VRBAS Media

Kategorija: Društvo

  • Poziv studentima na školovanje u Rusiji – Prijave otvorene do 15. januara

    Poziv studentima na školovanje u Rusiji – Prijave otvorene do 15. januara

    Јoš nekoliko dana traje konkurs Ministarstva nauke i visokog obrazovanja Rusije za prijem državljana BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije na studije u školskoj 2026/2027. na visokoobrazovne ustanove Ruske Federacije o trošku federalnog budžeta. Prijave su otvorene do 15. januara.

    Georgi Engelhardt viši savjetnik u Ruskom centru za nauku i kulturu “Ruski Dom” u Beogradu, za Јutarnji program RTSR-a, rekao je da ovaj konkurs obuhvata veomo široku lepezu obrazovnih programa i to u tri akademska ciklusa studija, osnovni studiji, master studiji i doktorski studij.

    – Isto tako široka je lepeza obrazovanja, od kraćih programa od dve sedmice do jedne akademske godine. Prije svega to su ljetne i zimske škole ruskog jezika, ali ne samo to. Za osnovni studiji može da se prijaviti osoba sa završenim srednjim obrazovanjem ili maturanti, učenici na posljednjoj godini srednjeg školovanja – rekao je Engelhardt.

    Za master studije mogu se prijaviti svršeni studenti osnovnih studija te studenti završne godine osnovnog studija. A za doktorski studij osobe završne godine mastera ili oni koji već imaju taj master i imaju interesovanje za doktorski studij.

    – Što se tiče uslova prijavljivanja, prevashodno je potrebna želja. Čak ni znanje ruskog jezika nije obavezan preduslov za upis. Za one koji nemaju dobro znanje ruskog jezika u okveru stipendije postoji mogućnost učenja jezika. Naša osnovna stipendija obuhvata pokriće troškova obrazovanog programa, troškove nastave, sa nastavnim materijalom, kao i pokriće studentskog doma. Što se tiče lepeze obrazovanja, ona obuhvata oko 600 državnih univerziteta širom Ruske Federacije, od Kaliningrada na zapadu, do Astrahanija, Rostova, Krasnodara na jugu. Svaki od tih državnih univerziteta ima više od 10 fakulteta, što je više od 10.000 obrazovanih programa u svim sferama nauke i zanimanja – rekao je Engelhardt.

    Što se tiče selekcije kandidata, uslov za upis je uspjeh prethodnog obrazovanja. Postupak se vodi elektronski.

    Engelhardt je rekao da su studenti sa ovih prostora vrijedni a njihova iskustva su pozitivna. On je pozvao sve zainteresovanje studente da se prijave i ne čekaju posljednji rok jer je ovo dragocjeno iskustvo za njih, bilo da žele da ostanu u Rusiji ili da se vrate u svoju zemlju.

  • Sindikalna potrošačka korpa za novembar 2.805 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za novembar 2.805 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za mjesec novembar 2025. godine iznosi 2.805 KM i prosječna neto plata je pokriva sa 55,72 odsto, navodi se u saopštenju Saveza sindikata Republike Srpske.

    Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za: prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

    – Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca trošile na prehranu 1.290 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 685 KM, za prevoz 226 KM, nabavka odjeće i obuće koštala je 233 KM, dok je za tekuće održavanje domaćinstva u novembru mjesecu bilo potrebno izdvojiti 163 KM – navodi se u saopštenju.

    Iz Sindikata navode da je prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u mjesecu novembru 2025. godine iznosi 1.563 KM i veća je za 4,00 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u oktobru 2025. godine.

    – Najveća prosječna plata isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosi 1.951 KM, a najmanja prosječna plata isplaćena je u oblasti poslovanje nekretninama i iznosi 1.166 KM – navode iz Sindikata.

  • Cijene u BiH rastu, praznični trošak se osjeti mjesecima

    Cijene u BiH rastu, praznični trošak se osjeti mjesecima

    Prednovogodišnji period tradicionalno donosi pojačanu potrošnju, ali i dodatni pritisak na kućne budžete građana u BiH.

    Iako statistike pokazuju da se u decembru troši više nego tokom ostatka godine, stvarnost za veliki broj građana ostaje nepromijenjena, želje su znatno veće od mogućnosti.

