Kategorija: Društvo

  • Građani BiH naoružani, u kućama više od milion cijevi

    Građani BiH naoružani, u kućama više od milion cijevi

    Građani BiH, prema najnovijim zvaničnim podacima, imaju više od 370.000 legalnih komada oružja, a kada se, uz to, zna da brojni kriju ilegalno naoružanje, s pravom se može reći da je stanovništvo naoružano do zuba, jer je broj cijevi, po svemu sudeći, premašio milion.

    Dovoljno je, recimo, podsjetiti na istraživanja prema kojima u BiH ima od 750.000 do 800.000 komada ilegalnog oružja, dok se u nekim tvrdi da je cifra i veća od 800.000.

    Koordinacioni odbor za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH je tokom 2025. godine prikupljao statističke podatke o legalno registrovanom oružju u BiH, gdje je na snazi čak 12 zakona o oružju.

    Utvrdili su da je u FBiH u prošloj godini bilo 236.844, u Republici Srpskoj 130.380, a u Brčko distriktu 4.919 legalnih komada oružja.

    Ove cifre se drastično razlikuju u odnosu na cifre od pet godina ranije, odnosno na 2020. godinu, kada je u FBiH bilo 182.338, u Republici Srpskoj 94.653, a u Brčko distriktu 3.828 komada registrovanog oruža.

    Dakle, kada se podvuče crta, u BiH je od 2020. do 2025. godine broj legalnih komada oružja povećan sa 280.819 na 372.143.

    Prema zvaničnim podacima, 365.679 komada oružja je tokom prošle godine bilo registrovano na muškarce, a preostalih 6.464 na žene.

    Stručnjak za bezbjednost Safet Mušić rekao je za “Nezavisne novine” da se kolokvijalno može reći da su građani u BiH “naoružani do zuba”, jer kombinacija velikog broja legalnog i procijenjenog ilegalnog oružja ukazuje na izuzetno visoku dostupnost vatrenih sredstava.

    “Još prije 15 godina, kada sam se detaljno bavio ovom tematikom, zaključak je bio da masovna rasprostranjenost oružja predstavlja jedan od najvećih dugoročnih sigurnosnih rizika u zemlji. Ove cifre su problematične jer povećavaju vjerovatnoću eskalacije svakodnevnih konflikata, čak i bezazlenih, u nasilne incidente sa smrtnim posljedicama”, kaže Mušić.

    Primjeri su, dodaje on, od međukriminalnih obračuna, preko oružanih razbojništava i krijumčarenja do porodičnog nasilja.

    “Navedeni faktori otežavaju rad policijskih i pravosudnih institucija. Poseban izazov je što ilegalno oružje ostaje izvan institucionalne kontrole, što stvara ‘sivu zonu’ sigurnosti. Zato se pitanje kontrole i smanjenja ilegalnog oružja mora posmatrati kao strateški sigurnosni prioritet, a ne samo kao policijski problem”, rekao je Mušić za “Nezavisne novine”.

    Sociolog Vladimir Vasić kaže da smo mi postkonfliktna zajednica, koja nakon rata nije imala sistematski odgovor na posjedovanje nelegalnog oružja.

    “Ako uzmemo u obzir činjenicu da imamo povećan broj krivičnih djela koja se izvršavaju uz korištenje vatrenog oružja, mislim da je krajnje vrijeme da se pooštre zakonske regulative koja se odnose na ovaj segment. Mislim da je ovo prije svega bezbjednosni rizik i opasnost generalno za zajednicu”, kaže Vasić.

    Prema njegovim riječima, ove cifre dovoljno govore i o tome koliko društvo nema adekvatne odgovore na tako velike izazove.

    “To je ujedno i jedan od indikatora da možda pojedinci čak ne vjeruju dovoljno u funkcionalnost institucija, u smislu da neko štiti njihov integritet i imovinu. Svakako da su ti podaci poražavajući za društvo u kakvom živimo. Ja sam do sada više puta pozivao nadležne da se napravi akcija oduzimanja ilegalnog oružja i da se pooštre zakonske mjere, ali očito da sluh za to ne postoji”, naglasio je Vasić u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    U Republici Srpskoj i FBiH danas će biti promjenljivo vrijeme uz povremenu kišu i pljuskove u većini predjela, osim na krajnjem sjeveru gdje će ostati uglavnom suvo i najtoplije.

