Kategorija: Društvo

Struktura javnih prihoda u Republici Srpskoj pokazuje duboku zavisnost od PDV-a i drugih indirektnih poreza, što je prema ocjenama ekonomista jasan znak nerazvijenosti. Više od 70 odsto budžetskih prihoda dolazi upravo od potrošnje, a ne od rada ili kapitala.

Ekonomista Predrag Mlinarević naglašava da poreska struktura zemlje u velikoj mjeri odražava stanje njene ekonomije i konkurentnosti. Kako je rekao, „sve tranzicione i relativno nerazvijene zemlje u strukturi javnih prihoda imaju dominaciju prihoda od indirektnih poreza odnosno od oporezivanja potrošnje“.

On je pojasnio da suprotna situacija postoji u državama koje su prošle kroz uspješnu transformaciju privrede, povećale konkurentnost domaće proizvodnje i ostvarile ozbiljniji izvoz. „Sa druge strane zemlje koje naprave adekvatnu strukturnu transformaciju svoje privrede u smislu da podignu konkurentnost proizvodnje kako na domaćem tržištu u smislu zamjene uvoznih proizvoda, tako i kroz rast i izvoza na treća tržišta imaju situaciju u kojoj je značajan udio u strukturu javnih prihoda u stvari udio od direktnih poreza prevashodno od poreza na dobiti i poreza na dohodak“, rekao je Mlinarević.

U Republici Srpskoj porez na dobit je svega 10 odsto, a porez na dividendu uopšte ne postoji. To, prema ocjenama stručnjaka, ide u korist vlasnicima kapitala koji tako uvećavaju bogatstvo. Za poređenje, u Hrvatskoj je porez na dobit 10 odsto za preduzeća sa prihodom manjim od milion evra, dok za veće iznosi 18 odsto. Takođe, dividende i kamate se automatski oporezuju sa 12 odsto. U Srbiji porez na dobit je 15 odsto, a ista stopa važi i za dividende.

Prema riječima Mlinarevića, snagu ekonomije najbolje pokazuje učešće direktnih poreza. „Kad posmatramo 3 ključna oblika koja pune budžete, porez na dobit i porez na dohodak i njihova izdašnost su vezani za to u kojoj mjeri imate profitabilna preduzeća, koliku oni dobit generišu jer je to osnovica za oporezivanje dobiti i kad god raste prihod od poreza na dobit raste njegovo učešće uporedo sa rastom ukupnih budžetskih prihoda, to vam je signal da vaša ekonomija jača u konkurentskom smislu zato što preduzeća postaju profitabilnija i generišu veće profite“, istakao je.

Dodao je da se kroz rast prihoda od poreza na dohodak jasno vidi poboljšanje životnog standarda građana. „Ako se bilježi rast prihoda zbog većeg poreza na dohodak, to znači da su građani postajali bogatiji, ili po osnovu činjenice se da imaju više plate, zarade za radna mjesta na kojima su angažovani, a s druge strane i kroz određene druge koristi koje mogu da proizađu kao dio koji se oporezuje kroz oporezivanje dohotka, dakle i imovinu, nekretnine, druge stvari, za čiju kupovinu je potrebna adekvatna zarada“, naglasio je Mlinarević.

Za razliku od toga, kada dominira PDV i slični porezi, ekonomija postaje uvoznički orijentisana i zasnovana na potrošnji. „S druge strane, ako ostanete u situaciji da vam dominiraju porezi na potrošnju, kao što je PDV kod nas, imate situaciju u kojoj čitavu ekonomiju drži potrošnja, koju vi nerijetko finansirate posredstvom, na primjer, javnog sektora i plata, određenih davanja tim alimentiranim populacijama, poput penzionera i korisnika budžeta, koji troše taj novac, a ako nemate konkurentnu proizvodnju, on se u cijelosti odliva kroz uvoznu pukotinu kao podsticaj razvoju drugih zemalja iz kojih uvozimo te proizvode“, rekao je on.

