Kategorija: Društvo

  • Marže na lijekove u FBiH sedam odsto veće nego u RS

    Marže na lijekove u FBiH sedam odsto veće nego u RS

    Iako je tržište BiH jedinstveno, kada je riječ o lijekovima to nije slučaj jer je razlika maloprodajne marže na njih između Republike Srpske i Federacije BiH čak sedam odsto.

    Naime, nakon odluke Vlade Republike Srpske, maloprodajna marža na lijekove u Republici Srpskoj smanjena je sa 20 na 18 odsto, dok je u Federaciji BiH ona 25 odsto.

    “To je ogromna razlika za tržište koje se predstavlja kao jedinstveno i stvara prostor za manipulativne radnje”, rekao je za “Nezavisne novine” Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženja “Misli dobro”, koje je nedavno izradilo analizu koja je pokazala da građani BiH u odnosu na region plaćaju najviše cijene lijekova.

    On smatra da Federacija BiH mora ići na smanjenje maloprodajne marže na lijekove, prije svega zbog stanovništva koje živi u tom dijelu BiH, ali i zbog činjenice što građani BiH plaćaju najskuplje lijekove u regionu.

    “U Federaciji BiH, kada je riječ o tržištu lijekova, vlada popriličan haos, a da je tako govori i činjenica da među kantonima ima značajnih odstupanja u cijenama istog lijeka, što svakako odgovora veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka, koje ubiru ogroman profit”, ističe Vukić.

    U ovom udruženju smatraju da u Federaciji BiH i te kako ima prostora za smanjenje maloprodajnih marži jer činjenica je da apoteke u Republici Srpskoj profit mogu ostvariti i na maloprodajnoj marži od 18 odsto.

    Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, naglašava da ova tematika nije u nadležnosti ove agencije, već nadležnih entitetskih ministarstava.

    “Ali, ne vidim da tu može biti prostora za manipulaciju, jer se to odnosi na maloprodaju, odnosno na apoteke koje su locirane bilo u FBiH, bilo u RS. Nije to jedini način na koji se formiraju cijene. Svi se oni bore zbog tržišta da im proizvodi izlaze, pa su te marže i niže”, rekao je Zolak za “Nezavisne novine”.

    Zahida Binakaj, član Radne grupe koja definiše i nadzire kontrolu cijena lijekova i medicinskih sredstava u BiH, kaže da u Hrvatskoj postoji stepenasta marža, koja kreće od 35 odsto, pa se snižava, što zavisi od ulazne cijene lijeka ili medicinskog sredstva, na način – što je lijek skuplji, marža je manja.

    “Kada je lijek skuplji, na primjer, ako je nabavna cijena 100 maraka, radimo sa pet odsto marže”, rekla je Binakajeva za “Nezavisne novine”.

    Prema njenim riječima, skoro nikada se u praksi u FBiH ne postavlja maloprodajna marža od 25 odsto.

    “Možda tamo kad lijek košta marku ili dvije, jer mi na andolu ili kafetinu zaradimo po nekoliko feninga. Ja dolazim iz Tešnja, grada u FBiH, nama dolaze ljudi, recimo, iz Gradiške, Trebinja, pošto ne mogu da nađu određene lijekove”, tvrdi ona, dok iz Federalnog ministarstva zdravstva nismo uspjeli dobiti stav do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”.

    Trenutno, u Federaciji BiH maloprodajna marža na lijekove ubjedljivo je najveća u regionu s obzirom na to da u Crnoj Gori iznosi kao u Republici Srpskoj 18 odsto, dok je u Srbiji i Hrvatskoj diferencirana, što znači da što je cijena lijeka veća marža je manja.

  • Trivićeva najavila povećanje plata zaposlenima u obrazovanju i kulturi

    Trivićeva najavila povećanje plata zaposlenima u obrazovanju i kulturi

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić izjavila je da je na dnevnom redu današnje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske povećanje plata zaposlenima u prosvjeti i kulturi, četvrto u protekle četiri godine.

    Trivićeva je istakla da se Vlada Republike Srpske opredijelila za povećanja imajući u vidu značaj rada i posvećenosti zaposlenih u školskim ustanovama i ustanovama kulture.

