VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Opasni virus je počeo da se širi prije slava i praznika

    Opasni virus je počeo da se širi prije slava i praznika

    ​Sezona praznika tek je počela, a norovirus, čest uzročnik naglog povraćanja i dijareje, već pokazuje neuobičajeno rani porast. Stručnjaci upozoravaju da bi ovogodišnja sezona mogla biti jedna od najintenzivnijih do sada, naročito zbog pojave novog soja koji se brže širi i dovodi do većeg broja oboljelih.

    Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), pozitivni testovi na norovirus već su sredinom novembra pokazali natprosječno visoke vrijednosti.

    U jednoj sedmici, zaključno sa 15. novembrom, gotovo 14 procenata testova bilo je pozitivno, dok je prošle godine u istom periodu taj udio iznosio oko 10 procenata.

    Stručnjaci smatraju da bi ova sezona mogla nadmašiti prethodnu, koja je već bila jedna od najgorih. Profesor Donald Šafner, stručnjak za prehrambenu mikrobiologiju sa Univerziteta Rutgers, za “Everyday Health” ističe da trenutni trendovi ukazuju na mogućnost još intenzivnijeg talasa obolijevanja.

    Zašto se norovirus naziva “zimskom bolešću povraćanja”

    Iako se norovirus može pojaviti tokom cijele godine, najveći broj slučajeva bilježi se od decembra do marta. Prošle godine je pozitivnost testova u decembru dostigla rekordnih 25 procenata, navodi CDC.

    Početak rasta obolijevanja u novembru nije neuobičajen, ali su ovogodišnje brojke znatno više nego ranijih godina, što može značiti da će sezonu obilježiti veći broj epidemija.

    Stručnjaci napominju da nema razloga za paniku, ali preporučuju pojačan oprez, naročito u školama, vrtićima, domovima za stare i ustanovama koje rade sa hranom.

    Novi soj mogao bi biti razlog bržeg širenja

    Pojava novog soja norovirusa, označenog kao GII.17, vjerovatno doprinosi porastu broja slučajeva. Godinama je najzastupljeniji bio soj GII.4, ali ove sezone GII.17 čini oko 75 procenata svih epidemija, u poređenju sa oko 10 procenata prije dvije godine.

    S obzirom na to da se virus brzo mijenja, populacija još nema razvijen imunitet na novije varijante, zbog čega se infekcije lakše šire i pogađaju veći broj ljudi.

    Simptomi norovirusa

    Norovirus može izazvati sljedeće simptome:

    – mučninu

    – povraćanje

    – bol ili grčeve u stomaku

    – vodenu ili kašastu stolicu

    – opšti osjećaj slabosti

    – blago povišenu tjelesnu temperaturu

    – bolove u mišićima

    Simptomi se najčešće javljaju 12 do 48 sati nakon izlaganja i traju jedan do tri dana. Ipak, osoba može izlučivati virus stolicom i nedjeljama nakon prestanka simptoma, što dodatno olakšava njegovo širenje.

    Kako se norovirus širi

    Norovirus je izuzetno zarazan i prenosi se na sljedeće načine.

    – Kontaminiranom hranom

    – Kada zaražena osoba rukuje hranom neopranih ruku ili kada čestice povraćanja ili stolice dospiju na površine za pripremu hrane.

    – Kontaminiranom vodom

    – Do infekcije može doći ako otpadne vode dospiju u bunare ili bazene, kao i ako zaražena osoba povraća ili obavlja nuždu u vodi.

    – Kontaminiranim površinama

    Sitne čestice mogu se proširiti vazduhom tokom povraćanja i potom pasti na površine ili u neposrednu blizinu druge osobe.

    Do infekcije dolazi kada mikroskopske čestice fekalija ili povraćanja dospiju u usta, što se može dogoditi mnogo lakše nego što mislimo.