    Maksimalna temperatura vazduha od 10 do 17, u višim predjelima od pet, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće slab do umjeren vjetar, tokom dana povremeno pojačan, sjeveroistočni.

    Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutros preovladava umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini i na zapadu lokalno ima i slabih padavina.

    Temperatura vazduha u 7.00 časova: Sokolac minus jedan, Han Pijesak i Kalinovik nula, Srbac, Rudo i Čemerno jedan, Bijeljina, Doboj, Drinić i Rudo dva, Prijedor, Novi Grad, Gacko, Foča, Srebrenica, Tuzla i Drvar tri, Banjaluka, Višegrad, Ribnik, Mrkonjić Grad, Šipovo, Sarajevo i Zenica četiri, Bihać pet, Bileća sedam, Trebinje i Mostar osam stepeni Celzijusovih.

  • Fejton: Sa druge strane mikrofona JASNA MILEŠEVIĆ – BEZ POLITIKE MOLIM

    Fejton: Sa druge strane mikrofona JASNA MILEŠEVIĆ – BEZ POLITIKE MOLIM

    Jasna Milešević, direktor Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske u intervjuu za VrbasMedia portal ističe kako balansira između intenzivnog profesionalnog života i porodičnih obaveza. Otkriva šta joj znači porodica, kako održava dugogodišnja prijateljstva, koje životne vrijednosti najviše cijeni, te kako provodi slobodno vrijeme, od televizijskih kvizova i krimi serija do putovanja i kuhinjskih užitaka.

    Koliko Vam znači porodica i koliko ste pored poslovnih obaveza posvećeni mužu i djeci?

    „Porodica mi je uvijek bila centar svega. Suprug Zoran i moja dva sina (Željko i Veljko) moja su najveća snaga i podrška i trudim se da, uprkos obavezama, uvijek pronađem vrijeme za nas. Po prirodi nisam ljubomorna osoba, ali što se tiče porodice, moram priznati da jesam. Ljubomorno čuvam sve vezano za njih i naš intimni krug, jer je to moja oaza mira. Sve radimo zajedno, od nabavke namjernica za kuću do nekih krupnijih stvari, ne postoji ništa između nas što se krije. Tako vaspitavamo i djecu, da su porodica i iskrenost najvažnije, a sve ostalo prolazno.

     

    Svjesna sam da danas ne bih bila tu gdje jesam bez suprugove bezuslovne podrške i dijeljenja obaveza. Često znam reći da mi je on i najbolji prijatelj, iskritikuje me kada treba, ali i pohvali, njegovo mišljenje mi je jako važno, jer znam da je iskreno. Dijete sam iz tročlane porodice, imam mlađeg brata Miloša i sestru Sanju, oboje su porodični ljudi, imaju svoju djecu, bratovu suprugu Anđelu baš volim, izuzetna je žena i isto podrška u svim prilikama. Vezani smo, ali ne previše, u smislu da se jedni drugima miješamo u živote, čujemo se svakodnevno i sada, kada sam tetka troje predivne djece, vidim da je to ljubav skoro ista kao prema svojoj vlastitoj djeci. Najviše se svi oslanjaju na mene, najstarija sam. Najviše volim kada se vikendom okupimo svi kod mame i tate, em što mama izvrsno kuva i ispunjava nam sve želje, em što zbog toga jer radnim danima ne stižemo da se viđamo koliko bi željeli.“

    Ko su Vam najbolji prijatelji?

    „Kada je riječ o prijateljstvima, smatram se srećnom osobom. Imam nekoliko prijateljstava koja traju cijeli život, još od djetinjstva. To su odnosi koji su rasli zajedno sa nama i ostali čvrsti kroz sve životne faze. Tu prvenstveno mislim na svoje kume Anđelku Tepavčević i Radmilu Šikman. Mi smo odrasle zajedno, prva zaljubljivanja, izlasci, školovanja, i na kraju smo nekako unakrsno jedni drugima i kumovali. Danas, kada smo porodični ljudi, na djecu smo to prenijele, pa se i oni druže.