    – Svi oni koji imaju neto prihode do 1.000 KM njihova primanja će porasti za pet odsto, a za one koji imaju neto prihode više od 1.000 KM plata će im porasti za tri odsto – rekla je Trivićeva novinarima u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Ona je ocijenila da je dobra mjera Vlade da uveća plate, ne samo u oblasti prosvjete i kulture, te da je sigurna da su zaposleni u prosvjeti i kulturi, kojih je 17.000 u Republici Srpskoj ovo povećanje zaslužili.

  • “Nismo dali nikakvu saglasnost na minimalac od 540 KM” Stanković pred poslanicima o najavi povećanja plata u Srpskoj i zahtjevima Sindikata

    “Nismo dali nikakvu saglasnost na minimalac od 540 KM” Stanković pred poslanicima o najavi povećanja plata u Srpskoj i zahtjevima Sindikata

    Generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković izjavio je u Narodnoj skupštini da je veoma važno to što se predloženim budžetom Srpske za narednu godinu planira povećanje plata.

    Nismo zadovoljni u odnosu na naše zahtjeve za povećanja, ali važno je da imamo određeni kontinuitet i da se plate povećavaju – rekao je Stanković u obraćanju tokom poslaničke rasprave o Prijedlogu budžeta Republike Srpske za 2022. godinu, koji se razmatra po hitnom postupku i iznosi 4,024 milijarde KM.

    Stanković je naveo da će, u skladu sa planiranim izmjenama više zakona koje se razmatraju u Skupštini, povećanje plate po radniku iznositi 45 KM do 90 KM, ali da Sindikat traži da se u narednoj godini zarade još više povećaju s obzirom na inflaciju i rast troškova života.

    On je rekao da je poslanicima dostavljen zaključak koji se odnosi na zahtjeve granskih sindikata obrazovanja, nauke i kulture, zdravstva i socijalne zaštite, lokalne samouprave, uprave i javnih službi, te sindikata radnika unutrašnjih poslova i pravosuđa, da se posebno na postojeće koeficijente iskazuju naknade za topli obrok i regres.

    Stanković je naveo da Savez sindikata nije dao nikakvu saglasnost za najnižu platu od 540 KM, te da iznos minimalca treba da bude dogovoren na sastancima socijalnih partnera.

    – Te pregovore na Ekonomsko-socijalnom savjetu Srpske očekujemo naredne sedmice, a ako se socijalni partneri ne dogovore, Vlada će donijeti konačnu odluku o visini najniže plate u skladu sa Zakonom o radu. Naš zahtjev je da minimalac iznosi 750 KM – rekao je Stanković.

    On je naveo da je Sindikat zadovoljan prijedlogom izmjena Zakona o radu u smislu da se na iznos najniže plate dodaju uvećanja po osnovu minulog rada, što radnicima mnogo znači.

  • Vraćanje apsolventskog staža ide u poslaničke klupe

    Tema o vraćanju apsolventskog staža za studente oba ciklusa studija, uskoro bi iz studentskih trebalo da se preseli u poslaničke klupe.

    Predsjednik Foruma mladih Socijalističke partije Srpske, Milan Unčanin ranije je istakao da će poslanička grupa njegove partije u Narodnoj skupštini Republike Srpske predložiti izmjene i dopune Zakona o visokom obrazovanju, koji je na snagu stupio prošle godine i sa sobom donio ukidanje apsolventskog staža novim generacijama studenata.

    Takva izmjena je žestoko udarila po njihovom džepu, ali i ukinula povlasticu apsolventskih rokova.

    Tretirani kao obnavljači četvrte godine, bez obzira na sve odslušane predmete, sada imaju mogućnost da preostale ispite polažu isključivo u redovnim rokovima.

    Iz tih razloga, priča Unčanin, poslanička grupa SPS uz pomoć studenata iz Foruma mladih SPS, sastavila je izmjenu Zakona koja bi studentima vratila stare pogodnosti, a uskoro će biti upućena Nadzornom odboru NSRS.

    – S obzirom na to da se sada odžavaju posebne sjednice, plan je da na nekoj od narednih tema bude vraćanje apsolventskog staža. U sve tačke smo unijeli smanjenje plaćanja koje se odnosi na apsolventski staž u odnosu na obnovu završne godine, kao i vraćanje ispitnih rokova, koji su, po ranijem zakonu, održavani svaki mjesec, a sada samo u redovnim rokovima – priča Unčanin.