Ako takav sistem ne stvara dovoljno stabilne prihode, jedino rješenje je zaduživanje. „Da li će to raditi pojedinačno građani, ukoliko budu u poziciji da ne budu suočeni sa kreditnim restrikcijama zbog ograničenja vezanih za kolaterale, visine plata koje će im banke ispostaviti kada budu tražili kredite, da li će to uraditi država na način da se ona zaduži s obzirom da je njen kreditni rejting veći i da svako prije pozajmi novac državi jer ona ima način da ga vrati“, objasnio je Mlinarević.

On ističe da ovakav model vodi rastu javnog duga, deficita u trgovinskoj razmjeni i održavanju potrošnje koja nije zasnovana na realnom rastu privrede. „Zato je struktura javnih prihoda jako važna u kontekstu promjena udjela ove 3 komponente, dakle indirektnih i direktnih poreza i svaki put kad imamo pomjeranje koje je podrazumijeva rast direktnih poreza nam govori da se dešavaju pozitivne stvari, da firme postaju profitabilnije, da ih je više, a sa druge strane građani postaju bogatiji što je plod činjenice da su došli do bolje plaćenih poslova“, istakao je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, sadašnji potrošački model može opstati dok postoji mogućnost zaduživanja. „Onda kad se suočimo s ograničenjima jer nećemo biti adekvatnog kreditnog rejtinga da se možemo zaduživati, onda ćemo morati da stežemo kaiš, doći će do nekog potencijalnog prizemljenja u smislu redukcije nivoa potrošnje, onda će se to odraziti na sve te djelatnosti koje ona finansira“, poručio je Mlinarević.

Nove, predložene uvećane cijene mrežarine povećale bi ukupan račun za struju za oko 20%. Zahtjev za povećanje opravdava se rastom troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka. Regulatorna komisija za energetiku o zahtjevu tek treba da odluči i da odobri ili odbije traženo povećanje.

Što se privrednika tiče,zahtjev je neopravdan. Ionako tvrde, grcaju u problemima. Fabrika obuće “Bema” za mrežarinu po sadašnjim cijenama, za dvije fabrike, na godišnjem nivou izdvaja 120 hiljada maraka. Uz najavljeno povećanje cijene za godinu dana više će platiti 3,5 računa za struju.

“Ne samo struja nego i sve ostalo. Mi smo iscijedili iz kamena vodu. Iz drenovine sto se kaže. Mi više nemamo prostora. Mi to ne možemo platiti. Vjerujte mi, pošteno kažemo. Ova zadnja dva tri mjeseca kako nemamo posla smo na infuziji”, rekao je Marinko Umićević, direktor fabrike obuće “Bema”.Izmjena cijene mrežarine za Udruženje potrošača nema realne osnove. Poručuju da su distributivni troškovi već dovoljno visoki i da su upravo potrošači oni koji plaćaju danak gubitaka javnih preduzeća.

Potrošači koji su u prethodnom periodu trošili nekih 700 kilovata, da ne odemo na onu osnovnu od 500, plaćali su nekih 100 maraka. Sa ovim prvim poskupljenjem najavljenim od 40.68 % to poskupljenje bi bilo nekih 17 maraka za iste kilovate po računu. Dok je ovo sljedeće najavljeno već preko 20 KM.Negoduju i građani. Barem oni sa kojima smo razgovarali. Poručuju da je svaki novi izdatak iz novčanika problem, te da sada nije vrijeme za veće račune za struju”, rekla je Murisa Marić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Don Prijedor.

“Mislim da je to previše.I da je to teško. Za naš narod je to teško. Svi mi zamo kolika je platežna sposobnost kod nas. Mislim da će to biti teško”

“Mislim da je u ovoj republici sve previše podignuto. I tu nema šta da se kaže”

“Sve je udar. Mislim da je sada malo rano i previše. Da se povećaju plate i penzije i sve ostalo, pa neka bude. Sada je malo previše”, neki su od komentara građana.

