuje i koristi oznake Oružanih snaga BiH, nanoseći im time dodatnu štetu i narušavajući njihov i ugled njihovih pripadnika.

    Ovaj slučaj je prijavljen nadležnim organima i u toku je rad na rasvjetljavanju ovog slučaja i otkrivanja ko stoji iza ovog “Fejsbuk” profila.

  • Nedostatak vode na Bliskom istoku bi mogao uzrokovati nasilje, pojedini dijelovi su već neuslovni

    Nedostatak vode na Bliskom istoku bi mogao uzrokovati nasilje, pojedini dijelovi su već neuslovni

    Na Bliskom istoku je sve manje vode, a zbog toga pojedina područja već postaju neuslovna za život.

    Iransko slano jezero Urmia je do prije 20 godina bilo najveće u ovom dijelu svijeta. Od njega je ekonomske koristi imalo lokalno stanovništvo, i to prije svega ono koje se bavilo turizmom. Sada je skoro u potpunosti presušilo.
    “Ljudi bi se ovdje kupali i koristili bi blato u terapeutske svrhe. Boravili bi ovdje po nekoliko dana”, prisjetio se novinar Ahad Ahmed pokazujući fotografije iz 1995. na kojima se vidi kako posjetitelji uživaju u jezeru.

    Propast jezera Urmia desila se veoma brzo. Njegova površina se prepolovila sa 5.400 kvadratnih kilometara, kolika je bila 1990., na 2.500 kvadratnih kilometara, kolika je danas, podaci su Odjela za zaštitu okoliša zapadnog Azerbejdžana, jedne od iranskih provincija na čijem području se jezero nalazi. Mnogi strahuju da će jezero u potpunosti nestati.

    Slični problemi postoje u ostatku Bliskog istoka gdje je vode sve manje. Pogođen je dugotrajnim sušama i visokim temperaturama zraka, što ugrožava sam život ljudi. Klimatske promjene i loše upravljanje vodom dodatno pogoršavaju stanje, a projekcije o budućnosti vode su mračne.

    Direktor Instituta za svjetske resurse (WRI) Charles Iceland je napomenuo da pojedine bliskoistočne države, među kojima su Iran, Irak i Jordan, koriste velike količine podzemnih voda za samodostatnu proizvodnju hrane. Sve se to događa u trenutku kada su količine kiše vrlo male.

    “Koriste veće količine vode od one koja nastane kišom. Dok su količine podzemnih voda sve manje zbog brze eksploatacije, kiše je sve manje”, rekao je.

    Iranski sukobi zbog nestašice vode

    U Iranu se 90 posto vode koristi za poljoprivredne aktivnosti. Kombinacija spomenutih okolnosti ima za posljedicu presušivanje rijeka, jezera i močvara, a krajnja posljedica jeste da pojedini dijelovi postanu u potpunosti neuslovni za život. Tenzije zbog načina upravljanja vodom bi mogle uzrokovati eskalaciju nasilja.


    Upravo je jezero Urmia pokazatelj šta se desi kada se voda prekomjereno eksploatiše. Pitanje vode je u Iranu već postalo pitanje života i smrti. Prošli mjesec ubijena su najmanje tri demonstranta u sukobima sa sigurnosnim snagama, a što se desilo tokom protesta izazvanih nestašicom vode. Prema podacima državnog meteorološkog servisa, zemlja je pogođena najgorim sušama u posljednjih 50 godina.

    Kako je navedeno u izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene Ujedinjenih nacija (IPCC UN), prognozira se da će i zime na Bliskom istoku još više biti sušne, a to će naravno značiti još manje vode.

    Direktor saudijskog Centra izvrsnosti za istraživanje klimatskih promjena pri Univerzitetu kralj Abdulaziz Mansour Almazroui je ukazao da će problem biti i u tome što će kiša koja padne brzo isparavati zbog visokih temperatura. Podsjetio je da su izgledne i ekstremne padavine sa katastrofalnim posljedicama, a što se ove godine desilo u Kini, Njemačkoj i Belgiji.