    Ukoliko se ova tema nađe na dnevnom redu Skupštine, trebaće i podršku najmanje 42 poslanika. Ipak, Unčanin smatra da će njihov prijedlog ugledati svjetlost dana i obradovati studente.

    – Naša očekivanja su da će resorno Ministarstvo prihvatiti ovaj zahtjev, koji je želja studenata i njihovih predstavnika – zaključio je on.

    Da studenti i te kako priželjkuju vraćanje starih povlastica, potvrdila je studentkinja drugog ciklusa studija na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, Jelena S.

    Iznenadne izmjene, kaže ona, pored toga što svjedoče o nekorektnom ponašanju prema studentima, veliki su udar na budžet.

    – Ja sam, vođena prilikom da besplatno studiram, upisala master prošle godine. Kako nisam stigla sve da završim do početka nove akademske godine, u oktobru sam regularno upisala apsolventski staž, da bih nakon nekoliko dana dobila obavještenje da se ukida, te da moram dodatno da platim. To je bio veliki šok za mene, jer je zahtjevalo mnogo više novca nego ranije – rekla je Jelena za Srpskainfo.

  • Pavle i Ana najčešća imena za bebe u Banjaluci

    Pavle i Ana najčešća imena za bebe u Banjaluci

    Ni ove godine roditeljima nije nedostajalo inspiracije kod biranja imena za svoje mališane, tako da nije ni manjkalo lijepih, a i neobičnih imena u matičnim knjigama.

    Kako su naveli iz Gradske uprave za “Nezavisne”, ove godine u matičnu knjigu rođenih upisano je 3.099 beba, od kojih je najviše djevojčica dobilo ime Ana i Katarina, a imena popularna za dječake su bila Lazar i Viktor.

    Dodali su da su popularna imena među djevojčicama Jovana, Mia, Tara, kao i Milica i Mila.

    “Najčešće upisana muška imena ove godine su bila Jovan i Pavle, a prošle godine popularna muška imena su bila Marko, Miloš, Uroš i Vasilije”, kazali su iz Gradske uprave.

    Dodali su da i ove godine roditeljima ne manjka inspiracije s upisanim imenima kao što su Nektarije za dječaka i Sofka za djevojčicu.

    “Nesvakidašnja imena su bila i Inda, Lola, Maša, Teona, kao i neobično Lazarela, a unikatna muška imena upisana ove godine su Artem, Jakov i Tadija”, kazali su iz Gradske uprave.

    Ističu i veoma neobično i rijetko muško ime Tolimir, a žensko Taisa.

    “Neobična imena upisana ove godine bila su i žensko Petra Lukijana, kao i Lea i Laura”, kazali su iz Gradske uprave.

    Kako su naveli iz Gradske uprave, u proteklih nekoliko godina primjetan je izostanak nekih nekad popularnih imena, kao što su Goran, Ljubiša i Zoran.

    “Imena djece koja se manje viđaju u matičnim knjigama posljednje dvije godine su i Vesna i Dijana”, kazali su iz nadležnog odjeljenja.

    Podsjećaju da su prošle godine upisane 3.302 bebe, te da su tada popularna imena bila Stefan, Lazar i Andrej, a za djevojčice Lana, Sofija i Katja”, kazali su iz Gradske uprave.

    Tanja V., majka dvogodišnje djevojčice, kazala je da je zajedno sa suprugom izabrala ime za kćerku Ana.

    “Htjeli smo da nam dijete ima moderno i kratko ime, pa je Ana bio savršen izbor, jer je to ime prepoznatljivo svuda”, rekla je ova majka.

    Jovan K., budući otac, kaže da još nije odlučio o imenu svog sina.

    “I dalje sam neodlučan, sviđaju mi se imena Vuk i Lav, a lijepo mi je i Filip”, rekao je Jovan K.

  • Trivić: I vlast i opozicija da podrže bitne zakone za privredu

    Predsjednik Unije Udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić izjavio je da bi i vlast i opozicija trebali zajednički da podrže neke od bitnih zakona za privredu.

    Trivić je za RTRS ocijenio da je zajednička greška i vlasti i opozicije to što nije održana 25. posebna sjednica Narodne skupštine Srpske na kojoj su poslanici trebali razmatrati prijedlog budžeta, ekonomskih reformi i zakone o povećanju plata.