    Šta učiniti ako se razbolite

    Za norovirus ne postoji specifičan lijek. Infekcija mora da prođe sama od sebe. Preporučuje se:

    – unos dovoljne količine tečnosti kako bi se spriječila dehidratacija

    – odmor

    – laka i mekana hrana

    Ljekaru se treba javiti ako ne možete da pijete ili jedete, ako imate znake teške dehidratacije ili ako simptomi traju duže od tri dana.

    Kako spriječiti širenje norovirusa

    Nemojte pripremati hranu niti brinuti o drugima najmanje 48 sati nakon prestanka simptoma. Perite ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi, naročito nakon korištenja toaleta, mijenjanja pelena, prije jela i prije rukovanja hranom ili lijekovima. Redovno čistite i dezinfikujte površine, posebno u kuhinji i kupatilu, prenosi “Nova”.

  • Maske ponovo preporučene: Zagađenje vazduha pogoršava stanje kod mališana

    Maske ponovo preporučene: Zagađenje vazduha pogoršava stanje kod mališana

    Ovo jeste period virusa, ali ne pamtim kad smo u kući bukvalno svi bili ovako bolesni, priča za BL portal Dragana Dragičević. Majka dvoje djece dodaje da je ozbiljno uplašena podacima o zagađenju vazduha u Banjaluci i da, zbog toga, mališane rijetko pušta vani.

    Da je opasno – jeste, potvrđuje za BL portal i poznati banjalučki pedijatar i alergolog Branisalv Lolić, koji podsjeća da su u najrizičnoj kategoriji djeca sa bronhitosom i hroničnim respiratornim smetnjama.

     

     

    “Imamo porast broja djece u amabulantama u posljednjih nekoliko sedmica, ali zasad ne vlada epidemija i ne treba dizati paniku. I inače u ovom periodu ima više djece sa respiratnim oboljenjima, pa je teško reći da je to posljedica aerozagađenja ali ono sasvim sigurno doprinosi i nepovoljno utiče. Posebno je opasno kod djece koje imaju bronhitis ili druga respiratorna oboljenja, kod njih su smetnje i napadi sve češći. Ovo je sigurno situacija koja jako loše utiče na dječije zdravlje“, objašnjava  Lolić.

    Podsjeća i na već zaboravljene i ne baš omiljene maske, kao jedan od načina zaštite mališana.

    „Svi koju su primijetili da im smeta ovo zagađenje, da ih peckaju oči ili nos, neka obavezno stave masku. Preporučio bih da se svakom djetetu obezbijedi maska, znam da ju je teško nositi duži period, ali to je sad neophodno. Moramo koliko-toliko smanjiti zagađenje, pa makar pročišćivačem vazduha ili da se razmisli o uvođenju sistema parnih i neparnih brojeva u vožnji“, kaže Lolić.

    Roditeljima u ovim danima savjetuje da kada god imaju vremena odu bar na brda oko Banjaluke, da im se pluća odmore i saniraju, ali i da obavezno izbace upotrebu cigareta u kućnom prostoru i na taj način makar malo zaštite djecu.

  • Egić: Kada se uspostavi sistem obračuna slijedi povećanje boračkog dodatka

    Egić: Kada se uspostavi sistem obračuna slijedi povećanje boračkog dodatka

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić rekao je kada se od 2027. godine uspostavi sistem obračuna boračkog dodatka – slijedi povećanje na pet KM.

    Egić je u Narodnoj skupštini tokom aktuelnog časa rekao da radna grupa aktivno radi kada je riječ o reviziji i pravima boraca.

    On je naveo da će se sprovesti jedan vid revizije.

    “Od marta kada se krene sa punjenjem budžeta, tada se kreće sa povećanjem osnovice boračkog dodatka na četiri KM, nakon toga 4,5 KM, a 2027. godine, kada se uspostavi sistem obračuna boračkog dodatka – onda će biti pet KM”, rekao je Egić.

  • Ima li rizika od širenja gube u Bosni i Hercegovini?

    Ima li rizika od širenja gube u Bosni i Hercegovini?