    Studija Ministarstva energetike Irana je pokazalo da je nestajanje jezera do 30 posto posljedica klimatskih promjena.

    Jordanci već jednom sedmično imaju vodu

    Jordan je država koja ima jednu od najvećih nestašica vode već decenijama. Istraživanje objavljeno u zborniku Nacionalne akademije nauka je pokazalo da će Jordanci do kraja ovog stoljeća morati prepoloviti potrošnju vode. To će podrazumijevati da će većina njih, a svi oni imaju niske prihode, dnevno imati 40 litara vode za sve potrebe – konzumaciju vode, kupanje, pranje odjeće i posuđa i za druge potrebe. Primjera radi, prosječni Amerikanac trenutno dnevno iskoristi 10 puta više vode od navedene količine.

    Profesor na Programu za atmosferske nauke jerusalemskog Hebrejskog Univerziteta Daniel Rosenfeld je napomenuo da se za veliki broj građana Jordana podrazumijeva da voda ne mora biti dostupna svaki dan.

    “Jordan već sada ima kritično male zalihe vode. Ona do domaćinstava dolazi jednom ili dva puta sedmično. To je slučaj i u glavnom gradu, Ammanu gdje postoje egzistencijalni problemi”, naglasio je.

    Studije su pokazale da se i u ovoj državi smanjuju količine podzemnih voda, i to jedan metar godišnje. Dodatni pritisak stvara sve veći broj izbjeglica u ovoj državi – povećava se potreba za vodom. Bashar Batayneh iz institucije odgovorne za upravljanje jordanskim vodama smatra da svijet mora finansijski pomoći njegovoj zemlji kako bi se rješavao ovaj problem.

    “Jordan je u ime međunarodne zajednice podnio veliki teret prihvativši veliki broj izbjeglica iz Sirije i njegove zalihe vode su pogođene. U smislu potrošnje vode, izbjeglice nas godišnje koštaju 600 miliona dolara. Jordan je od međunarodne zajednice dobio samo dio od navedenog iznosa”, kazao je.

    Batayneh je istakao da je ove godine palo znatno manje kiše nego prošle godine tvrdeći da se time u rizik dovela četvrtina količine vode i da se time prepolovila količina pitke vode.

    Tenzije između država zbog vode

    Međutim, klimatske promjene nisu jedini problem. Ova država se oslanja na rijeku Jordan, koja protiče i kroz Izrael, Zapadnu obalu, Siriju i Libanon. Brane izgrađene na ovoj rijeci su znatno onemogućile protok vode prema samom Jordanu gdje se ona dobrim dijelom koristi za navodnjavanje. Između spomenutih država zbog rijeke Jordan dešavali su se i sukobi.

    Prekogranični sporovi postoje u dijelovima duž rijeka Eufrat, Tigris i Nil.

    Jordan, Izrael i Sirija sada bolje koordiniraju u upravljanju riječnim sistemima, ali tenzije opet ne izostaju. Stručnjaci upozoravaju da će upravo voda biti jedan od ključnih uzroka za sukobe.

    Koja su moguća rješenja

    U Jordanu su primorani da kupuju vodu od Izraela, a koju on dobija enormnom desalinizacijom – otklanjanjem soli iz morske vode, a kako bi se mogla konzumirati. No, problem je u tome što se za desalinizaciju koristi mnogo energije koja nije obnovljiva. Time se samo doprinosi klimatskim promjenama i nastavku nestašice vode.

    Dio rješenja za Bliski istok se uočava u tome da se smanji potrošnja vode u poljoprivredi. Rosenfeld je naglasio da bi to moglo značiti i promjenu u načinu poljoprivredne proizvodnje. Između ostalog, naveo je da se mogu koristiti usjevi koji su više otporni na toplotu i suše.

    Almazroui sa Univerziteta kralj Abdulaziz je također naglasio da se mora promijeniti način korištenja vode. Pozvao je i na poboljšanje koordinacije između država po ovom pitanju. Ali, poljoprivrednici strahuju da će biti najviše zakinuti, piše CNN.