    Praznična šoping groznica, uz dva Božića, dvije Nove godine, slave i druge proslave, za mnoge traje gotovo do sredine februara, a novčanici se prazne znatno brže nego što se pune.

    Iz udruženja potrošača upozoravaju da je decembar mjesec najveće potrošnje, dok januar često ostavlja gorak finansijski okus.

    – Najave ranije isplate penzija mogu zavesti potrošače, pa se desi da u drugoj polovini januara vrlo teško sastavljaju kraj s krajem. Situacija je objektivno teška – izjavio je Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

    Stručnjaci podsjećaju da nakon praznika građane prvo čekaju redovni računi, koji su u zimskom periodu posebno visoki, dok se iza prazničnih lampica i blještavila krije sumorna realnost, prenosi Radiosarajevo.

    – Većina građana ove praznike dočekuje isto kao i prethodnih godina, u siromaštvu i neimaštini. Nažalost, za veliki broj ljudi ništa se ne mijenja ni dugoročno – kazao je Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH za BHRT.

    Potrošačka groznica u decembru, poručuju sagovornici, kratko traje, dok posljedice po kućne budžete osjećaju se još mjesecima nakon praznika.

  • Pao dogovor sa Minićem: Radnicima će se moći neoporezivo isplatiti do 2.500 KM

    Pao dogovor sa Minićem: Radnicima će se moći neoporezivo isplatiti do 2.500 KM

    Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić izjavio je da je sa predsjednikom Vlade RS Savom Minićem danas, 24. decembra, dogovoreno da Vlada donese uredbu kojom bi od naredne godine privrednici mogli radnicima isplaćivati pomoć bez fiskalnih opterećenja.

    “U vremenu kada imamo velike migracije, kada radnici odlaze, takvo rješenje je neophodno. Tako nešto ima i u Federaciji BiH”, rekao je Račić i dodao:

    “A, radi se o tome da se radnicima godišnje može isplatiti 2.000 – 2.500 KM neoporezivo”.

    Račić je nakon razgovora sa premijerom RS rekao da privrednicima od 1. januara neće biti veća cijena električne energije.

    Ali, kako ističe, očekuju zahtjev za povećanje od 20 odsto u taku naredne godine, prenosi Fena.

    “To je za nas neprihvatljivo”, istakao je Račičić i nastavio:

    “Moraju se tražiti uštede u racionalizaciji sistema ‘Elektroprivrede RS'”.

  • Šeranić: Nikome se ne brani pušenje, već ograničava ponašanje pušača

    Šeranić: Nikome se ne brani pušenje, već ograničava ponašanje pušača

    Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, kazao je da se u prijedlogu zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima ne radi ni o kakvoj diskriminaciji pušača već o ograničavanju određenog ponašanja, poput stavljanja pojasa u automobili.

     

    “Ovdje se ne govori o pravu pušača na pušenje, već ponašanju. Ovdje se ne zabranjuje pravo na pušenje nego ograničava ponašanje pušača”, rekao je Šeranić u Narodnoj skupštini u toku rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Republici Srpskoj.

    Istakao je da je ovaj zakon čisto zakon Republike Srpske, a ne Evrope ili bilo koga drugog, da ima ima poveznice sa FBiH u dijelu tržišta, ali da Srpska pravi svoje nadležnosti.

    Naglasio je da su rađena precizna istraživanja o tome da li građani podržavaju zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima, javnim skupovima i na javnom mjestu i da je 72 odsto kazalo da podržava zabranu pušenja na tim prostorima.

    “Lično bih ja volio da je zakon rigorozniji, ali to je moj lični, stav, profesionalni je nešto drugo i to je u ovom slučaju”, naveo je Šeranić.

    Komentarišući diskusije poslanika, naveo je da će vjerovatno zakon ostati kako je predložen upskos amandmanima, ali da će odlučiti o tome prije glasanja, te da mu je najvažnije da se usvoji svaka inicijativa koja se tiče zaštite zdravlja građana.

    “Dostupan sam svima mimo ove diskusije. Hvala timu koju je na ovom zakonu radio godinu dana, a da se on priprema još od 2017. Pred nama predstoje promocije mjera i izrada pravilnika i zato zakon ima neke vrste odgode za pojedine vrste mjera”, zaključio je Šeranić.