    Suprug takođe ima svog kuma Dušana Sekulića i njegovu suprugu Bojanu (svi je poznaju po nadimku „kuma“, jer me svuda prati (smijeh). Mi smo se prvi vjenčali, ubrzo i oni, kumovali smo jedni drugima na vjenčanju i krstili djecu. Djeca su nam odrasla zajedno, veoma smo vezani i zaista smo jedni drugima ogromna podrška u svemu. Čujemo se i viđamo svakodnevno, često putujemo zajedno, jer djeca to obožavaju. Zaista, njihovu djecu ne odvajam od svoje vlastite, rasli su skupa.

    Radila sam dvanaest godina u bankarskom sektoru, odatle vučem jedno divno prijateljstvo sa Jovanom Kostić, preko koje sam upoznala i Andreu Dukić, evo već dvanaest godina se družimo. Uživam da provodim vrijeme sa njima, jer one pripadaju nekom drugom svijetu pa me baš opuštaju. Ponosna sam što su mi prijateljice, jako kvalitetne osobe.

     

    Nakon odlaska iz bankarskog sektora, kada sam ušla u političke vode, moram spomenuti da, koliko god je to surov svijet, ipak su se stvorila divna prijateljstva sa Svjetlanom Radujković i njenim suprugom Rašom, djeca su nam sličnih godina, pa se na taj način još više družimo. Posebno moram pomenuti Milenka Rosića i Bobu, koji su se od prvog dana mog ulaska u politiku ponašali zaštitnički prema meni. Sada već imamo neke svoje rituale – kada imamo vremena, provedemo zajedno neko dobro veče, gurmani smo svi, ali i to je jedno divno prijateljstvo i međusobno uvažavanje, što je rijetko u sferi politike.

    Ima tu još kvalitetnih ljudi, poput radnog kolege Slavoljuba Vidovića i njegove supruge Nataše, uvijek me obraduju nekim gestom, veoma pažljivi ljudi sa kojima takođe rado provodim vrijeme. Možda se čini da je to veliki krug ljudi, ali nije – sva ta prijateljstva su nastajala u različitim životnim fazama, prošli smo mnogo dobrih i onih manje dobrih stvari, što nas je jačalo. Ljudi koje ja zovem prijateljima znaju da sam za njih stalno tu, za bilo šta, jako sam lojalna u tim odnosima.“

    Koji su Vam najradosniji događaji u životu?

    „Najradosniji događaj mi je rođenje djece – to se ne može ni sa čim drugim mjeriti.“

    Koji Vam je najteži događaj?

    „Najteži događaj je kada sam izgubila baku sa majčine strane, jako smo bile vezane. Ona me je naučila skoro pa svemu što danas znam i jesam. Živjela sam sa njom par godina i njen odlazak mi je jako teško pao. Žao mi je što nije doživjela da vidi moju djecu.“

    Kako usklađujete posao, visoka očekivanja i porodične obaveze?

    „Radni tempo je često intenzivan – dani znaju trajati i po 12 sati – ali kada volite ono što radite, sve dobije smisao. Nastojim biti odgovorna i posvećena, svjesna i svojih kvaliteta, ali i svojih mana. Danas znam da je u poslovnom svijetu mnogo teže ženama nego muškarcima, jer manje stvari im se prašta, ne mogu sebi dozvoliti luksuz da zanemare porodične obaveze, kao supruge i majke. Ja sam veliki profesionalac u poslu, ili radim kako treba ili ne radim nikako – to je danas rijetko, pa mi saradnici najviše zamjeraju temperament i tempo rada. Priznajem, nekada zaista pretjerujem u očekivanjima od drugih ljudi.“

    Kako provodite slobodno vrijeme?