    Nakon što se u susjednoj Hrvatskoj pojavila zarazna bolest guba, lepra, zdravstveni radnici iz BiH ističu da je to bolest koja postoji, ali da nema mjesta panici, te da nema rizika od širenja.

    Mladen Grujičić, epidemiolog u Domu zdravlja Bijeljina, kazao je za “Nezavisne novine” da je guba bolest koja je nekada postojala i na našim prostorima.

    “To trenutno nije prisutno u našim krajevima, ali se može pojaviti u vidu nekog importovanog slučaja. Rizik od širenja ove bolesti je izuzetno mali”, kazao je Grujičić.

    Dodao je da za ovo oboljenja postoji adekvatna terapija i liječenje.

    Ednan Drljević, infektolog iz Sarajeva, istakao je da su to bolesti koje i dalje postoje, ali su izuzetno rijetke.

    “Da bi se guba ispoljila, nekada je potrebno i do 18 godina, a da bi se neko zarazio, potreban je dugotrajan i blizak porodični kontakt”, kazao je Drljević, naglašavajući da se bolest vrlo rijetko javlja i da sa epidemiološkog aspekta nije značajna.

    S druge strane, guba se liječi, odnosno postoje lijekovi, ali je liječenje dugotrajno, slično kao kod tuberkuloze.

    “Ali nema mjesta panici i ne postoji rizik od širenja”, kazao je Drljević.

    Podsjetimo, guba (lepra) potvrđena je 13. decembra u Hrvatskoj kod stranog radnika iz Nepala, objavili su zagrebački mediji, navodeći da se ova bolest pojavila u toj zemlji nakon više od 30 godina.

    Iz Ministarstva zdravlja Hrvatske su potvrdili da je riječ o radniku koji već dvije godine sa porodicom živi u Hrvatskoj, kao i da nema razloga za paniku.

    Šef Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić rekao je da se pacijent sa simptomima lepre javio splitskim epidemiolozima prije desetak dana.

    “Čovjek se liječi, a njegovi bliski kontakti su dobili terapiju, oni čak nisu ni zaraženi. Daje se profilaksa i prate se. Stvar je pod kontrolom”, izjavio je Kaić.

    Guba je hronična zarazna bolest koju uzrokuje acidorezistentni, štapićasti bacil Mycobacterium leprae. Naziva se još i lepra te Hansenova bolest.

    “Bolest je prepoznata još u drevnim civilizacijama Kine, Egipta i Indije, a prvi pisani zapis potiče iz 600. godine prije Hrista.

    Bacil lepre se jako sporo razmnožava u ljudskom tijelu te je vrijeme inkubacije dugo, oko pet godina, iako ima podataka da može trajati čak do 20 godina.

    Bolest uglavnom zahvata kožu, periferne živce, sluznicu gornjeg respiratornog trakta kao i oči. Nije visoko zarazna, a prenosi se kapljičnim putem u bliskom kontaktu s neliječenom osobom.

    Dijagnoza se postavlja klinički zbog simptoma kao što su karakteristični kožni osipi koji ne nestaju, gubitak osjeta te izobličenja nastala zbog mišićne slabosti, a potvrđuje se mikroskopskim pregledom uzoraka zaražene kože.

    Lepra je izlječiva bolest. Liječenje u ranim stadijumima infekcije sprečava invalidnost. Terapija se provodi kombinacijom lijekova u trajanju od šest do 12 mjeseci, te je visoko efikasna, ima malo nuspojava i nema registrovane rezistencije.

    Terapija višestrukim lijekovima je dostupna besplatno preko Svjetske zdravstvene organizacije.

  • Koliko je u Republici Srpskoj rođeno djece prošle godine?

    Koliko je u Republici Srpskoj rođeno djece prošle godine?

    U Republici Srpskoj prošle godine rođeno je 9.227 djece, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku.

    “Od ukupnog broja novorođenih, 4.732 su dječaci, dok je 4.495 djevojčica”, kazali su iz Zavoda, dodajući da je u porodilištima tokom prošle godine radilo 110 doktora i specijalista.