  • Šta se predviđa zabranom pušenja u zatvorenom u Republici Srpskoj?

    Šta se predviđa zabranom pušenja u zatvorenom u Republici Srpskoj?

    Prijedlog zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje izazvao je veliko interesovanje javnosti u Srpskoj, a ništa manje zanimljivo nije u Narodnoj skupštini Republike Srpske gdje se trenutno o njemu raspravlja.

     

    A u narednim redovima donosimo ključne pojedinosti ovog zakona.

    Gdje se predlaže zabrana pušenja?

    Inače, prema prijedlogu, zabranjeno je pušenje duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje u zajedničkim prostorijama u stambenim zgradama, u svim prostorima u kojima su smještene javne institucije, ustanove i preduzeća, u svim prostorijama u objektima u kojima se obavlja privredna i druga djelatnost, u svim prostorima u objektima u kojima se obavljaju djelatnosti iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite, vaspitanja i obrazovanja, sporta, rekreacije, kulture, umjetnosti i nauke.

    Pored toga, zabranjeno je pušenje u objektima u kojima se obavljaju djelatnosti ugostiteljstva i prostorima iz oblasti igara na sreću, kao i turizma, te prodajni objekti u kojima se obavlja djelatnost trgovine, javni toaleti, javne garaže, kao i prostori za sajmove i izložbe.

    Zabranjeno je pušenje u vozilima javnog prevoza, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast saobraćaja i službena vozila, te prostorima vjerskog, političkog i građanskog okupljanja, u dvoranama i drugim prostorijama u kojim se vrše javna okupljanja, javne priredbe i drugi javni skupovi, kulturne i sportske manifestacije, takmičenja, rekreativne ili zabavne aktivnosti.

    Zabrana prodaje maloljetnim osobama

    Zakonom se predviđa zabrana prodavanja i poklanjanja duvana i duvanskih i drugih proizvoda za pušenje i uređaje za konzumaciju grijanog duvanskog proizvoda osobama mlađim od 18 godina.

    Pored toga, zabranjeno je angažovanje odoba mlađih od 18 godina da prodaju ili poklanjaju duvan i duvanske proizvode.

    Izuzeci od zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima

    Postoji i niz izuzetaka od zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima.

    Prvi je da se osobama sa smetnjama u mentalnom zdravlju može dozvoliti pušenje u posebnim prostorijama namijenjenim za pušenje, u zdravstvenim ustanovama na sekundarnom i tercirajnom nivou (oblast psihijatrije i forezničke psihijatrije) i osobama koje su korisnici palijativne njege.

    Pročitajte još:

    Da li će biti zabranjeno pušenje u zatvorenom u Republici Srpskoj?

    Drugi izuzetak je u kazneno-popravnim ustanovama.

    Zatvori

    Naime, pušenje osobama u KPZ može se dozvoliti samo u prostoriji namijenjenoj za pušenje.

    Treći izuzetak su hoteli, a pušenje može biti dozvoljeno u sobama, ali u takvim sobama mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja i koje čine manje od 50 odsto ukupnog broja soba.

    Nadalje, izuzetak broj četiri odnosi se na prostoriju, namjenski zatvoreni prostor, sa posebnom ventilacijom kojom se u potpunosti obezbjeđuje zaštita nepušača od izloženosti duvanskom dimu i emisijama, te u potpunosti fizički odvojen od drugih zatvorenih prostora objekta.

    Na mjestima gdje postoje dozvole za pušenje, moraju biti postavljena vidljiva upozorenja koja se sastoje od grafičkog znaka dozvole pušenja.

    Ističe se da će Ministar zdravlja i socijalne zaštite donijeti pravilnik o uslovima koji se odnose na prostorije namijenjene za pušenje i prostora u kojem je dozvoljeno pušenje.

    Zabranjeno je, između ostalog, poklanjanje duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje i konzumaciju grijanog duvanskog proizvoda od strane proizvođača, uvoznika ili trgovca, kao i nuđenje ili davanje bonusa, premija, popusta na kupovinu, prava na učešće u bilo kojoj igri, lutriji, takmičenju, ili događaju..