    „Slobodno vrijeme koristim koliko mogu – često uz druženja, razgovore i male rituale koji znače predah od obaveza. Volim da čitam, ali nemam za to vremena koliko bih željela, pa uglavnom radim na odmoru. Pola kofera zauzmu knjige, suprug se uvijek ljuti zbog toga (smijeh).“

    Koje emisije na TV pratite i koje su Vam omiljene serije?

    „Ne gledam mnogo televiziju, ali kada to radim, pogledam Dnevnik na više različitih kanala, pomaže mi da sagledam događaje iz različitih aspekata. Volim i kvizove, redovno pratim „Potjeru“ i „Tko želi biti milijunaš“, a petak mi je rezervisan za krimi serije – to je moje veče.“

    Kako održavate balans između tehnologije i privatnog života?

    „Savremene tehnologije su dio naše svakodnevice, ali nastojim održati balans između poslovnog i privatnog života. Društvene mreže koristim koliko moram, zbog posla, trudim se da privatni život ostane privatan. Nisam osoba koja se mnogo eksponira, mislim da rezultati nečijeg rada govore sami za sebe, nema potrebe sve dijeliti sa javnošću u eri kada smo svemu izloženi i ogoljeni.“

    Imate li omiljenu knjigu i šta trenutno čitate?

    „Slobodno vrijeme najradije provodim uz knjigu ili dobru seriju, posebno volim krimi žanr. To je nešto što me opušta i skreće misli sa svakodnevnog tempa. Trenutno čitam Lusindu Rajli „Sedam sestara“, ali sam i veliki fan Harry Potter serijala, svi koji me poznaju često se šale na moj račun jer sam veliki ljubitelj krimi serija – ako želite savršen zločin, zovite mene (smijeh).“

    Istorija ili geografija?

    „Istorija mi je uvijek bila bliža od geografije, jer vjerujem da nas razumijevanje prošlosti uči kako da budemo bolji u sadašnjosti. Suprug mi često govori da se ne miješam u geografiju, orijentacija u prostoru mi nije jača strana (smijeh), uvijek se šali sa mnom na taj račun.“

    Sa kojom istorijskom ličnosti bi voljeli popričati?

    „Fasciniraju me veliki istorijski vladari, u smislu mudrosti koju su iskazivali u raznim teškim situacijama, a imali su apsolutnu moć u svojim rukama. Što se tiče konkretne ličnosti koju bih voljela da sam upoznala, to je zasigurno pokojni Patrijarh Pavle.“

    Koje jezike govorite?

    „Govorim engleski i španski, počela sam učiti i njemački jezik, ali sam za sada na pauzi – ne stižem.“

    Koju muziku slušate?

    „Muzika je važan dio mog života. Volim dobru pjesmu, ali ne pratim trendove po svaku cijenu, često se vraćam starijim hitovima, poput onih od Zdravka Čolića. Muzika mi zavisi i od raspoloženja, pa tugujem uz balade, a veselim uz narodnjake (smijeh).“

    Šta pratite od sporta, da li ste trenirali neki sport?

    “Nisam ljubitelj fizičke aktivnosti, izbjegavala sam i časove fizičkog vaspitanja u školi, na moju sramotu, ali kada sam osjetila prve zdravstvene tegobe, te kada mi je doktor priprijetio da stil života moram mijenjati, ozbiljno sam shvatila. Od tada redovno treniram ujutru, prije posla, oko 06:30h, kako bih uspjela da sve obaveze smjestim u radni dan. Imala sam sreću da upoznam trenera Gorana Mišića, koji je profesionalac u svom poslu, pa je mene, koja ne volim vježbanje i kojoj to „nije prirodno okruženje“, uspio motivisati i zadržati već punih šest godina. Zahvalna sam mu na svakoj kritici, ali i na strpljenju, jer se baš nisam snalazila u teretani.”

    Volite li putovanja?