    Prema istim podacima, u porodilištima su bile zaposlene 122 medicinske sestre, dok je ukupan broj bolničkih kreveta iznosio 391.

  • Dopune Zakona o igrama na sreću otvaraju pitanje efekata i kontrole

    Dopune Zakona o igrama na sreću otvaraju pitanje efekata i kontrole

    Sutra počinje 17. redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj će se, između ostalog, razmatrati dopune Zakona o igrama na sreću. Predložene izmjene predviđaju zabranu priređivanja igara na sreću u krugu od 500 metara od osnovnih i srednjih škola.

    Iz Udruženja priređivača igara na sreću u Republici Srpskoj upozoravaju da se zakonska rješenja ne bi smjela donositi ishitreno. Izvršni direktor Udruženja Milko Grmuša ističe da na potrebu izmjena ukazuju već godinama, ali da je važno sagledati širi kontekst.

    – Činjenica je da maloljetnim licima zabranjeno da igraju na sreću u kockarnicama. Međutim, postoji problem klađenje maloljetnika preko telefona, i to ovaj novi zakon neće obuhvatati. Važno je da u ovim promjenama ne oslabimo našu ekonomiju. Ako smo pametni treba da vidimo kako ćemo popuniti budžet i iskoristiti sve benifite ove grane privrede – istakao je Grmuša.

    On navodi da iskustva drugih zemalja pokazuju da potpune zabrane mogu imati neželjene posljedice, te kao primjer ističe Albaniju, gdje je ova djelatnost zabranjena i, kako kaže, opstaje isključivo u sivoj zoni.

    – Bojimo se da ćemo imati invaziju onlajn kladionica, jer tih 500 metara zabrane od škole postaje u tom slučaju besmisleno. Ova djelatnost donosi 10 odsto budžetu Republike Srpske i treba biti pametan u cijelom procesu i ništa ne raditi na prečac, da bi udovoljili nekom populizmu – dodao je Grmuša.

    Sa druge strane, stručnjaci koji se bave problemom zavisnosti upozoravaju na lakoću pristupa igrama na sreću, posebno među mladima. Porodični psihoterapeut Maja Tomanić iz Centra za savjetovanje, prevenciju i oporavak od zavisnosti u Banjaluci navodi da ne postoji precizna granica potrošenog novca koja definiše zavisnost.

    – Imamo jako veliki broj kladionica, ali mnogo veći problem su kafići, lokali, čak i pumpe, gdje djeca ulaze najnormalnije i na aparatima se klade i ostavljaju novac. Poražavajuća okolnost je što to niko ne kontroliše, jer oni veliki dio vremena provode upravo na tim aparatima. Klađenje kreće iz porodice, djeca se upoznaju sa tim svjetom preko roditelja ili rodbine – kaže Tomanićeva.

    Ona dodaje da se Centru najčešće obraćaju članovi porodice osoba koje imaju problem sa kockanjem, uključujući roditelje i partnere.

    – To su pacijenti koji prolaze ambulatni tretman, a onda se uključuju u naš grupni tretman u slučaju da se razvila patološka zavisnost od kockanja. Proces mora da bude dugotrajan, jer oni nisu u svijet kockanja ušli preko noći. Upravo ljudi koji su nakon tri-četiri godine izašli iz tog svijeta najveći su motivatori i podrška onima koji kreću u proces rehabilitacije.

  • U Republici Srpskoj u ovoj godini više bolovanja nego lani

    U Republici Srpskoj u ovoj godini više bolovanja nego lani

    Radnici u Republici Srpskoj tokom ove godine češće su odlazili na bolovanje nego godinu prije, što potvrđuju podaci Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

    Najčešći uzroci bolovanja su bolesti ili komplikacije u trudnoći, povrede, tumori, bolesti mišićno-koštanog sistema, bolesti nervnog sistema, bolesti sistema krvotoka, duševni poremećaji.

    Kako navode iz Fonda, za devet mjeseci ove godine evidentirano je mjesečno u prosjeku oko 13.030 slučajeva bolovanja u trajanju do 30 dana, odnosno bolovanja koja idu na teret poslodavca.