Operateri distributivnih sistema u Republici Srpskoj tvrde da je do zahtjeva za izmjenu cijene Mrežarine moralo da dođe. Bez toga, poručuju nema ni stabilnosti snabdijevanja, neophodnih ulaganja u mrežu i smanjenjem gubitaka. A treba platiti i radnike Elektrodistribucija i povećati im plate što, kažu, sindikat traži. Bez nove, više cijene mrežarine prijeti i gubitak radne snage. Uz sve to gotovo 80% građana Srpske plaća električnu energiju po najnižoj tarifi od 500 kilovata.

“I to je jedan ogroman problem kod nas. Znači, da većina domaćinstava spada u tu najnižu cijenu el. energije. Ne možemo reći da nije razdvojena cijena el. energije za socijalne slučajeve i za one koji mogu da plate veću cijenu el. energije. Imate ljude koji imaju vikendice troše do 500 KNj, imate ljude koji se bave izdavanjem stanova troše do 500 KM. Ali bi se trebalo u narednom periodu ozbiljnije ući u tu tematiku i razdvojiti po nekim socijalnim kategorijama cijene el energije”, rekao je Aco Stanišić, direktor Elektrodistribucije Pale.

Uvećani računi za struju, ukoliko nova cijena bude prihvaćena u sandučiće građana stići će tek naredne godine. Do tada možemo da naučimo kako da štedimo. Manje aparata na struju, manje mašina veša, ne mora svjetlo baš uvijek da gori . Manje kilovata-manja mrežarina pa u novčaniku možda i ostane koja marka, prenosi ATV.

Distributivna preduzeća električne energije u Republici Srpskoj traže dodatno povećanje cijena mrežarine, navodi se u saopštenju Regulatorne komisije za energetiku RS.

Oni su u saopštenju naveli da su u tou formalne rasprave u tarifnom postupku za korisnike distributivnih sistema u Republici Srpskoj (mrežarina), a koji se vodi po zahtjevima operatera distributivnih sistema u Srpskoj.

“Istovremeno obavještavamo javnost da je u ovom tarifnom postupku došlo do izmjene zahtjeva od strane operatera distributivnih preduzeća, kojima se traži dodatno povećanje cijene mrežarine zbog zahtjevanog rasta troška za pokrivanje distributivnih gubitaka. Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih 0,10900 KM/kWh na 0,15255 KM/kWh, od strane MH “Elektroprivreda Republike Srpske” iz Trebinja, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 %. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58% na 46,01%”, istakli su iz Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske.

Dodali su da će javne rasprave u tarfinom postupku trajati do kraja sljedeće sedmice.

Podsjećamo, krajem jula je Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske objavila da su distributivna preduzeća tražila povećanje cijena mrežarine.

Ovo je znači u svega nešto više od mjesec dana zahtjev za dodatno povećanje cijena mrežarine.

Ono što nije jasno zbog čega se traži uopšte povećanje cijena mrežarine, ako znamo da su četiri od pet distributivnih preduzeća u Republici Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

Iako je u najavi nova kampanja, koja ovaj put za cilj ima da pomogne privrednoj zajednici u Srpskoj, potrošači sumnjaju u njen efekat, jer ni prethodne društveno odgovorne inicijative nisu ispunile njihova očekivanja s obzirom na to da nisu osjetili značajnije uštede u kućnom budžetu.

Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, u saradnji sa privrednom zajednicom, već duže vrijeme realizuje kampanju “Društveno odgovorni”, u sklopu koje trgovački lanci na dobrovoljnoj osnovi nude određenu robu po nižim cijenama.

Trgovci su od sredine marta do kraja juna bili i dio kampanje “Nula odsto marže”, u kojoj je učestvovalo 16 domaćih proizvođača sa 34 proizvoda.

Kampanje ovakvog tipa imaju za cilj podsticanje trgovaca na veću odgovornost prema potrošačima i lokalnoj zajednici, kao i promociju kvalitetnih proizvoda, podizanje svijesti javnosti i jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje.

Međutim, kako ističe predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija optimizam potrošača bio je kratkog daha, jer se ubrzo pokazalo da nema značajnih ušteda pošto se na policama našao ograničen broj proizvoda po nižim cijenama.