    „Volim putovanja, posebno gradove, njihovu energiju i arhitekturu, ali kao i svaka žena, ne bježim ni od dobrog šopinga. Ta mala zadovoljstva čine svakodnevicu ljepšom. Tu mi je prijateljica Vesna Vipotnik, sa kojom je život slučajno spojio, vrhunski partner. Volimo iste stvari, jer nije potpuno zadovoljstvo putovati sama, a ona je neko sa kim se mnogo družim i privatno, poznajemo navike jedna druge i često „pobjegnemo“ makar na produženi vikend. Spojila nas je politika, ali je to preraslo u prijateljstvo, gdje se sada družimo i porodično. Vesna je iz oblasti zdravstva, pa nam se poslovi ne preklapaju, ali kao i svake majke, teme su nam djeca, porodica, svakodnevnica. Sa njom najčešće doručkujem i razmjenjujem poklone – to su neki naši rituali.“

    Kako provodite godišnji odmor, preferirate li izlete, more ili planinu?

    „Više volim more nego planinu, ljeto mi je draže od zime, ali svaki oblik odmora ima svoju čar kada se dijeli sa pravim ljudima. Ne znam da skijam, Milenko Rosić me često nagovara da moram naučiti, ali ne privlači me, rođena sam u ljetnjem periodu i ne podnosim hladnoću. Planinu takođe volim, ali u ljetnjem periodu.”

    Kuhate li i koja Vam je omiljena hrana?

    „Kuhanje doživljavam kao zadovoljstvo, a ne obavezu. Najviše volim italijansku kuhinju, a kada imam vremena rado pravim i kolače. To me opušta, pa često pravim i prijateljima. Ipak, najljepši su trenuci kada se oko stola okupe dragi ljudi.“

    Pivo, vino ili žesta?

    „Pivo – uvijek!“

    Da li ste kućni majstor ili „zovete čovjeka“?

    „U kući volim uraditi ono što mogu sama, pogotovo oko higijene u domaćinstvu, tu samo suprug može pomoći jer poznaje moje navike, ali za zahtjevnije poslove ipak se obraćam stručnjacima.“

    Da li ste ljubitelj automobila?

    „Vozim od 18. godine. O autima ne znam apsolutno ništa, nije moja sfera interesovanja. Generalno se ne vežem za materijalne stvari, automobil mi služi isključivo za prevoz od tačke A do tačke B, baš potreba u današnje vrijeme.“

    Da sada birate neki drugi posao koji bi to bio?

    „Kada ne bih bila ekonomista, bila bih forenzičar. Fascinira me ta nauka.“

    Gdje biste voljeli živjeti, a da to nije Banjaluka?

    „Kada ne bih živjela u Banjaluci, moj izbor bi bilo Trebinje. Ne privlače me druge države, ovdje je sve ono što volim.“

    Da li ste aktivni na polju humanitarnog rada?

    „Humanitarni rad smatram važnim i trudim se da dam doprinos kad god sam u prilici. Jako sam slaba na djecu, na te starije osobe, njima pomognem u svakoj životnoj situaciji, šta god da je u pitanju. „

    Koje životne vrijednosti su Vas najviše oblikovale kao osobu?

    „Kada je riječ o životnim vrijednostima, vjerujem u iskrenost, rad i međusobno poštovanje. Prezirem laž, to mi je najgora ljudska osobina, kao i neodgovornost. Nikada ne kasnim, to svi koji me poznaju ističu, mrzim kada meni neko kasni, pogotovo ako se radi o poslu – sa tim ljudima završim saradnju brzo.“

    Koliko Vam nagrade ili priznanja znače kao potvrada rada?

    „Nagrade i priznanja jesu lijepa potvrda rada, ali najveća vrijednost su ljudi koji vas cijene i poštuju. Dobijala sam dosta priznanja, ali najdraže su mi Povelja Šumarskog fakulteta za veliki doprinos radu ove visokoškolske institucije u oblasti zaštite prirode, kao i zahvalnica Instituta za javno zdravstvo RS-a iz oblasti zaštite i rekonstrukcije objekta.“

    U priči Jasne Milešević ne ostaje samo slika uspješne žene rastrzane između obaveza, već tiha, ali postojana nit koja sve povezuje – vjera u porodicu, odanost ljudima i nepokolebljiva potreba za istinom. U svijetu koji često nagrađuje brzinu i površnost, ona bira trajnost, dubinu i smisao. Njeni dani možda jesu dugi, a tempo neumoljiv, ali u svemu što radi ostavlja trag lične mjere – one koja ne zaboravlja da su najveće vrijednosti upravo one koje se ne vide na prvi pogled. I zato, između svih profesionalnih uspjeha i životnih uloga, ostaje ono najvažnije: žena koja zna gdje pripada i zašto sve to vrijedi.