    “Slučaj ne predstavlja broj radnika jer jedan radnik može više puta u toku mjeseca/godine da bude na bolovanju i svaki put se to evidentira kao jedan slučaj bolovanja. U istom periodu ove godine na bolovanju koje je duže od 30 dana i koje ide na teret Fonda zdravstvenog osiguranja evidentirana su u prosjeku 4.854 slučaja mjesečno”, kazali su iz Fonda.

    Dodali su da je za devet mjeseci lani evidentirano mjesečno u prosjeku oko 12.826 slučajeva bolovanja u trajanju do 30 dana, odnosno bolovanja koja idu na teret poslodavca.

    “U istom periodu prošle godine na bolovanju koje je duže od 30 dana i koje ide na teret Fonda zdravstvenog osiguranja evidentiran je u prosjeku 4.441 slučaj mjesečno”, pojašnjavaju iz Fonda.

    Pojašnjavaju da je zakon dao i veća prava kada je riječ o određenim kategorijama koje su na bolovanju, evidentno je i da su troškovi FZO RS za neto platu za bolovanja duža od 30 dana takođe veći.

    “Naime, za devet mjeseci ove godine trošak za bolovanja koja idu na teret Fonda iznosio je 29,9 miliona KM, dok je trošak za bolovanja u istom periodu lani iznosio 23,3 miliona KM. Najveće povećanje troškova, kada je riječ o bolovanjima dužim od 30 dana, evidentirano je na stavci bolest ili komplikacije u vezi sa održavanjem trudnoće (za oko tri miliona KM), dok se na uzroku maligne bolesti bilježi rast troškova za bolovanja za oko jedan milion maraka. Naglašavamo da bolovanja zbog komplikacija trudnoće i malignih bolesti u ukupnim troškovima bolovanja u 2025. godini učestvuju sa 60 odsto, odnosno oko 18,2 miliona KM”, ističu iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

    Dodaju da je Pravilnikom, ali i Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, precizirano da je obaveza osiguranika koji se nalazi na bolovanju da se svakih 15 dana javlja svom porodičnom doktoru radi obavljanja kontrolnih pregled, izuzev osiguranika koji se nalaze na bolničkom liječenju.

    “Ukoliko se osiguranik ne javi na kontrolni pregled, odnosno ne opravda svoj izostanak, porodični doktor može da ocijeni da je osiguranik sposoban za rad”, zaključuju iz Fonda.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je veliki broj ljudi koji su bili na bolovanju.

    “Ne mora da znači da nisu svi bolesni i da nisu opravdano bili na bolovanju”, kazao je Škrebić.

    Pojasnio je da je u ovoj godini bilo i zloupotreba, te da je od strane poslodavaca bilo prijava prema Fondu.

    “Mislim da je u toku ove godine bilo oko 180 prijava, od kojih se za skoro polovinu utvrdilo da je bila zloupotreba bolovanja”, kazao je Škrebić.

    Istakao je da je u privatnom sektoru primjetno da je manji broj zloupotreba bolovanja u odnosu na javni sektor.

  • Šeranić: Novi zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima – veliki pomak u zaštiti javnog zdravlja

    Šeranić: Novi zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorima – veliki pomak u zaštiti javnog zdravlja

    Prijedlog zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, a kojim se predviđa, između ostalog, zabrana pušenja u zatvorenim prostorima, naći će se pred poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske 16. decembra. I trebalo bi to da bude jedan od najvažnijih pomaka, u smislu zaštite javnog zdravlja, naglasio je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Alen Šeranić, gostujući na RTRS u Јutarnjem programu.

    – Ugostitelji su shvatili ozbiljnost zakona i podržali ga, što samo pokazuje svijest da je zdravlje važnije od svega. 400 do 600 miliona KM godišnji su troškovi za liječenje osoba koje puše i koje su oboljele. Mi treba da u sistemu pronađemo tolika sredstva, koja zaista nisu mala. Tri četvrtine stanovništva podržava ovaj zakon koji je u pripremi – istakao je Šeranić.