– U posljednja tri mjeseca, u kojima smo radili analizu, nije bilo vidljivog efekta po kućni budžet. Nažalost, cijela priča stvorila je i dozu nepovjerenja prema pojedinim trgovačkim lancima, jer se relativno mali broj njih uključio u akciju – naglasila je Šešlija.

Ona je dodala da po mišljenju potrošača, trgovci uz izuzetke, nisu zaslužili epitet društveno odgovornih, jer nije bilo realnog efekta niti po pitanju cijena, niti po pitanju odnosa prema zajednici.

– Pojedini trgovci nisu shvatili da smanjenjem marže mogu povećati obim prodaje, a samim tim i profit. Napravljena je i određena diskriminacija po lokalnim zajednicama, jer trgovci nisu svuda našli interes da učestvuju. Smatramo da broj onih koji su se priključili nije ni blizu dovoljan u odnosu na potrebe potrošača – kaže Šešlija.

Navela je da je udruženje na tu temu nedavno razgovaralo sa predstavnicima resornog ministarstva, zbog čega su pojačane aktivnosti Kancelarije za zaštitu potrošača.

– Vjerujem da Ministarstvo čini određene napore, ali sve što zavisi od dobre volje trgovaca, kod nas teško prolazi. Ipak, izmjene propisa koje u jednu ruku idu u korist potrošača, poput obaveze da se sniženje cijene računa u odnosu na onu od prije 30 dana, predstavljaju korak naprijed, jer se do sada dešavalo da trgovci prvo podignu cijenu, a zatim je vrate na staro – naglasila je za Glas Šešlija.

S druge strane koordinator marketing tima “Fortuna” marketa Željka Milinčić istakla je da je projekat “Društveno odgovorni”, u okviru kojeg su određeni proizvodi ponuđeni sa znatno smanjenom trgovačkom maržom, naišao na veoma pozitivne reakcije kupaca.

– Trenutno se na našim rafovima nalazi više desetina proizvoda sa smanjenom maržom, a svi su jasno obilježeni posebnim oznakama kako bi ih kupci lakše prepoznali i odabrali. U narednom periodu planiramo proširenje ove ponude i uključivanje novih artikala, jer nam je cilj da olakšamo svakodnevnu kupovinu našim potrošačima – naglasila je ona.

Milinčićeva je dodala da su “Fortuna” marketi prepoznatljivi i po brojnim drugim akcijama.

– Iskustvo nam pokazuje da kupci cijene sve olakšice u kupovini, posebno one koje se odnose na cijene artikala, zbog čega najčešće prvo biraju proizvode koji su dio akcijskih ponuda – kazala je Milinčićeva.

Zadovoljstvo reakcijom potrošača ističu i u kompaniji “Comp-Astor” iz Novog Grada, čiji direktor Rade Drača naglašava da su u okviru kampanje “Društveno odgovorni” svakodnevno brojni proizvodi sniženi.

– Prodaja tih artikala je osjetno veća, što znači da je akcija dala rezultate i da je ovo pozitivna priča, zbog čega ćemo i dalje biti dio ove kampanje – poručio je Drača.

Ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić takođe ističe da su tokom društveno odgovornih kampanja sniženi proizvodi našli svoj put do kupaca.

– Uskoro će biti potpisan memorandum između Vlade RS i poslovne zajednice, u okviru kojeg će jedna od stavki biti i kampanja “Prijatelj domaće proizvodnje”. Ovo je samo jedan od koraka u narednom periodu, tokom kojeg ćemo intenzivnije raditi na promociji domaćih proizvoda – rekao je Šulić

“Naše je bolje”

Denis Šulić istakao je da se kampanja “Naše je bolje” nastavlja dalje i da je nedavno plasiran i video koji se prikazuje na televiziji, direktno usmjeren ka stanovništvu. Cilj ovog projekta je promocija kvalitetnih domaćih proizvoda, podizanje svijesti građana o važnosti kupovine domaćih proizvoda, unapređenje poslovanja domaćih preduzeća i podizanje nivoa njihove konkurentnosti u odnosu na strane proizvođače.