    “Srećom ta greška će biti ispravljena i dobra stvar u tome je što je Vlada Srpske na neki način našla mogućnost da se u toku dana to riješi”, rekao je Trivić.

    SAŠA TRIVIĆ

  • Nakon “udara” opake korone: Turizam u Republici Srpskoj polako se oporavlja

    Nakon “udara” opake korone: Turizam u Republici Srpskoj polako se oporavlja

    Turizam u Republici Srpskoj, koji je snažno pogođen virusom korona, polako se oporavlja, ali broj posjeta i noćenja domaćih i stranih turista još nije na nivou kao prije pandemije.

    Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u prvih 10 mjeseci ove godine ostvarena su 246.244 dolaska turista u Republiku Srpsku, što je za 49,3 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

    “Ostvareno je 640.469 noćenja, što je u odnosu na prvih deset mjeseci 2020. više za 35,1 odsto. Prošle godine bilo je 164.985 dolazaka turista te 474.071 noćenje”, podaci su Zavoda za statistiku RS.

    Ako se pogleda broj za period prije pandemije i prvih deset mjeseci 2019. godine, može se vidjeti da je tada zabilježeno 341.887 dolazaka turista te 830.177 noćenja.

    Iz Zavoda za statistiku RS istakli su da su u ukupnom broju dolazaka tokom prvih deset mjeseci domaći turisti ostvarili 147.238, a strani turisti 99.006 dolazaka.

    “Kada je riječ o strukturi noćenja u ovoj godini, domaći turisti su ostvarili 417.177 noćenja, a strani turisti 223.292”, navodi se u ovim podacima.

    Dodaje se da su u prvih 10 mjeseci ove godine najviše noćenja ostvarili turisti iz Srbije, i to 102.273.

    “Zatim slijede turisti iz Hrvatske sa 32.122 noćenja, potom iz Slovenije sa 14.610, Crne Gore sa 10.337, Njemačke sa 8.834, te Austrije sa 6.077 noćenja”, podaci su Zavoda za statistiku RS.

    Miodrag Lončarević, direktor Turističke organizacije Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne” da se bilježi kontinuiran rast po broju turističkih kretanja u odnosu na isti period prošle godine.

    “Ovome je značajno doprinijela podrška turističke privrede u vidu turističkih vaučera koji su se mogli koristiti u prvoj polovini ove godine. Domaći i strani turisti ove godine boravili na najatraktivnijim destinacijama u Srpskoj, posebno u ljetnjem periodu. Trebinje je doživjelo ekspanziju, a tu su i Višegrad, Banjaluka, nacionalni parkovi i mnoge druge destinacije”, istakao je Lončarević.

    Prema njegovim riječima, ako uzmemo u obzir otvaranje zimske sezone i posjećenost, može se očekivati veoma dobra sezona.

    “Jahorina je već prekrivena snijegom, otvorena je sezona skijanja, a kapaciteti su već popunjeni. Tu imamo i Kozaru, koja ima mnoge nove aktivnosti ove sezone. Ovo znači da će se broj ovih turista dodatno povećavati”, rekao je Lončarević. Dodao je da je bitno da je epidemiološka situacija znatno povoljnija u odnosu na prethodnu godinu, što daje vjetar u leđa da se može računati na povećan broj turističkih kretanja u narednom periodu.

    “Radimo plan i program za narednu godinu kao da neće biti pandemije te su ponovo najavljeni i vaučeri, što je veoma važno. Idu nam i novogodišnji praznici i mislim da će nam i to dobro proći te da ćemo imati dosta turista. Mnoge lokalne zajednice napravile su programe za praznike tako da se sve polako vraća u normalu i stanje kao prije pandemije”, zaključio je Lončarević.

  • Ilon Mask je “Tajmova” ličnost godine

    Ilon Mask je “Tajmova” ličnost godine

    Direktor “Tesle” Ilon Mask je ličnost godine u izboru američkog magazina “Tajm”.

    Mask je osnivač i direktor raketne kompanije “Spejs eks”, a predvodi i startap kompaniju “Neuralink”, koja se bavi čipovima predviđenim za ugradnju u mozak.

    Pored toga, Mask je i prvi čovjek infrastrukturne firime “Boring”.