     

     

    Stav struke jeste da nije zdrava ni elektrosnka cigareta.

    – To jeste dostupan i legalan proizovd, ali nije zdrav, jer da jeste, prodavao bi se u apotekama. Oko 11 odsto izdvajaju pušači za cigarete kada se uzme prosječna plata u Srpskoj, što zaista nije malo – dodao je Šeranić.

    Ako zakon prođe proceduru, počeće se primjenjivati od 1. avgusta 2026. godine.

    Dragan Gligorić, prodekan za naučno-istraživački rad i međunarodnu saradnju i šef Katedre za međunarodne ekonomske odnose Ekonomskog fakulteta UNI Banjaluka, naglašava da su posljednja istraživanja pokazala da 43 odsto odraslih puši, i to su stalni ili povremeni pušači.

     

    – To je ogroman procenat u odnosu na našu populaciju. Učešće crnog tržišta cigaretama se smanjilo sa 18 odsto na svega sedam odsto, i to pokazuje da su inspekcije radile dobar posao. Ovaj zakon bi trebao da zaštiti prije svega pasivne pušače, dakle one koji su direktno izloženi pušačima – rekao je Gligorić.

  • Nasilnike štite roditelji, rukovodstvo škole i dalje ćuti

    Nasilnike štite roditelji, rukovodstvo škole i dalje ćuti

    Roditelji djece žrtava vršnjačkog nasilja u Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” u Mrkonjić Gradu tvrde da rukovodstvo škole nije reagovalo na vrijeme niti je sarađivalo s njima s ciljem rješavanja ovog problema. Tvrde i da roditelji nasilnika štite svoju djecu, a kako nezvanično saznajemo, jedan roditelj je brisao snimke zlostavljanja.

    Roditelji zlostavljane djece su se jutros okupili ispred škole, u koju je došla Republička prosvjetna inspekcija kako bi ispitala navode o nasilju. Djecu nisu poslali na nastavu i neće, kako kažu, dok god se ovaj slučaj ne rasvijetli.

    Otac zlostavljanog djeteta Momir Sladojević rekao je da ih direktorka škole nije kontaktirala, a da su sinoć imali roditeljski sastanak koji je, kaže, bio sve osim roditeljskog.

    – Došli smo da riješimo slučaj nasilja, a ona se uporno smijala. Јedan roditelj je opomenuo za ponašanje, ali je ona uporno negirala i tvrdila da se nasilje nije desilo. Mi imamo dokaze da jeste, imamo medicinsku dokumentaciju, moje dijete je jutros dalo izjavu u Centru za socijalni rad – rekao je Sladojević.

    On kaže da djecu koja su pretrpjela zlostavljanje, nakon što je priča dobila medijski odjek, više ne proganjaju nasilni vršnjaci, već rukovodstvo škole.

    – Moje dijete više ne proganjaju nasilnici, već psiholog i direktor, jer je pokrenuo lavinu koja je zataškavana. Galame na njega kada ga sretnu na hodniku, a on ne želi da ide u školu jer trpi veliki pritisak, izgubljen je, nema želju da uđe u šklu. Zamolio sam ih sinoć da ne galame, rekli su da neće više, da je to bilo slučajno, jer su pod pritiskom i nervozom – rekao je Sladojević.

    On je rekao da čitava priča traje godinu i po dana, ali da zlostavljana djeca, vjerovatno zbog straha, nisu smjela da progovore, te da su nasilje otkrile djevojčice iz ove škole.

    – Tukli su ih, oduzimali im novac, oni su trpili i ćutali dok djevojčice nisu otkrile. Imali su propusnice da uđu u školu, a ako ne bi dobili propusnicu, išli bi na batinjanje – naveo je Sladojević.

    On je dodao da je sinoćnjem roditeljskom sastanku prisustvovao i otac jednog od zlostavljača koji ga je, tvrdi, provocirao kako bi izazvao reakciju.