    Novinar: Marijana Bogdanović

  • Proljeće počinje danas u 15 časova i 46 minuta

    Proljeće počinje danas u 15 časova i 46 minuta

    Proljeće počinje danas u 15.46 časova.

    Astronomsko društvo “Ruđer Bošković” saopštilo je da za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti u isto vrijeme počinje jesen.

    Na dan proljećne ravnodnevice obdanica i noć nisu jednake dužine, jer Zemljina atmosfera prividno uzdiže Sunce iznad horizonta.

  • Muslimani obilježavaju Ramazanski bajram

    Muslimani obilježavaju Ramazanski bajram

    Muslimani u BiH i širom svijeta danas obilježavaju Ramazanski bajram.

    Centralna bajramska svečanost je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje vjersku službu predvodi poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović.

    Vjerska služba počinje u 6.29 časova.

    I muslimani u Banjaluci okupili su se u Ferhadiji na službi.

    Ramazanski bajram je praznik kojim se obilježava kraj posta i označava kraj mjeseca ramazana.

  • Iza “medicinskog Oskara”: Priča o radu, odricanju i uspjehu doc. dr Jelene Petković-Dabić (INTERVJU/VIDEO)

    Iza “medicinskog Oskara”: Priča o radu, odricanju i uspjehu doc. dr Jelene Petković-Dabić (INTERVJU/VIDEO)

    Jelena Petković-Dabić iz Banjaluke je doc. dr čiji je rad prepoznat i nagrađen prestižnim priznanjem poznatim kao “medicinski Oskar”. Njena posvećenost pacijentima, stručnost i upornost izdvojili su je kao jedno od najznačajnijih imena u savremenoj medicini regiona.

    Kažite nam kako ste reagovali kada ste saznali da ste dobitnica “medicinskog Oskara”?

    Moram priznati da sam bila vrlo iznenađena. Ne mogu reći da se nisam nadala, ali baš da sam očekivala – i nisam, s obzirom na konkurenciju kakva je bila tog četvrtka u Ljubljani, kada se sve i dešavalo, odnosno na svečanoj ceremoniji dodjele nagrada. Kada su prozvali moje ime i kada je jedan od članova žirija, odnosno stručnog komiteta koji je dodjeljivao nagrade, izgovorio moje ime – bila sam jako uzbuđena, priznajem, ali i veoma srećna, naravno.

    Za koji konkretan rad ili doprinos ste dobili ovu nagradu?

    Rad je objavljen u međunarodnom časopisu visokog značaja. Radi se o stručnom radu koji se odnosio na pacijente oboljele od psorijaze i dijabetesa. Objavljen je u januaru 2025. godine u časopisu sa impakt faktorom 4,8. Nosilac istraživanja bio je UKC Republike Srpske zajedno sa Medicinskim fakultetom u Banjoj Luci. Na ta dva mjesta smo prikupljali podatke i vršili istraživanje.

    Rad je do sada citiran više od 30 puta od strane naučnika iz cijelog svijeta, što govori o njegovom kvalitetu i značaju. Istraživanje je obuhvatilo 31 pacijenta oboljelog od teškog oblika psorijaze, koji su ujedno imali dijabetes tip 2 i bili gojazni.

    Pacijente smo podijelili u dvije grupe. Jedna grupa je primala lijek Ozempic, koji se koristi za liječenje dijabetesa, dok je druga grupa bila kontrolna i primala standardnu terapiju. Praćenje pacijenata trajalo je tri mjeseca, nakon čega smo došli do rezultata.