Ministarka finansija Republike Srpske, Zora Vidović, tokom vikenda je saopštila da će od septembra borački dodatak za nekadašnje pripadnike Vojske Republike Srpske biti uvećan za 10 odsto.

Govoreći o ekonomskoj situaciji, Vidovićeva je naglasila da Srpska „ostaje stabilna i nije izolovana, bez obzira na želje Zapada, političkog Sarajeva“ i, kako je rekla, „opozicije u Republici Srpskoj“.

Trenutno, mjesečni borački dodatak iznosi 3 KM po mjesecu provedenom u borbenoj zoni, a najavljeno povećanje znači da će od jeseni iznositi 3,3 KM. Time je Vidovićeva premašila Dodikovu raniju najavu sa početka godine, kada je predsjednik Srpske obećao rast od pet odsto, odnosno 15 feninga.

Ipak, na ovu odluku zasad nije stigla nijedna zvanična reakcija boračkih udruženja u Republici Srpskoj. Među samim veteranima, u neformalnim razgovorima, dominira mišljenje da najavljeno povećanje ne predstavlja realnu pomoć.

– Danas u trgovinu, samo da bi kupio hljeb, mlijeko i najjeftiniji parizer, ne možeš otići bez najmanje 10 maraka. Šta na ovu skupoću znači to što će borački dodatak biti povećan za 10 odsto – rekli su za naš portal sagovornici iz reda bivših boraca, koji nisu željeli da im se objavi ime.

Predsjednik Udruženja „Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS“, Risto Jeftić, ističe da rast cijena i najavljeno poskupljenje električne energije poništavaju bilo kakav efekat povećanja.

– S obzirom na inflaciju, ovo povećanje je nedovoljno. Ovdje nema svrhe bilo kakvo povećanje boračkog dodatka sve dok se ne uđe u obračun s trgovačkom mafijom. Prelivamo iz šupljeg u prazno. Danas nam povećaju borački dodatak, a trgovci sutra dižu cijene – kaže Jeftić.

On naglašava da bi čak i značajnije povećanje bilo besmisleno ukoliko država ne obuzda rast cijena osnovnih namirnica.

– Šta ćemo s tim dobiti ako država ne uvede neki red i obuzda divljanje cijena? Zaista ne znam šta ova vlast radi – pita Jeftić.

Poslanik Narodnog fronta u Narodnoj skupštini RS, Radislav Dončić, još ranije je upozoravao da će organizovati proteste ukoliko borački dodatak ne bude povećan na najmanje 7 KM.

– Najava minstra finansija da će mjesečni borački dodatak biti povećan za 30 feninga je stvarno sramota. Pričati o patriotizmu, srpstvu i borcima, a 10 odsto povećavati borački dodatak stvarno je smiješno – poručuje Dončić.

On dodaje da od protesta nije odustao i da će, ukoliko udruženja ne reaguju, sam doći u Banjaluku kako bi ispunio svoje obećanje.

– Svim boračkim udruženjima, kao i onima koji smatraju da je ovo neka moja namjera da skupljam političke poene, evo, otvorena srca prepuštam da oni idu u proteste, a ja ću ih iskreno podržati! Ono što želim je da svi borci ustanu i reaguju, jer ovakvo poniženje zaista je prešlo sve granice – ističe Dončić.

Kako dodaje, u slučaju da udruženja ostanu pasivna, na borcima će biti da odluče da li će stati uz njega ili uz zvanične boračke organizacije.

Prosječna cijena metra kvadratnog prodatog novog stana u Republici Srpskoj, u drugom tromjesječju, bila je 3.167 KM, dok je u Banjaluci prosjek 3.649 KM, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Navedena prosječna cijena je za 7,5 odsto viša u odnosu na isti period prošle godine.

U Srpskoj je u drugom tromjesječju ove godine prodato ukupno 640 završenih stanova, od čega je 277 njih u Banjaluci.

Broj prodatih stanova u drugom tromjesječju ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji period veći je za 28,5 odsto.