    Članom 23, zabranjuje se instaliranje, postavljanje ili korišćenje automata za prodaju duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje i konzumaciju grijanog duvanskog proizvoda na javnim mjestima, te prodaja duvana i ovih proizvoda na pokretnom stolu, stalku ili sličnom improvizovanom objektu putem automata, polica supermarketa, samoposluga i drugih trgovinskih objekata u kojim kupci slobodno mogu uzeti robu.

    Ističe se i da duvan, duvanski i ostali proizvodi za pušenje i uređaji za konzumaciju grijanog duvanskog proizvoda u prodajnom objektu ne smiju biti direktno vidno izloženi.

    Drakonske kazne

    U ovom zakonu su predviđene drakonske kazne.

    Tako se članom 34, predviđa da će se novčanom kaznom od 1.000 KM do 2.000 KM kazniti fizičko lice ako puši duvan, duvanske i ostale proizvode za pušenje u zatvorenom javnom prostoru.

    Članom 35, predviđeno je da će se pravno lice kazniti od 3.000 KM do 6.000 KM ako u zatvorenom javnom prostoru u kojima je zabranjeno pušenje ne postavi vidno upozorenje o zabrani pušenja. Zatim, ako se postave pepeljare i druge posude namijenjene za odlaganje pepela u javnom prostoru gdje je po zakonu pušenje zabranjeno, ili ako prostoriju za pušenje odredi suprotno zakonu i pravilniku.

    Kazna za pravno lice uslijediće i ako na prodajnom mjestu ne postavi vidno upozorenje o zabrani prodaje duvana, duvanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje mlađima od 18 godina.

  • U BiH bi se do 2070. mogao izjednačiti broj migranata i domaćeg stanovništva

    U BiH bi se do 2070. mogao izjednačiti broj migranata i domaćeg stanovništva

    Ako se trend negativnog prirodnog priraštaja nastavi i u narednim decenijama, uz konstantno pakovanje kofera i odlazak odavde, do 2070. godine Srbi, Hrvati i Bošnjaci mogli bi biti manjina u BiH.

     

    Upozoravaju na ovo demografi komentarišući sve češće hvalisanje nadležnih u BiH da smo bogatiji za toliko i toliko djece iz sedmice u sedmicu, a u stvari ne žele da javnosti prezentuju problem koji je jači od svih sa kojima se suočava BiH: sve manje rođenih, a sve više umrlih.

    Nastavak takvog trenda nedvosmisleno će, naglašavaju, dovesti do toga da za manje od pola vijeka nećemo imati dovoljno radne snage, te da će radna mjesta tada popunjavati migranti iz svih krajeva svijeta, nerijetko sa kompletnim porodicama.

    “Mi bježimo od stvarnosti na način da godišnje gubimo u prosjeku 5.000 građana, a smatra se da to toliko nije strašno. Međutim, to je samo na osnovu negativnog prirodnog priraštaja. Kad se on ukombinuje sa gubitkom koji bilježimo u pogledu negativnog migracionog salda, mi dolazimo do poražavajućeg podatka i činjenice da će građani BiH 2070, ako gledamo najnižu projekciju koju su radili iz Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UN), biti manjina u sopstvenoj državi”, kaže Aleksandar Čavić, demograf.

    On navodi da bi aktuelni trendovi koji se tiču demografske slike BiH mogli dovesti do toga da 2070. godine u BiH živi 1.200.000 Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih, a isto toliko, ili čak i više onih koji su se doselili u BiH, a ne pripadaju nikome od pomenutih.

    “Problem postoji u održivosti penzionog sistema, održivosti ukupnog javnog sektora, obrazovnog i zdravstvenog sistema, iz razloga što broj stanovnika i njegova struktura utiču na obim i strukturu radne snage, a radna snaga je ta iz koje se angažuje zaposleno stanovništvo. Dakle, ako vi imate ukupan obim radne snage, tj. ako imate između 18 i 65 godina oko 300.000 građana, vi ne možete imati 500.000 zaposlenih. Kada smanjujete obim radnog kontingenta, vi smanjujete maksimalan obim radne snage, a bez doprinosa i poreza vi ne možete da punite dva najznačajnija fonda, a to su penzijsko-invalidski i fond zdravstvenog osiguranja, i dovodite održivost ukupnog sistema u pitanje”, upozorava Čavić.