    Iako je praćenje trajalo tri mjeseca, cijelo istraživanje je trajalo gotovo tri godine, zbog prikupljanja dozvola, saglasnosti etičkih odbora, kao i prikupljanja i praćenja pacijenata. Nakon toga slijedila je statistička obrada podataka i pisanje rada, koje je trajalo gotovo godinu dana. Bio je to dug proces, ali vrijedan, jer smo došli do značajnih rezultata.

    Šta za Vas lično znači ovo priznanje?

    Za mene lično znači izuzetno mnogo. To je potvrda da se trud i rad isplate. Sve vrijeme koje sam uložila, gotovo tri godine, mogla sam posvetiti porodici ili slobodnom vremenu, ali sada vidim da je vrijedilo, jer je moj rad prepoznat i nagrađen.

    Kada ste odlučili da medicina bude Vaš životni poziv?

    Još u srednjoj školi. Veliki uticaj imao je moj pokojni otac, koji je često govorio: „Doktor je uvijek doktor.“ Medicina je oduvijek bila poziv vrijedan poštovanja i humanosti.

    Ko Vas je najviše inspirisao tokom profesionalnog puta?

    Veliku ulogu imala je moja mentorka tokom specijalizacije. Ona mi je približila dermatovenerologiju i pokazala koliko ovaj posao može biti zahtjevan, ali i ispunjavajući.

    Kako izgleda Vaš radni dan?

    Ustajem u 5:30. Radim na Klinici za kožne i polne bolesti u UKC-u Republike Srpske u Banjoj Luci. Radni dan uključuje rad sa ambulantnim i hospitalizovanim pacijentima. Nakon toga radim kao docent na Medicinskom fakultetu, gdje držim predavanja i vježbe, uključujući i nastavu na engleskom jeziku za strane studente. Takođe sam predsjednik Udruženja doktora za kožne i polne bolesti u BiH, gdje organizujemo edukacije i projekte, poput besplatnih pregleda za akne. Nakon toga radim i u privatnoj ambulanti. Uz sve to, najvažnija uloga mi je uloga majke i supruge.

    Koji su najveći izazovi sa kojima se ljekari danas suočavaju?

    Jedan od najvećih izazova je usklađivanje kliničkog rada i naučno-istraživačkog rada. Takođe, nedostatak finansijske podrške za istraživanja predstavlja veliki problem u našoj zemlji.

    Koliko je važna kontinuirana edukacija u medicini?

    Izuzetno je važna. Upravo zbog toga organizujemo kongrese, radionice i stručne skupove kako bismo omogućili stalno usavršavanje ljekara.

    Šta biste poručili mladima koji žele da se bave medicinom?

    Medicina nije samo posao – ona je način života. Zahtijeva puno odricanja, ali donosi ogromno zadovoljstvo kada pomognete pacijentu.

    Šta Vas pokreće kada naiđete na prepreke?

    Podrška porodice. Kada imate stabilnu podršku, nijedna prepreka nije nepremostiva.

    Koji su Vaši planovi nakon ovog priznanja?

    Moram priznati da nastavljamo sa našim naučno-istraživačkim radom. Završili smo još jedno istraživanje i upravo pripremamo rezultate za objavu u istom časopisu, ali kao novi rad. Pacijente smo pratili duže od godinu dana. To se jednostavno nadovezuje jedno na drugo – kada završite jedan rad, prirodno je da započnete sljedeći. Tu su i posjete raznim kongresima, kao i predavanja. Učestvovaćemo kao predavači na Kongresu dermatovenerologa Slovenije, kao i na Kongresu dermatovenerologa u Makedoniji ove godine. Takođe organizujemo naš stručni, međunarodni skup dermatologa na Jahorini. Stalno je nešto novo u planu, stalno se ide dalje. Nadam se samo da ćemo imati snage da taj kontinuitet održimo i u narednim godinama.

    Novinar: Marijana Bogdanović

  • Koliko je nezaposlenih u Srpskoj

    Koliko je nezaposlenih u Srpskoj

    Zaključno sa februarom, u Republici Srpskoj u evidenciji Zavoda za zapošljavanje ima 49.717 nezaposlenih lica, istakao je za  Јutarnji program RTRS direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Damjan Škipina.