Ukupna korisna površina prodatih novih stanova iznosila je 33.111 metara kvadratnih.

I pored rasta cijena u drugom tromjesečju ove godine zabilježen je značajan porast broja završenih i prodatih novih stanova u Republici Srpskoj.

“U poređenju sa istim periodom prethodne godine broj ovih stanova veći je za 28,5 odsto. Korisna površina završenih i prodatih stanova u drugom tromjesečju 2025. godine takođe bilježi rast. U poređenju s drugim tromjesečjem 2024. godine površina je veća za 22,7 odsto”, podaci su Republičkog zavoda za statistiku Srpske.

Kada je riječ o cijenama, prosječna cijena novih stanova u drugom tromjesečju ove godine viša je za 6,1 odsto u odnosu na prosjek iz 2024. godine, a u poređenju sa istim periodom prošle godine cijena je viša za 7,5 odsto.

Da ovi podaci ukazuju na nastavak pozitivnog trenda u građevinskom sektoru smatra i Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske.

“Vrlo je važno da je građevinski sektor stabilan jer on povlači sa sobom i niz pratećih djelatnosti. Prodaja nekretnina je konstantna, što potvrđuju i podaci. Određeni broj građana u ovim nesigurnim vremenima vidi ulaganje u nekretnine kao oblik štednje. Takođe, imamo veliki broj naših ljudi sa zapada, gdje su cijene stanova drastično porasle, pa su svjesni da tamo više neće moći kupiti nekretninu, te u ovom trenutku investiraju ovdje”, istakao je Petrović.

Prema njegovim riječima, značajni kupci dolaze i iz perifernih dijelova zemlje jer žele da kupe nekretnine u većim centrima.

“Prodaja ide dobro. Važno je napomenuti da ulazni parametri utiču na formiranje cijena, ali tržište je to koje daje završnu riječ. A prema onome što vidim, tržište je stabilno, stanovi se traže i kupuju, sektor je stabilan”, naglasio je Petrović.

Dodaje da građevinski sektor trenutno nadomještava gubitke u drugim granama privrede.

“Smanjen je obim narudžbi u tekstilnoj, kao i u automobilskoj industriji. Zato je dobro da ovaj sektor jača i da, na neki način, preusmjeri dio novca ovdje”, pojašnjava Petrović.

Kada je riječ o cijenama, ističe da one rastu zbog više faktora.

“Cijene rastu zbog rasta cijena zemljišta, radna snaga je sve skuplja, povećava se i najniža plata. Sve su to parametri koji utiču na formiranje cijena”, dodao je Petrović.

Govoreći o tržištu stanova, Petrović navodi da se u Banjaluci cijene kvadrata trenutno kreću od 3.500 pa do 6.000 KM.

Kako je pojasnio, nema pokazatelja koji bi ukazivali na mogući pad cijena stanova u narednom periodu.

“Mi trenutno nemamo osnova da kažemo da će doći do pada cijena stanova. Da bi se to desilo, neki od ključnih parametara bi se morali drastično promijeniti, a zasad takvi pokazatelji ne postoje”, zaključio je Petrović.

Dragan Gruban, izvršni direktor Agencije za nekretnine “Agent Enex” Prijedor, ističe za “Nezavisne novine” da se najviše kupuju stanovi do 60 metara kvadratnih sa dvije spavaće sobe.

“Takođe, traženi su i manji kao investicija i iznajmljivanje. Kupci su podijeljeni, uglavnom dijaspora i lokalni kupci”, kazao je Gruban.

“Uprkos rastu cijena po metru kvadratnom traže se stanovi u centralnoj zoni, oko glavne ulice i trgova”, ističe Gruban.

Aleksandar Vuković iz Agencije za nekretnine “Kondo” iz Banjaluke ističe da potražnje ima kao i ranijih godina.

“Cijene su više u odnosu na prošlu godinu i bukvalno iz mjeseca u mjesec rastu”, kazao je Vuković, te dodao da se one u Banjaluci kreću od 3.400 do 7.000 KM, zavisno od lokacije.