    Prema njegovim riječima, održivost postojećeg sistema u BiH iziskuje između 900.000-1.200.000 zaposlenih, što bi u budućnosti mogao biti nenadoknadiv problem.

    “Projekcije koje je Populacioni fond UN radio su u tri varijante… Srednja varijanta kaže da će u BiH 2070. godine biti 1,5 miliona stanovnika. Najniža varijanta, kojoj sam ja sklon, jeste da će taj broj biti 1,2 miliona. Od tog broja minimalno 42 odsto će biti starije od 65 godina, a to je više od 500.000. Dalje, imaćete mlađih od 18 godina oko 170.000-180.000, što znači da ostaje da će ukupan obim radne snage biti oko 520.000”, dodaje Čavić.

    No, tu ni izbliza nije kraj jer stvarna slika tek onda dolazi na vidjelo.

    “Od tog obima radne snage, dakle oko 520.000, morate da isključite one koji studiraju, i to je 70.000-80.000, zatim imaćete oko 70.000 osoba koje zbog invaliditeta ili bolesti ne mogu raditi, 30.000-40.000 onih koji su pod njegom članova porodice, kao i 15.000-20.000 osoba koje su tzv. voljna nezaposlenost. Dakle, ukupan kontingent za rad biće 350.000-370.000 stanovnika, a prema onome što imamo sada, nama treba između 900.000 i 1,2 miliona onih koji treba da rade da sistem bude održiv. Dakle, nama će faliti 600.000 radnika. Onda će nam dolaziti kompletne porodice sa strane. Neka su oboje zaposleni i neka samo dovedu, eto, po minimalno dvoje djece, što je optimistično ako uzmemo u obzir koje su zemlje izvor migranata na naše područje, mi ćemo ovdje imati 600.000 parova plus njihova djeca i minimalno 1.200.000 stranaca… A toliko će i nas biti”, kaže Čavić za “Nezavisne”.

    Da se stvari u BiH sa naglaskom na Republiku Srpsku gledaju potpuno kratkoročno, te da tek ponekad može da se čuje upozorenje da demografija mora da bude prioritet, dokaz su i poruke pojedinih u Srpskoj koji se javno hvale kako je za sedam dana rođeno 120 beba.

    Čavić navodi da ako bi taj broj rođenih bio npr. tokom svake sedmice u 2025. godini, to znači da bi broj rođenih u Srpskoj na kraju ove godine mogao biti tek 6.240, što je višestruko manje nego godinama unazad, kada se u prosjeku rađalo 9.300 beba.

    Da bi 2025. godina mogla biti rekordna u negativnom smislu vidjelo se početkom jula, kada su iz Zavoda za statistiku Republike Srpske saopštili da je od januara do kraja juna rođeno 3.618 beba. Kakva je statistika na kraju godine znaće se nakon podataka Zavoda.

    Sociolog Mirjana Čeko smatra da javne institucije sedmičnim ili mjesečnim podacima samo selektivno uokviruju stvarnost, što se sociološki razumije kao napor da se unutar kompleksne i često nepovoljne društvene slike kreira prostor za afirmativan narativ. “Naglašavanje sedmičnog broja rođenih nije nužno dezinformacija u tehničkom smislu, ali jeste pokušaj konstrukcije socijalnog optimizma kroz izolovan podatak. Ovo potenciranje mikrovijesti služi kao mehanizam ublažavanja spoznaje o demografskoj tranziciji. U društvima koja se suočavaju sa strukturnim smanjenjem broja stanovnika javlja se prirodna potreba za informacijama koje sugerišu suprotan trend, čak i kada su one na nivou statističkog izuzetka ili prosjeka koji ne mijenja opštu sliku. To je pokušaj da se utiče na kolektivnu svijest i percepciju budućnosti, jer društvo koje sebe vidi kao nestajuće gubi unutrašnju pokretačku snagu”, pojašnjava Čeko za “Nezavisne”.

    Uzevši u obzir BiH u cjelini, stručnjaci iz oblasti demografije pretpostavljaju da je samo između dva popisa, onog 1991. te posljednjeg 2013, BiH izgubila oko 20 odsto stanovništva.

    Broj živorođenih u Republici Srpskoj

    2024. godina: 9.227

    2023. godina: 9.309

    2022. godina: 9.118

    2021. godina: 9.274

  • Šta koči 13. platu?