    – U posljednjih četiri, do pet godina imamo pad od nekih četiri do pet hiljada godišnje nezaposlenih – istakao je on.

    Na pitanje, da li su svi aktivni tražioci posla, Škipina dodaje da nisu sve aktivni tražioci posla.

    – Imamo preko 3.000 lica sa visokom stručnom spremom, bez odrađenog pripravničkog rada, imamo 1.100 lica koja su na dokupu staža. Kada govorimo o tom broju bitnija je struktura, od broja – dodaje on.

    Kada je riječ o zaposlenim licima u 2025. godini, Škipina ističe da je sa evidencije Zavoda zaposleno 18.032 lica.

     

    Za kraj razgovora, Škipina je pozvao poslodavce da zapošljavaju lica preko Zavoda za zapošljavanje.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    Kakvo nas vrijeme očekuje danas

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti promjenljivo oblačno uz sunčane periode i uglavnom suvo vrijeme.

    Tokom dana slabe padavine su moguće ponegdje na istoku i u planinskim predjelima na jugozapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    U Hercegovini će biti vjetrovito uz olujnu buru, dok će u ostalim predjelima duvati umjeren do jak vjetar.

    Najviša dnevna temperatura biće od šest do 12, na jugu do 15 stepeni Celzijusovih.

    Temperatura vazduha izmjerena u 7.00 časova: Bjelašnica minus šest, Han Pijesak minus dva, Čemerno minus jedan, Kalinovik, Kneževo i Šipovo nula, Bijeljina, Srebrenica, Drinić, Mrkonjić Grad, Novi Grad, Ribnik, Banjaluka i Sokolac jedan, Doboj, Prijedor i Zenica dva, Višegrad, Gacko, Srbac, Sarajevo i Tuzla tri, Rudo, Foča i Bihać četiri, Bileća osam, Trebinje devet i Mostar 11 stepeni Celzijusovih.

    Visina sniježnog pokrivača: Kalinovik 15, Han Pijesak 14 i Kneževo sedam centimetara.

  • Pojačana frekvencija vozila na ulazu u BiH

    Pojačana frekvencija vozila na ulazu u BiH

    Na graničnim prelazima Velika Kladuša i Hadžin Potok pojačana je frekvencija vozila na ulazu u BiH.

    Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

    Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do 3,5 tone. Od 02.12.2025. godine granični prelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila.

    Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.

  • Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    Kakvo nas vrijeme očekuje sutra

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ sutra se očekuje promjenljivo oblačno, hladno i vjetrovito vrijeme, uz sunčane periode i temperaturu vazduha do 14 stepeni Celzijusovih.

    Tokom dana biće uglavnom suvo, uz moguću slabu kišu ponegdje na istoku i u planinskim predjelima, gdje je moguć i snijeg, dok će na jugu biti sunčanije i vjetrovito, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće umjeren do jak sjeveroistočni vjetar, a u Hercegovini povremeno i olujni.

    Jutarnja temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, u višim predjelima od minus četiri, a najviša dnevna od šest na jugoistoku do 14 stepeni na sjeveru i jugu, dok će u višim krajevima biti oko jedan stepen Celzijusov.

    U Republici Srpskoj i FBiH danas je preovladavalo pretežno oblačno vrijeme sa padavinama uglavnom u prvom dijelu dana, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha u 13.00 časova: Bjelašnica minus šest, Kalinovik jedan, Han Pijesak i Čemerno dva, Kneževo tri, Sokolac četiri, Gacko i Mrakovica pet, Ribnik i Livno šest, Foča, Bugojno i Sarajevo sedam, Mrkonjić Grad, Bihać i Drvar osam, Rudo i Srebrenica devet, Zenica 10, Novi Grad, Srbac i Sanski Most 11, Banjaluka, Bileća, Doboj, Prijedor i Tuzla 12, Bijeljina, Zvornik i Trebinje 13, te Mostar 14 stepeni Celzijusovih.