    – On tvrdi da će sve da se zataška, jer ima ljude i da će sve ovo da propadne. Umjesto da smo sjeli i porazgovarali, niko od tih roditelja nije htio nama da se javi. Rekao sam im “pravite nove `Velje Nevolje` ako nastavite da ih podržavate” – naglasio je Sladojević.

    Stevo Јarić, otac zlostavljanog djeteta, tvrdi da rukovodstvo škole nije reagovalo na vrijeme, ali se nada da će biti utvrđen razlog.

    – Moj sin nije išao juče u školu, neće ni danas, a ni do daljnjeg dok god se ovo ne riješi. I on je rekao da hoće da ispriča kroz šta je prošao – rekao je Јarić.

    Danijel Đurđević, takođe otac zlostavljanog djeteta, rekao je da policija u Mrkonjić Gradu ignoriše ovaj slučaj i da su se obratili Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci.

  • Programeri više nisu broj 1

    Programeri više nisu broj 1

    Iako je moderno vrijeme iznjedrilo mnogo novih zanimanja, poput menadžera za sve i svašta, IT stručnjaka… ipak, svijet još uvijek takoreći počiva na rukama i radu zanatlija.

    Prema najnovijim podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u Srbiji su armirači, tesari, zidari, vozači… traženiji od programera. Ipak, da li zbog odlaska u velike gradove ili nečeg drugog, u Moravičkom okrugu deficitarni su i inženjeri.

    „U Moravičkom okrugu deficitarna su zanimanja kao što su diplomirani građevinski inženjeri, mašinski inženjeri, saobraćajni inženjeri. Nema lekara, nema farmaceuta na evidenciji, nema bravara, nema zavarivača. U gotovo svim delatnostima proizvodne industrije fali nam radna snaga“, rekao je za Agenciju RINA Saša Obradović iz NSZ.

    Nacionalna služba za zapošljavanje nudi mogućnost prekvalifikacije. Kakva je zainteresovanost i koliko su ljudi spremni da budu dio te prekvalifikacije i rade nešto drugo za šta nemaju školu?

    „Mi smo tokom ove, 2025. godine, sprovodili obuke, takozvano sticanje praktičnih znanja za nekvalifikovane radnike i ispunili smo tu kvotu. Mi se uvek krećemo u okvirima raspoloživih novčanih sredstava, tako da smo svu tu kvotu ispunili. To su uglavnom bile obuke za šivače, za manipulativne poslove, radnike u industriji, za nekvalifikovane radnike, i imali smo par obuka za dugoročno nezaposlene osobe sa četvrtim stepenom stručne spreme. Zatim smo imali obuke na zahtev poslodavaca, to se uglavnom odnosilo na CNC mašine, obuke za rad na CNC mašinama. Četrnaest poslodavaca je podnelo zahteve za 28 lica i to smo uspeli ove godine da realizujemo“, dodaje Obradović.

    Čačak ne zaostaje za Srbijom kada je riječ o potrebama za radnicima kao što su vozači, ali sa druge strane – ima dovoljno informatičara.

    „Za razliku od drugih delova Srbije, mi imamo na evidenciji dovoljan broj informatičara da zadovoljimo potrebe privrede. Međutim, u poslednjih šest meseci bilo je malo poziva, odnosno malo oglašavanja od strane poslodavaca koji su imali potrebe za zapošljavanjem informatičara. Na primer, ja pamtim i vreme socijalizma kada je bilo: završi školu, završi fakultet. Danas imate takvu situaciju da je sasvim dovoljno i da sa određenim zanatskim zanimanjima možete sasvim pristojno da živite“, naglašava Obradović.

    Na teritoriji Moravičkog okruga, ukupno nezaposlenih je 6.700 lica. Od toga, najveći broj nezaposlenih nalazi se u opštini Ivanjica, zatim dolazi grad Čačak. U Ivanjici je 2.700, u gradu Čačku 2.500 nezaposlenih, od ukupnog broja 6.700.