  • Samo u ovoj godini iz BiH u Sloveniju otišlo više od 16.000 radnika

    Samo u ovoj godini iz BiH u Sloveniju otišlo više od 16.000 radnika

    U deset mjeseci 2021. godine u Sloveniji je izdato 16.198 radnih dozvola za radnike iz Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

    To je za 48,7 posto više nego prethodne godine kada su mnogi radnici iz BiH zbog pandemije covid-19 bili bez posla ili su poslati kućama da čekaju kraj pandemije. Također, to je i za 0,66 posto više od ukupnog posredovanja u 2018. godini, koja je do sada bila godina s najviše ostvarenih posredovanja u zapošljavanju.

    “Razlozi za ove brojeve su nastavak ekonomskog rasta, koji je bio prekinut početkom pandemije i zatvaranjem država (lockdown). Slovenija danas ima 10.830 (13,98 posto) nezaposlenih osoba manje nego na početku pandemije.

    Međutim, početkom ove godine situacija nije bila obećavajuća jer je Slovenija imala 14.015 (18,09 posto) nezaposlenih osoba više nego na početku pandemije i najoptimističnije procjene nisu uključivale ovakav trend zapošljavanja strane radne snage”, saopštili su iz Agencije.

    Analiza dobijenih oglasa i traženih radnih mjesta pokazala je da su najtraženija zanimanja za strane radnike u Sloveniji zanimanja varioca, vozača, zidara, elektroinstalatera, tesara, pomoćnog građevinskog radnika, radnika u proizvodnji, bravara, električara, fasadera i slično.

    Generalno trend odlaska građana iz BiH radi zaposlenja je sve izraženiji. Pandemija je usporila taj proces, ali se u posljednje vrijeme taj trend nastavio. Zbog toga se sve više i u našoj zemlji osjeti nedostatak radne snage, naročito kada je riječ o određenim zanatskim zanimanjima.

  • Rok do kraja godine: Jednostavna procedura za promjenu doktora u Srpskoj

    Rok do kraja godine: Jednostavna procedura za promjenu doktora u Srpskoj

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS podsjećaju građane da do kraja decembra imaju mogućnost da na jednostavan način promijene svog porodičnog doktora, pedijatra ili ginekologa.

    Svake godine u takozvanom redovnom periodu oktobar decembar građani imaju mogućnost da izaberu, odnosno promijene ljekara, bez navođenja razloga promjene.

    – Ukoliko neko iz bilo kojeg razloga želi da promijeni izabrane doktore najbolje bi bilo da to uradi sada, odnosno do kraja godine, jer je procedura mnogo jednostavnija. Naime, potrebno je samo da popune odgovarajuće obrasce kod novoizabranog doktora i da ih ovjere u Fondu, pri tome nisu obavezni da navode razloge promjene porodičnog doktora, pedijatra ili ginekologa – pojašnjavaju iz FZO.

    Izuzetno je značajno, poručuju, da se izbor ili promjena doktora obavi do kraja godine, odnosno prije potpisivanja ugovora između Fonda i domova zdravlja za narednu godinu, jer od broja registrovanih zavisi i koliko će koji dom zdravlja dobiti sredstava.

    Takođe, kod novoizabranog doktora osiguranici mogu da odlaze od početka naredne godine, izuzev ukoliko novi doktor radi u istoj zdravstvenoj ustanovi kao i prethodni, tada nije potrebno čekati narednu godinu.

    Inače, doktora je moguće promijeniti i mimo za to predviđenog perioda, ali samo u određenim okolnostima i tada je procedura komplikovanija, odnosno neophodno je navesti opravdan razlog promjene u skladu sa pravilnikom koji reguliše ovu oblast, kao na primjer, usljed promjene mjesta prebivališta, odsustva izabranog doktora u dužem periodu i drugo.

    Lani je u Srpskoj porodičnog doktora promijenilo ukupno 26.524 ljudi.

    – Podsjećamo da građani mogu da izaberu porodičnog doktora, ginekologa ili pedijatra u onim zdravstvenim ustanovama (javnim i privatnim) koje sa Fondom imaju potpisan ugovor, dok mjesto prebivališta već odavno nije uslov za izbor porodičnog doktora – napominju iz FZO.

    Spisak svih zdravstvenih ustanova koje sa Fondom imaju potpisan ugovor dostupan je na zvaničnoj internet stranici, a građani se dodatno mogu informisati u poslovnicama FZO, kao i kod zaštitnika prava osiguranih lica Fonda zdravstvenog osiguranja RS.