    Šta koči 13. platu?

    Nedovoljna produktivnost, slabljenje pojedinih privrednih grana, ali i nepovoljni poreski tretman samo su neki od razloga zbog kojih je 13. plata i dalje misaona imenica u Srpskoj.

    I poslodavci i sindikati saglasni su da želja za uvođenjem ovakvog vida nagrađivanja radnika postoji, ali da trenutni uslovi na tržištu rada i u privredi ne omogućavaju njenu širu primjenu.

    Stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske Božana Radomir navela je da, iako postoje pozitivni primjeri prakse, oni ostaju izuzetak, a ne pravilo.

    – Nakon pandemije virusa korona sve je manje poslodavaca koji isplaćuju trinaestu platu. Ipak, takav vid nagrađivanja predstavlja podsticaj radnicima za bolje rezultate, veću motivaciju i lojalnost – kazala je Radomirova za “Glas”.

    Glavni razlog za rijetke isplate, kako je kazala, je poreski tretman, jer se 13. plata oporezuje kao i svako drugo primanje, što dodatno povećava troškove poslodavaca.

    – Savez sindikata već duže vrijeme inicira razgovore da ovaj vid isplate bude zakonski uređen i uvedene poreske olakšice, po uzoru na pojedine evropske zemlje – ističe Radomirova.

    Prema njenim riječima, kroz socijalni dijalog potrebno je pronaći model koji bi bio prihvatljiv i za radnike i za poslodavce.

    – U narednom periodu ćemo insistirati na tome da, uz razumijevanje poslodavaca i Vlade kao trećeg socijalnog partnera, budu pronađena zakonska rješenja koja bi omogućila da 13. plata bude djelimično ili u potpunosti oslobođena poreza i doprinosa – kazala je Radomirova i dodala da bi to značajno poboljšalo ekonomsko-socijalni položaj radnika i doprinijelo njihovom zadržavanju u zemlji.

    Sličan stav ima i predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić, koji ističe da je isplata 13. plate u razvijenim zemljama zapadne Evrope postala praksa, dok Srpska za ovakav vid nagrade radniku još nije dostigla nivo ekonomskog razvoja.

    – Velika je želja i Unije da dođemo u situaciju da 13. plata bude nešto uobičajeno, ali je prije toga neophodno podići produktivnost rada kroz tehnološki razvoj, da bi plate uopšte mogle da rastu – rekao je Škrebić za “Glas“.

    Prema njegovim riječima, dodatni problem za isplatu 13. plate je i način na koji se ona trenutno oporezuje.

    – Ovakav vid nagrade nema neoporezivi dio, što predstavlja značajno finansijsko opterećenje za poslodavce – kazao je Škrebić i dodao da posebno zabrinjava činjenica da prerađivačka industrija u posljednje tri godine bilježi konstantan pad.

    On ističe da u takvim uslovima svako dodatno povećanje troškova, bilo da je riječ o platama ili drugim davanjima, predstavlja ozbiljan izazov za poslovanje.

    OBRAČUN

    Božana Radomir je rekla da se prilikom isplate 13. plate obračunava oko 31 odsto doprinosa i osam odsto poreza.

    To, kako kaže, značajno povećava troškove poslodavaca i utiče na njihovu odluku da se rjeđe opredjeljuju za ovaj vid nagrade radnicima.

  • Egić: Izmjenama Zakona o pravima boraca i RVI unaprijediti status boraca

    Egić: Izmjenama Zakona o pravima boraca i RVI unaprijediti status boraca

    Izmjene i dopune Zakona o pravima boraca i ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca su završene i njima ćemo unaprijediti status boraca i učesnika Odrambeno-otadžbiskog rata, rekao je za Јutarnji program RTRS, Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite.

    – Radna grupa je vrijedno radila sa ljudima iz ministarstva. Mislim da će zadovoljiti borce. Ne mislim samo na povećanje primanja već i ćemo unaprijediti status boraca i učesnika Odbrambeno-otadžbinskog rata rata – navodi Egić.

    Komentarišući reagovanja iz Sarajeva, Egić isitče da je boračka populacija u Republici Srpskoj više uvažena nego borci tzv. Armije BiH.

    Egić ističe da je borački dodatak porastao za 100 odsto za manje od dvije godine.

    – Osnovica za borački dodatak od početka iduće godine biće povećana na četiri KM, a sa donošenjem novog zakona iznosiće 4,5 KM – rekao je Egić.

    On je naveo da će odluka o povećanju osnovice na četiri marke biti donesena početkom 2026. godine.

    Kada je riječ o zapošljavanju djece poginulih boraca, Egić je istakao da je ta akcija pokrenuta na nivou ministarstva, da je prije oko mjesec i po dana raspisan javni poziv da se sva djeca poginulih boraca jave direktno Ministarstvu, nikako više na evidenciju Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

    – Potrebno je da se jave i popune određeni upitnik. Naša ideja je da sagledamo tačan broj nezaposlene djece poginulih boraca. Trenutno imamo prijavljeno 435 lica. Prioritet pri zapošljavanju imaju oni koji su duži period u procesu zapošljavanja – kaže Egić.

    Podsjetimo, navršilo se stotinu dana rada nove Vlade Republike Srpske. Svako od ministarstava bilo je zaduženo da u predviđenom roku predstavi rezultate rada.

  • Od bolesti respiratornog sistema lani u Republici Srpskoj umrlo 667 osoba

    Od bolesti respiratornog sistema lani u Republici Srpskoj umrlo 667 osoba

    Od bolesti respiratornog sistema lani je u Republici Srpskoj preminulo 667 osoba.

    Kako navode, to je 4,7 odsto od ukupno preminulih 14.136 osoba.

    “Od 667 osoba preminulih od bolesti respiratornog sistema, 400 je muškog, a 267 ženskog pola”, naveli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

    Podsjećamo, tokom prethodnih dana u mnogim gradovima BiH, pa tako i Republike Srpske, vazduh je često nezdrav.

    Stručnjaci sa kojima smo razgovarali tokom prethodnih dana najavili su da čistiji vazduh možemo očekivati s promjenom vremena koju najavljuju meteorolozi.

    Sladić: Prodisaćemo
    Nedim Sladić, meteorolog, najavio je da se od utorka očekuje promjena vremena, te da bi od 25. decembra kvalitet vazduha mogao biti bolji, zbog čega će mnogi prodisati.

    “Od utorka poslijepodne, te naročito prema večernjim satima utorka, očekujemo utjecaj promjene vremena koja će se očitovati kroz padavine, a potom i kroz postepeno jačanje sjevernog i sjevernoistočnog vjetra što bi za posljedicu imalo da od Božića, a naročito, poslije Božića, odnosno sve do kraja godine imamo promjenjiviju, nestabilniju, a samim tim i nešto turbulentiniju atmosferu koja će pogodovati pročišćenju zraka u značajnijoj mjeri”, naveo je on.

    Kako je dodao, od Božića pa na dalje vazduh će biti bolji.

    “Odnosno kvaliteta zraka bi se trebala poboljšati. A svakako mnogi od nas će i prodisati”, rekao je on.

    Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske izdali su preporuke.

    Savjeti za osjetljive grupe
    “Preporuke za osjetljive grupe stanovništva: izbjegavati naporne fizičke aktivnosti na otvorenom (aktivnosti praćene ubrzanim i dubokim disanjem) i skratiti boravak u spoljašnjoj sredini. Osobama sa akutnim i hroničnim oboljenjima savjetuje se redovno uzimanje terapije, a u slučaju pogoršanja osnovnog oboljenja preporučuje se javljanje porodičnom ljekaru”, naveli su oni.

    Savjeti za opštu populaciju
    “Skraćivati trajanje i smanjivati intenzitet napornih aktivnosti na otvorenom uz češće pauze. Izbjegavati izlazak i boravak na otvorenom u ranim jutarnjim i večernjim časovima. Izbjegavati dodatnu izloženost zagađujućim materijama iz drugih izvora, kao što su pušenje i korišćenje različitih hemijskih sredstava (sredstva za čišćenje, ljepila, boje i lakovi). Izbjegavati provjetravanje prostorija u ranim jutarnjim i večernjim časovima. Koristiti javni gradski prevoz radi smanjenja zagađenja vazduha iz saobraćaja. Kad god je moguće, smanjiti ili izbjegavati korišćenje čvrstih goriva za grijanje”, ističu iz IZJZ.